Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pn-1/2025-85

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitelja FD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po OD Rožman i Oredić iz Karlovca, protiv tuženika PD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po ZOU Dario Banić i Tomislav Horački iz Karlovcu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dovršene 11. ožujka 2026. u nazočnosti punomoćnika stranka, po objavi 22. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku PD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužitelju FD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade štete isplati iznos od 4.742,00 EUR, sa zz kamatama tekućim kako slijedi:

-na iznos od 4.700,00 EUR od 6. veljače 2020. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,

-na iznos od 42,00 EUR od 22. travnja 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,

sve u roku od 15 dana.

II. S preostalim dijelom zahtjeva u iznosu od 1.095,81 EUR sa zz kamatama, te s dijelom zahtjeva u pogledu tijeka zz kamate na iznos od 42,00 eur za period od 6. veljače 2020. do 21. travnja 2026. , tužitelj se odbija.

III. Nalaže se tuženiku PD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužitelju FD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 2.977,34 EUR sa zz kamatama tekućim od 22. travnja 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je tuženik PD suvlasnik u ½ dijle nekretnine upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi na adresi [adresa], da tužitelj živi na adresi u [adresa], neposredno uz nekretninu u suvlasništvu tuženika, da se 24. studenog 2017. tužitelj vraćao kući i oko 13,20 sati prolazio pored nekretnine tj. kuće u suvlasništvu tuženika i da je s kuće, koja je u vrlo lošem i ruševnom stanju i s kuće je pao komad građevinskog materijala na glavu tužitelja, tužitelj je na kratko izgubio svijest, kada se probudio nazvao je JVP Grada Karlovca, koji su izašli na lice mjesta, pomogli tužitelju i osigurali mjesto nesreće i postavili ogradu kako bi spriječili da nastradaju i druge osobe, te otpeljali tužitelja na HMP. Navodi da je u štetnom događaju pretrpio ozljede, te potražuje na ime neimovinske štete iznos od 70.000,00 kn, te na ime imovinske štete jer mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega, uništena mu je odjeća, kupovao je lijekove, te u tužbenom zahtjevu u tužbi potražuje iznos od 70.000,00 kn sa zz kamatama tekućim od 31. siječnja 2020. kao dana podnošenja tužbe.

Nakon provedenog liječničkog vještačenja tužitelj je podneskom od 9. ožujka 2023. (str. 223 spisa) specificirao tužbeni zahtjev tako da na ime neimovinske štete (fizičke boli, trajne posljedice, strah, naruženost ) traži 5.791,35 eur, te na ime tuđe pomoći i njege iznos od 46,45 eur, odnosno ukupno 5.837,81 eur sa zz kamatama tekućim od 6. veljače 2020.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava da je suvlasnik predmetne nekretnine, time da je suvlasnički dio tuženika povezan sa dvoiposobnim stanom na 1. katu lijevo od ulaza površine 49,22 m2, kao etažno vlasništvo (E-!9, koji stan je potpuno odvojen od ostatka nekretnine i ima svoj vlastiti ulaz sa strane, da je nesporno da tužitelj stanuje na adresi [adresa], i svakodnevno prolazi pored predmetne kuće [adresa], i to sa potpuno suprotne strane od strane na kojoj se nalazi stan tuženika. Osporava visinu štete.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ZD, JD, ŠD, provedeno je provedeno je građevinsko po sudskom vještaku Nevenki Sabljak iz Ogulina i izvršen uvid u nalaz i mišljenje ovog vještaka od 8. 4. 2021 na str. 137-148 spisa, provedeno je vještačenje po vještaku mjerniku ĆD koji je dala nalaz na ročištu (očevidu) od 15. 3. 2021., provedeno je vještačenje po vještaku kirurgu dr. Želimiru Korać i izvršen uvid u njegov nalaz i mišljenje od 3.11.2022. na str. 207 i 208 spisa, provedeno je vještačenje po sudskom vještaku psihijatru dr. Gorana Arbanasa te izvršen uvid u njegov nalaz i mišljenje od 15. 12. 2022 na str. 212 do 218 spis, te je ovaj vještak i usmeno saslušan.

4. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpio u štetnom događaju od 24. studenog 2017. kada mu je s kuće u suvlasništvu tuženika na adresi [adresa], s pročelja zgrade, s ulične strane, pao komad građevinskog materijala na glavu.

6. Inače u postupku je bila donijeta prvostupanjska presuda od 11. rujna 2023. kojom je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom, a koja presuda je ukinuta odlukom Županijskog suda u Šibeniku broj: Gž-573/2023 od 3. prosinca 2024.

7. U postupku je utvrđeno i nije sporno:

-da je u vrijeme štetnog događaja tužitelj živio u kući na adresi [adresa], koja se nalazi uz predmetnu kuću kbr. 7, i kuće su gotovo spojene, i obje kuće se nalaze u Zvijezdi i spadaju pod kulturno dobro,

-da je tuženik upisan kao suvlasnik kuće [adresa] u ½ dijela, te etažni vlasnik stana koji se nalazi sa stražnje strane kuće,

-da je kuća kbr. 7 u vrijeme štetnog događaja bila u lošem stanju pa tako i pročelje kuće i fasada na uličnom dijelu, dok je stražnja zabatna strana kuće, gdje je stan tuženika, bila u nešto boljem stanju jer je u tom dijelu gdje je njegov stan tuženik fasadu održavao,

-da je tuženik u svoj stan mogao doći s uličnog dijela ali je imao i ulaz i sa druge strane i u svoj stan nije ulazio s glavne [adresa], već s druge strane iz sigurnosnih razloga – što proizlazi iz navoda tuženika na očevidu na licu mjesta 15. ožujka 2021., a saslušavan na ročištu 10. prosinca 2025. je naveo da je prednji dio kuće koristio za ulaz i izlaz za kontejner koji je bio ispred, time da je imao i drugi ulaz do svog stana s druge strane i tamo mu je stajao auto,

-da je kuća kbr. 7 u međuvremenu od donošenja ranije ukidne prvostupanjske odluke, odnosno nakon potresa (koji je bio 2020.) uklonjena.

8. U postupku je održan očevid na licu mjesta uz sudjelovanje građevinskog vještaka, te je na očevidu konstatirano:

- da se kuća kbr. 5 (tužitelja) i kbr. 7 nalaze jedna do druge i razmak između njih je oko 0,30 cm,

- da je tužiteljeva kuća kbr. 5 uređena, dok je kuća kbr. 7 u ruševnom stanju i ispred ulaza kuće kbr. 7 se u vrijeme očevida nalazila zaštitna ograda s crvenom naljepnicom, (a zaštitna ograda je vidljiva i na fotografijama nalaza vještaka).

8.1. Inače na fotografiji na str. 1 nalaza vještaka (str. 137 spisa) i na str. 7 nalaza vještaka je vidljiva i kuća tužitelja roze boje, kuća kbr. 5, koja je u dobrom stanju, a uz nju je predmetna kuća kbr. 7 u lošem stanju.

9. Iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka od 8. 4. 2021. (str. 137-146 spisa) proizlazi:

-da je predmetna stambena zgrada (kbr. 7) upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] etažirana i uspostavljene su jedinice etažnog vlasnisštva na način da svaka etažna jedinica čini samostalni stambeni prostor čemu je prethodila izrada elaborata,

-da se ta stambena zgrada (kbr. 7) koja je katnica sastoji od prizemlja-suterena, kata i potkrovlja,

-da je dotrajalost i starost cijele zgrade rezultirala otpadanjem pojedinih dijelova fasadne obloge – žbuke, ali i zabatne strehe koja je također izvedena žbukanjem, da se iz fotografija priloženih nalazu vidi da su otpali i veliki komadi žbuke pa da se radi o potpuno ruševnoj građevini kod koje nikakva rekonstrukcija i adaptacija ne dolazi u obzir, a navedeno stanje dodatno je pogoršao i nedavni potres pa je zgrada dobila "crvenu naljepnicu",

-na str. 7 nalaza građevinskog vještaka su fotografije predmetne kuće kbr. 7 s ulične strane, s glavne [adresa], na kojoj su vidljivi otpadnuti dijelovi fasadne žbuke, a na str. 8 nalaza je prikazana zabatna strana stambene zgrade gdje je stan tuženika etažnog vlasnika i ta strana je prema nalazu vještaka u neznatno boljem stanju jer je tuženik svoju fasadu popravljao i održavao,

-fotografije unutrašnjosti zgrade vještak nije dao jer je ulazak u ruševnu zgradu predstavljao veliku opasnost.

9.1. I konačno iz nalaza vještaka proizlazi da je komad građevinskog materijala s predmetne kuće pao na glavu tužitelja sa zajedničkog dijela zgrade tj. pročelja zgrade koji prema čl. 3. Uredbe o održavanju zgrade (NN 64/97 predstavlja zajednički dio zgrade.

10. Na očevidu na licu mjesta je saslušana svjedokinja ZD, komunalni redar u Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo Grada Karlovca koja je iskazala:

- da je predmetna zgrada (kbr. 7) od 2017. pod nadzorom građevinske inspekcije jer je elaboratom utvrđeno da nisu opasni samo fasada i krov nego je statički nestabilna,

-da postoji elaborat koji je dostavljen konzervatorskom djelu [adresa] koji je dopisom 23. 1. 2018. ustvrdio da je potrebno izvršiti interventno osiguranje, a ne uklanjanje nestabilnih dijelova i što hitnije osigurati zbrinjavanje stanara radi njihove sigurnosti, a elaborat stanja konstrukcije i provjeru postojećeg stanja konstrukcije sačinio je projektant u prosincu 2017.,

-da je 24. 11. 2017. od Službe 112 došla prijava o padu dijela fasade na cestu koju je podnio tužitelj, da je ona izašla na teren i pozvala vatrogasce i kad su došli i ona i JVP, zatekli su tužitelja i prevezli ga da mu se pruži liječnička pomoć,

-da je doista desno od ulaza na kbr. 7 stajao kontejner za smeće, sada gdje je postavljena žičana ograda, i da su tada poduzete hitne radnje i da je komunalno poduzeće izmijesilo kontejner, a prostor je ograđen i postavljeni su znakovi upozorenja i opasnosti,

-da je inače njen posao kao komunalnog redara izlaziti na teren, utvrđivati ukoliko sa zgrada padaju dijelovi koji ugrožavaju život i zdravlje i to zajednički dijelovi i ne nosivi dijelovi, a ako se radi o nosivim dijelovima to je u nadležnosti građevinske inspekcije, a kako je u elaboratu utvrđeno da se radi o nestabilnom objektu to prelazi u nadležnost građevinske inspekcije i više nije u njenoj nadležnosti

11. Tuženik koji je saslušan na ročištu 10. prosinca 2025. je iskazao:

-da je u vrijeme štetnog događaja u studenom 2017. živio u svom stanu u kbr. 7,

-da je u vrijeme štetnog događaja 2017. stanje kuće kbr. 7 s pročelja bilo loše,

-da je on prednji dio kuće koristio za ulaz i izlaz za kontejner koji je bio ispred, time da je on imao i drugi ulaz do svog stana s druge strane i tamo mu je stajao auto,

-da prednju stranu kuće nije mogao održavati jer nije bio u mogućnosti sve održavati a nije imao ni ovlasti jer je to tuđe tj. s te stane su tuđi stanovi, nije mogao plaćati obnovu cijele kuće i krovišta, a da se prije štetnog događaja obraćao nadležnim službama tj. njegova supruga se obraćala,

-da je kuća kbr. 7 u međuvremenu kao potresom oštećena kuća uklonjena.

12. Dakle, proizlazi i nesporno je da je tuženik suvlasnik predmetne nekretnine tj. kuće kbr. 7, u kojoj je bio etažni vlasnik stana koji se nalazio sa stražnje strane kuće gdje je održavao i popravljao fasadu, da fasadu na kući na uličnom dijelu, s glavne [adresa], nije popravljao jer za to nije imao financijskih mogućnosti, a osim toga smatrao je da ulični dio nije ni mogao održavati jer je to tuđe tj. od drugih suvlasnika koji s te strane imaju svoje stanove. Nesporno je da je predmetna kuća kbr. 7 u vrijeme štetnog događaja u studenom 2017. bila u lošem stanju odnosno da je fasada uličnog dijela kuće, dakle pročelje kuće, bilo u lošem stanju i da je otpadala žbuka s pročelja kuće, pa je tako i konkretnog štetnog događaja je otpadnuta žbuka s pročelja kuće pala na tužitelja, i nesporno proizlazi da se radi o zajedničkom dijelu zgrade, a u smislu čl. 3. Uredbe o održavanju zgrade prema kojem je zajednički dio zgrade i pročelje zgrade.

13. U konkretnoj situaciji mjerodavne su odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV), kojima su uređena prava i obveze suvlasnika u vezi upravljanja stvari koja je u suvlasništvu, kao i odredbe Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i dr.), dalje: ZOO.

13.1. Odredbom čl. 85. st. 1. ZV propisano da cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili više suvlasničkih dijelova osnovano vlasništvo određenoga posebnog dijela, što je i ovdje slučaj, upravljaju suvlasnici po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, ako zakonom nije što drugo određeno, dok je u stavku 2. istog članka navedeno da su suvlasnici dužni sudjelovati u upravljanju nekretninom, odrediti osobu koja će obavljati poslove zajedničkoga upravitelja i osnovati zajedničku pričuvu.

13.2. Nadalje, prema odredbama ZV upravljanje nekretninom u suvlasništvu podrazumijeva poduzimanje poslova redovite uprave i izvanrednih poslova, pa je tako čl. 86. određeno da posao redovitog upravljanja cijelom nekretninom, između ostalog, čini i redovito održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, uključujući i poduzimanje građevnih promjena nužnih radi održavanja.

13.3. Nadalje, neovisno o propisanoj većini glasova potrebnoj za odlučivanje o redovitom upravljanju (članak 40. stavak 1. i 2. ZV), svaki suvlasnik ovlašten poduzeti nužne mjere i bez pristanka ostalih suvlasnika u slučaju kad prijeti opasnost od štete (članak 92. stavak 2. ZV).

14. U konkretnom slučaju nema dvojbe da je od pročelja predmetne kuće kbr. 7 tj. fasade na pročelju prijetila opasnost od štete za prolaznike zbog lošeg stanja fasade, a što se iščitava i proizlazi iz navoda samog tuženika da je stanje kuće u vrijeme štetnog događaja bilo loše, i da je on iz sigurnosnih razloga u pravilu u kuću i svoj stan išao s druge strane, kao i iz iskaza svjedokinje komunalnog redara iz kojeg proizlazi da je nakon štetnog događaja u prosincu 2017. sačinjen elaborat kojim je utvrđeno da postoji opasnost od fasade i krova, i da cijela kuća statički nestabilna, i da je kuća od tada bila pod nadzorom i u nadležnosti građevinske inspekcije.

15. Slijedom navedenog nedvojbeno proizlazi da je predmetna kuća kbr. 7, predstavljala opasnu stvar, a za štetu od opasne stvari odgovora vlasnik po načelu objektivne odgovornosti, a u smislu odredbe čl. 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima (NN 25/05 i dr.), u daljnjem tekstu: ZOO, a kojima je propisano da šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, a za štetu od opasne stvari odgovara njen vlasnik.

15.1. U konkretnom slučaju odgovora tuženik, kao jedan od suvlasnika, u smislu odredbe čl. 1107. ZOO, kojom je propisano da za štetu koju je više osoba prouzročilo zajedno odgovaraju svi sudionici solidarno.

15.2. To znači da u konkretnoj situaciji odgovaraju svi suvlasnici kuće koji su solidarno solidarno odgovorni, a što pak znači da svaki suvlasnik kao dužnik solidarne obveze odgovara tužitelju kao vjerovniku za cijeli dug i tužitelj može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen (članak 43. stavak 1. ZOO).

16. Kod objektivne odgovornosti odgovorna osoba se može djelomično osloboditi odgovornosti u smislu čl. 1067. st.3. ZOO-a ako je oštećenik djelomično doprinio šteti.

17. Naime, sporno je, je li tužitelj doprinio šteti obzirom na istaknuti prigovor tuženika u odgovoru na tužbu da tužitelj živi neposredno do predmetne kuće kbr. 7 i svakodnevno prolazi pored kuće kbr. 7 , odnosno sporno je, je li tužitelj slijedom toga znao da s predmetnog objekta prijeti opasnost.

18. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je inače i prije štetnog događaja izbjegavao prolaženje ispred kuće kbr. 7, da je međutim kritičnog događaja išao baciti smeće u zajednički ulični kontejner na nogostupu ispred kuće kbr. 7, a radilo se o velikom kontejneru za cijelu ulicu i o malom nogostupu. Na očevidu na licu mjesta tužitelj je pokazao da je kontejner za smeće bio na nogostupu ispred kuće kbr. 7. Svjedokinja ZD komunalni redar je u iskazu potvrdila da je desno od ulaza ispred kuće kbr. 7 stajao kontejner za smeće, gdje je sada (na licu mjesta) postavljena žičana ograda (žičana ograda uz rub nogostupa je vidljiva na fotografijama sudskog vještaka na str. 1 i 7 nalaza vještaka, odnosno str. 137 i 143 spisa) i da su nakon štetnog događaja od strane komunalnog poduzeća poduzete hitne radnje i kontejner je izmješten. Tuženik je također u svom iskazu potvrdio da je ispred predmetne kuće kbr. 7 na nogostupu stajao kontejner uza kuću kod prozora na čošku, a također se iz njegovog iskaza proizlazi i zaključuje se da je i on prednji dio kuće koristio za ulaz i izlaz kod korištenja kontejnera.

19. Obzirom na sve naprijed navedeno, odnosno da je ispred kuće kbr. 7 na manjem nogostupu nesporno stajao veći kontejner za smeće za cijelu ulicu, ovaj sud nalazi da je konkretnog događaja, kada je tužitelj išao bacati smeće u taj zajednički kontejner, tužitelj morao proći i doći ispred kuće kbr. 7 jer drugačije nije mogao baciti smeće pa stoga u tom pravu nema doprinosa tužitelja šteti.

20. Na okolnost visine štete provedeno je vještačenje po sudskom vještaku dr. Želimiru Koraću i dr. Goranu Arbanasu.

21. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Želimira Koraća od 3. 11. 2022. (str. 207 i 208 spisa), a koji je nalaz i mišljenje dao temeljem liječničke dokumentacije u spisu kao i zdravstvenog kartona tužitelja proizlazi:

-da je tužitelj u štetnom događaju pretrpio ozljede: rana na glavi dužine 1 cm, potres mozga blažeg stupnja, dok tegobe s križima nisu u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem,

-da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda u štetnom događaju trpio fizičke bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 3 dana, slabog intenziteta 8 dana, da je trpio slijedeće nelagodnosti tijekom liječenja: rendgenska snimanja, EEG i TCD snimanja, šivanje rane, odstranjenje šavova, pregledi i kontrole liječnika,

-da s kirurško traumatološkog aspekta nema trajnog smanjenja životnih aktivnosti kod tužitelja koje bi bile posljedica štetnog događaja,

-da je rana na glavi zacijelila s ožiljkom koji predstavlja naruženje manjeg stupnja trećima vidljivo ponekad,

-da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega za teže poslove u domaćinstvu i to jedan sat dnevno 7 dana i pola sata dnevno idućih 7 dana, a navedenu pomoć mogao je pružati i netko od ukućana.

21.1. Stranke na nalaz ovog sudskog vještaka nisu imale prigovora.

22. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka psihijatra dr. Gorana Arbanasa od 15. 12. 2022. (str. 212 do 218 spisa) proizlazi:

-da tužitelj nije trpio primarni strah,

- da je trpio sekundarni strah jakog intenziteta 2 dana

-sekundarni strah srednjeg intenziteta je trpio dan do dva,

-sekundarni strah slabog intenziteta je trpio dvije godine,

-da kod tužitelja postoji trajno smanjenje životnih aktivnosti 10%,

-da je naime strah slabog intenziteta trajao dvije godine nakon čega je prešao u trajne posljedice, da što se tiče trajnih posljedica tužitelj opisuje da ima stalan strah da će se nešto dogoditi, boji se da će kuća pasti na ženu koja u njoj živi ili na njega ili na njegove roditelje, boji se da bi se kuća mogla srušiti, a tada će se oštetiti i njihova kuća jer je ona uz njegovu kuću i onda neće imati gdje živjeti, da zbog toga stalno osjeća znojenje, strah, katkada noćne more iz kojih se budi sav izgreben, da gubi na težini, narušena je koncentracija, te da ovakva klinička slika odgovara kronificiranoj slici posttraumatske stresne reakcije koja mu je i dijagnosticirana tijekom odlaska psihijatrima te da ovi simptomi za 10% umanjuju tuženikovu životnu aktivnost,

-da strah slabog intenziteta i trajne psihičke posljedice proizlaze ne iz samog događaja u kojem je dio zida kuće pao na tužitelja već su posljedica kontinuiranog i prolongiranog stresa jer ta kuća s koje se odlomio dio zida nije sanirana i postoji stalna mogućnost da se isto ponovi.

23. Tuženik je prigovarao nalazu sudskog vještaka psihijatra u pravcu da se strah kod tužitelja pokazao u vremenskom odmaku od više od dvije godine od štetnog događaja pa tuženik smatra da taj strah ne može biti posljedica štetnog događaja već eventualno zabrinutost tužitelja za stabilnost objekta nevezano za sam štetni događaj, te da je vještak utvrdio a to proizlazi i iz medicinske dokumentacije da je tužitelj odbio hospitalizaciju pa se postavlja pitanje je li time doprinjeo visini štete .

24. Sudski vještak psihijatar je usmeno obrazložio nalaz na ročištu i očitovao se na prigovore, te iz usmenog očitovanja vještaka proizlazi:

-u odnosu na prigovor da strah ne može biti posljedica štetnog događaja već eventualno zabrinutosti tužitelja za stabilnost objekta – da u medicinskoj dokumentaciji u nalazu psihijatra iz prosinca 2018. stoji da pacijent ima poteškoće od kada mu se zid kuće srušio na glavu "od kada ima učestale glavobolje, napet je, nervozan, slabo spava, ima tjeskobu, slabo izlazi iz kuće jer kada vidi kuću s koje mu je pao zid na glavu ponovno se sjeti događaja.", te da se ovakva simptomatologija odnosi na sam štetni događaj, a ne na zabrinutost od budućih događaja, da je također tužitelju postavljena dijagnoza F41.1, a što je šifra za posttraumatski stresni poremećaj i ta se dijagnoza isključivo daje kad postoji neki konkretan događaj koji je osoba doživjela u slučaju straha, a zabrinutosti oko budućih događaja se ne može se dati dijagnoza F43.1., te iz tog razloga smatra da strah koji je procijenio je isključivo posljedica štetnog događaja,

-međutim što se tiče trajnih posljedica u razgovoru sa tužiteljem je doznao da on ima strah da će se nešto dogoditi njemu, ženi koja u toj kući živi ili članovima njegove obitelji, te je zbog toga u nalazu i mišljenju dodao napomenu da je mišljenja da ove trajne posljedice nisu u potpunosti posljedica štetnog događaja već proizlaze i od ovog straha koji ispitanik tj. tužitelj projicira u budućnost,

- ne može u postotku izraziti koliko u trajnim posljedicama otpada kod tužitelja posljedice vezane uz sam događaj tj. pad žbuke, a koliko na ovo što on projicira u budućnosti npr. zbog mogućnosti da će se to ponoviti ali može u grubo reći da bi 1/3 trećina proizlazila iz štetnog događaja, a 2/3 iz bojazni što će se dogoditi u budućnosti,

-što se tiče okolnosti da je tužitelj odbio hospitalizaciju to se odnosi se na kirurško liječenje tako da sa psihijatrijskim kasnim posljedicama to nema veze ali je vještak tu činjenicu uzeo u obzir pri procjeni straha jakog intenziteta jer upravo činjenica da ispitanik nije pristao na hospitalizaciju govori da u tom trenutku jakog straha više nije bilo jer osoba koja ima jaki strah pristaje na sve dijagnostičke i terapijske postupke,

-na pitanje da se tužitelj ranije obratio psihijatru, bi li posljedice bile istovjetne ili manje sudski vještak je odgovorio da može dati samo hipotetski odgovor na temelju raspoloživog teorijskog znanja i praktičnog iskustva sa osobama sa sličnom dijagnozom: da kod osoba koje se ranije jave na liječenje posebice dok još nije u potpunosti razvijena slika PTSP za očekivati je da bi liječenje bilo brže tj. da bi poboljšanje ili ublažavanje simptoma nastupilo ranije, a i rizik od kronifikacije simptoma je manji, ipak PTSP unatoč svom liječenju u 10% slučajeva prelazi u kroničnu bolest,

-na pitanje da se tužitelj na prvi pregled kod psihijatra javio i došao godinu dana nakon štetnog događaja, pa na koji se način u takvoj situaciji objektivizira stanje pacijenta da li prema onome što pacijent kaže psihijatru ili se to može na neki način provjeriti medicinski - sudski vještak je odgovorio da bi se svaka psihijatrijska dijagnoza trebala temeljiti na dva nužna elementa od kojih je jedan ono što pacijent govori i simptome koje iznosi (to se zove anamneza), a drugi je bilježenje objektivno registriranih znakova u pacijentovu ponašanju i doživljavanju (što se naziva psihički status), a u konkretnom slučaju u nalazu od 12. 12. 2018. postoji i jedno i drugo pa tako psihijatar zapisuje sve što mu je ispitanik tj. tužitelj naveo ali bilježi i psihički profil u kojem između ostalog stoji "psihomotorno napet, tjeskoban, sniženog raspoloženja", i na temelju oba ova podatka postavio je dijagnozu F43.1 i odredio terapiju koja je uobičajena u ovakvim slučajevima, a to je antidepresiv, hipnotik i anksiolitik, a iz zdravstvenog kartona je vidljivo da je ispitanik uistinu i podigao ove lijekove kod svog liječnika obiteljske medicine,

-u odnosu na činjenicu da je predmetna kuća (kbr. 7) u međuvremenu uklonjena i od kakvog je to utjecaja na trajne posljedice koje tužitelj trpi i jesu li trajne posljedice u cijelosti prestale - sudski vještak je odgovorio da bi nakon uklanjanja kuće trebale nestati one posljedice koje proizlaze iz tužiteljevog straha da će se sličan događaj ponoviti njemu ili članovima njegove obitelji, ali je moguće da posljedice koje su povezane sa štetnim događajem od pada žbuke tužitelju na glavu i dalje mogu biti prisutne, da naime tužitelj navodi da osim straha da će se nešto dogoditi njemu ili drugim ljudima odnosno da će se ta kuća srušiti pa da će time oštetiti njihovu kuću on navodi i određene nespecifične simptome kao što su stalno znojenje, noćne more z kojih se budi izgreban, gubitak na tjelesnoj težini i smetnje koncentracije i ovi nespecifični simptomi mogu biti povezani i sa štetnim događajem i sa strahom od rušenja kuće i ovisno o tome s čime su povezani, sa uklanjanjem sporne kuće će ili nestati ili će ostati perzistirati.

25. Sud je nalaz i mišljenje oba sudska vještaka prihvatio u cijelosti ocjenjujući ih objektivnim i stručnim, cijeneći da se radi o vještacima mjerodavnim za upravo ovakvu vrstu vještačenje, kod čega stranke na nalaz vještaka kirurga nisu imale prigovore, a sudski vještak psihijatar je usmeno obrazložio svoj nalaz.

26. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) – u daljnjem tekstu ZOO, u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Prema st.2. istog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

26.1. Kod toga valja reći da fizičke boli, duševne boli i strah u smislu odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) dalje: ZOO, ne predstavlju pravno priznate samostalne oblike naknade već smo elemente i mjerila odnosno kvalifikatorne okolnosti na temelju kojih sud uzimajući u obzir težinu povrede i okolnosti slučaja određuje ukupnu visinu naknade.

27. Cijeneći ozljede koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, te imajući u vidu intenzitet i trajanje fizičkih bolova, tj. da je fizičke bolove trpio kraći vremenski period, cijeneći nelagodnosti kojima je bio izložen tijekom liječenja, zatim imajući u vidu da je kod tužitelja prisutna i naruženost ali manjeg stupnja vidljiva trećima ponekad, lokaciju ožiljka, životnu dob tužitelja tj. da je u vrijeme štetnog događaja imao 37 godina, zatim cijeneći da je tužitelj trpio i strah, te trajanje i intenzitet straha, da je duži vremenski period trpio strah slabog intenziteta (dvije godine), da je kod tužitelje taj strah prešao i u trajne posljedice pa kod tužitelja postoji trajno smanjenje životne aktivnosti, kod čega također treba imati u vidu u odnosu na trajne posljedice da je 1/3 trajnih posljedica vezana uz sam štetni događaj (pad žbuke), a 2/3 uz tužiteljev bojazan i strah da će se događaj ponoviti u budućnosti njemu ili članovima obitelji i da bi se predmetna kuća mogla srušiti, te s tim u vezi činjenicu da je kuća u međuvremenu uklonjena, čime su prestale i trajne posljedice (2/3) povezane od straha od rušenja kuće i ponavljanja događaja u budućnosti, dakle cijeneći sve ove okolnosti ovaj sud nalazi da je primjereni iznos naknade s osnove neimovinske štete 4.700,00 eura (fizičke boli 500,00 eura, duševne boli zbog naruženosti 700,00 eura, strah i trajne posljedice 3.500,00 eura).

27.1. Na dosuđeni iznos neimovinske štete tužitelju je dosuđena zz kamata tekuća od dana podnošenja tužbe, kako je tužitelj i tražio, i kako zz kamata i pripada u smislu čl. 1103. ZOO-a.

28. Cijeneći nalaz vještaka iz kojega proizlazi da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć ukupno 10 i pol sati, radnje kod kojih mu je ta pomoć bila potrebna (teži poslovi u kućanstvu ), da su mu pomoć mogli pružati i ukućani, ovaj sud temeljem slobodne ocijene, a u skladu sa čl. 223. ZPP-a, a imajući kod toga u vidu radnje kod kojih joj mu je ta pomoć potrebna, nalazi da je primjereni iznos naknade koji pripada, a prema cijenama u vrijeme donošenja odluke ukupno 42,00 EUR (1h x 4 eur).

28.1. Zakonska zatezana kamata na tuđu pomoć i njegu dosuđena je tekuća od dana donošenja prvostupanjske presude, a ne od dana podnošenja tužbe kako je traženo, jer su troškovi tuđe pomoći utvrđivani prema slobodnoj ocjeni prema cijenama u vrijeme donošenja prvostupanjske presude, pa zato i zatezne kamate na tako utvrđene troškove teku od dana prvostupanjske presude kojom je visina naknade određena.

29. Slijedom svega naprijed navedenog valjalo je presuditi kao u točki I. i II. izreke presude.

30. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a.

30.1. Proizlazi da je tužitelj u postupku u odnosu na visinu uspio sa 80,50%, dok je u cijelosti uspio s osnovom, slijedom čega proizlazi da je tužitelj uspio sa 90,25% (80,50% + 100%:2), s druge strane tuženik je u pogledu visine uspio sa 19,50%, a sa osnovom nije uspio, pa je uspjeh tuženika 9,75% (19,50% + 0%:2), pa kada se od postotka stranke koja je u većoj mjeri uspjela u postupku (tužitelj) oduzme postotak stranke koja je u manjoj mjeri uspjela (tuženik), dolazi se do postotka od 80,50%, pa tužitelju pripada trošak koji odgovara tom postotku koji je preostao nakon opisanih obračuna.

30.2. Trošak tužitelja sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, koji trošak pripada sukladno vps i Tarifi o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (NN 138/23), troška plaćenih predujmova za vještačenje, i sudskih pristojbi.

30.3. Tužitelju pripada trošak kako slijedi:

- trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura,

-zastupanje na ročištu 3. 12. 2020. u iznosu od 200,00 eura

-zastupanje na ročištu (očevid) 15. 3. 2021. u iznosu od 200,00 eura

-zastupanje na ročištu 17. 3. 2023. u iznosu od 200,00 eura

- sastava podneska od 20. 12. 2022. u iznosu od 50,00 eur (25% nagrade Tbr.8. t. 4.)

-sastav podneska od 8. 3. 2023. u iznosu od 100,00 eura (50% nagrade Tbr. 8. t. 3)

-zastupanja na ročištu 23. 5. 2023. u iznosu od 200,00 eura,

-sastav žalbe u iznosu od 200,00 eura

-zastupanje na ročištu 9. 4. 2025. u iznosu od 100,00 eura(50% nagrade Tbr. 8. t. 3)

-zastupanja na ročištu 10. 12.2025. u iznosu od 200,00 eura,

-zastupanje na ročištu 10. 2. 2026. u iznosu od 200,00 eura

-zastupanje na ročištu 11. 3. 2026. u iznosu od 200,00 eura,

-pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 eura

što je ukupno 1.950,00 eura što uvećano za iznos od 487,50 eura na ime PDV-a čini 2.437,50 eura, čemu treba pridodati trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 131,06 eura (koliko je tužitelj tražio), te trošak sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 104,83 eura što je ukupno 2.673,39 eura, što razmjerno uspjehu u postupku (80,50%) iznosi 2.152,00 eura.

30.4. Tome treba pridodati trošak plaćenog predujma za sudsku komisiju i mjerničkog i građevinskog vještaka u iznosu od 398,17 eura, trošak plaćenog predujma za liječničkog vještaka (dr. Koraća) u iznosu od 154,09 eura i za vještaka (dr Arbanas) u iznosu od 273,08 eura ( što je ukupno za ova dva vještaka 427,17 eura), dok će ostatak predujma obzirom je tužitelj za oba vještačenja uplatio 530,89 eura tužitelju biti vraćeno, dakle ukupno na ime predujmova 825,34 eura, koji trošak je priznat u cijelosti jer je bio neophodan za postupak.

30.5. Dakle, proizlazi da je tuženik dužan tužitelju naknaditi trošak postupka u iznosu od 2.977,34 eura.

30.6. Tužitelju nije priznat trošak plaćenog predujma za oglas u NN, zatim za sastav podneska od 7. 8. 2020., i od 7. 7. 2020. jer se ove radnje ne odnose na ovdje tuženika već na ranije 1. i 2. tuženike. Zatim nije priznat trošak sastava podneska od 3. 12. 2020. kojmi tužitelj dostavlja podatak o osobi liječnika obiteljske medicine tužitelja za dostavu zdravstvenog kartona , jer taj podnesak i trošak u vezi njega nije bio potreban obzirom je tužitelj predložio taj dokaz na ročištu 3. 12. 2020. i tada je već trebao imati ovaj podatak, zatim nije priznat trošak sastava podneska od 26. 5. 2022., podneska od 20. 6. 2022., jer ti podnesci i trošak u svezi njih nisu bili neophodni za postupak.

U Karlovcu 22. travnja 2026.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. OD Rožman i Oredić iz Karlovca

2. ZOU Dario Banić i Tomislav Horački iz Karlovca