Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Poreču-Parenzo
Turistička ulica 2
52440 Poreč-Parenzo
Poslovni broj: Ovr-268/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu tog suda Alenu Barbiću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja EB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane p.p. Mihaelu Bačaniju, odvjetniku u Vinogradima Ludbreškim, protiv protivnika osiguranja: 1. ŠB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sa boravištem u [adresa]. UB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi određivanja privremene mjere, izvan ročišta
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog predlagateljice koji glasi:
"i. Određuje se privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], kod Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižno odjel Poreč-Parenzo.
ii. Zabranjuje se I. tuženiku i II. tuženiku te svim trećim osobama otuđenje i opterećenje predmetne nekretnine tijekom trajanja ovog postupka.
iii. Nalaže se zabilježba ove privremene mjere u zemljišnu knjigu za predmetnu nekretninu.
iv. Provedba ovog rješenja nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč-Parenzo.
v. Privremena mjera traje do pravomoćnog završetka ovog postupka."
Obrazloženje
1. Kod ovog je suda pod posl. br. P Ob-10/2026 pokrenuta parnica po tužbi predlagateljice osiguranja (dalje: predlagateljica), kao tužiteljice, protiv protivnika osiguranja (dalje: protivnici), kao tuženika. Predlagateljica u tužbi tvrdi da su predlagateljica i protivnik ad1 ŠB (dalje: protivnik ad1) sklopili brak dana 24. srpnja 1985. u Malom Bukovcu, a koji brak da je upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda Ludbreg za matično područje Kapela za 1985. po rednim brojem 5, te da su stranke bile u bračnoj zajednici koja da je trajala gotovo punih 40 godina. U braku da je rođeno troje zajedničke djece, ZB (**.**.1988.), ŽB rođ. ZB (**.**.1989.) te UB (**.**.1996.). Bračna zajednica stranaka da je prestala dana 31. ožujka 2025. kada da su stranke prestale živjeti u zajedničkom kućanstvu te konzumirati brak. Faktički prestanak bračne zajednice nastao da je zbog trajnog pogoršanja odnosa između stranaka, te nemogućnosti daljnjeg zajedničkog života. Od navedenog datuma stranke da više nisu razgovarale, da nisu jele skupa, da nisu živjele skupa, što da jasno ukazuje na konačan prestanak bračne zajednice. Formalni razvod braka proveden da je rješenjem Općinskog suda u Varaždinu broj R1 Ob-428/2025-2 od 13. svibnja 2025. koje da je postalo pravomoćno dana 31. svibnja 2025. Protivnik ad2 UB (dalje: protivnik ad2) da je zajednički sin stranaka. Protiv protivnika ad1 da su rješenjem ODO-a u Varaždinu, broj KP-DO-209/2025 od 03. travnja 2025. određene mjere opreza zabrane približavanja ili održavanja veze s određenom osobom, odnosno, s predlagateljicom kao žrtvom. Dana 19. kolovoza 2025. protiv protivnika ad1 da je podignuta optužnica i predmet da se vodi pod K - 346/25 na Općinskom sudu u Varaždinu. Sukladno postignutom dogovoru između bivših supružnika dogovoreno da je da predlagateljica boravi u zajedničkoj kući na moru na adresi prebivališta protivnika ad1 ([adresa]), dok da se isti nalazi u zajedničkoj kući na kontinentu. Predlagateljica da si zadržava pravo naknadne dostave dokumentacije kada da dolazak iste neće biti opterećen mjerama opreza koje da su na snazi. Pokušaj mirnog rješenja spora da nije uspio unatoč višestrukim komunikacijama i prijedlozima nagodbe između stranaka putem njihovih punomoćnika. Za vrijeme trajanja bračne zajednice, dana 30. srpnja 2004. stranke da su sklopile Ugovor o kupoprodaji nekretnina kojim da su kupile nekretninu označenu kao pašnjak, garaža, kamenarija površine 1.641 m2, koja da je upisana u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao katastarska čestica broj [katastarska čestica]. Nekretnina da je u zemljišnim knjigama prvotno upisana na ime oba bračna druga, pri čemu da je svaki bračni drug stekao 5/12 dijela nekretnine. U pogledu pravnih propisa koji se primjenjuju na imovinske odnose stranaka, potrebno da je razmotriti odredbe onih zakona koji su bili na snazi u vrijeme stjecanja predmetnih nekretnina. Temeljem općeg pravnog načela da se na pravne odnose primjenjuju propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka pravnog odnosa, na bračnu stečevinu stranaka primjenjuju da se odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine” broj: 11/78, 27/78, 45/89, 51/89, 59/90, 25/94 i 162/98; dalje: ZBPO), kao i odredbe Obiteljskih zakona koji da su naknadno uređivali ovu materiju. ZBPO da je u čl. 270. propisivao da ”imovina bračnih drugova može biti zajednička ili posebna”, dok da je čl. 271. ZBPO-a odredivao da ”imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, predstavlja njihovu zajedničku imovinu”. Odredbe o bračnoj stečevini kontinuirano da su zadržane i u kasnijim zakonskim tekstovima, pa tako i u Obiteljskom zakonu („Narodne novine" broj: 162/1998; dalje: ObZ/08), koji da je bio na snazi od 01.07.1999. do 22.7.2003., koji da je u čl. 251. ObZ/08 propisivao da „Bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu.”, dok da je čl. 252. ObZ/08 određivao da bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.”, kao i čl. 253. ObZ/08 „Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.”; zatim u Obiteljskom zakonu („Narodne novine” broj: 116/2003), koji da je bio na snazi od 22.7.2003. do 31.10.2015., kao i u važećem Obiteljskom zakonu („Narodne novine” bro j: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23). Svi navedeni propisi dosljedno da propisuju da je bračna stečevina ”imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine”, te da su bračni drugovi ”u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili”. Sukladno sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini mjerodavni da su propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja. U konkretnom slučaju, relevantno razdoblje za utvrđenje bračne stečevine da jest vrijeme od sklapanja braka 24. srpnja 1985. do prestanka bračne zajednice 31. ožujka 2025., u kojem vremenu da su stranke stekle predmetne nekretnine, kao i da između stranaka nije sklopljen bračni ugovor kojim bi iste drugačije uredile imovinske odnose. Zbog financijskih problema te potrebe za podmirenjem dugovanja bračne zajednice, zajedničkom odlukom bivših bračnih drugova dio tužiteljice od 5/12 da je prodan dana 29. prosinca 2021. Balić Iliridi iz [adresa] temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina ovjerenog kod javnog bilježnika Pahovič Đordana pod poslovnim brojem OV-6791/2021 za kupovninu od 90.000,00 EUR. Sredstva od prodaje dijela predlagateljice u cijelosti da su utrošena na podmirenje dugovanja bračne zajednice i to na sljedeći način: Dana 5. siječnja 2022. sa tekućeg računa predlagateljice uplaćeno da je Zagrebačkoj banci iznos od 133.908,00 kuna/17.772,65 eura za zatvaranje kredita. Dana 20. siječnja 2022. posuđeno da je OPG-u iznos od 82.000,00 kuna/ 10.883,27 eura. Dana 9. veljače 2022. uplaćen da je Addiko banci iznos od 6.980,00 kuna/926,41 eura za ratu kredita za IPARD. Dana 21. ožujka 2022. uplaćen da je Addico banci iznos od 23.500,00 eura za ratu kredita za IPARD. Dana 4. travnja 2022. Addiko banci uplaćen da je iznos od 80.000,00 kuna/10.617,82 eura za zatvaranje kredita za IPARD. Dana 27. svibnja 2022. posuđeno da je OPG-u iznos od 300.000,00 kuna/ 39.816,84 eura, a dana 31. svibnja 2022. godine posuđen da je OPG-u daljnji iznos od 15.000,00 kuna/1.990,84 eura. Isto tako pokrivena da su dugovanja koja da se odnose na pribavu radnog stroja Traktor DEUTZ-FAHR mod. 5090.4 D GS od 17. ožujka 2022. u iznosu od 54.114,38 eura, te priključaka radnom stroju — prednji traktorski utovarivač STOLL mod. Solid 38- 20 P u iznosu od 13.133,75 eura, kao i drugi priključci radnom stroju. Navedeni pregled jasno da dokumentira da su sva sredstva od prodaje utrošena na posudbe OPG-u, plaćanje računa OPG-a, pribava radnih strojeva te priključaka za iste, kao i za zatvaranje kredita koji da su predstavljali dugovanja bračne zajednice. Pravno da je značajno da se radi o otuđenju radi podmirenja dugova bračne zajednice, što da ima drugačije pravne učinke od dobrovoljnog darovanja koje da je protivnik ad1 kasnije po prestanku bračne zajednice izvršio prema protivniku ad2. Također, na ovom mjestu da valja napomenuti kako je upravo suvlasnički dio predlagateljice na moru bio prodan, a ne onaj protivnika ad2 kako bi se uspostavila ravnoteža u vlasništvu između bračnih drugova, budući da je predlagateljica bila vlasnik glavnine nekretnina na kontinentu zbog IPARD projekta. Dana 22. travnja 2025. protivnici da su sklopili Ugovor o darovanju nekretnine ovjeren kod javnog bilježnika Andreasa Varge iz [adresa] pod poslovnim brojem OV-882/2025 dana 22. travnja 2025. Temeljem navedenog ugovora, protivnik ad1 da je darovao protivniku ad2 svoj suvlasnički dio nekretnine čkbr. [katastarska čestica] kamenarija sa 1641 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč - Parenzo u 5/12 dijela. Sukladno zemljišnoknjižnom izvatku od 1. rujna 2025., protivnik ad2 da je upisan kao vlasnik 5/12 dijela nekretnine, što da odgovara dijelu koji da je prethodno bio u vlasništvu protivnika ad1. Trenutno zemljišnoknjižno stanje da pokazuje da je Balić Ilirid vlasnik 5/12 dijela (kupljeno od predlagateljice), a protivnik ad2 vlasnik 5/12 dijela (darovano od protivnika ad1), dok da 2/12 dijela dolaze upisane na CB. Predmetna nekretnina da predstavlja bračnu stečevinu u smislu odredbe članka 36. Obiteljskog zakona, jer da je stečena zajedničkim radom bračnih drugova za vrijeme trajanja bračne zajednice. Bračni drugovi da su suvlasnici u jednakim dijelovima bez obzira na to na koga je imovina formalno glasila u trenutku stjecanja. Protivnik ad1 da je darovanjem otuđio svoj dio nekretnine koja da predstavlja bračnu stečevinu bez pristanka predlagateljice, što da predstavlja protupravno raspolaganje zajedničkom imovinom. Takvo raspolaganje da je bez zakonske osnove i protivno načelima savjesnosti i poštenja, te s ciljem isključenja predlagateljice iz njezinog stvarnog prava na polovicu predmetne imovine. Darovni ugovor da je sklopljen nakon prestanka bračne zajednice, što da jasno ukazuje na namjeru zaobilaženja prava predlagateljice na bračnu stečevinu. Protivnik ad1 da je svjestan da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu te da 1/2 predmetne nekretnine pripada predlagateljici. Postupanje protivnika ad1 bilo da je protivno moralu društva, načelu savjesnosti i poštenja, očito u namjeri, u konačnici, onemogućiti predlagateljici stjecanje prava suvlasništva predmetnih nekretnina sukladno odredbi članka 322. u vezi s člankom 323. te 324. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine” broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 1 14/22, 156/22, 155/23). Protivnik ad2, kao zajednički sin predlagateljice i protivnika ad1, bio da je upoznat s okolnostima stjecanja predmetne nekretnine te činjenice da ista predstavlja bračnu stečevinu. Kao osoba bliska darovatelju, protivnik ad2 da se ne može smatrati poštenim stjecateljem u smislu članka 61 . stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine” broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17). Iz postojanja osobnog odnosa s oba, sada bivša, bračna druga da proizlazi teret pojačane odgovornosti, odnosno pretpostavka da je protivnik ad2 znao ili morao znati kako predmetna nekretnina nije isključivo vlasništvo protivnika ad1, već zajednička imovina koja da podliježe diobi bračne stečevine. U svrhu izbjegavanja sudskog postupka te radi pokušaja mirnog rješenja spora, stranke da su po završetku postupka razvoda braka pokušale postići sporazumno rješenje glede podjele bračne stečevine. Protivnik ad1 da je po svom punomoćniku prvi uputio prijedlog za sporazumnu podjelu bračne stečevine. Predlagateljica da se po svom punomoćniku očitovala na prijedlog te iznijela vlastiti protuprijedlog koji da uzima u obzir njezina legitimna prava na bračnu stečevinu. Međutim, protivnik ad1 da je dostavom dopisa odustao od daljnjih razgovora i pregovora o mirnom rješenju spora. Predlagateljica da se naknadno očitovala na odustajanje protivnika ad1 od postupka mirnog rješavanja spora. Unatoč pokušajima obiju strana za mirno rješavanje spora, postupak mirenja da nije urodio plodom te da je bezuspješno završen, zbog čega da je predlagateljica primorana pokrenuti ovaj sudski postupak radi zaštite vlastitih prava i interesa koja da istoj pripadaju temeljem pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, predlagateljica da ovim putem podnosi tužbu radi utvrđenja ništetnosti predmetnog ugovora o darovanju nekretnina i uspostavom ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, uz utvrđenje bračne stečevine u jednakim dijelovima te da se predlagateljica upiše kao suvlasnica istih u odgovarajućem omjeru, sukladno odredbi članka 322. u vezi s člankom 323. te 324. Zakona o obveznim odnosima. Ukoliko sud ne bi pronašao osnovanim prvobitni zahtjev to da predlagateljica podnosi i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim traži da predmetni ugovor o darovanju sklopljen između protivnika je bez pravnog učinka prema predlagateljici u dijelu koji se odnosi na 1/2 od 5/12 suvlasničkog dijela predmetne nekretnine, sve na ime bračne stečevine, sukladno odredbi članka 67. stavku 3. Zakona o obveznim odnosima, obzirom je riječ o besplatnom raspolaganju, protivnik ad1 da je znao da poduzetim radnjama šteti predlagateljici, i to pobijanje da ne zahtijeva da je protivniku ad2 to bilo poznato, iako da je potpuno jasno da je kao zajedničkom sinu to bilo poznato. S obzirom na navedeno, sukladno članku 69. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima podnosi da se ova tužba za pobijanje protiv protivnika, odnosno osobe u čiju je korist izvršeno darovanje. Međutim, ako sud ne bi pronašao osnovanim naprijed navedene zahtjeve ili za slučaj otuđenja nekretnine po protivniku ad2 za vrijeme trajanja postupka tada da predlagateljica najpodrednije podnosi i zahtjev kojim traži da suvlasnički dio otuđen po protivniku ad1 predstavlja bračnu stečevinu te da se za odgovarajući udio predlagateljice ima isplatiti novčani iznos koji bi predstavljao 1/2 tržišne vrijednosti otuđenog dijela nekretnine, što da odgovara 1/2 od 5/12 dijela. Okvirna vrijednost predmetne nekretnine, imajući u vidu da se radi o građevinskom zemljištu površine 1.641 m2 s objektima te da se vrijednost građevinskog zemljišta u [adresa] kreće između 400-500 EUR/m2 , uzimajući prosječnu vrijednost od 450 EUR/m2 , da iznosi približno 738.450,00 EUR. Dio od 5/12 koji da je darovao protivnik ad1 vrijedan da je približno 307.687,50 EUR, a predlagateljici da pripada 1/2 tog iznosa, što da je okvirno 153.843,75 EUR. Za precizno utvrđivanje tržišne vrijednosti predmetne nekretnine potrebno da je provođenje građevinskog vještačenja uz uviđaj. Rezultati vještačenja biti da će temelj za precizno određivanje iznosa koji da protivnik duguje predlagateljici na ime 1/2 tržišne vrijednosti otuđenog dijela nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i za slučaj otuđenja od strane protivnika ad2 za vrijeme trajanja postupka, te za kompletno utvrđenje vrijednosti bračne stečevine stranaka u ovome postupku. Predlagateljica da si pridržava pravo da nakon provedenog vještačenja uredi tužbeni zahtjev u pogledu točnog iznosa koji traži na ime isplate za otuđeni dio predmetnih nekretnina. Sporni ugovor o darovanju sklopljen između protivnika da predstavlja neovlašteno raspolaganje bračnom stečevinom koje da je učinjeno bez pristanka predlagateljice i protivno načelima savjesnosti i poštenja. Protivnik ad1 da je svjestan da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu te da predlagateljica ima pravo na 1/2 (5/12) dijela predmetne nekretnine, dok da je protivnik ad2 kao osoba bliska darovatelju bio upoznat s navedenim činjenicama. Darovanje da je učinjeno nakon faktičkog prestanka bračne zajednice s ciljem zaobilaženja prava predlagateljice na bračnu stečevinu, što da predstavlja povredu odredbi Obiteljskog zakona. Zaključno, predlagateljica da je primorana pokrenuti ovaj sudski postupak radi zaštite vlastitih prava i interesa koja da istoj pripadaju temeljem pozitivnih propisa Republike Hrvatske. S obzirom na naprijed iznijeto, predlagateljica predlaže sudu da, sukladno odredbama čl. 251., 252. te 253. ObZ/08, kao i čl. 36. Obiteljskog zakona te odredbama čl. 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao i odredbi čl. 331 .b Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj: 53/91 , 91/92, 58/93, 112/99, 88/01 , 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 ,25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), pa makar i zbog ogluhe, donese presudu sljedećeg sadržaja: "I.A. Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o darovanju nekretnine sklopljen dana 22. travnja 2025. između I. tuženika ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao darovatelja i Il. tuženika UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao daroprimatelja, ovjeren po javnom bilježniku Andreasu Vargi iz [adresa] pod poslovnim brojem: OV-882/2025, od 8. travnja 2025. II.A. Nalaže se Općinskom sudu u Pazinu, Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč — Parenzo uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe Ugovora o darovanju nekretnine sklopljenog dana 22. travnja 2025. između l. tuženika ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao darovatelja i II. tuženika UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao daroprimatelja, ovjerenog po javnom bilježniku Andreasu Vargi iz [adresa] pod poslovnim brojem: OV-882/2025, od 8. travnja 2025., na način da se briše pravo vlasništva u korist II. tuženika UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], što je isti dužan trpjeti, uz istovremeni upis prava vlasništva na ime I. tuženika ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i to na nekretnini označenoj kao: čkbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč — Parenzo, označene kao pašnjak, garaža, kamenarija površine 1.641 m2, u 5/12 dijela, u roku od 15 dana. III.A. Utvrđuje se da nekretnina označena kao: čkbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč — Parenzo, označene kao pašnjak, garaža, kamenarija površine 1.641 m2, u 5/12 dijela, predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i I. tuženika ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u jednakim dijelovima. IV.A. Utvrđuje se da je tužiteljica EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], suvlasnica nekretnine označene kao: čkbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč — Parenzo, označene kao pašnjak, garaža, kamenarija površine 1.641 m2 u 1/2 (5/12) dijela, a što je tuženik ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava suvlasništva tužiteljice EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na predmetnoj nekretnini, koju će u protivnom zamijeniti ova presuda po pravomoćnosti, u roku od 15 dana. V.A. Nalaže se Općinskom sudu u Pazinu, Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč — Parenzo, da izvrši upis brisanja prava vlasništva upisanog u korist l. tuženika ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], uz istovremeni upis prava vlasništva tužiteljice EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na nekretnini označenoj kao: čkbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč — Parenzo, označene kao pašnjak, garaža, kamenarija površine 1.641 m2, u 1/2 (5/1 2) dijela, u roku od 15 dana."
Podredno (ukoliko sud ne bi pronašao osnovanim zahtjeve iz toč. I.A -V.A.), predlagateljica zahtijeva donošenje presude sljedećeg sadržaja: "I.B. Utvrđuje se da nekretnina označena kao: čkbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč — Parenzo, označene kao pašnjak, garaža, kamenarija površine 1.641 m 2, u 5/12 dijela, predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i I. tuženika ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u jednakim dijelovima. II.B. Utvrđuje se da je tužiteljica EB, OIB.• 25763777730, [adresa], 42230 [adresa], suvlasnica nekretnine opisane u toč. I.B. izreke ove presude i to u 1/2 (5/12) dijela. III.B. Ugovor o darovanju nekretnine sklopljen dana 22. travnja 2025. između l. tuženika ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 52440 Funtana, kao darovatelja i II. tuženika UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao daroprimatelja, ovjeren po javnom bilježniku Andreasu Vargi iz [adresa] pod poslovnim brojem: OV-882/2025, od 8. travnja 2025., je bez pravnog učinka prema tužiteljici EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u dijelu koji se odnosi na 1/2 (5/12) suvlasničkog dijela nekretnine označene kao: čkbr. [katastarska čestica] upisane u z. k ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč — Parenzo, označene kao pašnjak, garaža, kamenarija površine 1.641 m2. IV.B.
I. tuženik ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao darovatelj i II. tuženik UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 42230 Dubovica, kao daroprimatelj, dužni su izdati ispravu podobnu za upis prava vlasništva na ½ (5/12) dijela nekretnine označene kao: čkbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč
— Parenzo, označene kao pašnjak, garaža, kamenarija površine 1.641 m 2, koju će u protivnom zamijeniti ova presuda po pravomoćnosti, u roku od 15 dana. "Najpodredno" (ukoliko sud ne bi pronašao osnovanim zahtjeve iz toč.
I.A.-V.A., niti iz toč. I.B.-IV.B, kao i za slučaj da protivnici tijekom postupka otuđe predmetnu nekretninu), predlagateljica zahtijeva donošenje presude sljedećeg sadržaja: "I.C. Utvrđuje se da nekretnina označena kao: čkbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč
— Parenzo, označene kao pašnjak, garaža, kamenarija površine 1.641 m 2, u 5/12 dijela, predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i I. tuženika ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u jednakim dijelovima. II. C. Nalaže se I. tuženiku ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplatiti tužiteljici EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 1/2 tržišne vrijednosti otuđenog dijela (5/12 dijela) nekretnine: čkbr. [katastarska čestica] upisane u z. k ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč — Parenzo, označene kao pašnjak, garaža, kamenarija površine 1.641 m2 koja će se utvrditi sudskim vještačenjem u nadolazećem postupku, a okvirno iznosi 153.843,75 EUR, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove presude pa do isplate, sve po stopi propisanoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine i pri čemu je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve propisano čl. 29. ZOO -a, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude."
2. Predlagateljica je uz tužbu podnijela i prijedlog za određivanje privremene mjere, koji je predmet ovog postupka. U prijedlogu navodi da sukladno čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/12 i dr., dalje: OZ) predlaže određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine jer da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za njezino određivanje. Privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine da se može odrediti ako predlagatelj učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari. Predlagateljica da je učinila vjerojatnim postojanje tražbine jer da se temelji na jasnim zakonskim odredbama o bračnoj stečevini i nedozvoljenom raspolaganju zajedničkom imovinom bez pristanka suvlasnika. Opasnost od sprječavanja ostvarenja tražbine da proizlazi iz činjenice da protivnici, konkretno protivnik ad2 kao formalno pravni vlasnik može tijekom trajanja postupka otuđiti predmetnu nekretninu trećim osobama, što bi onemogućilo ostvarenje tužbenog zahtjeva za uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije spornog darovanja. Sukladno čl. 347. st. 1. t. 4. OZ-a predlaže da se određivanje privremene mjere koja uključuje zabranu otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu. Predmetna privremena mjera da obuhvaća zabranu protivnicima, odnosno, protivniku ad2 da otuđi ili optereti nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tijekom trajanja postupka, što da predstavlja standardnu mjeru osiguranja kod sporova vezanih uz nekretnine. Privremena mjera da se provodi osobi kojoj je izrečena, odnosno, zemljišnoknjižnom odjelu suda, sukladno čl. 347. st. 3. OZ-a. Zabrana da se smatra provedenom dostavom zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč-Parenzo, koji da će zabilježiti zabranu u zemljišnu knjigu. Učinak zabilježbe zabrane da se sastoji u tome što da se na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika, konkretno protivnika ad2 može steći neko pravo na nekretnini samo ako predlagateljica bude pravomoćno odbijena sa svojim zahtjevom u ovom postupku. Sukladno čl. 347. st. 5. OZ -a, osobe kojima je zabrana izrečena da odgovaraju predlagateljici za štetu koju su joj nanijele time što su postupile protivno zabrani. Protivnici da se mogu osloboditi te odgovornosti tako da polože u sud predmete na koje se zabrana odnosi ako su za to podesni ili tako da ih predaju čuvaru ili upravitelju kojega na njihov prijedlog odredi sud. S obzirom na prirodu spora i da se traži uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, privremena mjera zabrane otuđenja da je nužna za očuvanje mogućnosti ostvarenja tužbenog zahtjeva. Bez određivanja privremene mjere da postoji realna mogućnost da protivnici, odnosno, protivnik ad2 kao formalno pravni vlasnik otuđi predmetnu nekretninu tijekom postupka, što da bi učinilo besmislenim glavni tužbeni zahtjev za poništaj ugovora o darovanju i uspostavu prijašnjeg stanja. Slijedom navedenog, predlagateljica da predlaže određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, budući da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za njezino određivanje. Predlagateljica predlaže donošenje rješenja sljedećeg sadržaja: "i. Određuje se privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k.o.
[adresa], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], kod Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižno odjel Poreč-Parenzo. ii. Zabranjuje se I. tuženiku i II. tuženiku te svim trećim osobama otuđenje i opterećenje predmetne nekretnine tijekom trajanja ovog postupka. iii. Nalaže se zabilježba ove privremene mjere u zemljišnu knjigu za predmetnu nekretninu. iv. Provedba ovog rješenja nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč-Parenzo. v. Privremena mjera traje do pravomoćnog završetka ovog postupka."
3. Sud sudi na temelju činjenica na koje se stranka poziva, jer u protivnom prekoračuje njen zahtjev (tako i VS, Rev 2790/91 od 11. ožujka 1992.).
4. Predlagateljičin prijedlog nije osnovan.
5. Prema čl. 346. st. 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanjem svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
Svrha privremene mjere je osiguranje tražbine.
Prva pretpostavka za određivanje privremene mjere koju predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim je postojanje tražbine.
Prema čl. 2. t. 1. OZ-a tražbina je pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje.
Prema čl. 341. st. 2. OZ-a u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će, uz ostalo, točno označiti tražbinu čije osiguranje traži.
Predlagateljica u zahtjevu istaknutom u prijedlogu za određivanje privremene mjere nije točno označila tražbinu čije osiguranje traži.
Kako predlagateljica nije točno označila tražbinu čije osiguranje traži, to se ne može ni utvrditi postojanje te tražbine.
S druge strane, sve i da je tražbina čije osiguranje predlagateljica traži predloženom privremenom mjerom pravo na uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja na predmetnoj nekretnini, a na što upućuju navodi iznijeti u historijatu prijedloga za određivanje privremene mjere, te da je učinila vjerojatnom postojanje te svoje tražbine, i tada bi predlagateljičin prijedlog za određivanje privremene mjere bio neosnovan.
O razlozima za takav stav nastavno.
Prema navodima predlagateljice, kao vlasnik 5/12 dijela predmetne nekretnine je uknjižen samo protivnik ad2. Shodno tome, protivnik ad1 ni ne može otuđiti 5/12 dijela predmetne nekretnine, pa isti nije pasivno legitimiran za predlagateljičin prijedlog za određivanje privremene mjere, te je već zato, u odnosu na njega, predlagateljičin prijedlog neosnovan.
Što se tiče protivnika ad2, opasnost iz čl. 346. st. 1. OZ-a je tzv. subjektivna opasnost, ona koja proizlazi iz određenog ponašanja protivnika u odnosu na stvar koja je predmet predložene privremene mjere. To znači da je na predlagateljici bilo da ukaže na konkretne aktivnosti ili propuštanja protivnika koja idu za time da se svjesno spriječi ili oteža ostvarenje predlagateljičine tražbine. Ne može se smatrati da je ta opasnost učinjena vjerojatnim tek navodom da "postoji realna opasnost da protivnici, odnosno, protivnik ad2 kao formalnopravni vlasnik otuđi predmetnu nekretninu tijekom postupka", na što se predlagateljica poziva, jer objektivna opasnost ovdje nije dovoljna.
Već zbog iznesenog, nisu ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere.
Konačno, uvidom u rješenje Općinskog suda u Pazinu, Zamljišnoknjižnog odjela Poreč-Parenzo posl. br. Z-15683/2025 od 04. rujna 2025. (82-83) utvrđeno je da je tim rješenjem u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dopušten sljedeći upis: "Na temelju tužbe radi utvrđenja i podjele bračne stečevine br. P Ob-281/2025 od 02.09.2025., potvrda obavijest od 02.09.2025., na nekretninama IB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], upis zabilježbe spora na 5/12 dijela k. č. br. [katastarska čestica] Kamenarija 1641 m2 (pašnjak 1599 m2, garaža, Kamenarija 42 m2) koji se vodi kod Općinskog suda u Puli pod posl. br. P Ob-281/2025." Dakle, povodom predlagateljičine tužbe podnesene protiv protivnika na 5/12 dijela predmetne nekretnine je dopuštena zabilježba spora.
Prema pravnim pravilima ovršnog postupka (čl. 346. OZ-a) za osnovan prijedlog za određivanje privremene mjere zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnina je, kao što je rečeno, potrebno postojanje opasnosti da bi bez takve mjere protivnik spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine. Određivanjem zabilježbe spora u zemljišnoj knjizi osigurava se u potpunosti predlagateljičina tražbina od raspolaganja spornim suvlasničkim dijelom predmetne nekretnine, pa se time potpuno otklanja opasnost o kojoj je naprijed bilo riječi kao uvjetu za određivanje privremene mjere zabranom otuđenja ili opterećenja.
Osim toga, nije u skladu s osnovnim načelima ovršnog postupka dozvoliti privremenu mjeru u svrhu osiguranja tražbine koja je već osigurana primjenom drugog instituta. Drugim riječima, imajući na umu gotovo identičan učinak instituta zabilježbe spora i zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina, predlagateljica nema pravni interes predlagati i jedno i drugo, s obzirom da je usvajanjem i jednog prijedloga spor jednako publiciran. Iz navedenog slijedi da određivanju privremene mjere zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnina nema mjesta kada je tražbina već osigurana zabilježbom spora.
Ovakvi stavovi postoje i u sudskoj praksi (npr. ŽS Pula, Gž-1008/05-2 od 10. prosinca 2004. i Gž-3500/07-2 od 05. studenog 2007.) kao i u pravnoj teoriji (npr. AB – Odnos i razlike između privremene mjere zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnina radi osiguranja nenovčane tražbine i zabilježbe spora, Informator broj 5279-5280/04, str. 10., PB – Komentar Zakona o zemljišnim knjigama, Informator, Zagreb, 1998., str. 188.).
Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.
U Poreču-Parenzo, 22. travnja 2026.
S u d a c:
Alen Barbić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.
DNA:
- predlagateljici p.p.
S u d a c:
