REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Slavonskom Brodu
Trg pobjede 13, Slavonski Brod
Poslovni broj: Ovr-1181/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Željki Koporčić, na prijedlog više sudske savjetnice Albine Anđelić, u ovršnom postupku, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatski Telekom d.d., OIB: 81793146560, sa sjedištem u [adresa], zastupan po generalnom punomoćniku CŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetniku u Odvjetničkom društvu Zec i partneri, d.o.o. iz Osijeka , protiv ovršenika CŽE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi ovrhe, 21. travnja 2026.
r i j e š i o j e
I Nalaže se ovršeniku CŽE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da ovrhovoditelju Hrvatski telekom d.d. OIB: 81793146560 sa sjedištem u [adresa], naknadi trošak postupka izvansudske ovrhe pred Financijskom agencijom u iznosu od 46,87 EUR ( četrdeset i šest eura i osamdeset i sedam centi), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od donošenja ovoga rješenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 8 dana.
II Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja za više zatraženi iznos od 62,50 EUR. (šezdeset i dva eura i pedeset centi) na ime troškova postupka.
Obrazloženje
1. Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi javnog bilježnika Roberta- Antona Čečatke u Slavonskom Brodu poslovni broj: Ovrv- 44/2025 od 3. veljače 2025. ovrhovoditelj je pokrenuo postupak izvansudske ovrhe protiv ovršenika kod nadležne Financijske agencije zahtjevom za izravnu naplatu novčane tražbine od 15. rujna 2025.
2. Ovrhovoditelj je podneskom od 19. rujna 2025. ovom sudu pravovremeno u smislu odredbe članka 14. stavak 6. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj:
112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/24. – dalje: OZ) podnio prijedlog za naknadu troškova postupka izvansudske ovrhe.
3. Zahtjev ovrhovoditelja je djelomično osnovan.
4. Neupitno je da je postupak izvansudske ovrhe ovrha pa ovrhovoditelju pripadaju troškovi nastali u tom postupku. Nadalje, sukladno odredbi članka 14. stavka 4. OZ -a ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužni su ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje.
5. Odlučujući o zahtjevu za naknadu troška tog postupka, na temelju odredbe članka 14. stavak 4. OZ-a te članka 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje: ZPP), koji se primjenjuju na temelju članka 21. stavak 1. OZ-a, sukladno vrijednosti predmeta spora od 145,70 EUR, sud je ovrhovoditelju kao osnovan priznao i dosudio trošak sastava prijedloga u iznosu od 25,00 EUR, prema Tbr. 11. točka 6. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, 107/25 - dalje: Tarifa) kao i PDV na navedeni iznos od 6,25 EUR sukladno Tbr. 46. Tarife što iznosi 31,25 EUR.
6. Sud je ovrhovoditelju priznao i trošak sastava ovog prijedloga u iznosu od 12,50 EUR, prema Tbr. 11. točka 10. Tarife, s PDV-om obračunatim na ovaj trošak u iznosu od 3,13 EUR, prema Tbr. 46. Tarife, ukupno 15,63 EUR, a sveukupno 46,87 EUR.
7. Sud je kao neosnovan utvrdio više zatraženi iznos od 62,50 EUR na ime pribave klauzule pravomoćnosti i ovršnosti prema Tbr. 36. točke 2. Tarife, kako je ovrhovoditelj zatražio ukupno 109,37 EUR, od čega je sud osnovanim utvrdio iznos od 46,87 EUR, za razliku, preko dosuđenog, valjalo je odbiti zahtjev ovrhovoditelja kao neosnovan, te je odlučeno kao u točki II. izreke.
8. Ovrhovoditelj ima pravo i na isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos, ali sukladno članku 30. stavku 2. OZ-a, od dana donošenja ovog rješenja, a ne od, suprotno zahtjevu ovrhovoditelja, dana podnošenja zahtjeva. Stopa zatezne kamate je određena člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 78/15., 29/18., 26/21., 114/22. i 156/22.).
9. Ovrhovoditelju nije priznat kao osnovan trošak zatražen s osnova pribave klauzule pravomoćnosti i ovršnosti ovršne isprave u iznosu od 62,50 EUR jer je u konkretnom slučaju ovršna isprava rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojeg je donio javni bilježnik u ovršnom postupku pokrenutog nakon 28. studenog 2020., a prema odredbama članka 283. stavka 1. i 4. OZ -a javni bilježnik je dužan, i bez zahtjeva ovrhovoditelja, staviti potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi koje je donio te rješenje o ovrsi s potvrdom o pravomoćnosti i ovršnosti dostaviti ovrhovoditelju.
8.1. Naime, u smislu odredbe članka 14. stavka 4. OZ-a, a i odredbe članka 155. stavka 1. ZPP- a, sud će na teret protivne stranke dosuditi samo naknadu onih troškova koji su bili potrebni za vođenje postupka, a s obzirom na to da u smislu gore spomenutih odredbi čl. 283. OZ-a, nakon stupanja na snagu novele Ovršnog zakona iz 2020. godine („Narodne novine“ 131/20), postoji obveza javnog bilježnika da bez zahtjeva ovrhovoditelja stavi potvrdu ovršnosti i pravomoćnosti te primjerak takvog rješenja dostavi ovrhovoditelju, ovaj sud smatra da se isti troškovi ne mogu priznati ovrhovoditelju na teret protivne stranke kao potrebni za vođenje ovog postupka.( isto i Županijski sud u Slavonskom Brodu, Gž Ovr-68/2025-2 od 24. ožujka 2025.)
8.2. U prilog ovakvom tumačenju odredbi članka 283. stavka 1. i 4. OZ-a ide činjenica da je javni bilježnik, prije stupanja na snagu novela Ovršnog zakona iz 2020. godine, bio u obvezi potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi staviti tek po zahtjevu ovrhovoditelja, kao i činjenica da je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona s konačnim prijedlogom zakona kao obrazloženje razloga donošenja odredbe članka 16. novele Ovršnog zakona iz 2020. kojim je izmijenjen članak 283. dotadašnjeg OZ-a navedeno sljedeće: „Predmetnom odredbom se smanjuju troškovi postupka na način da se brišu odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka, potvrda pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave izdaje javni bilježnik kada se za to steknu zakonski uvjeti , a ne kao dosad na prijedlog ovrhovoditelja. Navedenim rješenjem trošak provedbe ovrhe se pojeftinjuje i pojednostavljuje, jer se iz poslovnog procesa ovrhe miče jedan korak.“
8.2.1. Slijedom ovoga, jasno je da je ratio legis bio smanjivanje troškova ovršnog postupka pa bi priznavanjem troškova pribave potvrde pravomoćnosti i ovršnosti za rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i nakon izmjena odredbi članka 283. stavaka 1. i 4. OZ-a ratio legis, bio neostvaren.
8.3. Dakle, a u skladu s naprijed navedenim, naglašava se da zahtjev za naknadu ovog troška nije odbijen odnosno neprihvaćen iz razloga što ovrhovoditelj nije dokazao da je podneskom doista zatražio izdavanje i dostavu potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, već zbog toga što bi, i u slučaju da je ovrhovoditelj po odvjetniku kao punomoćniku takav podnesak i podnio, takav trošak bio suvišan odnosno nepotreban jer su javni bilježnik ili sud (članka 283. stavka 6. OZ-a), prema spomenutim odredbama OZ-a, potvrdu o pravomoćnosti i ovršnosti za rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dužni izdati i dostaviti ovrhovoditelju po službenoj dužnosti. Slijedom toga, ovrhovoditeljev eventualni zahtjev prema javnom bilježniku ili sudu za izdavanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ukazuje se suvišnim odnosno nepotrebnim pa trošak koji je nastao u vezi s tim zahtjevom nikako ne smije snositi ovršenik jer je ovrhovoditelj taj trošak sam nepotrebno prouzročio.
10. Za kazati je kako pravno stajalište ovog suda po pitanju pribave potvrde pravomoćnosti i ovršnosti nije u suprotnosti s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda zauzetog u revizijskoj odluci Rev -74/2023.
9.1. Naime, Vrhovni sud RH u predmetnoj odluci odlučuje samo o troškovima u postupku izravne naplate, ali ne i o troškovima u postupku izvansudske ovrhe, a koje postupke je potrebno razlikovati. Izvansudska ovrha kod Financijske agencije u smislu članka 284. stavka 1. OZ-a pokreće se na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je određena ovrha na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, o čemu se radi u konkretnom slučaju, dok se izravna naplata pokreće na temelju ostalih sudskih odluka i ovršnih isprava pobrojanih u članku 209. OZ- a. Stoga, kad se ima u vidu da se temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ne pokreće izravna naplata već izvansudska ovrha, pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske u potpunosti je logično i utemeljeno. Svako drugačije tumačenje tj. izjednačavanje izvansudske ovrhe i izravne naplate, koje bi za posljedicu imalo primjenu pravnog shvaćanja Vrhovnog suda i na izvansudsku ovrhu, bilo bi u suprotnosti s ciljem kojeg se htjelo postići izmjenama OZ- a 2020. godine.
11. Slijedom svega navedenoga, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Slavonskom Brodu, 21. travnja 2026.
Sutkinja
Željka Koporčić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave pisanog prijepisa istog. Žalba se predaje ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
1. Hrvatski telekom d.d. Zagreb, po punomoćniku CŽ – e-komunikacijom
2. Ovršenik CŽE iz [adresa]- uz prijedlog s prilozima, e- poštom
