Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijek
Europska avenija 7
31000 Osijek
Pn-199/2023-26
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sucu Marku Šimuniću, u pravnoj stvari tužitelja GČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nikoli Eroru, odvjetniku u Odvjetničkom uredu Eror u Osijeku, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976, zastupani po punomoćniku Ivici Šimundiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić i Partneri d.o.o. u Zagrebu, Pisarnica Osijek, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika TČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Draženu Srbu, odvjetniku u Osijeku, radi naknade štete, nakon rasprave održane i zaključene 27. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka, 21. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976 isplatiti tužitelju ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 5.408,41 EUR (pettisućačetiristoosameuraičetrdesetjedan cent) sa zateznom kamatom tekućom od 4. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
II. Djelomično se odbija tužbeni zahtjev tužitelja GČ za naknadu štete od 4.591,59 EUR (četiritisućepetstodevedesetjedaneuroipedesetdevetcenti) zajedno sa zateznim kamatama uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena tekućim od dana podnošenja tužbe pa sve do potpune i konačne isplate.
III. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. naknaditi tužitelju ŽČ troškove parničnog postupka u iznosu od 693,23 EUR (šestodevedesettrieuraidvadesettricenta) zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 21. travnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je u tužbi naveo kako se 2. lipnja 2022. oko 21:10 sati u mjestu [adresa], dogodila prometna nezgoda za koju je isključivo odgovoran TČ, a upravljajući osobnim vozilom reg. oznaka [registarska oznaka], marke i tip vozila AUDI A4. Navedeno vozilo je u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom broj [broj police], stoga iz navedene činjenice proizlazi pasivna legitimacija tuženika u predmetnom parničnom postupku. U navedenoj prometnoj nezgodi je sudjelovalo i osobno vozilo tužitelja r/o [registarska oznaka], marke i tip vozila Volkswagen Passat. Prilikom prometne nezgode, na osobnom vozilu tužitelja reg. oznake [registarska oznaka], marke i tip vozila Volkswagen Passat nastala su oštećenja za koja je isključivo odgovoran osiguranik tuženika. Vozilom u vlasništvu tužitelja je prilikom prometne nezgode upravljala njegova supruga NČ, dok je tužitelj bio putnik u navedenom vozilu. Nadalje, protiv osiguranika tuženika je zbog počinjenog prekršaja iz čl. 199. st. 2. po čl. 199. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je uz izdanu naredbu o određivanju mjere opreza, privremeno oduzeta vozačka dozvola, isključen je iz prometa te je nakon obavljenog očevida radi neposrednog sprječavanja nastavka činjenja prekršaja, po policijskim službenicima PP Našice, sproveden i smješten u prostorije PP Našice, do otrježnjenja (imao koncentraciju alkohola od 1,20 g/kg u krvi). Tužitelj se obratio tuženiku za mirnim rješenjem spora te je tuženik utvrdio kako je na vozilu tužitelja nastala šteta u ukupnom iznosu od 13.493,93 EUR, ali je stajalište tuženika kako je doprinos tužitelja nastaloj šteti u omjeru 50% te mu je ponuđen i isplaćen kao nesporan iznos naknade štete iznos od 6.746,97 EUR. Tužitelj ističe kako je neosnovano tuženikovo isticanje doprinosa tužitelja nastaloj šteti u omjeru 50% s obzirom da navedena činjenica ne proizlazi niti iz jednoga dokaza u spisu. Naime, navedena je tvrdnja tuženika paušalna i niti jednim dokazom potkrijepljena. S obzirom da tužitelj ističe kako je za nastanak prometne nezgoda isključivo odgovoran osiguranik tuženika te da procjena štete od strane tuženika ne odgovara realnom stanju stvari, tužitelj pored isplaćenog iznosa od 6.746,97 EUR na ime naknade štete, potražuje dodatno iznos od 10.000,00 EUR radi cjelokupnog namirenja imovinske štete na vozilu.
2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako priznaje kao neprijepornu činjenicu da se 2.6.2022. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen – temeljem članka 22. stavak 1). Zakona o obveznim osiguranjima u prometu – ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog: a) tjelesne ozljede, b) smrti, c) narušavanja zdravlja i d) uništenja ili oštećenja stvari. Sastavni dio ugovora o osiguranju od AO su Uvjeti za obvezno osiguranje od AO2. Tuženik osporava činjenične navode iz tužbe da je do štetnog događaja došlo isključivom krivnjom osiguranika tuženika. Tuženik smatra da postoji doprinos tužitelja odnosno vozačice vozila koji je u vlasništvu tužitelja NČ jer do prometne nezgode ne bi došlo da je vozačica OA marke VW neposredno prije radnje skretanja u lijevo izvršila provjeru pogledom preko lijevog ramena te nakon što bi uočila vozilo u pretjecanju odustala od izvršene radnje skretanja u lijevo. Prema čl. 43. st. 1 ZSPC-a vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (…. skretati u lijevo…) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prema čl. 43. st. 2. prije započinjanja radnje iz stavka1 ovog članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Tuženik smatra da vozačica vozila u vlasništvu tužitelja prije poduzima radnje skretanja u lijevo nije uvjerila da navedenu radnju može izvršiti na siguran način te je time doprinijela nastanku štetnog događaja i štete od 50%. Prema čl. 1072. ZOO st. 1 kad je šteta prouzročena pogonom dva ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaja. Prema čl. 1072. st. 2 ZOO ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugome za njegovu štetu razmjerno stupnju svoj krivnje. Tuženik drži da je tužitelj doprinio nastanku štetnog šteti u omjeru od 50%, te se u navedenom omjeru treba umanjiti šteta tužitelja. Osim osnova, za tuženika je sporna visina štete koju tužitelj potražuje tužbom. Tuženik smatra da je na vozilu tužitelja nastala totalna šteta i da popravak nije ekonomski isplativ. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže odbiti tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti, te ga obvezati da tuženiku naknadi parnični trošak.
2.1. Punomoćnik tužitelja je nakon provedenog prometno-strojarskog vještačenja svojim podneskom od 20. veljače 2026. postavio tužbeni zahtjev, a na način da je u odnosu na prvotno postavljeni tužbeni zahtjev od 10.000,00 eura, sada isti postavio na način da potražuje iznos od 6.759,01 EUR.
2.2. U takvoj procesnoj situaciji, ne radi se o preinaci tužbe, već o djelomičnom povlačenju tužbe iz članka 193. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. 80/22. i 114/22. - dalje u tekstu: ZPP). Kako je tužitelj na raspravi održanoj kod ovoga suda 27. veljače 2026. izjavio kako predlaže da sud odluči o prvotnom postavljenom tužbenom zahtjevu i da se protivi djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjev, a tuženik se sukladno članku 193. stavku 2. ZPP-a izjasnio o povlačenju u roku od 15 dana, s time da isti nije dao svoj pristanak na povlačenje, stoga je ovaj sud odlučivao u konkretnom predmetu o prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu.
3. Umješač na strani tuženika TČ je u podnesku od 14. listopada 2024. naveo kako sukladno članku 206. Zakona o parničnom postupku ima pravni interes u parnici koja teče između tužitelja i tuženika, te izjavio kako će stupiti u predmetnu parnicu kao umješač na strani tuženika. Umješač ne spori činjenicu da se 2. lipnja 2022. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] za koje je isti imao kod tuženika sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama. Nadalje, umješač u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, kao i navode da je do prometne nezgode došlo isključivo krivnjom umješača. Umješač smatra kako je prometnoj nezgodi doprinijela vozačica predmetnog vozila NČ iz razloga što do navedene prometne nezgode ne bi došlo da vozačica OA marke VW nije izvršila provjeru neposredno prije radnje skretanja u lijevo te uočila vozilo u pretjecanju. Evidentno je da je ista izvršila dužnu provjeru, odustala bi od izvršene radnje skretanja u lijevo. Sukladno važećim odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, čl. 43. st. 1. „Vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu.“. Dok je st. 2. istog Zakona propisano kako je prije navedene radnje vozač dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, a po kojem čl. vozačica predmetnog vozila evidentno nije postupila te je time doprinijela nastanku štetnog događaja i šteti. Slijedom svega navedenog, umješač predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova postupka tuženiku i umješaču.
3.1. Na ročištu održanom kod ovog suda 16. travnja 2025., sud je donio rješenje kojim dopušta stupanje u ovu parnicu umješača na strani tuženika sukladno članku 206. stavku 1. ZPP-a i to iz razloga jer umješač ima pravni interes da u ovom postupku tuženik uspije u parnici, budući da se tuženik može regresno naplaćivati od umješača, ukoliko bi isti izgubio u ovom parničnom postupku.
4. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u cjelokupan spis i pročitao svu priležeću dokumentaciju i to potvrdu Policijske postaje Našice od 30.6.2022. (stranice 5-7 spisa), fotografije (stranice 8-10 spisa), presliku obrazložene ponude tuženika (stranica 11 spisa), obavijest o isplati naknade po obrazloženoj ponudi (stranica 12 spisa). Izvršio je uvid u spis ovog suda broj K-380/2023. Provedeno je prometno- strojarsko vještačenje po vještaku Draženu Jeđudu, univ.spec.traff. (Moto ing), čiji nalaz i mišljenje od 1. studenog 2025. je pročitan (stranice 55-64 spisa). Saslušao je svjedokinju NČ, umješača na strani tuženika TČ, tužitelja GČ i vještaka Dražena Jeđuda, univ.spec.traff.
5. Iz potvrde Policijske postaje Našice od 30.6.2022. (stranice 5-7 spisa) proizlazi kako naslovnik potvrđuje da se 2. lipnja 2022. oko 21:10 sati dogodila prometna nesreća na cesti u kojoj je sudjelovala tužiteljica i umješač na strani tuženika. U toj prometnoj nesreći lake tjelesne ozljede je zadobio FČ i NČ, a teške tjelesne ozljede ŠČ i VČ. Također se navodi kako je zbog te prometne nesreće TČ izdana mjera opreza oduzimanje vozačke dozvole na 12 sati. Iz istoga je i vidljivo kako je u toj prometnoj nesreći alkotestiran TČ kojemu je utvrđena koncentracija alkohola 1,10 g/kg.
6. Iz fotografija (stranice 8-10 spisa) proizlazi kako je oštećen automobil vlasništvu tužitelja na način da su vidljivi tragovi prometne nesreće i sa prednje i zadnje strane, ali i razbijena stakla, te da su oštećenja na vozilu očito velika.
7. Iz preslike obrazložene ponude tuženika (stranica 11 spisa) proizlazi kako je tuženik procijenio štetu na vozilu od 13.493,93 eura, a istu je uplatio umanjenu za 50%, gdje je naveo kako smatra da postoji doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja u visini od 50%.
8. Iz obavijesti o isplati naknade po obrazloženoj ponudi (stranica 12 spisa) proizlazi kako je tuženik isplatio tužitelju iznos od 6.746,97 eura.
9. Iz izvršenog uvida u spis ovog suda broj K-380/2023 proizlazi kako je protiv TČ podignuta optužnica na način da je 2. lipnja 2022. s koncentracijom od najmanje 1,31g/kg alkohola u krvi nedozvoljenom brzinom od 133,4 kmh, te na mjestu gdje je pretjecanje zabranjeno, a prometnim znakom je ograničena brzina na 50 kmh i unatoč tome pretjecao motorno vozilo kojim je upravljala NČ, te je time postupio suprotno odredbama članka 12. stavak 4., članka 43., članka 53. stavak 1. i članka 199. stavak. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kako je NČ već prethodno upalila lijevi pokazivač smjera i započela skretati TČ se nije uspio zaustaviti, već je udario u automobil kojim je upravljala NČ i ista je zadobila teške tjelesne ozljede, kao i suvozač MČ koji je zadobio lake tjelesne ozljede. Postupak je okončan pravomoćnom presudom ovog suda broj K-380/2023-7 od 22. ožujka 2024., a kojom je TČ proglašen krivim na način kako je to navedeno u optužnici, a za počinjenje kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. Kaznenog zakona i osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 11 mjeseci, a izrečena kazna mu se zamijenila radom za opće dobro.
10. Provedenim je prometno-strojarsko vještačenje po vještaku Draženu Jeđudu, univ.spec.traff. (Moto ing) od 1. studenog 2025. (stranice 55-64 spisa) utvrđeno je da se prometna nesreća dogodila kao udar prednjeg lijevog dijela OA reg. oznake [registarska oznaka] u stražnji središnji dio OA reg. oznake [registarska oznaka]. Mjesto kontakta na kolniku nalazi se 43,4 m istočno od PTM i 2,9 m udesno od osovine. Kontakt između vozila je ostvaren na sjevernoj kolničkoj traci, odnosno lijevoj kolničkoj traci gledano u smjeru kretanja vozila. U trenutku prometne nesreće NČ se s OA reg. oznake [registarska oznaka] kretala kolnikom [adresa] iz smjera zapada u smjeru istoka i dolaskom do mjesta događaja je vršila radnju skretanja ulijevo prema kolnom prilazu kbr. 129 u smjeru sjevera. U trenutku prometne nesreće TČ se s OA reg. oznake [registarska oznaka] kretao kolnikom [adresa] također iz smjera zapada u smjeru istoka i dolaskom do mjesta događaja je vršio radnju pretjecanja OA reg. oznake [registarska oznaka]. U trenutku kontakta OA reg. oznake [registarska oznaka] se kretao brzinom oko 106 km/h, a u trenutku reagiranja TČ i poduzimanja radnje kočenja brzinom oko 137 km/h. U trenutku prometne nesreće OA reg. oznake [registarska oznaka] je bio u fazi lijevog skretanja i kretao se brzinom oko 15 km/h. Vremensko-prostornom analizom je utvrđeno da je TČ s OA reg. oznake [registarska oznaka] ranije započeo radnju pretjecanja nego NČ s OA reg. oznake [registarska oznaka] radnju skretanja. TČ je počeo reagirati i poduzimati radnju kočenja kada je prednji dio OA reg. oznake [registarska oznaka] od mjesta kontakta bio udaljen oko 77,0 m. Obzirom na način reagiranja TČ, isti bi uspio zaustaviti OA reg. oznake [registarska oznaka] prije mjesta kontakta da se kretao brzinom ne većom od oko 95 km/h. 11. Da se TČ kretao u okviru dopuštene brzine od 50 km/h, isti bi uspio zaustaviti OA reg. oznake [registarska oznaka] prije mjesta kontakta i prometna nesreća se ne bi dogodila. U trenutku prometne nesreće TČ je s OA reg. oznake [registarska oznaka] vršio radnju pretjecanja na dijelu kolnika na kojem je bila iscrtana puna uzdužna razdjelna crta i na kojem je bila postavljena oznaka na kolniku br. H19 „Pješački prijelaz“ i prometni znak br. C02 „Pješački prijelaz“. Obzirom na konkretne vremenske i prometne uvjete, postojala je objektivna mogućnost za pravovremeno međusobno uočavanje sudionika prometne nesreće. Prije poduzimanja radnje skretanja NČ je pravilnom prometno- tehničkom provjerom mogla uočiti OA reg. oznake [registarska oznaka] koji se već nalazio u fazi pretjecanja, te se mogla uvjeriti da radnju skretanja neće moći izvršiti na siguran način. Odustajanjem od radnje skretanja NČ bi izbjegla prometnu nesreću. Na vozilu tužitelja je nastala totalna šteta koja se s PDV-om procjenjuje na 13.505,98 EUR.
11. Nalaz i mišljenje vještaka prometno-strojarske struke Dražena Jeđuda, univ.spec.traff., sud je ocijenio vjerodostojnim jer je izrađen u skladu s pravilima struke, detaljno i stručno.
12. Saslušan na raspravi, vještak prometno-strojarske struke Dražen Jeđud, univ.spec.traff. naveo je kako u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 1. studenog 2025., te nije imao ništa drugo za dodati.
12.1. Na upit punomoćnika tužitelja, vještak je odgovorio kako općenito može reći da pravilna prometno tehnička provjera prije poduzimanja radnje skretanja u lijevo podrazumijeva provjeru prometne situacije na cesti ispred i iza vozila, a što se čini pogledom u unutarnje ogledalo, vanjsko lijevo ogledalo i okretom glave preko lijevog ramena. U konkretnom slučaju, obzirom na položaj vozila u trenutku započinjanja radnje skretanja, mišljenja je da je NČ navedenom pravilnom prometno tehničkom provjerom mogla uočiti vozilo osigurano kod tuženika, a koje se u tom trenutku u cijelosti nalazilo izmaknuto na lijevu kolničku traku, gledano u smjeru kretanja vozila. Mišljenja je da postupanje NČ poduzimanjem radnje skretanja u trenutku kad se vozilo osigurano kod tuženika nalazi na lijevoj kolničkoj traci u prometno tehničkom smislu, nije bilo sigurno.
13. Radi utvrđenja sporne činjenice, na raspravi je saslušan tužitelj MČ koji je iskazao kako je on vlasnik predmetnog vozila, a tog dana je bio suvozač u vozilu. Sjeća se samo udarca, a poznato mu je i da se u trenutku nastanka štetnog događaja predmetno vozilo dijelom lijevog prednjeg kotača nalazilo na ćupriji, odnosno prilazu njegove kuće. Iskazuje kako je prilikom predmetnog štetnog događaja na njegovom vozilu nastala totalna šteta, a isto vozilo je stajalo dvije godine u njegovom dvorištu, te kada je primijetio da su već iz njega počeli izlaziti štakori, prodao je to vozilo i to za ukupan iznos za 2.500,00 eura. On je predmetno vozilo prodao u mjestu [adresa], nema račun za isto. Iskazuje kako on nije pratio prometnu situaciju prije nastanka samog štetnog događaja.
14. Saslušan na raspravi, umješač na strani tuženika EČ je iskazao kako je on tog dana upravljao vozilom Audi A4. Ističe kako je bio pod utjecajem alkohola, međutim svega se sjeća i do nezgode je došlo jer vozač motornog vozila kojeg je on osobno udario, nije imao žmigavac prilikom skretanja, a navodi i kako je tom prilikom obilazio dva auta, bio je u preticajnoj traci, uredno je dao žmigavac prilikom preticanja, s time da je jedan od ta dva auta bilo u vlasništvu tužitelja. Ističe da prvo vozilo koje je on obilazio nije davalo znakove kočenja, već je tek to primijetio na vozilu koje je u vlasništvu tužitelja, da upotrebljava kočnicu i nakon toga naglo skreće i kada je on vidio da je dana kočnica, također je kočio svoje osobno vozilo kojim je upravljao, pokušao je i naglo skrenuti u desno kako bi izbjegao udarac u bočnu stranu automobila, odnosno direktan udarac, te je zbog toga tom prilikom udario u stražnji kraj vozila. Iskazuje kako nakon što se dogodio predmetni događaj, nije vidio vlasnika auta je li se zavrtjelo, odnosno što je bilo s njim, već je samo naknadno vidio da je predmetno vozilo završilo u kanalu. U trenutku kad je vidio štop svjetla na vozilu u vlasništvu tužitelja, nalazio se na preticajnoj traci. Vozilo koje je on tom prilikom udario, niti u jednom trenutku nije imalo upaljen žmigavac, nego je on samo vidio štop svjetlo, a predmetno vozilo u trenutku nastanka štetnog događaja se nije nalazilo većinom na ćupriji. Ne može točno reći kojom brzinom je tada vozio budući da je gledao promet. U odnosu na horizontalnu signalizaciju, odnosno kakva je cesta bila, ističe kako u tom trenutku oba auta nisu imala uključenu signalizaciju, a auto ispred njega nije imao znakove kočenja. Ističe kako je predmetni osobni automobil koji je udario, vidio je tek u preticajnoj traci, te da on od trenutka otkada ga je vidio pa sve do trenutka nastanka štetnog događaja, niti u jednom trenutku nije imao upaljene žmigavce.
15. Saslušana na raspravi, svjedokinja NČ je iskazala kako je ona kritične zgode upravljala osobnim vozilom marke Volkswagen Passat, koji je inače u vlasništvu njezinog supruga, ovdje tužitelja i navodi kako su prilikom štetnog događaja u automobilu osim nje bili još i njezin suprug, ovdje tužitelj, te njihovo dvoje zajedničke djece. Ističe kako se predmetni štetni događaj dogodio ispred njihove kuće gdje oni žive, a na način da su se vraćali kući iz smjera Našica, te je prilikom dolaska na skretanje za prilaz svojoj kući nakon što je prvo dala žmigavac, potom se uvjerila da nema drugih automobila. Ističe kako je iza nje bilo više vozila, a posebno se sjeća i vozila koje se nalazilo iza njezinog u tom trenutku i koji je usporio, te je nakon što je skrenula većim dijelom auta na ćupriju osjetila udarac drugog automobila u automobil kojim je ona upravljala, nakon kojeg udarca se automobil kojim je ona upravljala zarotirao, a nije vidjela trenutak udarca automobila. Ističe kako je zbog navedenog štetnog događaja na autu nastala totalna šteta, odnosno istim se više nije moglo niti upravljati. Vozilo kojim je ona upravljala udarilo u stražnji dio vozila, odnosno gepek. Ona je provjeravala prije samog skretanja na način da je pogledala retrovizor i okrenula glavu, odnosno mrtvi kut. Ističe kako prilikom provjere nije vidjela vozilo u preticajnoj traci. Navodi kako je prije skretanja vršila provjeru, međutim ne može točno reći koliko je to bilo vremenski, odnosno prostorno prije samog skretanja, a ističe kako je ona oprezni vozač, te da je tog dana vozila i svoju djecu u automobilu. Iskazuje i kako je na predmetnom autu bila totalna šteta, nije se isti popravljao, stajao je 2 godine kod njih, a potom je isti i prodan, ali joj nije poznat točan iznos. Nije primijetila vozilo u koloni, odnosno osobni automobil koji je prouzročio štetu, a ističe kako je to bilo u večernjim satima.
15.1. Sud je cijenio iskaz svjedokinje NČ kao istinit, logičan i detaljan, budući da je ista iskazivala detaljno, u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka, međutim sud nije povjerovao dijelu iskaza svjedokinje NČ kako se uvjerila da nema drugih automobila, budući da je iz nalaza i mišljenja vještaka Dražena Jeđuda navedeno da bi se ista pravilnom prometno-tehničkom provjerom mogla uočiti radnju skretanja i odustajanjem od svoje radnje skretanja bi izbjegla prometnu nesreću. Na ovaj način sud je zaključio kako je moguće da je NČ izvršila provjeru, međutim ona očito nije bila pravilna prometno-tehnička provjera, odnosno pogledom u unutarnje ogledalo, vanjsko lijevo ogledalo i okretom glave preko lijevog ramena, a sve na način kako je to prometni vještak obrazložio na ročištu održanom kod ovoga suda 27. veljače 2026.
16. Predmet spora je naknada imovinske štete od strane tuženika, kao osiguratelja, prema tužitelju i to samo u odnosu na doprinos tužitelja u štetnom događaju.
17. Tijekom postupka nije sporno da se 2.6.2022. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao sklopljen ugovor o osiguranju kod tuženika. Nije niti sporno da je tuženik tužitelju isplatio iznos od 6.746,97 EUR, na ime imovinske štete.
18. Sporno je je li NČ doprinijela prometnoj nezgodi na način da ista nije izvršila provjeru neposredno prije radnje skretanja ulijevo, te uočila vozilo u pretjecanju kojim je upravljao TČ.
19. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju cjelokupnog postupka sukladno članku 8. ZPP, ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.
20. Člankom 1085. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. – dalje u tekstu: ZOO) je propisano odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, dok je stavkom 3. propisano kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Člankom 1086. ZOO je propisano obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Člankom 1072. stavkom 1. ZOO je propisano kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, dok je stavkom 2. propisano ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.
21. Sud je u ovom postupku utvrdio:
- kako je osiguranik tuženika ovosudnom kaznenom presudom broj K-380/2023-7 proglašen krivim da je dana 2. lipnja 2022. oko 21,10 sati s koncentracijom od najmanje 1,31g/kg alkohola u krvi nedozvoljenom brzinom od 133,4 kmh, te na mjestu gdje je pretjecanje zabranjeno, a prometnim znakom je ograničena brzina na 50 kmh i unatoč tome pretjecao motorno vozilo kojim je upravljala NČ, te je time postupio suprotno odredbama članka 12. stavak 4., članka 43., članka 53. stavak 1. i članka 199. stavak. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kako je NČ već prethodno upalila lijevi pokazivač smjera i započela skretati TČ se nije uspio zaustaviti, već je udario u automobil kojim je upravljala NČ i ista je zadobila teške tjelesne ozljede, kao i suvozač MČ koji je zadobio lake tjelesne ozljede,
- predmetnim vještačenjem je utvrđeno kako je u trenutku reagiranja osiguranik tuženika (umješač na strani tuženika) TČ i poduzimanja radnje kočenja isti kretao brzinom od 133 km/h, dok se automobil kojim je upravljala NČ kretao brzinom od 15 km/h u trenutku prometne nesreće i bio u fazi lijevog skretanja, pa je tako, obzirom na način reagiranja osiguranika tuženika TČ isti bi uspio zaustaviti svoj automobil prije mjesta kontakta da se kretao brzinom ne većom od 95 km/h, pa tako da se kretao u okviru dopuštene brzine od 50 km/h isti bi se uspio zaustaviti i prometna nesreća se ne bi dogodila, a jednako tako NČ je prije poduzimanja radnje skretanja pravilnom prometno-tehničkom provjerom mogla uočiti osobni automobil kojim je upravljao osiguranik tuženika i uočiti ga jer se već nalazio u fazi pretjecanja, te se mogla uvjeriti da radnju skretanja neće moći izvršiti na siguran način (list 64 spisa),
- na osobnom automobilu u vlasništvu tužitelja je nastala totalna šteta koja je s PDV- om procijenjena na iznos od 13.505,98 EUR.
22. Kraj ovakvog utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj sud je zaključio kako i kod tužitelja postoji krivnja za prouzročenu štetu sukladno članku 1072. stavku 2. ZOO-a, na način da je NČ kao osoba kojoj je tužitelj auto povjerio (članak 1072. stavak 4. ZOO-a) mogla izbjeći prometnu nesreću da je odustala od radnje skretanja.
22.1. Međutim takva krivnja se ocjenjuje razmjerno stupnju svoje krivnje. Pa tako ovaj sud zaključuje kako je kod osiguranika tuženika TČ postojala visoka koncentracija alkohola u krvi (1,31 g/kg), čime nije niti smio početi upravljati vozilom na cesti, čime je postupio suprotno odredbi članka 199. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022., 133/2023. – dalje u tekstu: ZSPC). Nadalje, isti je postupio suprotno odredbi članka 43. ZSPC, budući da nije niti smio na takav način započeti radnju obilaženja, te isti nije pri tome vodio računa o položaju vozila, smjeru i brzini kretanja. Jednako tako je postupio suprotno odredbi članka 12. stavka 4. ZSPC, budući da je na tom mjestu postojao znak ograničenja brzine od 50 km/h, a isti je vozio brzinom od oko 137 km/h, ali i pretjecao na mjestu gdje je to horizontalnom signalizacijom isključivo zabranjeno.
23. Ovom sudu nije prihvatljiv navod osiguranika tuženika TČ da NČ nije imala žmigavac prilikom skretanja jer je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđena kaznena odgovornost u kojoj je navedeno kako je NČ upalila lijevi pokazivač smjera i započela skretati ulijevo, na koju optužnicu je TČ izjavio kako se osjeća krivim, pa je ovaj sud zaključio kako se osiguranik tuženika TČ očitovao na ovaj način, samo kako bi izbjegao svoju moguću i građansko pravnu odgovornost, dok se za kazneno pravnu očitovao krivim i u kojem postupku nije sporio je li NČ imala upaljen žmigavac ili ne.
24. Iz svega navedenog, ovaj sud zaključuje kako je doprinos osiguranika tuženika TČ u pretežitom dijelu i da njegov stupanj krivnje u ovome slučaju izrazito visok. Naime, isti je upravljao osobnim automobilom, iako nije niti smio to činiti (visoka količina koncentracije alkohola u krvi), potom je vozio brzinom skoro tri puta većom nego dopuštenom (oko 137 km/h), obavljao radnju pretjecanja gdje je horizontalnom signalizacijom isključivo isto zabranjeno (uz oznaku pješački prijelaz i prometni znak pješački prijelaz), a pri tome nije vodio računa o položaju vozila, smjeru i brzini kretanja. Stoga ovaj sud ocjenjuje doprinos osiguranika tuženika za nastanak prometne nezgode od 90%.
25. Svakako valja cijeniti i činjenicu da je pravilnom prometno-tehničkom provjerom NČ uočila vozilo osigurano kod tuženika, a koje se u tom trenutku u cijelosti nalazilo na lijevoj prometnoj kolničkoj traci, pa da je odustala od radnje skretanja i uočila vozilo na vrijeme, time ne bi došlo ni do prometne nesreće.
25.1. Iz ranije navedenog ovaj sud ocjenjuje kako je tužiteljica doprinijela šteti, budući da nije reagirala odmah, provjerivši na siguran način, može li izvršiti radnju skretanja, to je NČ, odnosno tužitelj, kao vlasnik vozila, također odgovoran za prometnu nezgodu, ali u visini od 10%.
26. Sud je mišljenja kako postoji obostrana krivnja i to na način da tužitelj odgovora za štetu, razmjerno stupnju svoje krivnje, od 10%, a osiguranik tuženika od 90%.
27. U odnosu na visinu dosuđenog dijela, sud je proveo vještačenje kako bi se utvrdila vrijednost vozila, pa je tako ovaj sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka koji je naveo kako je na vozilu u vlasništvu tužitelja nastala totalna šteta koja se s PDV-om procjenjuje na iznos od 13.505,98 EUR.
27.1. Uvidom u izračun totalne štete (list 63 spisa) vidljivo je kako vještak navodi da je tržišna vrijednost vozila s PDV-om 18.007,97 EUR. Međutim procijenio je i vrijednost ostatka vozila na 4.501,99 EUR, pa stoga navod tužitelja kako je predmetno vozilo prvo stajalo dvije godine u dvorištu, a potom je isto prodao za iznos od 2.500,00 eura zapravo odgovara nalazu i mišljenju vještaka Dražena Jeđuda, univ.spec.grad.prom. gdje je procijenjena vrijednost ostatka vozila na 4.501,99 EUR, međutim kako je isto stajalo dvije godine, to je i taj ostatak vozila izgubio na vrijednosti. Stoga je jasno kako je u izračunu totalne štete vještak Dražen Jeđud imao u vidu i vrijednost ostatka vozila i isto je uračunao u svoj izračun. Kad se tržišna vrijednost vozila oduzme od procijenjene vrijednosti ostatka vozila, dobijemo upravo iznos od 13.505,98 EUR, a kako to u izračunu navodi i vještak.
27.2. Kako je ovaj sud utvrdio da je tuženik odgovoran za štetu razmjerno stupnju svoje krivnje od 90%, to je tuženik odgovoran tužitelju za štetu u iznosu od 12.155,38 EUR.
27.3. Tijekom postupka je također nesporno da je tuženik isplatio tužitelju iznos od 6.746,97 EUR-a, pa kada se taj iznos umanji za iznos od 12.155,38 EUR, kao utvrđenog iznosa od strane ovog suda za koji je odgovoran tuženik u vidu štete na vozilu, dobijemo iznos od 5.408,41 EUR.
27.4. Slijedom navedenog, sukladno članku 1072. stavku 2. ZOO-a odlučeno je kao u točci I. izreke ove presude i tužitelju je dosuđen ukupan iznos od 5.408,41 EUR na ime naknade imovinske štete.
27.5. U odnosu na zatezne kamate, sud je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja za zateznu kamatu od dana podnošenja tužbe sukladno članku 1086. ZOO-a.
28. Kako je ovaj sud utvrdio da je tužitelj djelomično odgovoran razmjerno stupnju svoje krivnje, to je za preostali iznos od 1.350,60 EUR (13.505,98 EUR umanjen za iznos od 12.155,38 EUR) tužitelj odbijen.
28.1. Međutim, kako se tuženik protivio djelomičnom povlačenju tužbe, to je o tužbenom zahtjevu valjalo odlučiti sukladno prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu u kojem tužitelj potražuje iznos od 10.000,00 EUR-a.
28.2. Kako ne postoji osnovanost za prihvat tužbenog zahtjeva preko iznosa koji je utvrđen u ovom postupku, a koji iznos je u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka Dražena Jeđuda, to je valjalo za ukupnu razliku u odnosu na prvotno postavljeni tužbeni zahtjev i prihvaćeni dio iz točke I. izreke ove presude, odbiti tužitelja za preostali iznos od 4.591,59 EUR i odlučiti kao u točci II. izreke ove presude.
29. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 2. ZPP-a. Tužitelj je uspio u ovoj parnici sa 54%, a tuženik sa 46%. Naime, ovaj postupak se vodio samo iz razloga osporavanja doprinosa tužitelja u šteti, pa je time i uspjeh u sporu ovaj sud cijenio sukladno prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu (budući da se tuženik protivio preinaci tužbe). Tužitelju je nadalje priznat trošak ovog postupka prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23. - u daljnjem tekstu: Tarifa) i to za trošak sastava tužbe u visini od 100 bodova, sukladno Tbr. 7. točci 1. Tarife, za sastav podnesaka od 16.12.2024. (kojim se očituje na odgovor tuženika na tužbu) i 19.2.2026. (kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka) za svaki u visini od po 100 bodova sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, za zastupanje na ročištima od 16.4.2025., 4.9.2025. i 27.2.2026. za svako u visini od po 100 bodova sukladno Tbr. 9. točci 1. Tarife, odnosno ukupno 600 bodova, a što s obzirom na vrijednost boda i visinu poreza na dodanu vrijednost iznosi 1.500,00 eura. Kako je tužitelj djelomično uspio u ovom sporu u iznosu od 8%, valjalo je stoga odrediti da tuženik naknadi tužitelju u iznosu od 120,00 eura. Trošak za vještačenje je priznato tužitelju u cijelosti, a isti iznosi 500,00 eura, kao i za sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 73,23 eura, pa je ukupni trošak 693,23 eura, te je stoga valjalo odlučiti kao u točci III. izreke ove presude.
30. Slijedom svega iznijetoga, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Osijek, 21. travanj 2026.
Sudac
Marko Šimunić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ove presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (članak 335 stavak 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.
U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (članak 335. stavak 11. ZPP). O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. Punomoćniku tužitelja
2. Punomoćniku tuženika
3. Punomoćniku umješača na strani tuženika