Poslovni broj Ovr-147/2026-9

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Ulica plemića Borelli 9

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog suda Nevi Lukin, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ŠE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Luki Kolaku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Pezo i partneri d.o.o. Zagreb , protiv protivnika osiguranja SE iz [adresa], Rue du chateau des rentiers 139, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Šimi Petriću, odvjetniku u Zadru, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, 21. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja podnesen sudu 2. veljače 2026. za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere protiv protivnika osiguranja koji glasi:

„Radi osiguranja novčanog potraživanja predlagatelja osiguranja, JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u iznosu od 46.100,00 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja ovog prijedloga pa do isplate sve prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope koja je proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke (referentna stopa) za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine za osam postotnih poena,, na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], RUE DU CHATEAU DES RENTIERS 139, PARIZ i to na 1. Suvlasničkom dijelu ½ i 2. Suvlasničkom dijelu: ½

o d r e đ u j e  s e  p r i v r e m e n a  m j e r a

I. Zabranjuje se protivniku osiguranja da otuđi ili optereti nekretninu koja je upisana u zemljišnoj knjizi koja se vode kod Općinskog suda u Zadru, i to: - zkčbr. [katastarska čestica] [adresa], DVORIŠTE površine 156 m2, STAMBENA ZGRADA, PRIVLAKA, UL. SABUNIKE VI 34 površine 78 m2 i GARAŽA površine 16 m2, ukupne površine 250 m2 sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. Privlaka

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja da radi opravdanja privremene mjere pokrene parnični postupak u roku 30 dana od dana donošenja rješenja o privremenoj mjeri, a određena privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja tog postupka ili do drugačije odluke suda ukoliko se utvrdi da ista više nije potrebna.

III. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu da na nekretnini protivnika osiguranja izvrši upis zabilježbe iz točke I. ovog rješenja.

IV. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu/provedbu.“

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova ovog postupka osiguranja u iznosu od 1.250,00 Eura sa zakonskom zateznom kamatom.

III. Nalaže se predlagatelju osiguranja da po osnovi naknade troškova ovog postupka osiguranja isplati protivniku osiguranja iznos od 250,00 Eura, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja ŠE (dalje: predlagatelj osiguranja) 2. veljače 2026. ovom sudu podnosi prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere protiv protivnika osiguranja SE (dalje: protivnik osiguranja) u kojem navodi da pokreće ovaj postupak osiguranja prije pokretanja parničnog postupka sukladno odredbi čl. 341. i 344. Ovršnog zakona iz razloga što ima osnovanu i dospjelu tražbinu prema protustranci po osnovi naknade štete u vidu umanjenja imovine i izmakle dobiti, a ima i saznanja da protustranka želi raspolagati nekretninom. Kako je riječ o stranom državljaninu koji ima prebivalište u [adresa], a koji u Republici Hrvatskoj nema druge vrijednije imovine, da postoji opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će imovinu na kojoj se predlaže odrediti predloženu mjeru otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj da je vlasnik nekretnine koja se nalazi na adresi [adresa], općina Privlaka, a koja je kod naslovnog suda upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao čest. 6305, [adresa], dvorište površine 130 m2, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada površine 24 m2, stambena zgrada, stambena zgrada površine 91 m2 ukupne površine 245 m2. Protustranka da je vlasnik susjedne nekretnine koja se nalazi na adresi [adresa], općina Privlaka, a koja je kod naslovnog suda upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao čest. 6306 [adresa], dvorište površine 156 m2, stambena zgrada, [adresa] površine 78 m2 i garaža površine 16 m2, ukupne površine 250 m2. Protustranka da je kao investitor i nalogodavac izvodila građevinske radove na svojoj nekretnini te je lošim i nekvalitetnim izvođenjem građevinskih radova i odstupanjem od projekta predlagatelju prouzročila štetu u visini koja je utvrđena osiguranjem dokaza koje se vodilo pred naslovnim sudom pod poslovnim brojem R1- 40/2025. Ovlašteni sudski vještak da je u svojem nalazu i mišljenju i njegovoj dopuni utvrdio visinu štete samo za građevinske radove (nužne sa sanaciju) u iznosu od 20.900,00 Eura. Ispunivši i drugi dio zadatka da utvrdi „uzrok nastanka štete na nekretnini predlagatelja, utvrditi uzročno posljedične veze izvedenih radova na objektu protustranke pod 1) i nastale štete na nekretnini-objektu predlagatelja“ sudski vještak da je zaključio „Nakon svestranog razmatranja predmeta vještačenja, nekretnine predlagatelja na adresi [adresa] VI kbr. 36 (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i nekretnine protustranke na adresi [adresa] (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), koje nekretnine su položene jedna uz drugu na međi, utvrđeno je postojeće stanje na dan očevida. Na predmetnim nekretninama se nalazi stambena građevina ko je u naravi čine dvojni objekt. Uz detaljnu analizu načinjenih snimaka odredio sam stanje razgledanih prostorija u predmetnom dvojnom objektu te dajem sljedeće stručno mišljenje : U sjeveroistočnoj jedinici dvojne stambene građevine (nekretnina predlagatelja) došlo je do nastanka građevinska šteta - prodora oborinske vode i vlage. Tragovi vlaženja u predmetnoj sjeveroistočnoj jedinici dvojne stambene građevine (nekretnina predlagatelja) su karakteristični za prodor vode i vlage kroz građevnu konstrukciju zgrade (vanjski zid na međi). Prema stanju vlažnosti i lokaciji oštećenja zaključuje se da je došlo do prodora oborinske vode i vlage se susjedne nekretnine-jugozapadne jedinice dvojne stambene građevine (nekretnina protustranke pod 1.) koja je smještena na međi sa sjeveroistočnom jedinicom dvojne stambene građevine (nekretnina predlagatelja). Uzrok nastanka štete na nekretnini predlagatelja je nestručno izveden i nezavršen dilatacijski spoj na međi između dva vanjska zida (postojećeg vanjskog zida predlagatelja i nedovršenog novog zida od blok opeke protustranke pod 1). Naime, između ova dva vanjska zida je izveden dilatacijski spoj kao ETICS fasadni sustav (stiropor), a isti spoj je nestručno izveden i nezavršen u cijeloj visini zgrade i nije mehanički zaštićen te oborinska voda curi kroz dilatacijski spoj između dva zida. Uslijed prodora vode i vlage kroz građevinske elemente je došlo do nastanka građevinske štete u vidu ranije opisanih oštećenja zidova i stropova, oštećenja poda i namještaja i to u dva apartman u prizemlju te u jednom apartmanu na 1. katu zgrade predlagatelja.“ Radovi da su nestručno izvedeni te da je uslijed takvog izvođenja radova, predlagatelju nastala značajna imovinska šteta i to ne samo u vidu građevinskih radova već i kako je niže navedeno. Ukupna šteta nastala predlagatelju da je sadržana u vrijednosti građevinskih radova koje je nužno izvesti za sanaciju u iznosu od 20.900,00 Eura (i kamatama na taj iznos) i u izgubljenoj dobiti za apartman koji iznajmljuje jer je zbog nastale štete koju mu je protustranka odbila sanirati bio spriječen iznajmljivati smještajne jedinice turistima na koji način da mu je način nastala dodatna šteta te umanjenje imovine za oštećene i uništene uređaje i kućanski namještaj u objektu koji je nastao zbog prodora vode do kojega je došlo zbog štete na objektu kojega je prouzročila protustranka U pogledu izgubljene dobiti za ljetnu sezonu 2025. predlagatelj da je zbog oštećenja na svojem objektu, koje da mu je uzrokovala protustranka, dokazano izgubio najmanje 4.340,00 Eura za svibanj i lipanj 2025. s tim da je tijekom ožujka 2025. zbog izvjesnosti da uslijed krivnje protustranke objekt neće biti popravljen odnosno da zbog nastalih oštećenja neće biti moguće ugostiti turiste, predlagatelj onemogućio rezervacije za srpanj, kolovoz i rujan 2025 uslijed čega je prema rezultatima iz sezone 2024. izgubio dodatnih 5.000,00-10.000,00 Eura, a o čemu da će dokaze dostaviti u dopuni ovome prijedlogu. Predlagatelj da je u više navrata pozivao protustranku da sanira oštećenja i da mu naknadi štetu , a radi čaga da će u parničnom postupku potraživati i zatezne kamate na dugovani iznos. Nadalje, zbog prodora vode u objekt predlagatelju da je nastala i šteta na namještaju i elektroničkim uređajima, koju građevinski vještak nije utvrđivao jer nije za to stručan, a opisana šteta na namještaju i uređajima da je dokumentirana fotografijama u postupku osiguranja dokaza te se ista procjenjuje na približno 17.000,00 Eura. Popis štete koja je vidljiva i na fotografijama koje su sastavni dio nalaza i mišljenja iz osiguranja dokaza da je sadržan u tablici predlagatelja. Dodatno, predlagatelju da su po osnovi do sada nužnog troška pravnog zastupanja nastali i troškovi predujma vještaka u iznosu od 800,00 Eura, troškovi odvjetnika za postupak osiguranja dokaza, prijedloga za određivanje privremene mjere i pravnog savjetovanja u iznosu od 2.400,00 Eura plus PDV, sudskih pristojbi u iznosu od 53,00 Eura itd. Kako je protustranka pozvana da sanira štetu predlagatelju najkasnije s danom zaprimanja predloženog osiguranja dokaza odnosno 23. lipnja 2025. predlagatelj da prema protustranci ima dospjelo potraživanje na ime nastale štete i troškova u iznosu većem od 46.000,00 Eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos koje teku od dana podnošenja ovog prijedloga do isplate. Protustrankina raspolaganja nekretninom na način da istu nekretninu proda ili optereti da bi dovela do opasnosti za predlagatelja da se od njega ne bi mogao naplatiti. Prije svega predlagatelj ukazuje kako je riječ o pozamašnom iznosu nastale štete kojeg je protustranka svjesna, ali ga odbija podmiriti predlagatelju te da protustranka kao strani državljanin nema druge vrijednije imovine u Republici Hrvatskoj. Prema informacijama koje je predlagatelj dobio od protustranke, on da nekretninu ili njezin dio ima namjeru otuđiti trećoj osobi, radi čega da je i upisan na dva jednaka suvlasnička dijela, svaki u ½ dijela. Opisano raspolaganje da dovelo do opasnosti da protivnik osiguranja spriječi ili znatno oteža naplatu tražbine predlagatelju osiguranja. Osim toga predlagatelj osiguranja ukazuje sudu da je protustranka u popriličnoj mjeri financijski iscrpljena uslijed financiranja projekta izgradnje objekta na njegovoj nekretnini, što da mu je i sam potvrdio u nekoliko navrata ispričavajući se predlagatelju osiguranja da mu zato ne može i neće platiti nastalu štetu za koju je nedvojbeno odgovoran. Protustranka da je strani državljanin te ima prebivalište u [adresa] pa da se stoga smatra da su samim time ispunjeni uvjeti iz čl. 344. st. 3. OZ. Međutim, podredno se ukazuje sudu da upravo zato što protustranka nema prebivalište u [adresa], a prema saznaju predlagatelja nema račun u Republici Hrvatskoj niti je samostalni vlasnik druge vrijednije imovine u Republici Hrvatskoj, nedvojbeno da postoji opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine. Osim prethodno navedenog, protustranka da je u nerazriješenim i spornim odnosima s izvođačem radova radi čega da se može očekivati i pokretanje sudskih postupaka na isplatu od strane izvođača, a što da dodatno dokazuje da uslijed takve pozicije protivnika osiguranja nesporno postoji opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja. S tim u vezi predlagatelj osiguranja ističe da su radovi protivnika osiguranja pri kraju te da je opisana nekretnina njegovo isključivo vlasništvo, da mu ista ne služi kao kolateral (osiguranje) za kreditne aranžmane, i stoga da se smatra da predloženom mjerom protivnik osiguranja ne bi pretrpio ili bi pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. Ovršnog zakona). Slijedom svega iznesenog da je nesporno utvrđeno da su ispunjene pretpostavke iz čl. 341. Ovršnog zakona odnosno čl. 344. st. 1.-3. Ovršnog zakona u vezi s čl. 345. st. 1. toč. 3. Ovršnog zakona pa predlagatelj osiguranja predlaže sudu odrediti privremenu mjeru u sadržaju koji je detaljno iznesen u izreci ovog rješenja.

1.1. Uz prijedlog za osiguranje predlagatelj osiguranja sudu dostavlja dopunu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke FE izrađenog u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj R1-47/2025 (list spisa 8-10), nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke FE izrađenog u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj R1 - 47/2025 (list spisa 11-32), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 33-34), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 35), troškovnike (list spisa 37, 47), račune (list spisa 38-45).

2. Zaključkom od 3. veljače 2026. je sud pozvao predlagatelja osiguranja urediti prijedlog za osiguranje na način da u istom precizno označi rok u kojem je predlagatelj osiguranja obvezan pokrenuti parnični postupak radi opravdanja privremene mjere te je 18. veljače 2026. i time pravodobno predlagatelj osiguranja sudu dostavio uređeni prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere. Kako je međutim sud ocijenio da tako uređenim prijedlogom za osiguranje predlagatelj nije u cijelosti postupio po nalogu suda, to je sud zaključkom od 18. veljače 2026. ponovno pozvao predlagatelja osiguranja urediti prijedlog za osiguranje, a po kojem je nalogu suda predlagatelj osiguranja 19. veljače 2026. i time pravodobno sudu dostavio uređeni prijedlog za osiguranje.

3. Zaključkom od 19. veljače 2026. je sud uređeni prijedlog za osiguranje dostavio protivniku osiguranja na očitovanje te se protivnik osiguranja u podnesku od 03. ožujka 2026. izrijekom usprotivio prijedlogu za određivanje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine. Protivnim osiguranja smatra kako nisu ispunjene pretpostavke za određivanje predmetne mjere koje zahtjeva čl. 344. i 345. Ovršnog Zakona. Tvrdi da nije niti dokazana osnovana i dospjela tražbina, a osobito da nije dokazano kako protivnik osiguranja ima namjeru raspolagati nekretninom. Nastavno na navedeno ističe odluku Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2543/2025 gdje se potvrđuje odbijajuća odluku prvostupanjskog suda da odredi mjere iz čl. 344. i 345. Ovršnog zakona dio koje dalje citira. Nadalje, ističe i odluku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6714/2006 dio koje također citira, a u kojem da smislu govori i odluka Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1706/2005 dio koje dalje citira. Dakle, sudska praksa da je zauzela stav kako treba dokazati konkretne radnje, svijest i cilj protivnika osiguranja na onemogućavanje namirenja. U konkretnom slučaju da je jasno kako nije dokazano ništa od onoga što zahtjeva sudska praksa. Osobito protivnik osiguranja ističe da je prenapuhan navodni iznos koji predlagatelj osiguranja želi osigurati od 41.000,00 Eura, ovo osobito što je sam vještak procijenio navodnu štetu na bitno niži iznos, točnije duplo manji iznos. Končano, protivnik osiguranja tvrdi i to da je neadekvatno određivati privremene mjere protiv protivnika osiguranja jer je sporna njegova pasivna legitimacija u ovom postupku, a sve kako je pobliže obrazloženo u podnesku ovdje protivnika osiguranja od 02. veljače 2026. u predmetu Općinskog suda u zadru poslovnog broja R1- 40/2025 koji protivnik osiguranja dostavlja u prilogu.

3.1. Uz odgovor na prijedlog za osiguranje protivnik osiguranja sudu dostavlja očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj R1-40/2025 (list spisa 73-75), rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2543/2025-2 od 17. lipnja 2025. (list spisa 76-81) i presliku stranice Knjige Ovršni zakon u sudskoj praksi (list spisa 82, 84).

4. Prijedlog za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere nije osnovan.

4.1. Odredba čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje: OZ) propisuje da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, pri čemu sukladno čl. 344. st. 2. OZ predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. tog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

4.2. Sukladno čl. 344. st. 3. OZ smatra se da opasnost iz stavka 1. tog članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

4.3. Nadalje, odredba čl. 345. st. 1. toč. 3. OZ propisuje da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu.

4.4. Za istaknuti je pri tome da prilikom odlučivanja da li su ispunjene čl. 346. OZ propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranje nenovčane tražbine, sud ispituje da li je predlagatelj učinio vjerojatnim kao prvo, postojanje svoje nenovčane tražbine te kao drugo, opasnost da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što će promijeniti postojeće stanje stvari, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, drugo navedenu pretpostavku osim ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

5. Ocjenom navoda prijedloga za osiguranje te sadržaja u spis dostavljenih dokaza, predlagatelj osiguranja je prema ocjeni ovog suda učinio vjerojatnim da prema protivniku osiguranja ima novčanu tražbinu po osnovi naknade imovinske štete i to u iznosu od 46.100,00 Eura sa zakonskom zateznom kamatom, a radi osiguranja koje novčane tražbine predlaže određivanje predmetne privremene mjere.

5.1. Naime, iz izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 33 -34) proizlazi da je predlagatelj osiguranja vlasnik čest. 6305 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dok iz izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 35) proizlazi da je protivnik osiguranja vlasnik čest. 6306 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Kada sud u svezi s tim činjenicama dalje cijeni kao prvo, sadržaj nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke FE izrađenog u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj R1-47/2025 (list spisa 11-32) i dopune nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke FE izrađenog u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj R1-47/2025 (list spisa 8-10) iz kojih isprava proizlazi da su čest. 6305 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja osiguranja i čest. 6306 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protivnika osiguranja susjedne nekretnine položene jedna uz drugu na međi, da je u stambenoj građevini predlagatelja došlo do nastanka građevinske štete te da je uzrok nastanka štete na nekretnini predlagatelja nestručno izveden i nezavršen dilatacijski spoj na međi između dva vanjska zida (postojećeg vanjskog zida predlagatelja i nedovršenog novog zida od blok opeke ovdje protivnika osiguranja) koji je spoj vršen u izvođenju radova na nekretnini ovdje protivnika osiguranja i to štete visinu koje vještak procjenjuje na 20.900,00 Eura; te kao drugo, sadržaj troškovnika (list spisa 37, 47) i računa (list spisa 38-45) iz kojih proizlazi da je prethodno nastanku štete opisane u nalazu i mišljenju sudskog vještaka, predlagatelj osiguranja ostvarivao prihode od najma predmetne nekretnine u iznosima od 320,00 Eura do 1.120,00 Eura po smještajnoj jedinici za period od pet do dvanaest dana, a da od nastanka ove štete koju mu protivnik niti sve do podnošenja ovog prijedloga nije naknadio niti sanirao predlagatelj zbog stanja nekretnine istu ne može iznajmljivati; ocjena je ovog suda da je predlagatelj učinio vjerojatnim da prema protivniku osiguranja kao vlasniku nekretnine izvođenjem radova na kojoj je nekretnini na susjednoj nekretnini protivnika osiguranja nastala imovinska štete ima tražbinu po osnovi naknade štete i to obične štete (štete nastale na nekretnini predlagatelja) i izmakle koristi (štete nemogućnosti ostvarivanja prihoda od najma nekretnine) u iznosu od 46.100,00 Eura sa zakonskom zateznom kamatom. Prigovori koje protivnik osiguranja kao protustranka u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj R1-47/2025 iznosi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao i navodi u svezi pasivne legitimacije ne dovode u pitanje vjerojatnost novčane tražbine radi osiguranja koje predlagatelj osnovi predmetni prijedlog za osiguranje, ovo stoga što odnos protivnika osiguranja prema izvođaču radova ne otklanja odgovornost protivnika osiguranja kao vlasnika nekretnine i nalogodavca za izvođenje radova na nekretnini koje nastanu trećim osobama; te stoga što je za određivanje privremene mjere dovoljna već i samo vjerojatnost da novčana tražbina predlagatelja postoji u određenom iznosu, a usprkos prigovorima koje protivnik iznosi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka (osnovanost kojih će prigovora svakako biti predmet parničnog postupka radi naknade štete), iz sadržaja nalaza i mišljenja proizlazi vjerojatnost da je na nekretnini predlagatelja zbog radova na nekretnini protivnika osiguranja predlagatelju osiguranja nastala šteta i to upravo u visini od 20.900,00 Eura.

6. Međutim, iako je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine (po osnovi prava na naknadu imovinske štete) prema protivniku osiguranja, sud je njegov prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere odbio kao neosnovan, ocijenivši da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Drugim riječima, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti iz čl. 344. st. 1. OZ. 6.1. Naime, kada je riječ o ovoj pretpostavci za određivanje privremene mjere, predlagatelj osiguranja treba učiniti vjerojatnim postojanje opasnosti da bi se bez predloženog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Ta opasnost mora biti subjektivne prirode, što znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne dužnikove radnje (propuštanja), svjesno poduzete radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. One moraju stvarno ugrožavati buduću naplatu predlagateljeve tražbine, a sud mora utvrditi postojanje takvih dužnikovih radnji (propuštanja) i subjektivni odnos dužnika prema njima. To znači da predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja poduzima ili bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju te uzročnu vezu između tog ponašanja protivnika i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju naplate tražbine predlagatelja (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Pž-241/2026-2 od 20. siječnja 2026. i Županijski sud u Rijeci u odluci poslovni broj Gž Ovr- 320/2024-4 od 14. veljače 2025.).

6.2. U konkretnom slučaju, predlagatelj ne samo da nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti od otežanog namirenja, nego nije ukazao na niti jednu konkretnu radnju dužnika poduzetu radi ugrožavanja namirenja njegove tražbine u pogledu nekretnine na kojoj se predlaže odrediti osiguranje. Predlagatelj osiguranja tako samo paušalno navodi da ima saznanja da protivnik osiguranja želi raspolagati nekretninom odnosno da je od protivnika osiguranja dobio informacije da on nekretninu ili njezin dio ima namjeru otuđiti trećoj osobi, radi čega da je i upisan na dva jedna suvlasnička dijela svaki za ½ dijela, međutim, u prilog takvim navodima predlagatelj niti prilaže niti predlaže ijedan dokaz, a koji bi činio vjerojatnim da protivnik osiguranja svjesno poduzima ili bi mogao poduzeti radnje radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. Dakle, navodi predlagatelja osiguranja izneseni u prijedlogu za osiguranje ne ukazuju na ono ponašanje protivnika osiguranja koje zahtijeva odredba čl. 344. st. 1. OZ, a to je da protivnik osiguranja poduzima konkretne radnje kako bi osujetio mogućnost naplate predlagateljeve tražbine konkretnim radnjama i to otuđenjem imovine, prikrivanjem ili raspolaganjem predmetnom nekretninom tako da onemogući predlagatelja osiguranja u namirenju njegove tražbine po osnovi naknade štete. Također, za dodati je i to kako objektivne kategorije kao primjerice imovinsko stanje protivnika osiguranja nemaju značaj radnji usmjerenih na osujećenje predlagatelja u ostvarenju njegove tražbine, a poradi čega navod predlagatelja da je protivnik financijski iscrpljen gradnjom predmetne nekretnine ne opravdava određivanje predloženog osiguranja.

6.3. Točno je pri tome da protivnik osiguranja ima prebivalište u [adresa], dakle, u inozemstvu, međutim, pogrešno predlagatelj smatra da već sama činjenica da protivnik osiguranja ima prebivalište u inozemstvu i da u Republici Hrvatskoj nema druge (uz predmetnu nekretninu) vrijednije imovine znači da postoji opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ. Naime, tražbina bi se trebala ostvarivati ovrhom u inozemstvu onda kada protivnik osiguranja u tuzemstvu nema druge imovine ili dovoljno druge imovine osim one u odnosu na koju se traži određivanje privremene mjere, a za koju pak imovinu prijeti opasnost da bi je protivnik osiguranja mogao prenijeti u inozemstvo ili u tuzemstvu s njome tako raspolagati da se ista ne bi mogla zahvatiti ovrhom. Stoga sama za sebe činjenica da protivnik osiguranja ima prebivalište u inozemstvu te da u Republici Hrvatskoj nema druge imovine ili dovoljno druge imovine osim one u odnosu na koju se traži određivanje privremene mjere nije dovoljna da bi se sukladno čl. čl. 344. st. 3. OZ smatralo da postoji opasnost iz st. 1. tog članka, već je uz navedeno nužno i to da predlagatelj učini vjerojatnim da protivnik u odnosu na vrjedniju imovinu koju ima u tuzemstvu poduzima ili bi mogao poduzeti konkretne radnje radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine . Kako predlagatelj osiguranja nije ukazao na konkretne dužnikove radnje (propuštanja), svjesno poduzete u svezi nekretnine na kojoj se predlaže odrediti osiguranje radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine, to sama činjenica da isti prebiva u inozemstvu ne znači da bi se tražbina predlagatelja imala ostvariti u inozemstvu.

6.4. Zaključno sud ističe da neosnovano predlagatelj osiguranja navodi da kako predmetna nekretnina protivniku osiguranja ne služi kao kolateral (osiguranje) za kreditne aranžmane, određivanjem predložene privremene mjere protivnik osiguranja ne bi pretrpio ili bi pretrpio samo neznatnu štetu pa da stoga u smislu čl. 344. st. 2. OZ predlagatelj ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. tog članka. Naime, privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, a budući se radi o privremenoj mjeri kojom se ograničavaju vlasnička prava protivnika osiguranja, što znači da je takva privremena mjera po svojoj prirodi zadiranje u Ustavom Republike Hrvatske zaštićeno pravo vlasništva koje gotovo apsolutno stvarno pravo uključuje i pravo raspolaganja, nikako se prema ocjeni ovog suda ne može smatrati mjerom određivanjem koje protivnik osiguranja ne trpi ili trpi samo neznatnu štetu pa da sukladno čl. 344. st. 2. OZ predlagatelj osiguranja niti ne treba dokazivati opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ, ovo posebno u okolnostima kada se predlaže da sud protivniku osiguranja zabrani raspolaganje (prema navodima predlagatelja osiguranja) jedinom nekretninom koju isti ima u vlasništvu u Republici Hrvatskoj. U prilog navedenom govori i činjenica da se u postupcima u kojima se predlaže određivanje privremene mjere kojom se ograničava pravo vlasništva protivnika osiguranja, mora ispitati da li je privremena mjera potrebna i u kojem obimu odnosno provodi se, ovo ukoliko sud nađe ispunjenim obje pretpostavke iz čl. 344. st. 1. OZ, test razmjernosti između zaštićenog interesa predlagatelja osiguranja i tereta koji protivnik osiguranja trpi takvom mjerom (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 1291/2016-4 od 9. siječnja 2018.).

6.5. Slijedom navedenog je sud prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere u sadržaju citiranom u izreci ovog rješenja ocijenio neosnovanim te odbio.

7. Odluka o zahtjevima stranaka za naknadu troškova ovog postupka osiguranja je utemeljena na čl. 14. st. 5. OZ sukladno kojem je predlagatelj osiguranja dužan protivniku osiguranja naknaditi troškove koje mu je neosnovano prouzročio. Temeljem citirane je odredbe sud odbio kao neosnovan zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 1.250,00 Eura sa zakonskom zateznom kamatom dok je zahtjev protivnika osiguranja za naknadu troškova koje mu je predlagatelj neosnovano prouzročio pokretanjem ovog postupka ocijenio osnovanim, visinu troškova na naknadu kojih protivnik osiguranja pri tome ima pravo utvrdivši sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23). Protivniku osiguranja su prema ocjeni suda u tijeku ovog postupka osnovano nastali troškovi po osnovi zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika i to trošak sastava odgovora na prijedlog za osiguranje u iznosu od 200,00 Eura (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 11. toč. 1. Tarife) što uvećano za zatraženi i temeljem Tbr. 46. Tarife pripadajući PDV od 25% iznosi 250,00 Eura.

U Zadru, 21. travnja 2026. godine

S u d a c

Neva Lukin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja po punomoćniku uz odgovor protivnika osiguranja,

2. Protivniku osiguranja po punomoćniku.