Poslovni broj: Ovr-413/2026-7
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Nevi Lukin, na prijedlog sudske savjetnice Marije Hrboka u ovršnom predmetu ovrhovoditelja I-KONG d.o.o., OIB: 54368351713, Poljska ulica 43, Mursko Središće, zastupan po punomoćniku Zoranu Brici, odvjetniku iz Čakovca (dalje ovrhovoditelj) protiv ovršenika ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Draganu Jurjeviću odvjetniku iz Zadra (dalje: ovršenici) odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate, 21. travnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od 18. ožujka 2026. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Zadru, Poslovni broj: P-1918/2020, od 14. srpnja 2025. kao neosnovan.
II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od 18. ožujka 2026. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Zadru, Poslovni broj: P-1918/2020, od 14. srpnja 2025. kao neosnovan.
III. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.
IV. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovršenici su dana 18. ožujka 2026. podnijeli ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Zadru, Poslovni broj: P-1918/2020, od 14. srpnja 2025.
2. U prijedlogu u bitnome navode kako je ovrhovoditelj dana 3. ožujka 2026. zatražio izravnu naplatu tražbine na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Zadru, P-1918/2020 od 14. srpnja 2025. Navode da su protiv predmetne presude ovršenici podnijeli izvanredni pravni lijek Vrhovnom sudu Republike Hrvatske i da za ovršenike može nastati nenadoknadiva šteta ako bi se putem Financijske agencije provela ovrha s obzirom da ne mogu uredno podmirivati svoje osobne potrebe kao niti režijske i druge troškove nužne za svakodnevni život, a da s druge strane za ovrhovoditelja neće nastati nikakva šteta do okončanja postupka po izvanrednom pravnom lijeku.
3. Prijedlozi ovršenika od 18. ožujka 2026. dostavljeni su ovrhovoditelju na očitovanje, a ovrhovoditelj se podneskom od 27. ožujka 2026. očitovao, u bitnome navodeći kako je prijedlog ovršenika usmjeren samo na odugovlačenje postupka naplate potraživanja koji traje već preko deset godina. Ističe kako ovršenici prijedlog temelje na članku 210., članku 65. stavku 1. točka 7., članku 50. stavku 1. toč. 5., 9. i 11. Ovršnog zakona. Ovrhovoditelj ističe kako ovršenici ističu da ne mogu podmirivati svoje osobne potrebe kao niti režijske i druge troškove nužne za svakodnevni život, ali ne navode niti dostavljaju ikakav dokaz o konkretnim potrebama, režijskom trošku, obračunu i sl., te ističe da isti žive u Hotelu "Marin" pa da i ne plaćaju posebne režije i troškove. Nadalje, ovrhovoditelj ističe kako je prijedlog neosnovan, jer ne postoji vjerojatnost da bi se provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta niti je učinjeno vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a kako je to određeno člankom 65. stavkom 1. Ovršnog zakona. Ovrhovoditelj ističe kako ovršenici nisu dokazali pretpostavke za odgodu izdavanja naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava dok se prijedlog za proglašenje ovrhe nedopuštenom odnosi samo na ponavljanje već podnesenih navoda o kojima je Vrhovni sud Republike Hrvatske kao i Županijski sud u Zadru već donio odluke. Ovrhovoditelj smatra da prijedloge ovršenika treba odbiti uz nadoknadu troškova ovrhovoditelju.
4. Odredbom čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz čl. 210 st. 1. OZ-a na odgovarajući način primjenjuju odredbe istog Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz čl. 210 st. 1. OZ-a na odgovarajući način primjenjuju odredbe istog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.)
5. Prijedlog ovršenika za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije osnovan.
6. Ovršenici se paušalno pozivaju na odredbe članka 50. stavka 1. točke 5., 9. i 11. OZ-a dok se konkretno ne pozivaju na niti jedan razlog predviđen člankom 50., odnosno člankom 53. a u vezi s člankom 210. OZ-a. Nadalje isti svoje traženje ničim nisu obrazložili niti su dokazali osnovanost prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, radi čega je odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.
7. Dalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. navedenog članka OZ-a.
8. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
9. Prijedlogom od dana 18. ožujka 2026. ovršenici su podnijeli i prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st 1. toč. 3. OZ-a, a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta i to onaj iz čl. 65. st. 1. točka 5. OZ-a.
10. Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. OZ-a - da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje - sud je stava kako ovršenici isto nisu učinili vjerojatnim.
11. Naime, ovršenici navode da su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru, pod poslovnim brojem: Gž-613/2025-2 od 26. studenog 2025. kojom presudom je odbijena žalba tuženika SĐ i ŠĐ, ovdje ovršenika i kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-1918/2020, od 14. srpnja 2025. čime je ispunjen jedan od uvjeta za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a. Međutim, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Naime, ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Ovrhovoditelj ima pravomoćnu sudsku odluku za svoju tražbinu, čime je u prednosti u odnosu na ovršenika s obzirom da osnovano pokušava naplatiti svoju tražbinu, a ovršenik mora priložiti dokaze za svoje navode iz kojih proizlazi vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Postupak izravne naplate u ovom predmetu provodi se temeljem pravomoćne i ovršne sudske odluke donesene u zakonito provedenom postupku, te nema zapreke za provedbu postupka izravne naplate temeljem takve isprave, a eventualni uspjeh ovršenika u revizijskom postupku je neizvjestan. Ovaj sud ne može ulaziti u ocjenu razloga istaknutih u prijedlogu za dopuštenje revizije o kojem odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske, niti preispitivati pravomoćnu sudsku odluku.
12. Slijedom navedenog, sud smatra kako nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 65. st. 1. OZ-a za odgodu ovrhe, radi čega je odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
13. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.
14. Odlučujući o zahtjevu ovršenika za naknadom troška sud je u skladu s odredbom članka 154. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25.) a u vezi s člankom 21. OZ-a, imajući u vidu da ovršenik nije uspio u postupku s obzirom da je prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode zaplijenjenih sredstava odbijen, sud je odbio zahtjev ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga od 18. ožujka 2026. i trošak sudske pristojbe te je odlučio kao u točki III.
15. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka nije osnovan.
16. Ovrhovoditelju nije priznat trošak sastava podneska od 27. ožujka 2026. iz razloga što taj trošak nije bio potreban za provedbu ovršnog postupka, odnosno postupka izravne naplate. Naime, ovrhovoditelju su dostavljeni prijedlozi ovršenika na očitovanje, uvažavajući pri tome pravo stranaka da se očituju o zahtjevima i navodima protivne stranke. Međutim, stranka nema obvezu očitovanja, niti je očitovanje ovrhovoditelja u ovom slučaju bilo nužno za provedbu ovršnog postupka (tako i Županijski sud u Osijeku, poslovni broj: Gž Ovr-159/2025-2, od 3. ožujka 2025.). Primjenom članka 14. stavka 4. OZ-a, te ocjenjujući koji su troškovi bili potrebni za provedbu ovršnog postupka, to jest postupka izravne naplate, sud je odlučio kako je navedeno u točki IV. izreke ovog rješenja.
U Zadru 21. travnja 2026.
Sudska savjetnica
Sutkinja
Marija Hrboka
Neva Lukin
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
DNA:
1. Ovrhovoditeljima po punomoćniku
2. Ovršeniku po punomoćniku
3. Financijskoj agenciji
