REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-1625/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Lenke Ćorić, predsjednice vijeća, Gordana Zubaka, suca izvjestitelja, i Ivane Mlinarić, članice vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom DIJ GRADNJA d.o.o. u stečaju, OIB: 43691179611, Stubičke Toplice, Ulica Ljube Babića Đalskog 51 A, odlučujući o žalbi osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnoga postupka LĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj St-2291/2025-27 od 9. ožujka 2026. ispravljenog rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj St-2291/2025-31 od 11. ožujka 2026., u sjednici vijeća održanoj 21. travnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj St-2291/2025-27 od 9. ožujka 2026. ispravljeno rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj St-2291/2025-31 od 11. ožujka 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem otvoren je stečajni postupak nad dužnikom, imenovan je stečajni upravitelj, pozvani su vjerovnici prijaviti svoje tražbine, pozvani su razlučni i izlučni vjerovnici obavijestiti stečajnoga upravitelja o postojanju svog razlučnog ili izlučnog prava, zatim pozvani su dužnikovi dužnici da svoje obveze bez odgode ispunjavaju stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika, određeno je ispitno i izvještajno ročište te je naložen upis zabilježbe otvaranja stečajnoga postupka u zemljišnim knjigama. Rješenjem od 11. ožujka 2026. ispravljeno je rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u dijelu koji se odnosi na navođenje adrese sjedišta stečajnoga upravitelja.
2. Osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnoga postupka LĐ podnio je žalbu protiv navedenog rješenja zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava u kojoj je naveo da dužnik aktivno obavlja djelatnost, ostvaruje prihode, raspolaže imovinom i da postoji realna mogućnost podmirenja dugova. Naveo je da sud nije dao razloge zašto nije prihvatio navedene činjenice te ih nije analizirao pa da zbog toga obrazloženje pobijanog rješenja nema razloga o odlučnim činjenicama. Istaknuo je da sud nije utvrdio stvarno financijsko stanje dužnika, strukturu imovine i mogućnost podmirenja duga te da odluku isključivo temelji na formalnim podacima Financijske agencije. Slijedom navedenog, smatra da ne postoji trajna nesposobnost plaćanja. Pored navedenog, sud nije utvrdio vrijednost imovine dužnika niti je usporedio dužnikovu imovinu s njegovim dugom. Konačno, imajući u vidu iznos duga, zatim postojanje imovine i poslovanja dužnika, žalitelj je mišljenja da stečaj predstavlja nerazmjernu mjeru. Žalitelj je predložio ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovan postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Pobijano rješenje ispitano je u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 10. Stečajnoga zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24; dalje: SZ) u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
5. Prvostupanjski sud je pravilno odlučio da su u ovom postupku ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje stečajnoga postupka nad dužnikom.
6. Prema odredbi čl. 5. SZ-a stečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje stečajnoga razloga i to nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti (čl. 5. st. 2. SZ-a). Odredbom čl. 5. SZ-a za otvaranje stečajnoga postupka nad dužnikom nije propisana kumulativnost nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti kao zakonskih pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka, već je za otvaranje stečajnoga postupka dovoljno postojanje jednog stečajnoga razloga pa tako i stečajnoga razloga da je dužnik nesposoban za plaćanje (čl. 6. SZ -a). Slijedom navedenog, prvostupanjski sud nije bio dužan uspoređivati podatke o imovini dužnika s njegovim dugom jer bi to predstavljalo osnovu za utvrđivanje prezaduženosti dužnika, a u ovom predmetu stečajni postupak je otvoren nad dužnikom zbog drugog stečajnoga razloga odnosno nesposobnosti za plaćanje.
7. Odredbom čl. 6. st. 1. SZ-a propisano je da nesposobnost za plaćanje postoji ako dužnik ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik namirio ili da može namiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika ne znači da je sposoban za plaćanje. Prema čl. 6. st. 2. SZ -a smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa ili ako nije isplatio tri uzastopne plaće koje radniku pripadaju prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku.
8. Prema čl. 6. st. 3. SZ-a odredba čl. 6. st. 2. SZ-a neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnog postupka namiri sve tražbine koje je na temelju valjanih osnova za plaćanje trebalo naplatiti sa svih njegovih računa ili ako dođe do pristupanja dugu, pri čemu namirenje tražbina dužnik može dokazivati samo javnom ili javnoovjerovljenom ispravom ili potvrdom Financijske agencije.
9. Prema podacima iz Očevidnika neizvršenih osnova za plaćanje Financijske agencije na dan 9. ožujka 2026. (list 84. - 90. spisa) proizlazi da su neizvršene osnove za plaćanje koje su zavedene u Očevidnik, u odnosu na predmetnog dužnika, iznosile 37.232,01 EUR te su skoro sve neizvršene osnove za plaćanje evidentirane u razdoblju dužem od 60 dana. Također, dužnik je, u vrijeme podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, u Očevidniku neizvršenih osnova za plaćanje Financijske agencije imao evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju dužem od 120 dana. Slijedom navedenog, stečajni dužnik je u vrijeme donošenja pobijanog rješenja bio nesposoban za plaćanje, a žalitelj nije tvrdio da su ispunjeni uvjeti iz čl. 6. st. 3. SZ-a.
10. Nadalje, potrebno je istaknuti da otvaranje stečaja nad dužnikom ne predstavlja kaznu dužniku. U konkretnom slučaju postoji stečajni razlog nesposobnost za plaćanje, a cilj stečajnoga postupka ostvaruje se unovčenjem imovine stečajnoga dužnika i podjelom prikupljenih sredstava radi namirenja njegovih vjerovnika koje sam dužnik nije bio u stanju namiriti zbog njegove konstantne nesposobnosti za plaćanje.
11. S obzirom na to da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenicu postojanja stečajnoga razloga nesposobnosti za plaćanje, stoga je pravilnom primjenom odredbe čl. 128. i 129. SZ-a donio pobijano rješenje.
12. Slijedom navedenog, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP -a u vezi s čl. 10. SZ-a odlučio kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 21. travnja 2026.
Predsjednica vijeća
Lenka Ćorić
