Poslovni broj: Pr-91/2025-26

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužitelja: JL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa OD "Višić i partneri" d.o.o. u Šibeniku, protiv tužene: REPUBLIKA HRVATSKA za MUP, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 178. ožujka 2026.g., u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objave presude dana 21. travnja 2026.g.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj: REPUBLIKA HRVATSKA, da tužitelju: JL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime neisplaćenih dodataka na plaću isplati iznos od 9.668,69 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje na pojedinačne bruto iznose, osim zateznih kamata na iznose poraza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržane u bruto iznosu, teku kako slijedi:

- za veljaču 2016.g. - 1.158,02 EUR sa z. z. kamatom tekućom od 15.03.2016.g.

- za ožujak 2016. g. - 421,70 EUR sa z. z. kamatom tekućom od 15.04.2016.g.

- za svibanj 2016.g. - 49,41EUR sa z. z. kamatom tekućom od 15.06.2016.g.

- za lipanj 2016.g. - 22,59 EUR sa z. z. kamatom tekućom od 15.07.2016.g.

- za srpanj 2016.g. - 394,34 EUR sa z. z. kamatom tekućom od 15.08.2016.g.

- za listopad 2016.g. - 467,11 EUR sa z. z. kamatom tekućom od 15.11.2016.g.

- za studeni 2016.g. - 581,27 EUR sa z. z. kamatom tekućom od 15.12.2016.g.

- za prosinac 2016.g. - 591,91 EUR sa z. z. kamatom tekućom od 15.01.2017.g.

- za siječanj 2017. g. - 804,03 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.02.2017.g.

- za veljaču 2017. g. - 132,03 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.03.2017.g.

- za ožujak 2017. g. - 1.112,11 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.04.2017.g.

- za travanj 2017. g. - 375,41 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.05.2017.g.

- za svibanj 2017.g. - 690,92 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.06.2017.g.,

- za lipanj 2017. g. - 913,21 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.07.2017.g.

- za srpanj 2017.g. - 859,55 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.08.2017.g.

- za veljaču 2018.g. - 499,13 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.03.2018.g.

- za ožujak 2018.g. - 595,95 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 06.04.2018.g. pa do isplate, po stopi prema čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126,21, 114/22, 156/22).

II. Nalaže se tuženoj da nadoknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.847,00 EUR, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope za stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom raspravljanja navodi da je kao policijski službenik obavljao poslove u Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj upravi Šibensko-kninskoj, Postaji pomorske policije Šibenik, do 30. lipnja 2018.g., kada da je otišao u mirovinu, te da mu je rad zbog prirode posla bio organiziran, između ostalog, i u smjenama, dvokratno, noću, vikendima – subotom i nedjeljom, blagdanima i prekovremeno, da je plaća tužitelja, odnosno, određena uvećavanja i ostala prava radnika u spornom periodu od veljače 2016 do ožujka 2018.g. bila regulirana Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike (Narodne novine br. 112/2017 i 12/2018), te Uredbom o plaćama policijskih službenika (Narodne novine" br. 11/17, 129/17, 5/18, 66/18, 109/18, 24/19), da prema odredbama čl. 94. Zakona o radu je određeno da se osnovna plaća službenika i namještenika za rad noću uvećava 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, da tijekom veljače 2016.g. do odlaska u mirovinu 01. srpnja 2018.g. tužitelju nije pravilno obračunata i isplaćena razlika uvećane plaće za ostvaren prekovremeni rad, za rad noću, subotom, nedjeljom i blagdanima, da je tužitelj sukladno odredbama čl. 186 a. ZPP-a, prije pokretanja ovog postupka podnio zahtjev za mirno rješenje spora, na koji da mu je odgovoreno dopisom ODO Šibenik, Građanski odjel, dana 18. veljače 2021.g. poslovni broj N-DO-58/2021, kojim se ne prihvaća prijedlog za mirno rješenje spora. Tužitelj u podnesku od dana 12.3.2026.g. navodi da je zaprimio nalaz i mišljenje vještaka Željka Dekovića, stalnog sudskog vještaka za područje ekonomije, grana financije i računovodstvo, i u odnosu na nalaz nema primjedbi te uređuje tužbeni zahtjev na način kao je to pobliže opisano u izreci ove presude, te predlaže isti prihvatiti, kao i naložiti tuženoj da tužitelju naknadi parnični trošak.

2. Tužena u odgovoru na tužbu i tijekom raspravljanja se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u kojem se traži da se tužitelju isplati razlika plaće za prekovremeni rad, rad blagdanom, subotom, nedjeljom, navodeći da je uvidom u kadrovsku evidenciju Policijske uprave Šibensko-kninske, utvrđeno da je tužitelj u predmetnom razdoblju obavljao poslove u Postaji pomorske policije Šibenik, da je tužitelju u predmetnom razdoblju bila obračunata i isplaćena plaća sukladno važećem rješenju o plaći i sukladno službenim mjesečnim izvješćima Postaje pomorske policije Šibenik o ostvarenim satima rada, da iz obračuna plaća za predmetno razdoblje, koje posjeduje zahtjevatelj razvidni su iznosi isplaćeni s osnova osnovne plaće i dodataka koje je imenovani ostvario u mjesecima koji su obuhvaćeni ovim zahtjevom, pa da slijedom navedenog tužitelju je u predmetnom razdoblju isplaćivana osnovna plaća uvećana za iznos koji je obračunat temeljem ostvarenog prava na uvećanje plaće za ostvarene sate prekovremenog rada, rada subotom, nedjeljom, blagdanima, rada noću, rada u smjeni, rada u turnusu, uvećanje za pasivno dežurstvo i sukladno ostvarenom radu na terenu naknada za terenski rad. Dakle, imenovanom da se kroz proteklo razdoblje obračunavala i isplaćivala uvećana plaća sukladno ostvarenim satima rada. Tužbeni zahtjev za isplatom uvećane plaće da smatra u cijelosti neosnovanim budući je tužitelj za predmetno razdoblje ostvario pravo na onu plaću koja mu je obračunata sukladno važećem upravnom aktu odnosno rješenju o plaći i službenike. Slijedom iznesenih navoda drži da postavljeni tužbeni zahtjev treba odbiti kao neosnovan i naložiti tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak.

3. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem zahtjeva za mirnim rješenjem spora od 29.4.2021.g., dopisa/odgovora ODO Šibenik od dana 29.4.2021.g. obračunskih lista plaća tužitelja, evidencija o radnom vremenu, rješenja o rasporedu i rješenja o plaći koja se odnose na rad policijskog službenika JL u predmetnom razdoblju, naloga za rad, raspored i plan plovidbe, brodskih dnevnika, izvoda iz aplikacije CIMIS – Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav, izvješća o plovidbi za tužitelja, za svo utuženo razdoblje, rješenja o organizaciji rada, rješenja od 1.3.2018. o prestanku službe, presude ŽS u Rijeci broj Gž R-1074/2022-6 od 27.3.2025.g., financijsko-knjigovodstvenog vještva stalog sudskog vještaka Željka Dekovića, dipl. oecc. iz Šibenika od 5.12.2025.g., pismenog očitovanja istog vještaka od 5.2.2026.g., te pregledom spisa ovog suda pod posl.br.: Pr-102/2019.

4. Prije svega valja navesti da je pravomoćnom presudom ovog suda pod posl.br. Pr- 102/2019-41 od 8. rujna 2022.g., potvrđenom presudom Županijskog suda Rijeci pod posl.br. Gž R-1074/2022-6 od 27.3.2025.g., naloženo tuženoj RH da tužitelju JL isplati uvećani dio plaće za razdoblje koje je prethodilo traženom razdoblju u ovom postupku, dakle, predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da se tuženoj naloži isplata razlike u naknadi plaće za obavljeni rad duži od redovnog punog radnog vremena (prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom i blagdanom), a koji rad je tužitelj odradio u daljnjem razdoblju od veljače 2016.g. do ožujka 2018.g.

5. Među strankama u ovoj pravnoj stvari nije bilo sporno da je tužitelj zaposlenik tužene, odnosno policijski službenik MUP-a RH Policijske uprave Šibensko-kninske, Policijske postaje pomorske policije Šibenik, da se tužitelj prije pokretanja parničnog postupka obratio tuženoj u svezi mirnog rješenja spora, na koji tužena nije pristala, da je tužena izdavala tužitelju za utuženo razdoblje višednevne radne naloge, da je tužena na temelju izvještaja sastavljenih na temelju tih radnih naloga vodila evidenciju rada tužitelja na temelju koje evidencije je tužitelju za to utuženo razdoblje isplatio plaću, te da tužena nije donijela, a niti uručila tužitelju rješenja o preraspodjeli radnog vremena, o korištenju slobodnih dana, te o radu u turnusu, međutim je među strankama sporno pripada li tužitelju pravo na isplatu dodataka na plaću s naslova prekovremenog rada, rada noću, subotama, nedjeljom, blagdanima kroz utuženo razdoblje, je li tužitelj radio u turnusu, je li tužitelj obavljao pasivno dežurstvo, je li tužena tužitelju omogućila korištenje dnevnog i tjednog odmora tijekom višednevnih radnih naloga, je li tužitelj sa iskorištenim slobodnim danima u cijelosti nadomjestio ostvareni prekovremeni rad, te poglavito, što bi u konkretnom slučaju kraj organizacije rada tužitelja temeljem radnih naloga tužene, predstavljalo prekovremeni rad.

6. Prema odredbi čl. 41. st. 1. KU plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, time da su dodaci na osnovnu plaću utvrđeni su Uredbom o plaćama policijskih službenika – dodatak za policijsko zvanje te čl. 92. Zakona o policiji kao i gore navedeni dodaci temeljem važećih KU. Dakle, u konkretnom slučaju Zakon o radu predstavlja opći propis dok Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o policiji, Uredba o plaćama policijskih službenika te u utuženom razdoblju KU iz 2004.g. i 2008.g. predstavljaju lex specialis u odnosu na opći propis. Obzirom, da je člankom 257. Zakon o radu (NN 149/09 - dalje ZR) propisano da Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja ugovora bile ili su naknadno postali članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor, te je čl. 7.st.3. istog zakona određeno da ako je neko pravo iz radnog odnosa drugačije uređeno ugovorom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, da se primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo ako tim zakonom nije drugačije određeno, dok je čl. 82. st.1. istog Zakona propisano da poslodavac kojeg obvezuje Kolektivni ugovor ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog Kolektivnim ugovorom, dok je odredbom članka 86. ZR-a propisano da za otežane uvjete rada prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

7. Odredbom čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 23/09, 39/09, 90/10), koji je vrijedio za utuženo razdoblje u stavku 1. ugovoreno je da će osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada između ostalog za prekovremeni rad 50%, stavkom 2. je ugovoreno da dodaci stavka 1. se međusobno ne isključuju osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni, stavkom 9. je ugovoreno je da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenike organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka ima smatrati svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom, stavkom 11. je ugovoreno da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno, stavkom 12. je ugovoreno da redovni mjesečni fond radnih sati su stati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 te stavkom 13. istoga članka je ugovoreno da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog dana u omjeru 1/1,5, tj. jedan sat prekovremenog rada jednako je 1 sat i 30 minuta redovnog sata rada, te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana kao i vrijeme kada je taj prekovremeni rad ostvaren.

8. Odredbom članka 33.st.2. i 3. Zakona o policiji (NN 34/11 i 130/12) propisano je da je policijski službenik dužan po nalogu nadređenog službenika poslove obavljati i duže od punog radnog vremena ako je to nužno radi uspješnog i pravovremenog obavljanja službenog posla, time da policijskom službeniku za taj rad pripada pravo na novčanu naknadu ili slobodne dane sukladno općim propisima o radu i kolektivnog ugovoru.

9. Odredbom čl. 41. st. 1. do 4. Zakona o policiji propisano je da je policijska služba organizirana na način da se policijski poslovi obavljaju 24 sata dnevno, tjedno radno vrijeme policijskog službenika u pravilu se raspoređuje na 5 radnih dana i traje 40 sati, time da dnevno radno vrijeme u pravilu traje od 8 do 16 sati, time da iznimno Ministar može, ovisno o potrebama određene službe, mjesnim prilikama odnosno za pojedine policijske službenike odrediti početak radnog vremena i na drugi način.

10. Odredbom čl. 42. Zakona o policiji, propisano je da je policijski službenik dužan u obavljanju policijskih poslova raditi po posebnom rasporedu rada koji određuje nadležni rukovoditelj a poseban raspored rada uključuje rad u smjenama, rad u turnusu, rad subotom, nedjeljom, praznicima i drugim neradnim danima, prekovremeni rad, rad noću, rad u dvokratnom radnom vremenu, pripravnost za rad, rad organiziran na drukčiji način. Prilikom organizacije noćnog rada i rada u smjena, policijskim službenicima osigurat će se dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno, kada je policijske poslove potrebno obavljati u neprekidnom trajanju redovito radno vrijeme policijskih službenika koji obavljaju takve poslove može trajati duže od 8 sati u razdoblju od 24 sata, ali ne duže od 12 sati (čl. 42.st.2. i 3. Zakona o policiji. U konkretnom slučaju se radi o situaciji iz odredbe čl. 42.st.1. Zakona o policiji s tim da prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike, izraženom u rješenju poslovni broj Revr-1318/16-2 od 26. listopada 2016, nije životno i logično da bi efektivni rad službenika trajao neprekidno 24 sata dnevno, četiri do sedam dana uzastopno (u tom smislu i Vrhovni sud u odluci broj Revr-753/09-2 od 17. studenoga 2009.).

11. Ovaj sud je u postupku utvrdio sljedeće:

- da je tužitelj u utuženom razdoblju obavljao poslove policijskog službenika Postaje pomorske policije Šibenik,

- da je tužena izdavala tužitelju višednevne radne naloge za obavljanje poslova njegova radnog mjesta,

- da je sukladno izvještajima sačinjenim na temelju izdanih radnih naloga tuženica vodila evidenciju rada tužitelja i temeljem iste isplatila plaću tužitelju u utuženom razdoblju,

- da tužitelj za vrijeme rada nije imao mogućnost napuštanja broda,

- da tužitelj na brodu nije stvarno radio 24 sata dnevno, već je imao vremena za odmor i spavanje,

- da je tužitelj nakon obavljenog posla koristio slobodne dane,

- da tuženica nije donijela rješenje o preraspodjeli radnog vremena, niti radu u turnusu.

12. Imajući u vidu prethodna utvrđenja, ovaj sud pozivom na čl. 41. st. 1. i čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" br. 93/08, 23/09, 39/09, 90/10, 89/12, dalje: KU/08) i sadržajno na istovjetne odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" br. 89/12, 89/12, dalje: KU/12), te čl. 33. st. 2. i 3., čl. 41. st. 1. do 4., čl. 33. i čl. 92. Zakona o policiji ("Narodne novine" br. 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15-dalje: ZP) kao i čl. 7. st. 3, čl. 82. st. 1., 86. i čl. 257. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13., dalje: ZR), zauzima stav da tužitelju pripada pravo na sporno uvećanje plaće za sve stvarno odrađene sate rada duže od redovnog radnog vremena (40 sati tjedno odnosno 160 sati mjesečno), pri čemu sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u više odluka zauzima opetovano stav da nije životno i logično da bi efektivni rad tužitelja trajao neprekidno 24 sata dnevno, već da ima vrijeme za odmor od 8 sati dnevno.

13. Iz priloženih radnih naloga je vidljivo koji su bili opći i posebni zadaci tužitelja, te je u vezi obavljenog rada napisano izviješće za svaki dan rada, i ono treba biti temelj za utvrđenje onih sati za koje se tužitelj odmarao (jer nije obavljao nikakve aktivnosti).

14. S obzirom na navedeno valjalo je utvrditi odlučne činjenice - stvarno odrađene sate rada tužitelja kroz utuženo razdoblje - s obzirom na njegovo radno mjesto i nalog - zapovijed za obavljanje odgovarajućih poslova, o čemu ovisi ima li tužitelj pravo na uvećanu plaću.

15. Iz nalaza i mišljenja vještaka financijsko-knjigovodstvene struke Željka Dekovića od 5.12.2025.g., kojeg ovaj sud nalazi stručnim i nepristranim i u cijelosti mu poklanja vjeru, proizlazi da je isti na osnovi zadatka Općinskog suda u Šibeniku, dokumentacije koja mu je bila na raspolaganju i podataka navedenih u tablicama tog vještva, zaključno utvrdio da je tužena isplatila tužitelju u utuženom razdoblju po svim osnovama ukupno 360.779,38 HRK / 47.883,65 EUR/ bruto, odnosno u mjesečnim bruto iznosima kako je to prikazano u stupcu 1, tablice 1. vještačenja, da nakon odbitka iskorištenih slobodnih dana neisplaćeni dodaci na plaću u utuženom razdoblju prema Kolektivnim ugovorima koji su tada bili na snazi iznose ukupno 84.859,04 HRK / 11.262,73 EUR / bruto, odnosno u mjesečnim bruto iznosima kako je to prikazano u stupcu 23, red br. 34, tablice 13. vještačenja, da odbitne stavke već isplaćenih dodataka za rad u turnusu i pasivno dežurstvo koji se međusobno isključuju sve na temelju odredbi KU u utuženom razdoblju iznose ukupno 17.719,49 HRK bruto / 2.351,78 EUR /, odnosno u mjesečnim bruto iznosima kako je to prikazano u stupcima 25 i 26, red br. 34, tablice 13. vještačenja, da ukupno neisplaćeni dodaci na plaću tužitelju u utuženom razdoblju prema Kolektivnim ugovorima koji su tada bili na snazi (po osnovi prekovremenog rada, rada noću, rada na državne blagdane, te rada subotom i nedjeljom, rada u 2. smjeni) a nakon mogućih odbitaka već isplaćenih dodataka za rad u turnusu i pasivno dežurstvo iznose ukupno bruto 74.529,22 HRK / 9.891,73 EUR/ (tabl. br. 13. stupac 27, red br. 34 ovog vještačenja), odnosno iskazano u bruto iznosima sa dospijećem po mjesecima i mjesečnim datumima isplate plaće tužitelju u utuženom razdoblju, kako je to pobliže opisano u vještačenju, a sveukupno 9.891,73 Eura.

16. Iz očitovanja vještaka Dekovića od 5.2.2026.g. proizlazi da se isti nije upuštao u tumačenje propisa i u pravna pitanja, jer o tom pravnom pitanju, kao polazišnoj osnovi, odgovor mora dati isključivo sud, a sva utvrđivanja vještaka u nalazu i mišljenju da proizlaze iz raspoložive dokumentacije u Spisu, načinu rada i izračuna duga od strane sudskih vještaka za financijsko računovodstvene poslove u ovakvim predmetima u provedbenoj sudskoj praksi te dokumentacije dostavljene od stranaka u pravnim postupcima, a koja dokumentacija je navedena uz svaku točku u nalazu. Svi izračuni u ovom pravnom predmetu napravljeni su isključivo na osnovi dokumentacije koju je izdao tuženik i koja prileži Spisu. Vještak napominje kako je financijsko vještačenje parnična radnja u okviru koje vještak, kao osoba koja raspolaže posebnim znanstvenim ili stručnim znanjem i iskustvom, primjenjuje znanstvena i stručna znanja, vještine i metode na činjenice koje predstavljaju predmet vještačenja. Na taj način vještačenjem se pribavlja posebni dokaz - iskaz vještaka i kao takva pridonosi ostvarenju načela traženja materijalne istine. U predmetnom Rješenju Nadležnog suda da je vrlo jasno konkretiziran nalog vještaku, te mu postavljen zadatak kojeg se on obvezan pridržavati u konkretnom predmetu i izradi vještačenja. Iz istih razloga "rad vještaka završava tamo gdje započinje procjena činjenica, što je zadatak samog suca", a da se od vještaka se ne može tražiti odgovor na pravna pitanja, ni pravna ocjena utvrđenih činjenica, ni tumačenje zakona i propisa, jer to ne spada u domenu vještaka nego Suda. Što se tiče ostalih dijelova navoda i prigovora iz Podneska tuženika vještak ističe kako je riječ isključivo o pravnom pitanju na koje odgovor mora dati Nadležni Sud, zato što vještak nikada nije ovlašten davati svoj stav o primjeni pravne norme ili davati odgovore na pravna pitanja, niti mu to smije biti zadani zadatak. Iz istih razloga vještak se ne može očitovati na dio prigovora iz Podneska tuženika koji se odnose na pravna pitanja. Međutim da je Vještak greškom obračunao više točno 1.680,46 HRK /223,04 €/ u korist tužitelja, pa u tom pravcu i ispravlja svoj nalaz i mišljenje, a sukladno kojem ispravku je tužitelj i uredio svoj tužbeni zahtjev.

17. Iz isplatnih lista tužitelja vidljivo da je tužitelju isplaćivan dodatak za rad u turnusima, smjenski rad i pasivno dežurstvo i pritom, te valja reći da se sukladno odredbi čl. 44. st. 2. KU dodaci za rad u turnusu i smjenski rad međusobno isključuju, te je prilikom izrade nalaza i mišljenja te izračuna razlika plaće vještak uzeo u obzir da su tužitelju isplaćeni naprijed navedeni dodaci koji se međusobno isključuju te posebno iskazao iznos isplaćenog dodatka za pasivno dežurstvo, a kako bi sud mogao o tome odlučivati, odnosno prilikom odlučivanja o razlici plaće istu umanjiti za isplaćeno pasivno dežurstvo.

18. Prema Direktivi 2003. – 88EZ od 4. studenog 2003. godine čl. 2. toč. 1. i 2. radno vrijeme je razdoblje u kojem radnik radi, stoji na raspolaganju poslodavcu i obavlja poslove i zadatke u skladu s nacionalnim propisima i - ili praksom, a vrijeme odmora definira se kao vremensko razdoblje koje nije radno vrijeme.

19. Stoga je ovaj sud primijenio odredbu čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“, broj: 93/08, 23/09, 90/10 i 82/12) i Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“, broj 104/13), a kojom odredbom je propisano za koliko se osnovna plaća službenika i namještenika uvećava za svaki sat rada i to za rad noću, za prekovremeni rad, rad subotom, rad nedjeljom, rad blagdanom, neradnim danom i na Uskrs, rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj smjeni, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta, za rad u turnusu, te se ti dodaci međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.

20. Slijedom svega navedenog, prema pravnom shvaćanju ovog suda, pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad sukladno KU službenik može ostvariti samo za stvarno odrađene sate rada duže od punog radnog vremena, a ne i za sate kada službenik nije stvarno izvršavao radne zadatke, dakle, pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad sukladno KU službenik može ostvariti samo za stvarno odrađene sate rada duže od punog radnog vremena, a ne i za sate kada službenik nije stvarno izvršavao radne zadatke, vrijeme provedeno na brodu, sukladno članku 44. stavak 11. i 14. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj: 89/12) i članku 38. stavak 11. i 13. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj: 112/17) je rad organiziran na drugačiji način, pa tužitelju pripada dodatak za prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati, a navedeni dodaci međusobno se ne isključuju, pa je stoga svega naprijed navedenog i posebno imajući u vidu nalaz vještaka koji je i dao svoj nalaz sukladno takovoj uputi suda i sukladno kojem je tužitelj i specificirao svoje potraživanje, valjalo i presuditi kao u točki I. izreke ove presude, nalazeći pri tome neosnovanim prigovore tužene na navedeno vještvo iz naprijed iznijetih utvrđenja.

21. Također se ukazuje na to da po prirodi stvari vrijeme koje tužitelj provodi na plovilu nakon odrađenog radnog vremena nije bilo slobodno vrijeme, već je bilo u funkciji rada službe na plovilu, te predstavlja aktivno dežurstvo koje se prema tumačenju KU broj 28/44 od 20. svibnja 2014., a koje tumačenje ima snagu i učinke KU, smatra prekovremenim radom. Zakon o policiji uređuje poseban raspored radnog vremena u obavljanju policijskih poslova kao lex specialis, međutim, to ne dovodi u pitanje odredbe Zakona o radu, koji reguliraju pojam radnog vremena kao i prekovremeni rad.

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 151., čl.154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku, te Tbr. 7., 8., 9., 36., 42. i 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a tužitelju je priznat trošak sastojeći od zastupanja po kvalificiranom punomoćniku, i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 200,00 Eura, za sastav tužbe – 200,00 Eura, za zast. na roč. od 4.11.2021.g.

– 200,00 Eura, za zast. na roč. od 20.3.2024.g. – 200,00 Eura, za zast. na roč. od 16.9.2025.g. – 200,00 Eura, za zast. na roč. od 30.1.2026.g. – 200,00 Eura, za zast. na roč. 17.3.2026.g. – 200,00 Eura, za sastav podneska od 22.5.2025.g. – 200,00 Eura i za sastav podneska od 3.4.2026.g. – 200,00 Eura, što iznosi 1.800,00 Eura, a uvećano za 25% PDV-a od 450,00 Eura i trošak vještačenja u iznosu od 597,00 Eura, sveukupno iznosi 2.847,00 Eura, koliko je tužena dužna naknaditi tužitelju na način kako je to pobliže opisano u toč. II. izreke ove presude.

U Šibeniku, dana 21. travnja 2026. godine

Sudac:

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove je presude dopuštena žalba u roku od 15 dana od obavljene dostave iste. Stranci uredno obaviještenoj o ročištu objave rok za žalbu teče od dana objave, dok stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu objave rok za žalbu teče od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje Županijski sud iz čl. 4. st. 3. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine"128/14) i čl. 51. st. 1. Pravilnika u radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" 35/15).

DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je presuda objavljena