REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1338/2022-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Vanesi Brizić Bahun, a po prijedlogu više sudske savjetnice Atine Matanov u pravnoj stvari tužitelja VV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Dejanu Trniniću odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, OIB 85584865987, Zagreb, Donje Svetice 48, zastupanog po punomoćniku Josipu Mađariću odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui iz Zagreba, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, radi naknada štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4.ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, a u odsutnosti uredno pozvanog umješača , 21. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste isplatiti tužitelju UV iznos od 7.335,00 EUR-a (slovima: sedam tisuća tristotrideset pet eura i nula centi) sa zateznim kamatama koje teku od 11. svibnja 2022. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 710,00 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od 11. svibnja 2022. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste naknaditi tužitelju UV trošak parničnog postupka u iznosu od 2.214,87 eura (slovima: dvije tisuće dvjesto četrnaest eura i osamdeset sedam centi) sa zateznim kamatama koje teku od 21. travnja 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe od 16. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 21. prosinca 2021. doživio nezgodu na javnim stubama ispod Avenije Dubrovnik kod raskrižja s Prekratovom ulicom u Zagrebu, a do nezgode je došlo kada je isti propao kroz odlomljeno i oštećeno gazište te je tom prilikom zadobio brojne i izuzetno teške ozljede. Stoga, s osnova povrede prava osobnosti postavlja zahtjev za naknadu novčane neimovinske i imovinske štete i to za duševne boli iznos od 20.000,00 kn, za pretrpjeli strah iznos od 7.000,00 kn, za tjelesne boli iznos od 9,000,00 kn, za tuđu pomoć i njegu iznos od 4.000,00 kn te za naruženje iznos od 5.000,00 kn, odnosno isti predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku isplatu iznosa od 45.000,00 kn zajedno sa zateznim kamatama koje teku od podnošenja tužbe 11. svibnja 2022. do isplate i troškovima postupka .

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio nastanak štetnog događaja, uzročno posljedičnu vezu, pasivnu legitimaciju te osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Osporava da bi kod tužitelja zaostalo naruženje i trajne posljedice te ujedno ističe prigovor isključive odgovornosti tužitelja. Spori da bi se radilo o javnoj površini slijedom čega osporava i svoju odgovornost. Predlaže sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Umješač se pridružio navodima tuženika te je predložio odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.

4. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom učinjenim nakon provedenog medicinskog vještačenja, podneskom od 16. listopada 2025., tužitelj je predložio sudu donijeti presudu kojom će naložiti tuženiku isplatu iznosa 8.045,00 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 11. svibnja 2022. do isplate kao i trošak parničnog postupka na koji teku zatezne kamate od donošenja presude do isplate .

5. Tuženik se nije usprotivio povećanju tužbenog zahtjeva slijedom čega je sukladno članku 190. stavku 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj:

53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023, dalje u tekstu: ZPP) odlučeno kao u izreci rješenja.

6. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 4-15 i list 101-115 spisa), fotografije lica mjesta (list 16-19 spisa), potvrdu liječnika (list 40 spisa), osobni zdravstveni karton tužitelja (list 150-182 spisa), izveo je dokaz očevidom na licu mjesta i proveo saslušanje tužitelja i svjedokinje RV (list 50-52 spisa), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku doc. dr. sc. Mladenu Miškulinu (list 83-116 spisa), pročitano je usmeno očitovanje vještaka (list 137-138 spisa) i dopunsko očitovanje vještaka (list 189 spisa).

7. Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8. ZPP -a, sud je našao tužbeni zahtjev djelomično osnovanim do visine u izreci.

8. Među strankama nije sporno da su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali ukućani.

9. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija te odgovornost.

10. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom štete s osnova povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje kao i naknada štete s osnova tuđe pomoći i njege kao posljedica štetnog događaja od 21. prosinca 2021. u ukupnom iznosu od 8.045,00 eura.

11. S obzirom na prigovor tuženika da sa fotografija dostavljenih uz tužbu nije moguće odrediti mikrolokaciju mjesta nastanka štetnog događaja, sud je proveo uviđaj na licu mjesta na javnim stubama ispod Avenije Dubrovnik kod križanja s Prekratovom ulicom u Zagreb te je ujedno proveo i dokaz saslušanjem tužitelja i svjedokinje VVĐ. Neposrednim opažanjem sud je utvrdio da su predmetne stube u fazi renovacije, da su u međuvremenu od nastanka štetnog događaja pa do provođenja uviđaja obnovljene zbog čega ne postoji odlomljeno gazište koje je vidljivo na fotografijama koje se nalaze na listovima 16-19 spiss.

12. Saslušana u svojstvu svjedoka VVĐ navela je da je izvanbračna partnerica tužitelja, da je neposredni očevidac predmetnog štetnog događaja, da se štetni događaj dogodio 21. prosinca 2021. kada su ona i tužitelj šetali od Arena centra i spuštali se predmetnim stepenicama koje vode u pothodnik. Tužitelj je bio s njezine desne strane i držao se desnom rukom za rukohvat, da je odjednom pao i dočekao se na podestu između dva seta stepenica. Kretali su se laganim korakom, tužitelj nije nosio nikakav teret u rukama, a na nogama je imao zimsku obuću s debelim đonom. Vremenske prilike su bile dobre, suho, nije bilo snijega niti oborina. Prvi put je prolazila ovim putem, a poznato joj je da je i tužitelj prvi put ovuda prolazio. Svjedokinja je također navela da su stepenice bile stare, ali da nije uoč ila da bi bile pokidane. Kada je pogledala prema stepenicama uočila je da je odmaknuta ploča druge stepenica od podesta od dolje. Nije primijetila da bi stepenica bila vidljivo oštećena, već kad je tužitelj na nju stao ona se odlomila. Nitko drugi nije bio prisutan. Hitnu pomoć nisu zvali već je otišla po auto, stavila je tužitelja u isti i otišli su u KB Dubravu. Tužitelj je zadobio prijelom lijeve ruke, lijeve noge i kičme, a za vrijeme oporavka ona mu je pružala pomoć oko svakodnevnih aktivnosti.

13. Tužitelj je na uviđaju pokazao smjer kretanja navodeći da je išao od Prekratove ulice prema pothodniku. Išao je desnom stranom stubišta držeći se za rukohvat kada je nagazivši na pretposljednju stepenicu prije podesta osjetio kako mu desna noga klizi, odnosno da ga je povuklo te je pao, prevrnuo se nekoliko puta i dočekao se na samom rubu podesta. Pojašnjava da je udario lijevu nogu i lijevu ruku te je slomio L1 i L5 disk. Inzistirao je da se ne zove hitna pomoć misleći da ozljede nisu ozbiljne, ali dok je svjedokinja VVĐ došla po auto počeli su jaki bolovi pa su otišli u KB Dubravu. Tužitelj je naveo da se kretao laganim korakom, nigdje nije žurio, tim putem prvi put je prolazio, a misli da je i posljednji jer da ima traume od tih stepenica. Od obuće je nosio duboke gojzerice i nije držao nikakav teret u ruci. Vrijeme je bilo suho, bez oborina, a na stepenicama nije bilo nakupina lišća i snijega. Ne sjeća se u kakvom su stanju bile stepenice, ali je naveo da ne bi išao tim putem da je primijetio da su oštećene. Tužiteljeva pretpostavka je da se ploča veličine preko pola metra odlijepila. Koliko je primijetio ploče su prije nego li je nagazio pravilno poredane.

14. Sud je u cijelosti povjerovao iskazima tužitelja i svjedokinje VVĐ. Iskazi su međusobno suglasni, životno logični i uvjerljivi. Iz istih je sud stekao uvjerenje da se štetni događaj dogodio na stubama ispod Avenije Dubrovnik kod raskrižja s Prekratovom ulicom u Zagrebu, da se radi o javnoj površini, da su stube bile dotrajale, a kako to proizlazi i iz fotografija dostavljenih uz tužbu, ali da je ploča gazišta stepenice, u trenutku kada je tužitelj zakoračio na stepenicu, bila pravilno poredana. Sud je uvjerenja da razumna i razborita osoba ne bi namjerno nagazila na gazište stepenice da je bilo vidljivo da je ista odlomljena stoga sud smatra utvrđenim da se ista odlomila u trenutku kada je tužitelj stao nogom na nju, a što je rezultiralo padom tužitelja i ozljedama utvrđenim tijekom postupka. Sud je također stekao uvjerenje da je tužitelj na nogama imao prikladnu obuću, prilagođenu zimskim uvjetima, s time da predmetnog dana nije bilo oborina niti je na stubištu bilo nakupina snijega i lišća, kao i da tužitelj nije nosio teret u rukama već da se pridržavao desnom rukom za rukohvat.

15. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da ne postoji suodgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja kako to tuženik navodi tijekom postupka. Ujedno se ukazuje tuženiku da je u tom smislu teret dokaza bio na njemu, a da nije predložio izvođenje relevantnih dokaza na tu okolnost, stoga sud u smislu odredbe članka 221. a i 219. stavka 1. ZPP-a utvrđuje prigovor uzročno-posljedične veze i prigovor odgovornosti tužitelja paušalnim i ničim dokazanim.

16. U odnosu na prigovor tuženika da isti nije nadležan za održavanje predmetnih stuba, valja navesti da tuženik odgovara za štetu sukladno članku 1084. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022 i 156/2022, dalje: ZOO) koji propisuje da osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.

17. Sukladno članku 98. Zakonom o cestama ("Narodne novine" broj: 84/2011, 22/2013, dalje ZC) propisano je da su nerazvrstane ceste ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, dok je člankom 100. ZC propisano da nerazvrstanu cestu čine, među ostalim, i nogostup i pothodnik te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično).

18. Člankom 107. ZC propisano je da se upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Jedinica lokalne samouprave može osnovati trgovačko društvo u svom vlasništvu radi obavljanja poslova upravljanja i održavanja nerazvrstanih cesta te poslova građenja nerazvrstanih cesta uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 23., 26. i 33. ovoga Zakona.

19. Člankom 1. Odluke o nerazvrstanim cestama ("Službeni glasnik" Grada Zagreba br. 4/2013., dalje u tekstu Odluka) određeno je da se odlukom uređuje upravljanje, građenje, rekonstrukcija, održavanje, mjere za zaštitu i nadzor nad nerazvrstanim cestama na području Grada Zagreba, dok je člankom 2. Odluke propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Zagreba.

20. Člankom 14. Odluke određeno je da poslovi održavanja nerazvrstanih cesta su, između ostalih, redovito i izvanredno održavanje nerazvrstanih cesta.

21. Člankom 15. Odluke propisano je da su poslovi redovitog održavanja nerazvrstanih cesta između ostalih: ophodnja, redovito praćenje stanja nerazvrstanih cesta, obnavljanje, zamjena i pojačanje donjeg stroja kolnika i kolničke konstrukcije većeg opsega, obnavljanje i zamjena završnog sloja kolničke konstrukcije većeg opsega, mjestimični popravci završnog sloja kolničke konstrukcije od asfalta, betona, betonskih elemenata, kamena te nosivog sloja kolničke konstrukcije i posteljice, mjestimični popravci dijelova cestovne građevine i dr.

22. Člankom 16. Odluke propisano je da poslove redovitog održavanja nerazvrstanih cesta obavlja Podružnica Zagrebačke ceste, ovdje tuženik.

23. S obzirom da je sud utvrdio da se štetni događaj dogodio na stubama koje se nalaze u Zagrebu ispod ulice Avenije Dubrovnik kod raskrižja s Prekratovom ulicom koje mjesto nastanka štetnog događaja nije posebnim propisima razvrstano u bilo koju kategoriju javnih cesta, već da predstavlja nerazvrstanu cestu na gradskom području grada Zagreba kako je to određeno člankom 5. Odluke i člankom 100. ZC-a, sud je utvrdio da je tuženik pasivno legitimiran te da odgovara za štetu tužitelju sukladno članku 16. Odluke i članku 1084. ZOO-a.

24. Radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku doc.dr.sc. Mladenu Miškulinu spec. ortopedije i traumatologije koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da je tužitelj zadobio prijelom kralješka L1, prijelom poprečnog nastavka kralješka L5, unutarzglobni prijelom lijeve palčane kosti te prijelom 5. kosti donožja lijevog stopala. Iz dostupne medicinske dokumentacije vidljive bolesti i ozljede koje bi bile od utjecaja na ocjenu u predmetnom štetnom događaju – grudna i LS kralješnica pokazuju degenerativne promjene primjerene dobi, što će biti isključeno iz ocjene. Nakon provedenog liječenja kod tužitelja su zaostale trajne posljedice u vidu stanja nakon prijeloma L1 kralješka sa posljedičnim ograničenjem opsega pokreta LS kralješnice u srednjem stupnju te u vidu stanja nakon unutar zglobnog prijeloma lijevog ručnog zgloba s posljedičnim ograničenjem opsega pokreta istoga u lakom stupnju. Ozljeda lijevog stopala nije ostavila trajne posljedice. Navedene posljedice umanjuju opću životnu i radnu sposobnost tužitelja u opsegu od 13%. Liječenje tužitelja završeno je 28. travnja 2022. s pregledom spec. opće kirurgije, ortopedije i traumatologije. Tužitelj je zadobio primarni strah jakog intenziteta, sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju od 3 dana ukupno, srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana ukupno i blagog intenziteta u trajanju od daljnjih 30 dana. Trpio je jake bolove u trajanju od 5 dana ukupno, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana ukupno te bolove lakog intenziteta u trajanju od daljnjih 90 dana ukupno. Bolovi i strah izraženi su u kumulativnom omjeru za cijeli tijek liječenja. Tuđa pomoć druge osobe tužitelju je bila potrebna u periodu od 24. prosinca 2021. do 2. veljače 2022. u opsegu od 2 sata dnevno, od 2.veljače do 16. ožujka 2022. u opsegu od 1 sat dnevno te narednih 6 tjedana u opsegu od 2x2 sata tjedno za obavljanje težih aktivnosti. Kod tužitelja nije zaostalo naruženje.

25. Sud je prije određenog vještačenja neposredno izvršio uvid u mjesto naruženosti tužitelja, zglob lijeve ruke, nakon čega je utvrdio da ne postoje vidljivi ožiljci u smislu posjekotina, šavova i sl. već eventualno blagi deformitet koji nije vidljiv trećim osobama sve dok se ne zagleda u zglob. Sud je također utvrdio da tužitelj na toj ruci nosi sat koji djelomično prekriva eventualnu naruženost. Budući da naruženost nije utvrdio niti vještak ortoped, dr. Mladen Miškulin, a nalazu vještaka nije prigovorio tužitelj, sud je utvrdio da ne postoji naruženje tužiteljeve lijeve ruke.

26. Tužitelj na nalaz i mišljenje sudskog vještaka nije isticao prigovore, dok je tuženik prigovorio nalazu u cijelosti, a u bitnome navodeći da je tužitelj na pregled vještaka donio dodatnu medicinsku dokumentaciju premda je na pripremnom ročištu održanom 9. studenoga 2022. naveo da je liječenje u cijelosti okončano i da je u spis predana kompletna medicinska dokumentacija. Također je prigovorio što vještak nije naveo je li izvršio uvid u cjelokupni zdravstveni karton tužitelj.

27. Slijedom navedenih prigovora, sud je proveo dokaz dopunskim očitovanjem vještaka na ročištu održanom dana 23. travnja 2025. Sudski vještak Mladen Miškulin u svojem je usmenom očitovanju naveo da nije imao na uvid karton liječnika opće prakse. Glede dodatne medicinske dokumentacije koju mu je tužitelj dostavio, vještak je naveo da se radi o očitanjima RTG snimaka. RTG snimke je imao osobno na uvid te ih je takve opisao i citirao zbog čega dostava predmetnih očitanja ne mijenja njegov zaključak i mišljenje. Glede ostalih navoda iz podneska tuženika kliničkim pregledom utvrđena su umanjena opsega pokreta lijevog ručnog zgloba u lakom stupnju, a nakon konsilidacije prijeloma s pomakom te uz posljedičnu post traumatsku artrozu, a što se vidi u suženju zglobne pukotine ručnog zgloba. Glede posljedice ograničenja opsega pokreta lumbalno sakralne kralježnice isti je ograničen u srednjem stupnju, a kao posljedica liječenja kompresivnog prijeloma. Činjenice je također naveo, kao i da prijelom kralješka, s obzirom da se radilo o kompresivnom prijelomu, nije uzrokovao promjene u krivini kralježnice. S navedenim kao i s cijelim tijekom liječenja rehabilitacije vezane su sve ostale ocijene za neimovinsku štetu kod kojih također ostaje u cijelosti. RTG dokumentacija koju je imao na uvid odnosi se na cijeli tijek liječenja i pokrio je period od 21.12.2021. do 10.11.2022. Degerativne promjene malih zglobova šake ne utječu na trajne posljedice i kao takve su isključene iz vještva. Datum početka perioda pružanja tuđe pomoći ulazi u taj period, što znači da prvi period pokriva 24. prosinca 2021. do 22. veljače 2022. Tužitelj je na datum 24.12.2021. pušten na kućnu njegu pa je razumljivo da je od toga dana trebao tuđu pomoć.

28. Nakon pribavljenog zdravstvenog kartona tužitelja, vještak Mladen Miškulin očitovao se da nakon pregleda kartona liječnika opće prakse ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja te kod usmenog očitovanja.

29. Tuženik je i nadalje ostao kod primjedbi na nalaz vještaka, te je predložio provođenje novog medicinskog vještačenja.

30. Sud je nalaz i mišljenje vještaka ocijenio stručnim, objektivnim i zasnovanim na priležećoj medicinskoj dokumentaciji, kliničkom pregledu tužitelja kao i na dugogodišnjem iskustvu vještaka. Vještak je odgovorio na sva pitanja slijedom čega nalaz i mišljenja vještaka sud prihvaća u cijelosti. Sud nije našao razloge navedene člankom 261. stavkom 3. ZPP-a zbog kojih bi bilo potrebno zatražiti mišljenje drugog vještaka već je odbio dokazni prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja.

31. U pogledu prigovora tuženika da je tužitelj na pregled vještaka donio dodatnu dokumentaciju koju nije dostavio u spis do zaključenja prethodnog postupka, sud je takav prigovor utvrdio neosnovanim jer je i sam vještak naveo da je osobno imao na uvid RTG snimke te da ih je opisao i citirao zbog čega dostava očitanja RTG snimki koje je tužitelj donio ne mijenja njegov zaključak i mišljenje. Podredno, ukazuje se tuženiku na odredbu članka 259. stavka 2. ZPP-a prema kojoj se na zahtjev vještaka mogu izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su važne za stvaranje mišljenja vještaka.

32. Slijedom provedenih dokaza, sud je utvrdio da je zadobivenim ozljedama povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje čime je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe čl. 19. st. 2 u vezi s čl. 1046. ZOO -a. Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju stoga i dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1 ZOO-a). U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je zato pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje su navedene u tužbi, i to fizičke bolove, strh i zaostale trajne posljedice. One su u smislu čl. 1100 st. 2 ZOO-a kriteriji (mjerila), odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

33. Sud je na temelju čl. 1100. st. 1 i 2 ZOO-a utvrdio pravičnu novčanu naknadu na ime pretrpljene neimovinske štete za povredu prava osobnosti u ukupnom iznosu od 6.600,00 eura. Pritom je posebno cijenio utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet duševnih i fizičkih bolova, mjesto povrede, dužinu i način liječenja, vrstu i oblik medicinskih intervencija, kao i vrstu i intenzitet pretrpljenog straha. Sud je uzeo u obzir da je tužitelj imao prijelom trupa L1 kralješka, prijelom poprečnog nastavka kralješka L5, unutarzglobni prijelom lijeve palčane kosti i prijelom 5. kosti donožja lijevog stopala što su ozbiljne ozljede i zahtijevale su dugotrajno liječenje. Također je sud cijenio činjenicu životne dobi tužitelja rođenog 1961. godine, koji je u vrijeme štetnog događaja imao 61 godine, činjenicu da će se tužitelj predmetnog štetnog događaja još dugo sjećati, a posljedice osjećati doživotno te da će one predstavljati ograničenje u svakodnevnom životu i radu tužitelja. Nadalje, u smislu odredbe čl. 1100. ZOO-a svrha pravične novčane naknade jest ublažiti i osjećaj neugode koju oštećenik trpi te donekle pridonijeti naknadi izgubljenog zadovoljstva u ljudskom životu, pa je sud uzeo u obzir i cijenio da je nedvojbeno nelagodno odlaziti liječniku, čekati u čekaonicama, ne moći obavljati poslove i aktivnosti na koje je osoba navikla i biti ovisan o pomoći drugih osoba. Sud je uzeo u obzir da je tužitelju tuđa pomoć i njega bila potrebna, prema nalazu i mišljenju vještaka, 107 dana, što sud smatra dugim razdobljem u kojem je tužitelj bio ovisan o pomoći druge osobe u obavljanju svakodnevnih poslova. Također, sud je uzeo u obzir i inflatorne učinke koji su nastupili u razdoblju od nastanka štetnog događaja pa do donošenja presude. Stoga, sud nalazi da sve rečene činjenice i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje iznosa od 6.600,00 eura.

34. Nadalje, prema nalazu i mišljenju vještaka tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć druge nestručne osobe u trajanju od 24. prosinca 2021. do 2. veljače 2022. u opsegu od 2 sata dnevno, dakle, 40 dana x 2 sata dnevno što iznosi 80 sati. Nadalje, od 2. veljače 2022. do 16. ožujka 2022. po jedan sat dnevno, što iznosi 43 dana odnosno 43 sati. Nadalje, tužitelju je bilo potrebna pomoć druge osobe 6 tjedana po dva sata dnevno što iznosi 24 sata. Sveukupno je, dakle, utvrđeno da je tužitelju bilo potrebno 147 sati tuđe pomoći i njege. Tužitelj je zatražio 149 sati, međutim, ukazuje se tužitelju da je prvo razdoblje do 2. veljače 2022., a drugo od 2. veljače 2022. stoga se dan 2. veljače 2022. računa u drugu razdoblje, a ne i u prvo i u drugo.

35. Punomoćnici stranaka su na ročištu održanom 8. svibnja 2023. učinili nespornim da su tuđu pomoć i njegu tužitelju pružali ukućani, dok je tužitelj konačno specificiranim tužbenim zahtjevom za jedan sat tuđe pomoći i njege zatražio iznos od 5,00 eura. Sud nalazi opravdanim takav zahtjev tužitelja imajući u vidu da se radi o zahtjevu za naknadom imovinske nenovčane nereparirane štete koju sud dosuđuje prema cijenama i kriterijima u vrijeme donošenja odluke, a da oštećenik ima pravo na naknadu štete na ime tuđe pomoći i njege i onda kad mu je ta pomoć i njega pružena besplatno (npr. od strane članova njegove obitelji), ta se naknada određuje po neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružena bila sposobna pružiti takvu uslugu.

36. Slijedom navedenog, ukazuje se primjerenim s obzirom na cijene na tržištu, tužitelju dosuditi 5,00 eura po utvrđenom satu tuđe pomoći i njege što ukupno iznosi 735,00 eura, sve sukladno čl. 1095 st. 1 ZOO-a.

37. Slijedom navedenog, cjelokupna naknada ko ja pripada tužitelju za pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu s osnova povrede prava osobnosti iznos 7.335,00 eura.

38. Na ovako utvrđeni iznos nematerijalne štete tužitelju je dosuđena kamata od podnošenja tužbe, odnosno, od 11. svibnja 2022., a u smislu čl. 1103. ZOO-a. Naime, toga je dana tuženiku dostavljena cjelokupna medicinska dokumentacija te je mogao utvrditi cjelokupnu visinu pretrpljene štete te ispuniti svoju obvezu.

39. Na dio zahtjeva za tuđu pomoć i njegu također je dosuđena kamata od dana podnošenja tužbe, a s obzirom da je prema nalazu vještaka u to vrijeme potreba za tuđom pomoći već prestala. Naime, u smislu čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete, a tuđa pomoć i njega izvorno je novčani imovinski zahtjev koji kao novčana obveza dospijeva danom prestanka potrebe za tuđom pomoći i njegom, pa tuženik upravo od toga dana kasni s ispunjenjem svoje obveze.

40. Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO.

41. Odluka o visini stope zakonske zatezne kamate do 31. prosinca 2023. temelji se na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22 i 156/22), a od 1. siječnja 2024. do isplate na odredbi čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

42. Slijedom svega navedenog, sud je tijekom postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan za isplatu iznosa od 7.335,00 eura zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 11. svibnja 2022. do isplate, dok je za iznos od 710,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 11. svibnja 2022. do isplate tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan, a kako je odlučeno u točki I. i II. izreke presude.

43. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a, slijedom čega je utvrđeno da je tužitelj u pogledu visine tužbenog zahtjeva uspio sa 91,18%, dok je u dokazivanju pravne osnove uspio sa 100,00%, što ukupno iznosi 191,18%, a nakon što se navedeni postotak podijeli sa dva (pravna osnova i visina) dobije se uspjeh tužitelja u sporu od 95,59%. Tuženik je u pogledu visine uspio sa 8,82%, dok nije uspio u osporavanju pravne osnove, što ukupno iznosi 8,82%, a kada se i taj iznos podijeli sa dva dobije se konačan ishod tuženika u sporu od 4,41% pa je valjalo od postotka tužitelja tj. od 95,59% oduzeti postotak tuženika tj. 4,41%, jer je tužitelj stranka koja je u većoj mjeri uspjela u sporu. Na taj način dobiven je postotak uspjeha tužitelja u sporu u iznosu od 91,18%.

44. Primjenom odredbe čl. 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine broj: 138/23., dalje u tekstu OT), tužitelju su utvrđeni troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetnika i to trošak sastava tužbe (Tbr. 7./1. OT) - 100 bodova, trošak sastava podnesaka od 11. srpnja 2022. i 16. listopada 2025. 2 x 100 bodova (Tbr. 8/1 OT), trošak sastava podnesaka od 17. studenoga 2022., 25. svibnja 2023. i 31. svibnja 2023. 3 x 25 bodova (Tbr. 8/4 OT), trošak zastupanja na ročištima održanim 9. studenoga 2022., 8. svibnja 2023., 23. travnja 2025. i 4. ožujka 2026. 4 x 100 bodova (Tbr. 9./1. OT) - što sve ukupno iznosi 775 bodova, a što uvećano za vrijednost jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54. OT) i porez na dodanu vrijednost od 25% (Tbr.46 OT), iznosi 1.937,50 EUR. Također, tužitelju je priznat trošak predujma izlaska na očevid u iznosu od 40,20 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 106,18 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 126,90 eura što sveukupno iznosi 2.210,78 EUR, odnosno razmjerno uspjehu u sporu od 91,18%, tužitelju je priznat trošak u iznosu od 2.015,79 EUR-a.

45. Navedenom iznosu u cijelosti je valjalo pribrojiti trošak predujma vještačenja po vještaku medicinske struke u iznosu od 199,08 eura bez obzira na uspjeh u parnici s obzirom da je isti bio potreban za dokazivanje osnove tužbenog zahtjeva, tako i u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Rev 994/21 od 14. rujna 2021.

46. Slijedom navedenog, konačno utvrđeni trošak tužitelja koji mu je tuženik dužan podmiriti iznosi 2.214,87 eura, dok se odluka o tijeku zateznih kamata na trošak parničnog postupka temelji na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP -a, a kako je odlučeno u točki III. izreke presude.

47. Tužitelju nije priznat trošak sastava podnesaka od 17. studenoga 2022. i 25. svibnja 2023. iznad dosuđenog iznosa jer se u smislu Tbr 7/1 OT ne mogu smatrati obrazloženim podnescima. Također, tužitelju nije priznat trošak sastava podnesaka od 30. studenoga 2023., 29. kolovoza 2024., 27. rujna 2024. i 10. srpnja 2025. jer u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a nisu bili nužni za vođenje postupka. Naime, tužitelj podnescima obavještava sud o uplati predujma, požuruje rad suda i u bitnome citira navode iz podnesaka tuženika i usklađuje tužbeni zahtjev koji je kasnije ponovno uskladio i koji trošak podneska (16. listopada 2025.) je u konačnici tužitelju dosuđen. Trošak sudske pristojbe na tužbu i na presudu odmjeren je sukladno vrijednosti predmeta spora u vrijeme podnošenja tužbe i donošenja presude.

48. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 21. travnja 2026.

Sutkinja

Vanesa Brizić Bahun

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužitelja uz rješenje o određivanju pristojbe na tužbu u iznosu od 106,18 eura i na presudu u iznosu od 126,90 eura

2. pun. tuženika

3. pun. umješača