Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž Ovr-57/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Tatjani Radaković Bašić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu JČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] , 2. ovrhovoditelja HČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 3. ovrhovoditelja RČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Nikoli Žgancu, odvjetniku u Čakovcu, protiv 1. ovršenika VČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. ovršenice ĐČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po Bojanu Bacingeru, odvjetniku u Čakovcu, radi ovrhe, odlučujući o žalbi 1. ovršenika i 2. ovršenice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Ovr-1000/2023-25 od 24. studenoga 2025., 21. travnja 2026.

r i j e š i o  j e :

I. Odbija se žalba 1. ovršenika i 2. ovršenice kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Ovr-1000/2023-25 od 24. studenoga 2025.

II. Odbija se zahtjev 1. ovršenika i 2. ovršenice za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog 1. ovršenika VČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. ovršenika ĐČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] za odgodu ovrhe podnesen dana

19. siječnja 2024. god. kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žali se 1. ovršenik i 2. ovršenica (dalje: ovršenici) zbog bitne povrede odredaba ovršenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu da drugostupanjski sud donese rješenje kojim se uvažava žalba ovršenika, ukine prvostupanjsko rješenje i odredi odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka ili podredno da predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje uz obvezu pravilne primjene članka 65. Ovršnog zakona. Potražuju žalbeni trošak u ukupnom iznosu od 250,00 eura.

3. Na žalbu ovršenika odgovorili su 1. ovrhovoditeljica, 2. ovrhovoditeljica i 3. ovrhovoditelj (dalje: ovrhovoditelji) koji u odgovoru na žalbu osporavaju žalbene navode ovršenika i predlažu da drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba ovršenika nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje, kao i postupak koji mu je prethodio ovaj sud utvrđuje da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u svezi članka 21. stavak 1. Zakona o ovrsi (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ-a), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2., u svezi članka 381. ZPP-a.

6. U ovom postupku niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

7. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi:

- da je rješenjem o ovrsi posl. br. Ovr-1000/2023-4 od dana 5. siječnja 2024. prvostupanjski sud na temelju ovršne isprave – pravomoćne presude istog suda broj Psp-14/2020 odredio ovrhu radi uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja uklanjanjem na zapadnom dijelu nekretnine tužitelja svih 8 metalnih stupova visine oko 1,8 m, betonskog parapeta koji se nalazi između stupova, limene ograde, metalnih stupova visine 1,6 m i pletene žičane ograde, sve u ukupnoj dužini od oko 33,03m te da zatrpaju zemljom rupe u koje su položili stupove,

- da su ovršenici podijeli žalbu protiv rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr- 1000/2023-4 od dana 5. siječnja 2024 i prijedlog za odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja sudskog postupka koji se pred istim sudom vodi pod poslovnim brojem P - 819/2023,

- da je rješenjem Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž Ovr-86/2024-2 od 22. travnja 2024. odbijena žalba 1. i 2. ovršenika kao neosnovana, te je potvrđeno rješenje o ovrsi, dok su u odnosu na žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a (ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika) ovršenici zaključkom prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-1000/2023- 24 upućeni da u roku 15 dana pokrenu parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ,

- da ovršenici u prijedlogu za odgodu ovrhe navode kako bi provedbom iste pretrpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, a koja se konkretno očituje u mogućem uzaludnom uklanjaju predmetnih metalnih stupova odnosno njihovom naknadnom ponovnom postavljanju. Ukazuju i da su radi predaje u posjed nekretnine koja je predmet ove ovrhe, pred istim sudom protiv 1. - 3. ovrhovoditelja pokrenuli parnični postupak koji se vodi pod poslovnim brojem P-819/2023, te smatraju kako bi, ovisno o odluci u parničnom postupku, provedbom predmetne ovrhe, konkretno uklanjanjem metalnih stupova koji se nalaze na njihovoj nekretnini, nekretnina zasigurno izgubila na vrijednosti i nepotrebno bi se stvorili dodatni troškovi postavljanja nove identične ograde, te da bi usvajanjem tužbenog zahtjeva u postupku P-819/2023 tužitelji, ovdje ovršenici, dobili natrag svoju nekretninu u posjed, no bez metalnih stupova koje bi sada trebali ukloniti,

- da su se ovrhovoditelji očitovali o prijedlogu navodeći da je prijedlog za odgodu ovrhe neosnovan te podnesen s isključivom svrhom odugovlačenja ovršnog postupka.

8. Polazeći od naprijed navedenih činjeničnih utvrđenja sud prvog stupnja je zaključio da prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka P- 819/2023 nije osnovan jer činjenica da se vodi postupak kojeg su pred ovim sudom pod poslovni broj P-819/2023 pokrenuli ovršenici protiv ovrhovoditelja radi predaje u posjed nekretnine (a koja je nekretnina predmet i ovog postupka) koja se trenutno nalazi u posjedu ovrhovoditelja, ne predstavlja ispunjenje objektivne pretpostavke za odgodu ovrhe iz članka 65. stavak 1. OZ-a, kako to smatraju ovršenici.

9. Temeljem članka 65. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

10. U ovom postupku, s obzirom na prethodno utvrđeno činjenično stanje i sadržaj žalbe sporno je, da li je u konkretnom slučaju kumulativno ispunjen i drugi zakonski uvjet iz ovog članka odnosno da li su ovršenici učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

11. Suprotno žalbenim navodima ovršenika, o tom spornom pitanju je sud prvog stupnja, i po pravnom shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, pravilno zaključio da se uklanjanje stupova, odnosno ponovno postavljanje istih nikako se ne može svesti pod nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, već se u konkretnom slučaju radi o ekonomski nepovoljnim posljedicama koje će ovršenici imati jer nisu dobrovoljno ispunili svoju obvezu iz ovršne isprave. Ispravno prvostupanjski sud zaključuje da će provođenjem ovrhe u ovome predmetu za ovršenike zasigurno nastati šteta, no takva šteta, osim ako se ne dokaže drugačije, ne predstavlja nenadoknadivu štetu u smislu članka 65. OZ-a, već redovnu posljedicu prisilnog ostvarenja tražbine. Tako prvostupanjski sud utvrđuje da ovršenici u prijedlogu za odgodu navode kako bi provedbom ovrhe nepotrebno pretrpjeli nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu, koja se konkretno ogleda u mogućem uzaludnom uklanjaju predmetnih metalnih stupova odnosno njihovom naknadnom ponovnom postavljanju, međutim, pri tome ne obrazlažu zašto bi ta šteta bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva, a nit i su tu štetu nečim konkretizirali ili podrobnije obrazložili.

12. Naime, da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti ovršenik treba učiniti vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao poslije u redovitom pravnom postupku nadoknaditi (tzv. apsolutno ireparabilna šteta ) ili bi to mogao učiniti uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće (relativno ireparabilna šteta).

13. Neosnovano ovršenici u žalbi ističu da sud prvog stupnja tu odredbu zakona tumači protivno svrsi zakona te zanemaruje ključnu vezu sa parnicom P - 819/2023. Naime, sud prvog stupnja pravilno ukazuje da je smisao instituta odgode ovrhe u tome da onemogući nastanak onih situacija kojima bi se ovršeniku prouzorčila šteta koju on protuovrhom ili posebnom parnicom (te naknadnom ovrhom) ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja, a što upravo ovršenici nisu razmatrali ni istaknuli zašto ne bi mogli od ovrhovoditelja tražiti uspostavu stanja kakvo je trenutno, odnosno stanja kakvo je prije provedbe ove ovrhe, a niti su pružili ijedan dokaz na tu okolnost, već samo navode kako će u slučaju njihovog uspjeha u parnici biti moguća uspostava prijašnjeg stanja (kakvo je trenutno) moguća, ali uz dodatne troškove, a koje troškove ne specificiraju, niti barem okvirno (čime bi eventualno, uz financijske (ne)mogućnosti ovrhovoditelja ukazali da bi se radilo o teško nadoknadivoj šteti).

14. Suprotno žalbenim navodima, provedba ovrhe u ovoj pravnoj stvari neće dovesti do situacije u kojoj bi kasniji uspjeh stranke u parnici bio lišen svakog smisla jer će u slučaju da uspiju u parničnom postupku P- 819/2023, ovršenici raspolagati ovršnom ispravom na temelju koje mogu tražiti da ovrhovoditelji, ukoliko to ne bi dobrovoljno učinili, uspostave prijašnje stanje prisilnim putem.

15. Pravilno sud prvog stupnja zaključuje da je nesumnjivo da će ovršenici provedbom ovrhe u ovom postupku pretrpjeti štetu obzirom da je ovršni postupak sam po sebi tegoban za ovršenike, međutim, kako ne postoji drugi način kojim bi se tražbina ovrhovoditelja mogla ostvariti, budući da je ovršenici nisu ispunili dobrovoljno, isti je nužan i potreban. Prihvaćanje drugačijeg stava dovelo bi do ograničenja prava ovrhovoditelja da ostvare svoju tražbinu, a što bi bilo protivno svrsi ovršnog postupka i načelu pravne sigurnosti.

16. Stoga ovršenici neosnovano smatraju da prvostupanjski sud u konkretnom slučaju samo formalno priznaje objektivnu pretpostavku, a subjektivnu tumače prestrogo i protivno svrsi zakona te zanemaruje ključnu vezu s parnicom i ne provodi test razmjernosti.

17. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP- a, u vezi sa člankom 21. stavak 1. OZ-a, odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje, a kako je odlučeno u izreci ove drugostupanjske odluke.

18. Ovršenicima nije dosuđen žalbeni trošak iz razloga jer isti nisu uspjeli sa svojom žalbom (članak 166. stavak 1. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a).

U Gospiću, 21. travnja 2026.

Sutkinja:

Tatjana Radaković Bašić