Poslovni broj: Us I-1594/2025-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu tog suda Leandri Mojtić kao sucu pojedincu te Neni Čulić zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ad. 1) ET, OIB: [osobni identifikacijski broj], i tužiteljice ad. 2) ČT, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje na adresi [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, radi uklanjanja zgrade te gradnje zamjenske obiteljske kuće i zahtjevu za novčanu pomoć umjesto zamjenske obiteljske kuće te novčanu pomoć za troškove izrade projekta, nakon održane usmene i javne rasprave zaključene 27. ožujka 2026., a objavljene 21. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ad. 1) ET i ad. 2 ) ČT kojim traže poništenje rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/I-000-06/22-13/1, URBROJ: 531-11-2-25- 8 od 12. svibnja 2025., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/I-000-06/22-13/1, URBROJ: 531-11-2-25- 8 od 12. svibnja 2025. odbija se zahtjev ET i ČT, ovdje tužitelja ad. 1) i ad. 2), za uklanjanje zgrade te gradnju zamjenske obiteljske kuće i zahtjev za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće te novčanu pomoć za troškove izrade projekta, odnosno zahtjevi za obnovu podneseni za zgradu u [adresa], izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja čestica odgovara zk.č.br. 2624/7 k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška].

2. Protiv osporavanog rješenja ET i ČT, ovdje tužitelji ad. 1) i ad. 2), pravodobno su podnijeli tužbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, u bitnom navodeći da je Zakon o obnovi (Narodne novine br. 102/20, 10 /21 i 117/21, dalje Stari Zakon o obnovi) predvidio odredbu članak 16. stavka 3. da se oštećene zgrade obnavljaju popravkom odnosno pojačanjem konstrukcije. Da i Novi Zakon o obnovi također u članku 18. navodi tu mogućnost za ostvarivanje prava na obnovu. Da je u osporavanom Rješenju navedeno da je zgrada navedena za privremeni boravak što je točno, međutim da isto nije u suprotnosti s pravom objekta za stanovanje jer da stanovanje može biti i u privremenom objektu, da je sam objekt bio i opremljen za stanovanje, ali da je nažalost došlo do provala nakon potresa te da je dio opreme otuđen. Slijedom navedenog, tužitelji smatraju da je u pitanju stambeni objekt privremenog boravka te da spada u objekte koji zadovoljavaju uvjete Zakona o obnovi. Također ističu da je prethodno dostavljen i policijski Zapisnik s obrazloženjem o korištenju objekta, u kojem je navedeno da je prilikom krađe u objektu otuđena i kada koja je bila u objektu, što da dokazuje da se objekt jasno mogao koristi za spavanje odnosno boravak preko noći, odnosno što da dokazuje da je objekt privremenog karaktera ali da se može koristiti kao objekt u kojem je moguć duži boravak tj. duži od jednog dana, ali da je oštećenje takovo da objekt sada nije moguće koristit odnosno da predstavlja opasnost za boravak. Međutim, da je u postupku došlo do grube pogreške i to na način da Zaključak Klasa: UP/I-000-06/22-13/1, URBROJ: 531-11-2- 25-7 od 12. svibnja 2025. dostavljen kasnije od osporavanog rješenja u kojemu se na drugoj stranci, u drugom odlomku navodi gore navedeni Zaključak, čime da se utjecalo na dosljednost i ispravnost postupka. Tužitelji smatraju da su zbog navedenog povrijeđena pravila postupka, iako da je i na Zaključku i na osporavanom rješenju naveden isti datum, a zbog koje pogreške u dostavljanju dokumenata da su povrijeđena pravila postupka koja su bila od utjecaja na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje. Tužitelji predlažu da Sud poništi osporavano rješenje tuženika KLASA: UP/I-000-06/22-13/1, URBROJ: 531-11-2-25-8 od 12. svibnja 2025.

3. Na temelju Rješenja predsjednice Visokog upravnog suda RH u Zagrebu poslovni broj 31 Su-369/2025-17 od 27. lipnja 2025., a po prijedlogu predsjednice Upravnog suda u Zagrebu, predmetni upravni spis ustupljen je Upravnom sudu u Splitu, a sve u skladu s odredbom čl. 11. st. 3. Zakona o sudovima (Narodne novine, broj: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 129/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23 i 36/24, dalje ZS-a).

4. Odredbom članka 11. stavkom 1. ZS-a propisano je da će predsjednik zajedničkog neposredno višeg suda odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta postupa drugi stvarno i mjesno nadležni sud, ako sud koji je po zakonu stvarno i mjesno nadležan zbog velikog broja predmeta koje ima u radu ne može u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti odluku, zbog postizanja ravnomjerne opterećenosti sudova ili zbog promjena u stvarnoj i mjesnoj nadležnosti sudova.

Stavkom 2., istog članka, propisano je da prijedlog za donošenje rješenja iz stavka 1. ovog članka mogu dati predsjednik suda i ministar pravosuđa. Predsjednik zajedničkog neposredno višeg suda odredit će rješenjem koji se predmeti ustupaju na suđenje drugom stvarno i mjesno nadležnom sudu.

Stavkom 3., istog članka, je propisano da će Sud prvog stupnja kojem je predmet ustupljen o tome obavijestiti stranke, odnosno njihove punomoćnike ili zastupnike uz prvo pismeno koje im bude upućeno.

5. Predmet je kod ovog suda zaprimljen 30. lipnja 2025. i zaveden pod poslovnim brojem Us I-1594/2025.

6. Tuženo tijelo je u svom odgovoru na tužbu od 7. kolovoza 2025. u cijelosti ustrajalo u navodima i razlozima sadržanim u obrazloženju osporavanog rješenja te je opisalo kronologiju predmetne upravne stvari navodeći da je tužitelj dana 05. siječnja 2022. godine zaprimio zahtjev ET iz [adresa], za uklanjanje zgrade te gradnju zamjenske obiteljske kuće u [adresa], izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja čestica odgovara zk.č.br. 2624/7 k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], koji predmet se vodi pod KLASOM:

UP/I-000-06/22-13/1. Da je tijekom postupka utvrđeno da se osim navedenog postupka, za istu zgradu vodi postupak po zahtjevu ET, iz [adresa], od 05. siječnja 2022. godine, za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće te novčanu pomoć za troškove izrade projekta, koji predmet se vodi pod KLASOM: UP/I-000-06/22-14/11. S obzirom da se navedeni zahtjevi temelje na istom ili sličnom činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnov i te da je za rješavanje navedenih zahtjeva nadležno isto Ministarstvo, da su sukladno odredbi članka 44. stavka 1. i članka 10. Zakona o općem upravnom postupku, Zaključkom Ministarstva KLASA: UP/I-000-06/22-13/1, URBROJ: 531-11-2-25-7 od 12. svibnja 2025. godine navedeni zahtjevi spojeni u jedinstveni postupak pod KLASOM: UP/I- 000-06/22-13/1.

6.1. Nadalje je navelo da je postupajući po zahtjevu tužitelja, tuženik izvršio uvid u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u kojem je upisana zk.č.br. 2624/7, te da je između ostalog utvrđeno, da je u istom upisana zgrada za povremeni boravak, [adresa], površine 36 m[2] . Da je pod Rbr. 2.1 upisana zabilježba na temelju obavijesti Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, Odjel za katastar zemljišta i nekretnina, Odsjek III (Sesvete) od 13.07.2018. godine, sukladno čl. 149. st. 1. Zakona o gradnji (NN RH 153/13), da je za evidentiranje zgrade za povremeni boravak br. 1 na čkbr. [katastarska čestica] u katastru priloženo Odobrenje za upotrebu Općine Sesvete, Sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove br. UP/I-06- 1411/1-1978 od 24.07.1978. godine. Također da je izvršen uvid u Građevnu dozvolu Općine Sesvete, Zavod za urbanizam, građevinarstvo, komunalne i geodetske poslove i katastar, Broj: UP/I-0-02/4-293/1-72 od 24. travnja 1972. kojom se odobrava izgradnja klijeti na gradilištu označenom pod k. č. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i u Odobrenje za upotrebu Općine Sesvete, Sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove, Broj: UP/I-06-1411/1-1978 od 24. srpnja 1978. kojim se odobrava upotreba klijeti izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi u Vuger Selu, a temeljem kojeg je predmetna zgrada evidentirana u zemljišnim knjigama. Da je čl. 4. stavkom 1. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada

Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine, broj: 21/23, u daljnjem tekstu Zakona o obnovi) propisano da je obiteljska kuća stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan. Dakle, da predmet zahtjeva nije obiteljska kuća već objekt za privremeni boravak (klijet).

6.2. Nadalje je navelo da je čl. 18. Zakona o obnovi propisano da se oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljaju popravkom ne konstrukcijskih elemenata određenih programom mjera, popravkom konstrukcije odnosno pojačanjem konstrukcije u skladu s Tehničkim propisom, ako tim Zakonom nije propisano drukčije. Stoga, da je tuženik Zaključkom KLASA: UP/I-000-06/22-13/1, URBROJ: 531-06-3-23-5 od 18. prosinca 2023. godine pozvao podnositelja zahtjeva da dostavi dokaz da je oštećena zgrada na adresi u [adresa], izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja odgovara zk.č.br. 2624/7 upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], obiteljska kuća, s upozorenjem da će se, ukoliko ne postupi po navedenom Zaključku u ostavljenom roku, zahtjev odbiti rješenjem. Da se postupajući po Zaključku, podnositelj zahtjeva ET očitovao da je objekt služio i za dulji boravak, da su postojali ležajevi, da je sadržavao opremu za nužni boravak koja je ukradena te da smatra da je objekt za privremeni boravak obiteljska kuća. Tuženo tijelo je nadalje navelo da je uvidom u odgovor integracijskog servisa Ministarstva unutarnjih poslova putem informacijskog sustava e-Obnova utvrđeno da suvlasnik predmetne zgrade ET ima prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], od 29. ožujka 1977. te da suvlasnica ČT ET ima prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], od 11. kolovoza 1971 godine. Slijedom navedenog, da je u odnosu na značenje pojma obiteljske kuće propisano člankom 4. stavkom 1. točkom d) Zakona o obnovi (NN 21/23) utvrđeno da predmet zahtjeva nije obiteljska kuća, kako je to u zahtjevu navedeno, nego zgrada za povremeni boravak (klijet), kako to ima u vidu odredba članka 4. stavka 1. točke t) Zakona o obnovi, a koja zgrada da može biti samo predmet uklanjanja, ukoliko je uništena potresom, ali da može biti predmet drugih načina obnove temeljem Zakon o obnovi, te da je stoga osporavanim Rješenjem odbijen zahtjev podnositelja. Slijedom navedenog, tuženik je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

7. Podneskom od 26. ožujka 2026. tužitelji su se očitovali na odgovor na tužbu tuženika, u bitnom navodeći da tuženik nije osporio navode tužitelja u svezi procesnih povreda; da je tuženik u postupku primijenio odredbe novog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko -moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 21/23, dalje Zakon o obnovi 2023.) zanemarujući činjenicu da je zahtjev podnesen prema ranije važećem propisu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko - zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko - moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 102/20., 10/20. I 117/21, dalje Zakon o obnovi 2021), a da se na prava stranaka treba primjenjivati onaj propis koji je bio na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva, osim ako novi zakon izričito ne propisuje povoljniju primjenu za stranku; da je primjenom kasnijeg propisa na štetu tužitelja, tuženik izravno kršio načelo pravne sigurnosti.

7.1. U odnosu na prirodu objekta i namjenu boravka, da tuženik nije argumentirano osporio da se radi o zidanom, čvrstom objektu; da je činjenica da je objekt oštećen u potresu do mjere da je trenutno opasan za boravak ne mijenja njegovu osnovnu namjenu — stanovanje/boravak te da status "povremenog boravka" ne isključuje pravo na obnovu prema Zakonu, pogotovo jer da je objekt bio opremljen za život (što da dokazuje i ranije spomenuti policijski zapisnik o krađi opreme); da je objekt zidan i čvrst, dakle trajan, a to što se u njemu boravi "povremeno" da ne mijenja njegovu zakonsku kategoriju stambene namjene. Da tuženik pogrešno interpretira narav objekta te da miješa pojmove 'privremenog' i 'povremenog' boravka, jer da činjenica da se u objektu boravilo povremeno (npr. vikendom ili sezonski) ne mijenja činjenicu da se radi o čvrsto građenom, zidanom stambenom objektu koji po svojoj konstrukciji i opremljenosti (kuhinja, kupaonica, sanitarni čvor) služi stanovanju. Da Zakon o obnovi ne uvjetuje pravo na obnovu neprekidnim boravkom 24 sata dnevno, već namjenom i konstrukcijom zgrade. S obzirom na to da je objekt bio opremljen kadom i ostalom potrebnom infrastrukturom (što da potvrđuje i policijski zapisnik o otuđenju kade i instalacija), da po definiciji zadovoljava uvjete stambene namjene za koju je predviđena obnova, da je objekt građen da traje (zidan) i opremljen da služi ljudima, oprema za kupaonu ili toalet koji se također nalazi na parceli, da je stoga stambeni objekt bez obzira na to koliko dana u godini vlasnik u njemu boravi. Uz podnesak tužitelji su dostavili fotografije predmetnog objekta. Slijedom navedenog, tužitelji predlažu da Sud uvaži argumente, poništi osporavano Rješenje i omogući im ostvarivanje prava na obnovu sukladno zakonskim odredbama koje su bile na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva.

8. Na ročištu koje je pred ovim sudom održano 27. ožujka 2026. u odsutnosti uredno pozvanih stranaka u skladu s odredbom čl. 89. st. 4. u svezi s čl.91. st. 3. ZUS- a Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu, kao i dostavljenog spisa tuženog tijela koji je ovom Sudu dostavljen uz odgovor na tužbu te svih isprava koje su istom priložene te je zaključio raspravljanje u predmetnom upravnom sporu. 9. Tužba tužitelja ad. 1) i ad. 2) nije osnovana.

10. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženog tijela KLASA: UP/I-000-06/22-13/1, URBROJ: 531-11-2-25-8 od 12. svibnja 2025.

11. Među strankama je sporno je li pravilno i zakonito odbijen zahtjev tužitelja ad. 1) i ad. 2) za uklanjanje zgrade te gradnju zamjenske obiteljske kuće i zahtjev za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće te novčanu pomoć za troškove izrade projekta, odnosno zahtjevi za obnovu podneseni za zgradu u [adresa], izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja čestica odgovara zk.č.br. 2624/7 k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška].

12. Među strankama nije sporno da je ET, ovdje tužitelj ad. 1) podnio dva odvojena zahtjeva i to:

- dana 05. siječnja 2022. godine zahtjev za uklanjanje zgrade te gradnju zamjenske obiteljske kuće u [adresa], izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja čestica odgovara zk.č.br. 2624/7 k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], koji zahtjev je zaveden pod KLASOM: UP/I-000-06/22-13,

- te zahtjev podnesen istog dana 05. siječnja 2022. godine za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće te novčanu pomoć za troškove izrade projekta, koji predmet je zaveden pod KLASOM: UP/I-000-06/22-14/11;

- da su navedeni zahtjevi, s obzirom da se temelje na istom ili sličnom činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi te da je za rješavanje navedenih zahtjeva nadležno isto Ministarstvo, ovdje tuženo tijelo, Zaključkom KLASA: UP/I-000-06/22- 13/1, URBROJ: 531-11-2-25-7 od 12. svibnja 2025. godine spojeni u jedinstveni postupak, a sve u skladu s odredbom čl. 44. stavka 1. i članka 10. Zakona o općem upravnom postupku;

- da su navedeni zahtjevi podneseni na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine", broj: 102/20, 10/21 i 117/21, dalje stari Zakon o obnovi 102/20, 10/21 i 117/21); 13. Također nije sporno:

- da je uvidom u bazu podataka o rezultatima preliminarnih pregleda zgrada Ministarstvo, ovdje tuženo tijelo, utvrdilo kako se u konkretnom slučaju radi o zgradi kojoj je preliminarnim pregledom dodijeljena kategorija uporabljivosti zgrade N2 - neuporabljivo zbog oštećenja, a koji dokaz nije dostatan da bi se u konkretnom slučaju utvrdilo da se radi o zgradi čiji su konstrukcijski elementi oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je uništena;

- da je stoga sukladno odredbama Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, tuženo tijelo pribavilo Nalaz postojećeg stanja građevinske konstrukcije i izračun građevinske bruto površine, oznaka izvještaja: IZV 274-23 iz studenog 2023. godine, koji je izradio ovlašteni inženjer građevinarstva ŠT, mag.ing.aedif. (G 5972), iz Brlić d.o.o., Dr. A. Šercera 21, Zagreb, kojim je utvrđeno da su konstrukcijski elementi predmetne zgrade oštećeni potresom 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. godine na način da je zgrada ocjene neuporabljivosti N2 - neuporabljiva te se preporuča konstrukcijska obnova;

- da je u Nalazu utvrđeno da je predmetna zgrada postojeća sukladno Zakonu o gradnji temeljem priložene Uporabne dozvole, broj: [broj dozvole] od 24. srpnja 1978.;

- da je Nalazom ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrđeno da predmetna zgrada nije izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u mjeri da njena obnova ne bi bila moguća;

- da je uvidom u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u kojem je upisana zk.č.br. 2624/7, utvrđeno, između ostalog, da je u istom upisana zgrada za povremeni boravak, [adresa], površine 36 m2 te da je pod Rbr. 2.1 upisana zabilježba na temelju obavijesti Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, Odjel za katastar zemljišta i nekretnina, Odsjek III (Sesvete) od 13.07.2018. godine sukladno čl. 149. st. 1. Zakona o gradnji (NN RH 153/13), da je za evidentiranje zgrade za povremeni boravak br. 1 na čkbr. [katastarska čestica] u katastru priloženo Odobrenje za upotrebu Općine Sesvete, Sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove br. UP/I-06-1411/1-1978 od 24.07.1978. godine;

- da je izvršen uvid u Građevnu dozvolu Općine Sesvete, Zavod za urbanizam, građevinarstvo, komunalne i geodetske poslove i katastar, Broj: UP/I-0-02/4-293/1-72 od 24. travnja 1972. kojom se odobrava izgradnja klijeti na gradilištu označenom pod k. č. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i u Odobrenje za upotrebu Općine Sesvete, Sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove br. UP/I-06- 1411/1-1978 od 24.07.1978. godine kojim se odobrava upotreba klijeti izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi u Vuger Selu, a temeljem kojeg je predmetna zgrada evidentirana u zemljišnim knjigama;

- da je ET, ovdje tužitelj, dostavio očitovanje od 15. siječnja 2024. kojim se suglasio s Nalazom vještaka da je zgrada neuporabljiva i da je potrebna konstrukcijska obnova, dakle da na predmetni Nalaz nije imao prigovor, te da je kao dokaz da je predmetna zgrada obiteljska kuća dostavio izvadak iz zemljišne knjige, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] od 12. siječnja 2024. i Prijepis posjedovnog lista 1594, k. o. [katastarska općina] od 12. siječnja 2024., u kojima je predmetna zgrada evidentirana upravo kao zgrada za povremeni boravak te Potvrdu MUP-a, Policijska uprava Zagrebačka, IX Policijska postaja Zagreb, broj: 511-19-35/3-K-442/23 od 09. siječnja 2024., kojom se potvrđuje da je dana **.**.2023. godine ET prijavio kazneno djelo teške krađe počinjene na njegovu štetu;

- da suvlasnik predmetne zgrade ET ima prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], od 29. ožujka 1977. te da suvlasnica ČT ima prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], od 11. kolovoza 1971., dakle da nemaju prijavljeno prebivalište na adresi predmetne zgrade- klijeti u [adresa], za koju su podnijeli zahtjeve za obnovu, a što je kao nesporno utvrđeno putem integracijskog servisa Ministarstva unutarnjih poslova putem informacijskog sustava e-Obnova.

14. Dakle, slijedom naprijed navedenih nespornih utvrđenja, u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nije sporno da se radi o objektu - zgradi za privremeni boravak, koju činjenicu ne osporavaju ni sami tužitelji, već smatraju da tuženo tijelo pogrešno interpretira namjenu predmetnog objekta, te da miješa pojmove 'privremenog' i 'povremenog' boravka, jer da činjenica da se u objektu boravilo povremeno (npr. vikendom ili sezonski) ne mijenja činjenicu da se radi o čvrsto građenom, zidanom stambenom objektu koji po svojoj konstrukciji i opremljenosti (kuhinja, kupaonica, sanitarni čvor) služi stanovanju.

15. Međutim, ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, tuženo tijelo je pravilno ocijenilo da se u konkretnom slučaju ne radi o obiteljskoj kući u smislu čl. 3. stavka 1. točke 3. Zakona o obnovi (NN 102/20, 10/21 i 117/21, starog Zakona o obnovi), odnosno u smislu čl. 4. stavka 1. točke d) Zakona o obnovi (NN 21/23, novog Zakona o obnovi) već da se radi o zgradi za povremeni boravak (klijet), kako to ima u vidu odredba članka 3. stavka 1. točke 17. starog Zakona o obnovi (NN 102/20, 10/21 i 117/21), odnosno odredba članka 4. stavka 1. točke t) novog Zakona o obnovi (NN 21/23).

16. Odredbom čl. 116. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko- moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine, broj: 21/23, dalje Zakona o obnovi) propisano da ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.( objava od 22.2.2023, na snazi od 23.2.2023.).

17. Nadalje, odredbom čl. 102. novog Zakona o obnovi je propisano da će se postupci pokrenuti na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko- moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 102/20., 10/21. i 117/21.) dovršiti prema odredbama ovoga Zakona, ako je povoljniji za stranku.

18. Odredbom čl. 3. stavkom 1. Zakona o obnovi ( NN 102/20, 10/21 i 117/21, odnosno starog Zakona o obnovi) propisano da je obiteljska kuća stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan; poslovna zgrada je zgrada u kojoj se obavlja dozvoljena poslovna djelatnost, a u kojoj nema stanova, a u kojoj se ne obavlja proizvodna, prerađivačka, poljoprivredna i slična djelatnost;

stambeno-poslovna zgrada je zgrada koja se sastoji od najmanje jednog stana i najmanje jednog poslovnog prostora bez obzira na namjenu, a nije obiteljska kuća; višestambena zgrada je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana dok je zgrada javne namjene zgrada namijenjena obavljanju djelatnosti u području odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi, radu tijela državne uprave i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te rezidencijalni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske i zgrade vjerskih zajednica namijenjene obavljanju vjerskih obreda kojima prisustvuje više ljudi.

19. Odredbom čl. 4. st. 1. toč. d) Zakona o obnovi (NN 21/23, novog Zakona o obnovi) propisano je da je obiteljska kuća stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan,

poslovna zgrada je zgrada u kojoj se obavlja dozvoljena poslovna djelatnost, a u kojoj nema stanova, a u kojoj se ne obavlja proizvodna, prerađivačka, poljoprivredna i slična djelatnost,

stambeno-poslovna zgrada je zgrada koja se sastoji od najmanje jednog stana i najmanje jednog poslovnog prostora bez obzira na namjenu, a nije obiteljska kuća , zgrada javne namjene zgrada namijenjena pretežitim dijelom obavljanju djelatnosti u području odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi, radu tijela državne uprave i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te rezidencijalni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske i zgrade vjerskih zajednica namijenjene obavljanju vjerskih obreda kojima prisustvuje više ljudi.

20. Dakle i stari i novi Zakon obnovi jednako definiraju obiteljske kuće, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i višestambene zgrade, slijedom čega je tuženo tijelo na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenilo materijalno pravo uz obrazloženje da se u konkretnom slučaju ne radi o obiteljskoj kući u smislu čl. 3. stavka 1. točke 3. Zakona o obnovi (NN 102/20, 10/21 i 117/21, odnosno starog Zakona o obnovi), odnosno u smislu čl. 4. stavkom 1. točkom d) Zakona o obnovi( NN 21/23, odnosno novog Zakona o obnovi) već da se radi o zgradi za povremeni boravak (klijet), kako to ima u vidu odredba članka 3. stavka 1. točke 17. starog Zakona o obnovi (NN 102/20, 10/21 i 117/21), odnosno odredba članka 4. stavka 1. točke t) novog Zakona o obnovi (NN 21/23), a koje obrazloženje kao valjano, argumentirano i na Zakonu osnovano u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.

21. Naime, odredbom čl. 4. stavka 1. točkom t) novog Zakona o obnovi (NN 21/23), je propisano da je zgrada zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari koja je oštećena ili uništena potresom iz članka 1. ovoga Zakona.

22. Odredbom čl. 3. stavkom 1. točkom 17. starog Zakona o obnovi (NN 102/20, 10/21 i 117/21) propisano je da je zgrada zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari koja je oštećena ili uništena potresom iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, pri čemu se zgradom ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine.

23. U skladu s naprijed citiranim odredbama, tuženo tijelo je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenilo materijalno pravo, a tužbeni navodi tužitelja ad. 1) i ad.2) nisu osporili zakonitost osporavanog rješenja. Činjenica da su tužitelji istovremeno zaprimili i Zaključak o spajanju predmeta i osporavano rješenje, nije od utjecaja na zakonitost osporavanog rješenja, a kako to isti neosnovano smatraju.

24. Ovo stoga što je Nalazom ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrđeno kako predmetna zgrada nije uništena, već je za istu preporučena konstrukcijska obnova, to u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za uklanjanje zgrade temeljem članka 23. starog Zakona o obnovi ( NN 102/20, 10/21 i 117/21), odnosno članka 32. novog Zakona o obnovi (NN 21/23).

25. Međutim, s obzirom na činjenicu da stranka, ovdje tužitelji ad. 1) i ad. 2) nisu dostavili dokaz da je predmetna građevina obiteljska kuća, a iz dokaza koji su priloženi spisu te naprijed navedenih nespornih utvrđenja, proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o zgradi stambene namjene, odnosno obiteljskoj kući kako to imaju u vidu odredbe starog Zakona o obnovi (NN 102/20, 10/21 i 117/21) i novog Zakona o obnovi (NN 21/23), niti se radi o drugoj vrsti zgrade koja se obnavlja temeljem Zakona o obnovi, to je pravilno utvrđeno da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za obnovu predmetne zgrade, slijedom čega se osporavano rješenje ocjenjuje zakonitim.

26. Slijedom svega naprijed navedenog, tužbeni navodi tužitelja ad. 1) i ad. 2) nisu s uspjehom osporili pravilnost i zakonitost osporavanog rješenja.

27. Nije ostvaren ni koji od razloga ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti prema članku 47. stavku 3. ZUS-a. Stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja ad. 1) i ad.2) kao neosnovan te odlučiti kao u izreci.

U Splitu 21. travnja 2026.

S U D A C

Leandra Mojtić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda za Visoki upravni sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje presude.

DNA:

1. tužiteljima od ad. 1) i ad. 2)

2. pozvati tužitelje ad. 1) i ad. 2) na solidarnu uplatu sudske pristojbe za tužbu 53,09 eura i za presudu 66,36 eura, po pravom.

3. tuženiku

4. tuženiku povrat spisa tuženog tijela, po pravom.

5. u spis

6. kal. pravom do 1.06.2026.