REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Labinu
Broj : Pp-2191/2025-14
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Loreni Frančula Marinović, uz sudjelovanje zapisničarke Daniele Husić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika MN zbog prekršaja iz čl. 247.st.8. u svezi st.2. podstavka 1.tč.1. Zakona o strancima (Narodne novine: 133/20 – 40/25), čl. 166.st.2.tč.5. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 96/25), čl. 150.st.2. podstavka 2. u svezi st.1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj: 80/13 – 105/25), te čl. 228.st.2.podstavak 1. i 17. u svezi st.1. i čl. 229.st.2.podstavka 26 u svezi st.1. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14 – 64/23), pokrenutom optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, nakon održane glavne i javne rasprave dana 17.travnja 2026. u nazočnosti okrivljenika i u odsutnosti predstavnika tužitelja, dana 21.travnja 2026. u odsutnosti okrivljenika i predstavnika tužitelja, objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljenik: MN, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca M i majke J, rođen **.**.1966. u [adresa] ([adresa]), s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, konobar, oženjen, otac petero djece, pismen, sss, vlasnik obrta [obrt], s mjesečnim prihodima od 1.000,00 eura, prekršajno osuđivan, kazneno neosuđivan
k r i v j e
što je u svojstvu poslodavca u ugostiteljskom objektu – restoranu [obrt] u [adresa], na adresi [adresa],
1. koristio rad JN, rođenog **.**.1990. u [adresa] (Crna Gora), nositelja putovnice Crne Gore serijskog broja : U58BJ6705 na poslovima posluživanja pića i hrane gostima koje poslove je imenovani započeo raditi dana 07.07.2025. u nastavio ih raditi do dana 10.07.2025. u radnom vremenu od 11,00 sati do 17,00 sati i dana 11.07.2025. u radnom vremenu od 11,00 sati do 15,00 sati tj. koristio rad državljana treće zemlje bez odobrene dozvole za boravak u Republici Hrvatskoj,
dakle, što je protivno odredbi čl. 88.st.1.podstavak 1.Zakona o strancima koristio rad državljana treće zemlje koji nema dozvolu boravka iz čl. 91.st.2.rečenog Zakona,
2. koristio neprijavljeni rad državljana treće zemlje JN, rođenog **.**.1990. u [adresa] (Crna Gora), nositelja putovnice Crne Gore serijskog broja : U58BJ6705 na poslovima posluživanja pića i hrane gostima koje poslove je imenovani započeo raditi dana 07.07.2025. u 11, 00 sati a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, a da podatak o početka osiguranja nije prijavio nadležnom tijelu HZMO-a po sjedištu poslodavca najranije osam dana prije početka rada tj. dana 29.06.2025. a najkasnije prije početka rada dana 07.07.2025. u 10,59 sati, niti je to učinio do dana pisanja optužnog prijedloga,
koristio rad radnika ON, OIB: [osobni identifikacijski broj] s boravištem u [adresa] koji je status osiguranika kod okrivljenika stekao dana 04.06.2025. sukladno sklopljenom ugovoru o radu na određeno vrijeme za poslove pomoćnog kuhara koje poslove je započeo raditi dana 04.06.2025. u 14,00 sati a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, a da podatak o početka osiguranja nije prijavio nadležnom tijelu HZMO-a po sjedištu poslodavca najranije osam dana prije početka rada tj. dana 27.05.2025. a najkasnije prije početka rada dana 04.06.2025. u 13,59 sati nego je prijavu o početku osiguranja podnio dana 05.06.2025,. u 09:47:15 sati,
dakle, što protivno odredbi čl.109.st.1.tč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju nije podatak o početku osiguranja radnika prijavio nadležnom tijelu HZMO-a najranije osam dana prije početka rada a najkasnije prije početka rada,
3. koristio neprijavljeni rad državljana treće zemlje JN, rođenog **.**.1990. u [adresa] (Crna Gora), nositelja putovnice Crne Gore serijskog broja : U58BJ6705 na poslovima posluživanja pića i hrane gostima koje poslove je imenovani započeo raditi dana 07.07.2025. u 11,00 sati a da ga nije prijavio na obvezno zdravstveno osiguranje po sjedištu poslodavca u roku od osam dana od nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe tj. do dana 15.07.2025., niti je isto učinio do dana pisanja optužnog prijedloga,
dakle, što protivno odredbi čl.120.st.4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju nije podnio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe,
4. što je sa radnicima:
• DN, OIB: [osobni identifikacijski broj] s boravištem u [adresa] dana 04.06.2025. sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme s početkom rada 04.06.2025. i predviđenim rokom trajanja do 30.09.2025. za poslove pomoćnog kuhara u kojem nije naveo objektivan razlog za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme,
• ŠN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa] i TN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa] dana 24.04.2025.. sklopio ugovore o radu na određeno vrijeme s početkom rada 24.04.2025. i predviđenim rokom trajanja do 30.09.2025. za poslove pomoćnog konobara i konobara u kojima nije naveo objektivan razlog za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme,
dakle, što je protivno odredbi čl.12. Zakona o radu s radnicima sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme u kojem nije bio naveden objektivan razlog za sklapanje takvog ugovora,
5. radnici Lushe TN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa] u tjednu od 30.06.2025. do 06.07.2025. u kojem je radila od ponedjeljka do nedjelje i u tjednu od 04.08.2025. do 10.08.2025. u kojem je radila od ponedjeljka do nedjelje nije omogućio korištenje tjednog odmora u neprekidnom trajanju od 24 sata, niti joj je omogućio za svaki radni tjedan korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je provela na radu,
dakle, što protivno odredbi čl. 75.Zakona o radu radnici nije omogućio tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, te
6. što je bez pisanog ili usmenog zahtjeva dopustio prekovremeni rad radnika, tako da je:
• ŠN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa] u tjednu od 16.06.2025. do 22.06.2025. radila 56 sati, što je 6 sati duže od Zakonom dopuštenog prekovremenog rada, u tjednu od 30.06.2025. do 06.07.2025. radila 64 sati, što je 14 sati duže od Zakonom dopuštenog prekovremenog rada i u tjednu od 04.08.2025. do 10.08.2025. radila 58 sati, što je 8 sati duže od Zakonom dopuštenog prekovremenog rada,
• TN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa]
u tjednu od 23.06.2025. do 29.06.2025. radila 56 sati, što je 6 sati duže od Zakonom dopuštenog prekovremenog rada, u tjednu od 29.07.2025. do 03.08.2025. radila 54 sati, što je 4 sata duže od Zakonom dopuštenog prekovremenog rada i u tjednu od 11.08.2025. do 17.08.2025. radila 52 sata, što je 2 sata duže od Zakonom dopuštenog prekovremenog rada,
• SN, OIB: [osobni identifikacijski broj] s boravištem u [adresa] u tjednu od 30.06.2025. do 06.07.2025. radio 64 sata, što je 14 sati duže od Zakonom dopuštenog prekovremenog rada, u tjednu od 07.07.2025. do 13.07.2025. radio 52 sata, što je 2 sata duže od Zakonom dopuštenog prekovremenog rada i u tjednu od 04.08.2025. do 10.08.2025. radio 58 sati, što je 8 sati duže od Zakonom dopuštenog prekovremenog rada,
dakle, što je protivno odredbi čl. 65.Zakona o radu dopustio da radnici rade prekovremeno ukupno duže od 50 sati tjedno,
čime je djelom pod 1. počinio prekršaj 247.st.8. u svezi st.2.tč.1. podstavka 1. Zakona o strancima, djelom pod 2. prekršaj iz čl. 166.st.2.tč.5. u svezi st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju, djelom pod 3. prekršaj iz čl. 150.st.1. podstavak 2. u svezi st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, djelom pod 4. prekršaj iz čl. 228.st.1. tč.1. u svezi st.2. Zakona o radu, djelom pod 5. prekršaj iz čl. 228.st.1. tč.17. u svezi st.2. Zakona o radu i djelom pod 6. prekršaj iz čl. 229.st.1. tč. 26. u svezi st.2. Zakona o radi čega mu se primjenom istih propisa i čl. 37.st.3.tč.1.i 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)
u t v r đ u j e
za djelo pod 1.novčana kazna u iznosu od 900,00 eura
za djelo pod 2.novčana kazna u iznosu od 100,00 eura
za djelo pod 3.novčana kazna u iznosu od 450,00 eura
za djelo pod 4.novčana kazna u iznosu od 300,00 eura
za djelo pod 5.novčana kazna u iznosu od 300,00 eura
za djelo pod 6.novčana kazna u iznosu od 450,00 eura
slijedom čega se temeljem čl.39. Prekršajnog zakona okrivljeniku
i z r i č e
ukupna novčana kazna u iznosu od 2.500,00 (dvijetisućepetsto) eura
Temeljem čl. 33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja .
Temeljem čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13) novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne (1.666,66 eura ) u roku određenom ovom presudom.
Temeljem čl. 139.st.3. a u svezi čl.138.st.2 .tč. 3 . i st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan snositi troškove postupka u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, koje je dužan isplatiti u istom roku kao i novčanu kaznu pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Obrazloženje
1.Optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja kl: 116-02/25-01/4354, ur.br. 443-02-02-08-25-15 od 06.10.2025. iniciran je prekršajni postupak protiv okrivljenika MN zbog prekršaja iz čl. 247.st.8. u svezi st.2. podstavka 1.tč.1. Zakona o strancima, čl. 166.st.2.tč.5. Zakona o mirovinskom osiguranju, čl. 150.st.2. podstavka 2. u svezi st.1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te čl. 228.st.2.podstavak 1. i 17. u svezi st.1. i čl. 229.st.2.podstavka 26 u svezi st.1. Zakona o radu činjenično opisanih u izreci presude.
2. Okrivljenik je priznao prekršaje za koje se tereti.
4.U obranu iskazao da već 20 godina ima restoran u [adresa] u kojem zapošljava nekoliko radnika, tako da trenutno uz njega obrt ima pet zaposlenika. Trudi se poštovati pravne propise Republike Hrvatske i zakonito obavljati ugostiteljsku djelatnost. Do sada nikada nije bio prekršajno osuđivan zbog prekršaja iz domene radnih odnosa. Za JN državljanina Crne Gore je podnio zahtjev za izdavanje radne dozvole. Dok su čekali radnu dozvolu isti mu je 2-3 dana pomagao u obavljanju nekih poslova ali nije posluživao hranu i piće gostima. Pošto je shvatio da nije dobar radnik i da ne zadovoljava u obavljanju poslova rekao mu je da ode kući dok dobije radnu dozvolu a istovremeno je na policiji povukao zahtjev za izdavanje radne dozvole. Pošto je isti samo pomagao par dana, nije ga prijavio tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja a to nije ni mogao učiniti jer nije imao potrebnu dokumentaciju. SN je radio u obrtu kao kuhar. Ne zna kada je isti prijavljen nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja jer te poslove za njega obavlja knjigovodstveni ured koji je dužan držati se propisa i izvršavati radnje oko prijave radnika na pravilan način. U pogledu ugovora o radu za radnike ON, te ŠN i TN je naveo da iste sastavlja knjigovodstveni ured, te da su oni bili dužni ugovore sastaviti na način koji propisuje Zakon i sa svim bitnim sastojcima. Njemu nije poznato što je u ugovorima za te radnike bilo navedeno a zna da su ugovori bili sklopljeni na godinu dana. U odnosu na radnicu ŠN misli da je i njoj kao i svakom drugom zaposleniku omogućio korištenje tjednog odmora u trajanju od 24 sata jer svakom zaposleniku tjedno omogući jedan slobodan dan, a tako i svojoj supruzi ŠN. Dopušta da su on, njegova supruga i SN u periodima koje je navela inspektorica radili prekovremeno ukupno duže od 50 sati tjedno, ali činjenica je da se ponekad radi više a drugi puta manje, te se vjerojatno dogodilo tako nešto. Radnicima je sve bilo plaćeno i plaćeni su svi doprinosi i davanja prema državi.
5. U dokaznom postupku je pročitan zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru na listovima 9-13 spisa, 14-19 spisa i 20-24 spisa, Ugovori o radu na određeno vrijeme na listovima 25-27 spisa, prijava o početku osiguranja na listu 28 spisa, evidencije prisustvovanja na radu na listovima 29-37 spisa i izvadak iz prekršajne evidencije na listu 38 spisa.
6.Okrivljenik je u završnoj riječi naveo da je svjestan da u radu griješi, kao i svi ostali, ali da nastoji poštovani Zakon radi čega moli izricanje što blaže kazne jer do sada nije bio kažnjavan a nastojat će da ni ubuduće ne čini prekršaje. Posebno je istaknuo da je zbog propusta koje su učinili promijenio knjigovodstveni ured.
7.Nakon ovako provedenog postupka, polazeći od obrane okrivljenika i ostalih provedenih dokaza, ocjenjujući pritom svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te dovodeći utvrđene činjenice u međusobnu vezu, sud nalazi da je okrivljenik počinio prekršaje za koje se tereti.
8.Naime, Zakon o strancima propisuje da državljani treće zemlje u Republici Hrvatskoj mogu raditi koji imaju dozvolu boravka. U smislu rečenog Zakona državljanin treće zemlje je osoba koja nema državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije.
9.Zakon o mirovinskom osiguranju propisuje da su poslodavci kao obveznici dostavljanja podataka koje se unose u matičnu evidenciju kao skup podataka o osiguranicima, obveznicima doprinosa i korisnicima mirovine a koja se vodi u Zavodu za mirovinsko osiguranje dužni u propisanim rokovima dostavljati propisane podatke i to, između ostalog, podatke o početku osiguranja najkasnije osam dana prije početka rada a najkasnije neposredno prije početka rada a prijave o promjeni tijekom osiguranja u roku od 24 sata od nastale promjene.
10.Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da je poslodavac dužan prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju, te odjavu s obveznog zdravstvenog osiguranja podnijeti u roku od osam dana od dana nastanka promjene ili prestanka okolnosti na osnovu kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.
11.Zakon o radu određuje da se ugovor o radu u pravilu sklapa na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu se iznimno može sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. Takav ugovor o radu može se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine. Pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika, te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja.
12.Zakon o radu propisuje da je poslodavac radniku dužan omogućiti tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata ili omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je neprekidno proveo na radu.
13 Zakon o radu propisuje da ukupno trajanje prekovremenog rada radnika ne smije biti duže od 50 sati tjedno, te da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni a koja mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu, s tim da su sadržaj i način vođenja evidencije propisani Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima.
14.Polazeći od priznanja okrivljenika, koje je dano dragovoljno, te koje je, po ocjeni suda, okolnosno i realno, tako da se može prihvatiti kao valjan dokaz tim više što je sukladno ostalim izvedenim dokazima a naročito navodima zapisnicima o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja, ugovorima o radu na određeno vrijeme i podacima iz evidencija o radnom vremenu radnika, slijedom čega sud izvodi zaključak da okrivljenik kao vlasnik obrta u svom ugostiteljskom objektu koristio rad državljana treće zemlje koji nije imao dozvolu boravku u Republici Hrvatskoj, da za dva radnika nije podnio prijavu nadležnom tijelu HZMO-a u propisanom roku, da za jednog radnika nije podnio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u propisano roku, da je sa tri radnika sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme bez navođenja objektivnog razloga za sklapanje takvog ugovora, da jednoj radnici nije omogućio korištenje propisanog tjednog odmora i da je dopustio da tri radnika rade prekovremeno ukupno duže od 50 sati tjedno, odnosno da je opisanim postupanjem ostvario zakonsko biće inkriminiranih prekršaja.
15.Pritom sud nije prihvatio obranu okrivljenika da je odgovornost za pojedine od navedenih prekršaja na strani knjigovodstvenog ureda koji je vodio poslovanje njegovog obrta jer je odnos između njega i knjigovodstvenog ureda ugovorni odnos a odgovornost propisana zakonom se ugovorom ne može prenijeti na treću osobu.
16.Okrivljenik je stoga oglašen krivim i kažnjen.
17.Za prekršaj opisan ad.1. izreke presude je za poslodavca fizičku osobu propisana novčana kazna u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 eura za svakog državljanina treće zemlje, za prekršaj opisan ad 2. izreke presude novčana kazna u iznosu od 130,00 do 1.320,00 eura, za prekršaj opisan ad 3. izreke presude novčana kazna u iznosu od
1.060,00 do 1.990,00 eura, za prekršaje opisane ad 4. i 5. izreke presude novčana kazna u iznosu od 530,00 do 790,00 eura i za prekršaj opisan ad 6. izreke presude novčana kazna u iznosu od 920,00 do 1.320,00 eura.
18.Međutim, cijeneći iskreno priznanje i izraženo kajanje okrivljenika, te okolnost da je postupao u dobroj vjeri tj. da nije bio svjestan počinjenja prekršaja već da je zbog svog neznanja punu vjeru poklonio knjigovodstvenom servisu koji je u ime i za račun njegove samostalne djelatnosti obavljao te poslove, kao i da uslijed opisanih prekršaja na strani radnika nisu nastale štetne posljedice, sud je našao da se svrha kažnjavanja može postići i blažim kaznama od propisanih, te je okrivljeniku, sukladno odredbi čl.37.st.3.tč.1.i 2. Prekršajnog zakona, za pojedine prekršaje utvrdio u izreci navedene novčane kazne ispod propisanih posebnih minimuma, u uvjerenju da će se ukupnom ublaženom kaznom ostvariti svrha generalne i specijalne prevencije, te da će se okrivljenik ubuduće kloniti činjenja prekršaja.
19.Sukladno odredbi čl.58.st.3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 39/13) koji je stupio na snagu 1. lipnja 2013. godine u konkretnom je slučaju primijenjena odredba čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13), te su okrivljenici upozoreni da će se smatrati da je novčana kazna plaćena u cijelosti ukoliko on u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine iste.
20.Odluka o trošku temelji se na uvodno citiranim propisima a trošak je dosuđen u paušalnom iznosu u okviru veličina propisanih Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka i to srazmjerno složenosti i trajanju postupka, te srazmjerno imovnom stanju okrivljenika.
U Labinu, 21.travnja 2026.
Zapisničarka:
Sutkinja :
Daniela Husić, v.r.
Lorena Frančula Marinović,v,.r.
POUKA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda
Dostaviti :
- okrivljeniku
- tužitelju
- spis
