Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u

    Zadru

    Zadar, Borelli 9

    Poslovni broj: Kž-96/2025-6

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Sandre Radanović, kao predsjednice vijeća, te Hrvoja Viskovića i Dijane Grancarić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Silvane Čubrilo, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog NB, zbog kaznenog djela iz čl. 265. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 - pročišćeni tekst, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24, dalje: KZ), odlučujući o žalbama okrivljenika i oštećenika protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-387/18-118 od 23. travnja 2024., na temelju odredbe čl. 475. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26, dalje: ZKP), u sjednici vijeća održanoj 21. travnja 2026. godine

    p r e s u d i o  j e

    I. Djelomično se prihvaća žalba okrivljenog NB preinačuje se prvostupanjska presuda na način da se za kazneno djelo pranja novca iz čl. 265 st. 1. i 4. KZ za koje je okrivljenik proglašen krivim, okrivljenik osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine.

    II. U preostalom dijelu odbijaju se žalbe okrivljenika NB i oštećenog trgovačkog društva ... i potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-387/18-118 od 23. travnja 2024. godine okrivljenik NB proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv gospodarstva – pranje novca iz čl. 265. st. 1. i 4. KZ i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine.

    1. 1. Na temelju čl. 189. st. 1. ZKP - oštećenom trgovačkom društvu ... iz Sjedinjenih američkih država, St. Louis, MO vratiti će se novčani iznosi i to: 48.050,55 EUR, 20.685,47 USD i 34.988,29 GBP, te se nalaže Erste & Steiermarkische bank d.d., sa sjedištem u [adresa] da navedene novčane iznose u odnosu na koje je naložena privremena uskrata isplate i raspolaganja, a koji se nalaze na računu optuženog NB broj [broj bankovnog računa] po zaprimanju pravomoćne i izvršne presude uplatiti na račun trgovačkog društva ... iz Sjedinjenih američkih država, St. Louis, MO, otvoren u First Bank, Sjedinjene američke države, broj 9800805325.

    - oštećenom trgovačkom društvu ..., sa sjedištem u [adresa], Norveška vratit će se novčani iznosi i to: 138.701,73 USD i 57.747,35 EUR te se nalaže Raiffeisenbank Austria d.d. sa sjedištem u [adresa], da navedene novčane iznose u odnosu na koje je naložena privremena uskrata isplate i raspolaganja, a koji se nalaze na računu optuženog NB broj [broj bankovnog računa] otvoren u Raiffeisenbank Austria d.d. Zagre po zaprimanju pravomoćne i izvršne presude uplatiti oštećenom trgovačkom društvu ..., sa sjedištem u [adresa], Norveška na račune otvoren u SpareBank 1, SR-BANK ASA, IBAN [broj bankovnog računa] NO 3831850534945, te EUR NO 2231851527543.

    1. 2. Na temelju čl. 158. st. 1. i 2. ZKP - oštećenom trgovačkom društvu ..., sa sjedištem u [adresa], Norveška se djelomično dosuđuje imovinskopravni zahtjev te se nalaže okrivljenom NB u roku 15 (petnaest) dana oštećeniku platiti: 68.242,62 USD sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos 68.242,62 USD od 14. ožujka 2017., pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan 23. travnja 2024., te zakonske zatezne kamate koje na iznos glavnice 200.410,54 USD teku od 14. ožujka 2017., pa do isplate glavnice, dok se u odnosu na preostali dio imovinskopravnog zahtjeva oštećenik upućuje da isti može ostvarivati u parnici, - oštećenom trgovačkom društvu ... (ranije ...) sa sjedištem u [adresa], Republika Italija, [adresa] dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u cijelosti te se nalaže optuženom NB u roku 15 (petnaest) dana oštećeniku platiti 28.191,03 EUR, - oštećenom trgovačkom društvu ... iz [adresa], mbr 17373604 dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u cijelosti te se nalaže optuženom NB u roku 15 (petnaest) dana oštećeniku platiti 4.587,00 EUR, - oštećenom trgovačkom društvu ..., [adresa] dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u cijelosti te se nalaže okrivljenom NB u roku 15 (petnaest) dana oštećeniku platiti 23.441,26 EUR.

    1. 3. Na temelju čl. 560. st. 3. ZKP odbija se prijedlog državnog odvjetnika za oduzimanje imovinske koristi od okrivljenog NB u iznosu 347.784,00 kuna.

    1. 4. Na temelju čl. 148. st. 6. u vezi st. 1. ZKP okrivljeni NB se oslobađa obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 6. ZKP te se na temelju čl. 148. st. 1. ZKP okrivljenom NB nalaže platiti oštećenicima ... i ... troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 8. ZKP i to nužne izdatke oštećenika te nagradu i nužne izdatke njihovih opunomoćenika u visini koja će biti određena posebnim rješenjem.

    2. Protiv citirane presude žalbu je podnio okrivljenik putem branitelja Davora Radakovića, odvjetnika u Zagrebu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog povrede Kaznenog zakona, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog odluke o kaznenoj sankciji. U bitnome obrana smatra da novčane transakcije koje se inkriminirane same po sebi nisu dvojbene kako u odnosu na uplatitelje tako i iznose, kao niti činjenica da je okrivljeni vlasnik predmetnih računa na koje su isti uplaćeni te stoga ne postoji namjera prikrivanja stvarnog podrijetla novca. Obrana smatra da je okrivljenik postupio krajnje nemarno i naivno, ali bez svijesti i namjere da počini bilo što protuzakonito.

    2. 1. Kazneno djelo kojim je pribavljen novac koji je uplaćen na račune okrivljenika očito je rezultat djelovanja više dobro organiziranih nepoznatih počinitelja koji su svjesni da će upravo osobe čije račune koriste biti vrlo brzo identificirane, jer se radi o stvarnim vlasnicima računa koji ne znaju za porijeklo novca koji se uplaćuje na njihove račune. Tako je i okrivljenik, ne znajući da bez svoje volje sudjeluju u kaznenom djelu, isto ne nastoji prikriti, dok sami počinitelji koristeći se lažnim predstavljanjem nakon što iskoriste račune stvarnih vlasnika nestaju i nemoguće ih je naknadno otkriti.

    2. 2. Izrečena kazna zatvora u trajanju od četiri godine, je prestroga i neprimjerena, jer nadmašuje kazne koje bi bile izrečene počiniteljima predikatnog kaznenog djela prijevare kojim je u ovom slučaju pribavljen novac koji je bio predmet transakcija po računima okrivljenika. Otegotne okolnosti koje je sud utvrdio predstavljaju zakonsko obilježje predmetnog djela, dok navod da bi novac bio namijenjen za financiranje terorizma predstavlja ničim utemeljenu pretpostavku za koju ne postoji niti najmanja naznaka. Zaštitni objekt kaznenog djela jest gospodarstvo ali to ne predstavlja otegotnu okolnost, dok je sam iznos novca kvalifikatorna okolnost, te time ne može biti istovremeno i otegotna okolnost. Okrivljenik nikada nije bio osuđivan, otac je maloljetnog djeteta koje uzdržava, uredno je zaposlen i sredstva za životnu egzistenciju ostvaruje redovitim radom, a navodu proviziju koja bi trebala predstavljati protupravno stečenu imovinsku korist nije niti koristio, što sve u svom zbiru svakako predstavlja posebno olakotne okolnosti koje opravdavaju ublažavanje zakonom propisane minimalne kazne. Predlaže se ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

    3. Žalbu protiv navedene presude podnio je oštećenik ... [adresa] u odnosu na imovinskopravni zahtjev oštećenika. Predlaže da se prihvati žalba oštećenika i preinači prvostupanjska presuda u dijelu u kojem je obveza o okrivljenika da oštećenom isplati iznos za koji ih je oštetio na taj način što će naložiti poslovnim bankama da nakon pravomoćnosti izvrši uplatu na račun oštećenih ... u iznosu od 4.587,00 eura.

    4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    5. U skladu s odredbom čl. 474. st. 1. ZKP, spis predmeta je dostavljen na dužno razgledavanje Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru.

    6. Žalba okrivljenika je djelomično osnovana.

    7. Neosnovana je žalba okrivljenika zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, jer su iznijeti razlozi o odlučnim činjenicama u prvostupanjskoj presudi potpuno jasni i neproturječni, dok se iznijeti razlozi zbog tog žalbenog osnova svode na činjenične prigovore. Time što okrivljenik ne prihvaća iznijete razloge u prvostupanjskoj presudi, ne ostvaruje se žalbeni osnov bitne povrede odredaba kaznenog postupka, već to predstavlja žalbeni osnov pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

    8. Ovaj drugostupanjski sud prihvaća u cijelosti razloge iznijete u obrazloženju prvostupanjske presude, gdje su određeno i potpuno izložene činjenice koje je prvostupanjski sud utvrdio izvedenim dokazima, iznijeti su razlozi za donijete zaključke, kao i razlozi kojima se taj sud vodio pri rješavanju pravnih pitanja, a posebno pri utvrđivanju postojanja kaznenog djela i krivnje okrivljenog, a što je sve sukladno odredbi čl. 459. st. 5. ZKP, tako da ne postoji nikakva bitna povreda postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP, na koju bi se eventualno mogao odnositi sadržaj žalbe, zbog čega se okrivljenik upućuje na obrazloženje prvostupanjske presude.

    9. Ni ispitivanjem prvostupanjske presude po službenoj dužnosti, prema odredbi čl. 476. st. 1. ZKP, ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio postojanje bilo kakovih bitnih povreda postupka označenih u točki 1. čl. 468. st. 1. ZKP, niti da je na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon.

    10. Neosnovano se okrivljenik žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer iz provedenih dokaza, i to prvenstveno pravilne ocjene materijalnih dokaza iz kojih nedvojbeno proizlazi kako je upravo okrivljenik na svoje ime, u nekoliko različitih banaka (Erste & Steiermarkische bank d.d., Zagrebačka banka d.d., Reiffeisen bank Austria d.d.) koje se navode u izreci presude, otvorio kunske i devizne račune jer to niti sam okrivljenik ne osporava. Nadalje, nije sporno da su na te račune u kratkom periodu, nešto duljem od mjesec dana, uplaćene velike količine novca (ukupno 642.977,36 USD i 58.219,47 EUR-a) od koje je većina odmah transferirana putem internet bankarstva na račune različitih osoba otvorenih u Španjolskoj i Velikoj Britaniji jer to proizlazi iz prometa po tim računima.

    10. 1. Da su sva novčana sredstva koja su bila uplaćena na okrivljenikove račune bila ostvarena kaznenim dijelom i to nekim oblikom prijevare proizlazio iz sadržaja svjedočkih iskaza osoba koji su bili predstavnici pravnih osoba oštećenih tim kaznenim djelima i čiji je novac završio na okrivljenikovom računu. Tako iz iskaza MB (...), KB (...), NBH (...) i IB (...) nedvojbeno proizlazi kako se u svim slučajevima radilo o istom obrascu, jer im je e mail račun bio hakiran na način da su traženja o uplatama glasila na neku tvrtku s kojom njihove tvrtke imaju poslovni odnos, i na prvi pogled ime nije bilo nešto neobično o uplati traženog novca na, kako se to kasnije ispostavilo, jedan od računa NB. Dakle, oštećenici nisu imali nikakvog razloga sumnjati u to da plaćaju svojim redovnim dobavljačima odnosno poslovnim partnerima dugovane iznose.

    10. 2. S pravom prvostupanjski sud nije prihvatio okrivljenikovu obranu kako je račune otvarao po zamolbi osobe po imenu N za koju ne zna kako se preziva, nema njezin kontakt, nije siguran gdje se s njom nalazio, ali mu je velikodušno prepustio i račune i tokene kojima je raspolagano jer je takva obrana jednostavno neživotna, nelogična i gotovo nevjerojatna. Naime, okrivljenik je prosječna poslovno sposobna osoba sa završenom srednjom ekonomskom školom, zrele životne dobi, za koju jednostavno nije vjerojatno da postupa onako lakomisleno kako on tvrdi da se ponašao, pa je jedini mogući zaključak iz ovako utvrđenog činjeničnog stanja onako koji je naveo prvostupanjski sud, da je okrivljenik doista na zahtjev treće osobe otvorio bankovne račune znajući da će se oni koristiti za nezakonitu djelatnost od koje je očekivao korist. Ta korist je i ostvarena budući da jedan dio novca zaprimljenog po njegovim računima nikada nije proslijeđen dalje, već je ostavljen na računima, upravo kao naknada za njegov angažman. Okolnost da okrivljenik nije odmah podigao "svoj" dio s računa ili ga na neki drugi način koristio irelevantno je za počinjenje ovog kaznenog djela. Zašto to nije napravio, u sferi je nagađanja obrane, međutim ta okolnost sama po sebi doista nema nikakvog utjecaja na egzistenciju inkriminiranog djela.

    10. 3. Tvrdnja obrane kako je postojala odgovornost banaka jer su dopustili transakcije na njegove račune u kojima se ne poklapaju podaci o primatelju novca i broj računa, također može biti predmet nekakvog bankovnog nadzora, pa i istrage međutim nimalo ne utječe na postojanje ovog kaznenog djela počinjenog od strane okrivljenika.

    11. Nadalje, prilikom izbora vrste i mjere kazneno-pravne sankcije okrivljeniku, prvostupanjski sud je vodio računa o svim okolnostima koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja, sukladno odredbi čl. 47. st. 1. KZ, te je pravilno kao olakotno cijenio činjenicu okrivljenikove ranije neosuđivanosti kao i to da je otac jednog maloljetnog djeteta kojeg je dužan uzdržavati. S druge strane pravilno je cijenio kao otegotno činjenicu da je na ovaj način pribavljena doista velika količina novca koja znatno premašuje onaj iznos koji naveden kao granica za kvalifikatornu okolnost. S druge strane, osnovano se u žalbi tvrdi kako nije bilo nikakvog razloga za zaključak suda kako je ovdje bila riječ o novcu koji je očito bio namijenjen za financiranje terorizma jer to doista ne proizlazi niti iz jednog provedenog dokaza. Stoga je mišljenje ovog vijeća kako je prvostupanjski sud okrivljeniku s pravom izrekao bezuvjetnu kaznu zatvora, ali je istu zbog izostanka otegotne okolnosti o kojoj govori prvostupanjski sud trebalo umanjiti na 3 (tri) godine zatvora, pa je u tom smislu, a sukladno odredbi čl. 486. ZKP trebalo preinačiti prvostupanjsku presudu u pogledu odluke o kazni. Takva se sankcija ukazuje adekvatnom stupnju okrivljenikove krivnje i pogibeljnosti kaznenog djela, pa je obzirom na predmet, okolnosti i način počinjenja kaznenog djela pobijanu presudu u tom dijelu trebalo preinačiti.

    12. Neosnovana je žalba oštećenika ... [adresa] u odnosu na imovinskopravni zahtjev kojom se traži da se iz dijela zaplijenjenih sredstava na računu okrivljenika odmah isplati i oštećeniku ... (iznos od 4.587,00 Eura). Naime, novac koji je vraćen tvrtki ... predstavlja novac upravo te tvrtke jer je jedino ona uplaćivala novac na račun otvoren u Raiffeisen banci tako da je potpuno nesporno kako je novac zaplijenjen po tom računu novac te tvrtke koji joj je trebalo vratiti, kako je i odlučeno u izreci presude.

    12. 1. Što se tiče računa broj HR 3024020063208698475 otvorenog u Erste & Steiermarkischebank d.d. riječ je o računu na koji su uplate izvršili oštećenici ... [adresa] i ... iz SAD-a, međutim prema obavijesti Ureda za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija RH i pregledom prometa po tom računu proizlazi kako je novac zaprimljen od tvrtke ... odmah proslijeđen dalje na račune drugih primatelja, dok novac koji je zadržan na računu i onaj koji je vraćen na račun zbog neuspješnih transakcija, predstavlja dio novca uplaćenog od strane [obrt], pa je pravilno prvostupanjski sud donio odluku da se taj novac vrati oštećeniku [obrt].

    9. Slijedom svega naprijed navedenog, a sukladno čl. 486. ZKP trebalo je odlučiti kao u izreci.

    U Zadru, 21. travnja 2026.

    ZAPISNIČAR

    PREDSJEDNICA VIJEĆA

    Silvana Čubrilo

    Sandra Radanović

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.