REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj: Kž-152/2026-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Dubravke Kovačević kao predsjednice vijeća te Gordane Paljevec i Marije Garačić-Turković kao članica vijeća, uz sudjelovanje Slavice Horvačić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog VA, zbog kaznenog djela iz članka 311. stavaka 1. i 2. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25 – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu od 9. travnja 2026. broj K-168/2026, u sjednici održanoj 21. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba optuženog VA kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim, uvodno navedenim rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, nakon donošenja nepravomoćne presude zbog kaznenih djela iz članka 311. stavaka 1. i 2. KZ/11 i iz članka 139. stavaka 1. i 3. KZ/11, kojom je nakon utvrđenih pojedinačnih kazni zatvora optuženi KA osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca te mu je na temelju članka 57. KZ/11 izrečena djelomična uvjetna osuda na način da se od ukupno izrečene kazne zatvora ima izvršiti šest mjeseci, a uvjetovani dio kazne zatvora u trajanju od osam mjeseci se neće izvršiti ukoliko optuženik u roku provjeravanja od četiri godine ne počini novo kazneno djelo. Pod točkom I. izreke je na temelju članka 131. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. – dalje: ZKP/08.), protiv optuženog VA, produljen istražni zatvor iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Pod točkom II. izreke je određeno da se optuženom u istražni zatvor uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 14. siječnja 2026., pa nadalje. Pod točkom III. izreke je određeno da istražni zatvor po tom rješenju može trajati do pravomoćnosti presude odnosno do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora, ali ne dulje od isteka maksimalnog trajanja istražnog zatvora iz članka 133. stavka 3. ZKP/08.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi KA putem braniteljice Višnje Galešić, odvjetnice u Zagrebu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom pobijano rješenje zamijeniti mjerama opreza iz članka 98. stavka 2. točaka 3., 4., 5. i 9. ZKP/08.
3. Spis predmeta je na temelju članka 474. stavka 1. u svezi s člankom 495. ZKP/08. dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ponavljajući razloge koje ističe prvostupanjski sud žalitelj smatra da pri procjeni postojanja iteracijske opasnosti je propušteno cijeniti i ličnost optuženika, a ne tu opasnost temeljiti na presudi Općinskog suda u Sisku, pa smatra da pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, čime sadržajno upire na počinjenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. Suprotno prigovoru žalitelja, prvostupanjski sud je dao jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama za procjenu iteracijske opasnosti, a druga je stvar što te razloge žalitelj ne prihvaća pri čemu su navedeni razlozi činjenične naravi, a ne za istaknutu bitnu povredu.
6. Žalitelj osporava postojanje posebnih okolnosti koje upućuju na iteracijsku opasnost navodeći da ranija osuđivanost ne može biti jedina relevantna okolnost koja upućuje na tu opasnost. Smatra da se radi o dvostrukom kažnjavanju jer je već pravomoćno osuđen, a sada se zbog kršenja mjera iz te presude određuje istražni zatvor. Osim toga, vrijeme koje je do sada proveo u istražnom zatvoru je utjecalo na njegovu svijest kao što je prihvatio da oštećenica više nije dio njegovog života. Žalitelj je stava da bi se i mjerama opreza mogla ostvariti ista svrha imajući u vidu da je zrele životne dobi, narušenog zdravlja i da živi u [adresa] što je udaljeno od mjesta prebivališta oštećene.
7. Nakon razmatranja razloga u pobijanom rješenju te žalbenih navoda, ocjena je drugostupanjskog suda da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve činjenice koje su odlučne za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Prvostupanjski sud je za svoju odluku dao dostatne razloge, kako one koji se odnose na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. za primjenu mjere istražnog zatvora, koja se žalbom niti ne osporava, tako i one koji se odnose na postojanje posebnih pretpostavki iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08.
8. U pogledu opstojnosti posebne pretpostavke za produljenje istražnog zatvora iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08., po ocjeni drugostupanjskog suda i nadalje postoje posebne okolnosti koje upućuju na realnu i razumno predvidivu iteracijsku opasnost.
8.1. Pravilo se prvostupanjski sud se pozvao na pravomoćnu presudu Općinskog suda u Sisku broj K-424/2025 od 29. rujna 2025. kojom je optuženik proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje i nasilja u obitelji na štetu bivše izvanbračne supruge HA, kojom mu je izrečena djelomična uvjetna osuda s neuvjetovanim dijelom kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci, dok se uvjetovani dio kazne zatvora u trajanju od osam mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo. Ujedno mu je tom presudom izrečena i sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu te sigurnosna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve HA u trajanju tri godine dulje od neuvjetovanog dijela kazne zatvora. Nadalje, pravilno se prvostupanjski sud pozvao na iskaz žrtve da je optuženik nakon pravomoćnosti te presude u više navrata s njom stupio u kontakt putem SMS-poruka, telefonskih poziva i putem društvene mreže „Facebook“ i aplikacije „Messenger“, a 14. siječnja 2026. joj uputio poziv i rekao joj „Prvo ću riješiti tebe, a onda sebe“, a poruke su sastavni dio spisa predmeta. Iz gore navedenih okolnosti počinjenja kaznenih djela za koja je optuženik nepravomoćnom presudom proglašen krivim, proizlazi izrazita upornost i visok stupanj kriminalne volje u protupravnom postupanju, pri čemu je optuženik izjavio da je znao da su na snazi sigurnosne mjere i da joj ne smije slati poruke. Jednako tako pravilno zaključuje prvostupanjski sud da je prilikom uhićenja optuženiku utvrđena koncentracija alkohola od 1,34 g/kg što znači da izrečena sigurnosna mjera liječenja od ovisnosti o alkoholu očito nije polučila svoju svrhu.
8.2. Cijeneći sve navedeno i očitu fokusiranost na izvanbračnu suprugu, u svrhu prevencije iteracijske opasnosti, pravilno je produljen istražni zatvor iz zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. Samo se ukazuje žalitelju da u slučaju zdravstvenih problema dobiti će adekvatnu skrb unutar zdravstvenog sustava a zdravlje, kao i dob, pri čemu nema navršenih 70 godina, nisu od utjecaja na valjanost pobijanog rješenja.
9. Sve gore navedeno u svojoj ukupnosti su ujedno i argumenti zbog čega se svrha koja se želi postići istražnim zatvorom, a imajući na umu kvalitetu i značaj svih navedenih okolnosti, ne bi mogla ostvariti niti jednom od blažih mjera predviđenih odredbama ZKP/08, kako se to neosnovano predlaže u žalbi.
10. Neosnovan je prigovor žalitelja da je povrijeđeno načelo razmjernosti jer da je on već izdržao pola kazne zatvora koja se ima izvršiti na temelju djelomične uvjetne osude jer žalitelj zanemaruje da je njemu izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca i u odnosu na tu mjeru kazne se, između ostaloga, procjenjuje razmjernost, a ne u odnosu na neuvjetovani dio kazne zatvora.
11. Slijedom izloženog, a budući da žalbenim prigovorima nije dovedena u pitanje zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, a niti su pobijanim rješenjem ostvarene povrede na koje ovaj sud, sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, pri čemu nije utvrđeno da bi bio povrijeđen kazneni zakon na štetu optuženika, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Velika Gorica, 21. travnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Ivana Dubravka Kovačević
