Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU

Andrije Hebranga 9, Metković

Poslovni broj: Pn-12/2023-48

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Metkoviću, po sutkinji tog suda Rajki Ćubela, u pravnoj stvari tužitelja: 1. NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]; 2. MR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. AR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Tonći Milić, odvjetnik u Metkoviću, Kneza Domagoja 2/II, protiv tuženika HRVATSKE VODE, pravna osoba za upravljanje vodama, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220, OIB: 28921383001, kojega zastupa punomoćnik Vinko Samardžić, odvjetnik u Splitu, radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave dana 19. ožujka 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, dana 21. travnja 2026.,

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana na ime naknade imovinske štete isplati tužiteljici pod 1) NR iznos od 285.662,33 eura sa zateznim kamatama koje od dana podnošenja tužbe pa do isplate teku po stopi koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena , dok se za iznos od 1.248,35 eura tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana na ime naknade imovinske štete tužitelju pod 2) MR i tužiteljici pod 3) ŽR isplati ukupno iznos od 133.473,60 eura sa zateznim kamatama koje od dana podnošenja tužbe pa do isplate teku po stopi koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana ukloni tri cijevi koje su ugrađene u trup nerazvrstane ceste, označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 19457 m[2] (Grad Opuzen - javno dobro u općoj uporabi), a koje cijevi, koje je u svojem nalazu u mišljenju iz ožujka 2023. godine opisao SR iz [adresa], stalni sudski vještak za geodeziju, povezuju rijeku Crepinu, označenu kao kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 109846 m[2] (Republika Hrvatska - javno vodno dobro u općoj uporabi, pod upravljanjem Hrvatskih voda), s kanalima (jendecima) kojima voda dolazi na nekretnine u vlasništvu tužiteljice pod 1), označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 6881 m[2] , i kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 9460 m2, obje k. o. [katastarska općina], i na nekretninu u suvlasništvu tužitelja pod 2) MR i tužiteljice pod 3) AR, označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 6129 m2, k. o. [katastarska općina].

IV. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana tužiteljima pod 1) NR, pod 2) MR i tužiteljici pod 3) ŽR naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 124.079,00 eura sa zateznim kamatama koje od presuđenja do isplate teku po stopi koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

r i j e š i o j e

Utvrđuje se da je tužba tužiteljice pod 1. povučena za iznos od 5.000,00 eura te tužitelja pod 2 i 3. za iznos od 5.000,00 eura, sa zatraženim zakonskim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode kako je tužiteljica pod 1 NR isključiva vlasnica i posjednica nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina] i kod Općinskog suda u Metkoviću, Zemljišnoknjižnog odjela Metković, upisanih u zemljišnoknjižnom ulošku br. [broj ZK uloška] kao kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 6881 m2 (Crepina; kanal - 2280 m2, voćnjak - 4601 m2), zemljišnoknjižnom ulošku br. [broj ZK uloška] kao kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 9460 m2 (Crepina; kanal 393 m2, kanal - 894 m2, oranica - 7309 m2, kanal - 864 m2). Tužitelj pod 2 MR i tužiteljica pod 3 TR suvlasnici su za po 1/2 idealnog dijela i u istim omjerima suposjednici nekretnine položene u k. o. [katastarska općina] i kod Općinskog suda u Metkoviću, Zemljišnoknjižnog odjela Metković, upisane u zemljišnoknjižnom ulošku br. [broj ZK uloška] kao kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 6129 m2 (voćnjak - 3951 m2, gospodarski objekt - 26 m2, kanal - 2152 m2). Na kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nalazi se nasad koji sastoji od šest stabala masline sorte N (zasađenih 2000. godine), dva velika stabla oraha sorte M (zasađena 2000. godine), 300 stabala mandarine sorte A (zasađenih 1987. godine), 125 stabala mandarine sorte Ž (zasađenih 1987. godine), 128 stabala mandarine sorte A (zasađenih 2001. godine) i gospodarski objekt koji je ozakonjen rješenjem o izvedenom stanju od 27. studenoga 2014. godine. Na kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nalazi se nasad od 700 stabala nara („šipka“) barskog krupnog zrna (zasađenih 2003. godine). Na kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nalazi se nasad koji se sastoji od 395 stabala mandarine sorte A (zasađenih 1987. godine), 153 stabala mandarine sorte S (zasađenih 1999. godine), 15 stabala limuna (zasađenih 2005. godine), 14 stabala naranče sorte Washington Navel (zasađenih 1997. godine), od sedam stabala masline sorte Leccino (zasađenih 1998. godine) i gospodarski objekt koji je ozakonjen rješenjem o izvedenom stanju od 24. veljače 2014. godine. Tijekom lipnja 2020. godine navedene nekretnine su prvi put poplavljene, što prije nikad nije bio slučaj. Od tada te nekretnine stalno plave, voda se na zemljištu dugo zadržava i uzrokuje štetu nasadima mandarina i drugim opisanim kulturama, kao i objektima. Tužitelji su dana 30. studenoga 2022. godine Općinskom sudu u Metkoviću podnijeli prijedlog za osiguranje dokaza, koji je zaveden vodi pod poslovnim brojem: R1-113/2022. Općinski sud u Metkoviću u tom izvanparničnom postupku dana 6. veljače 2023. godine izveo je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika, vještaka poljoprivredne struke, vještaka hidrološke struke i vještaka građevinske struke, a sve radi identifikacije opisanih nekretnina i utvrđivanja činjenica je li imovinska šteta na tim nekretninama potječe od izlijevanja vode iz vodotoka kojim upravlja tuženik, te koji su oblici i koja je visina te štete. Vještaci SR iz [adresa], stalni sudski vještak za geodeziju, mr. KR iz [adresa], stalni sudski vještak za poljoprivredu i vještačenje nekretnina u poljoprivredi, i Goran Mazija iz Zagreba, Vukovićeva 8, stalni sudski vještak za područja geotehnike, geologije i hidrogeologije, geologije okoliša, ekološke zaštite voda i tla, mineralne sirovine, rudarstvo i utjecaj rudarstva na okoliš, svaki zasebno, izradili su nalaze i mišljenja i podnijeli ih sudu, koji ih je dostavio strankama. Sud je u navedenom izvanparničnom postupku odredio i izvođenje dokaza po vještaku građevinske struke BR, [adresa], na okolnost postojanja i visine štete na opisanim objektima, a koji vještak sudu još nije dostavio svoj nalaz i mišljenje. Dati nalazi i mišljenja potvrđuju osnovanost činjeničnih navoda i pravilnost pravnih stajališta koja su tužitelji iznijeli u svojem prijedlogu za osiguranje dokaza. Naime, prodor i plavljenje predmetnih nekretnina posljedica su neovlaštenog prekopavanja obrambenog nasipa (puta), ukopavanja cijevi u taj nasip te propuštanja kroz te cijevi vode iz korita rijeke Crepine u kanale u smjeru tih nekretnina. Vještak Goran Mazija u svojem nalazu i mišljenju, na 31. stranici, u bitnom je ustvrdio: „Iz svih prikazanih fotografija koje su uz ostalo sadržane i u nalazu vještaka geodetske struke, vidljivo je kako je neovlaštenim prekopom ceste uz nasade mandarina, naranči, šipaka i dr., a koje cijevi su prokopom spojene u korito rijeke Crepine, došlo je do plavljenja meliorirane zemlje koja je na nižoj koti, na koji način sva voda gravitacijski otječe sa više na nižu kotu u smjeru nekretnina i nasada Predlagatelja osiguranja dokaza. Posljedično, nastaje šteta u smislu potapanja nasada. Prokopavanjem puta, obrambeni nasip je prekinut, te gubi funkciju zbog koje je izveden, a to je da štiti plavljenje obradivih - plodnih površina, te postaje vodotokom. Dakle, u konkretnom slučaju ne dolazi do izlijevanja vode iz vodotoka preko obrambenog nasipa već do neovlaštenog i prekomjernog propuštanja vode iz korita rijeke Crepine u smjeru nekretnina Predlagatelja. Svi oni koji su svoje čestice/zemljišta uz rijeku Crepinu, spojili kanalima i propustima sa koritom rijeke s ciljem održavanja režima voda na svojim poljoprivrednim zemljištima izvan uređenog melioracijskog sustava Opuzen-ušće, učinili su to bez suglasnosti Hrvatskih voda i bez ishođenih vodopravnih uvjeta, odnosno dobivenih vodopravnih dozvola.“ I umjesto da je spriječio ili, odmah nakon što je utvrdio, sankcionirao takvo protupravno postupanje i uspostavio prijašnje stanje, tuženik brani neobranjivo: da neovlašteno prokopavanje obrambenog nasipa i ukopavanje cijevi u nasip, kroz koje se iz rijeke Crepine propuštaju velike količine vode u sustav kanala kojima su okružene i predmetne nekretnine, nema veze sa štetom koju je u svojem nalazu utvrdila mr. KR, stalni sudski vještak za poljoprivredu i vještačenje nekretnina u poljoprivredi. Vještak mr. KR je utvrdila da je: - tužiteljica pod 1) NR pretrpjela imovinsku štetu na kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 6881 m2, k. o. [katastarska općina], u iznosu od 65.089,18 eura (od čega: na ime izmakle dobiti za razdoblje od 2020. do 2023. godine 45.106,10 eura, na ime ukupnih troškova bageriranja 15.841,00 eura te na ime troškova podizanja novog voćnjaka 4.142,08 eura), - tužiteljica pod 1) NR pretrpjela imovinsku štetu na kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 9460 m2, k. o. [katastarska općina], u iznosu od 93.221,50 eura (od čega: na ime izmakle dobiti za razdoblje od 2020. do 2023. godine 59.692,50 eura, na ime ukupnih troškova bageriranja 25.029,00 eura te na ime troškova podizanja novog voćnjaka 8.500,00 eura). Povrh toga, tužiteljica pod 1) NR je pretrpjela i imovinsku štetu na kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 6881 m2, k. o. [katastarska općina], u iznosu od 69.000,00 eura, a koji iznos predstavlja izmaklu dobit za razdoblje od sadnje mandarina do dolaska na rod, a koje iznosi šest godina. Nadalje, tužiteljica pod 1) NR je pretrpjela i imovinsku štetu na kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 9460 m2, k. o. [katastarska općina], u iznosu od 59.600,00 eura, a koji iznos predstavlja izmaklu dobit za razdoblje od sadnje šipaka do dolaska na rod, a koje iznosi četiri godine. I konačno, tužiteljica pod 1) NR imovinsku štetu na svojem objektu, izgrađenom na kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], procjenjuje u iznosu od 5.000,00 eura, a koja šteta se u prvom redu ogleda u slijeganju samoga objekta zbog stalne poplavljenosti zemljišta (statika objekta je bitno narušena). Dakle, tužiteljica pod 1) NR je na tim dvjema nekretninama pretrpjela i trpi imovinsku štetu u ukupnom iznosu od 291.910,68 eura. Vještak mr. KR je utvrdila da su tužitelj pod 2) MR i tužiteljica pod 3) TR pretrpjeli imovinsku štetu na kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 6129 m2, k. o. [katastarska općina], u iznosu od 64.073,60 eura (od čega: na ime izmakle dobiti za razdoblje od 2020. do 2023. godine 46.300,52 eura, na ime ukupnih troškova bageriranja 13.631,00 eura te na ime troškova podizanja novog voćnjaka 4.142,08 eura). Tužitelj pod 2) MR i tužiteljica pod 3) TR na navedenoj nekretnini pretrpjeli su i imovinsku štetu u iznosu od 69.400,00 eura, a koji iznos predstavlja izmaklu dobit za razdoblje od sadnje mandarina do dolaska na rod, a koje iznosi šest godina. Tužitelj pod 2) MR i tužiteljica pod 3) TR štetu na svojem objektu procjenjuju u iznosu od 5.000,00 eura, a koja šteta se u prvom redu ogleda u slijeganju samoga objekta zbog stalne poplavljenosti zemljišta (statika objekta je bitno narušena). Dakle, tužitelj pod 2) MR i tužiteljica pod 3) TR pretrpjeli su imovinsku štetu na svojoj nekretnini u iznosu od ukupno 138.473,60 eura. Opisane štete na nekretninama tužitelja očito su posljedica protupravnog postupanja određenih pojedinaca, koji su u trup nerazvrstane ceste, označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na tri međusobna udaljena mjesta ukopali tri plastične cijevi, čime su omogućili upuštanje (protok) velikih količina vode iz vodotoka Crepina (kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], javno vodno dobro u općoj uporabi, pod upravljanjem Hrvatskih voda) u kanale (jendeke) koji omeđuju privatna poljoprivredna zemljišta, koja su izvan melioracijskog sustava Opuzen-Ušće. Time je ugrožen postojeći vodni režim predmetnog područja i zbog toga je došlo do plavljenja zemljišta tužitelja i štete na njihovim nasadima i objektima. Nekretnine tužitelja nastale su u prvoj polovici 80 -ih godina prošlog stoljeća od katastarske čestice br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (stari), koji je izvan uporabe. Ta zemljišta je bagerirao tadašnji PIK „Neretva“, Opuzen. Na digitalnoj ortofoto karti iz 1968. godine vidljivo je da su na kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (jugozapadni dio kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (stari)), zasađene smokve. To je područje najnižih kota. Kao što su na istoku ranije postojali prirodni kanali (jendeci) za ulaz vode iz vodotoka Crepina, na zapadu su također postojali kanali za otjecanje vode, s obzirom na to da se kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (stari), pružala daleko na zapad. Taj sustav prirodne odvodnje sada je poremećen tim neadekvatno izgrađenim preljevnicama, za što je tuženik isključivo odgovoran. Naslovljeni sud je u postupku osiguranja dokaza koji je prethodio ovoj parnici očevidom i vještačenjem utvrdio starost trajnih nasada na nekretninama tužitelja. Te nasade tužitelji su tijekom svih godina uredno obrađivali, u skladu s pravilima struke, primjenjujući u proizvodnji sve propisane agrotehničke mjere i sredstva. Međutim, već od jeseni 2020. godine tužitelji nisu mogli ubirati plodove u svojim nasadima jer su zemljišta bila u cijelosti poplavljena i takva je situacija neprekidno sve do danas. Dakle, kao posljedica plavljenja zemljišta tužitelja došlo je do sušenja nasada i slijeganja objekata, odnosno do velike imovinske štete, za čiji nastanak je isključivo odgovoran tuženik sukladno odredbama Zakona o vodama Zakona o obveznim odnosima. Tuženik, kao pravna osoba koja u okviru svoje djelatnosti između ostalog organizira provođenje mjera obrane od poplava i tehničko i gospodarsko održavanje korita i obala vodotoka i vodnih građevina, predstavlja osobu koja obavlja djelatnost od javnog interesa u smislu odredbe čl. 1084. ZOO-a, prema kojoj odredbi osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovno obavljaju usluge. Ne bi trebala biti prijeporna činjenica da je tuženik, iako je imao saznanja o tome da su pojedinci u trup nerazvrstane ceste, označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ugradili tri cijevi koje povezuju rijeku Crepinu s kanalima (jendecima), čime su uspostavili otjecanje vode iz rijeke Crepine na nekretnine sa zapadne strane navedene ceste, propustio poduzeti nužne mjere i radnje radi uklanjanja tih cijevi, što je za posljedicu imalo plavljenje nasada tužitelja i slijeganje objekata na njihovim nekretninama. Tužitelji su se prije pokretanja ovoga spora u više navrata pisanim putem obraćali tuženiku i ukazivali mu na navedene probleme i propuste protupravno izvedene u vodotoku Crepina. Tuženik, međutim, smatra da te radnje nisu u njegovoj nadležnosti i da je tu zapravo riječ o koti poljoprivrednih zemljišta tužitelja, o potrebi ponovnog bageriranja njihovog zemljišta, odnosno podizanja kote zemljišta, te o narušenim međususjedskim odnosima, a što je pogrešno, neosnovano i promašeno. S obzirom na to da tri opisane cijevi uronjene u rijeku Crepinu predstavljaju stalan izvor opasnosti za nastanak daljnje i znatnije štete na njihovim nekretninama, tužitelji polažu pravo od tuženika zahtijevati da te cijevi ukloni, kako bi se spriječilo daljnje izlijevanje vode iz rijeke Crepine na njihova zemljišta. Naime, predmetne nekretnine tužitelja su tijekom cijele godine poplavljene, čak i tijekom ljetnih mjeseci. Taj zahtjev tužitelji temelje na odredbama članka 1047. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima, ali i na odredbama članka 167. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, jer je ovdje posrijedi bespravno uznemiravanje njihova prava vlasništva. S obzirom da im ne preostaje ništa drugo, tužitelji su podnijeli ovu tužbu i predložili da sud prihvati tužbeni zahtjev.

2. Tuženik se u dogovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti, kao neosnovanom, predlaže tužbeni zahtjev odbiti, uz osudu tužitelja na podmirenje troškova parničnog postupka tuženiku. Tužitelji od tuženika zahtijevaju da istima nadoknadi štetu koju da su pretrpjeli uslijed poplave na nekretninama tužitelja koja da se dogodila tijekom lipnja 2020.g., a koja da je posljedica neovlaštenog zadiranja trećih osoba u trup nerazvrstane ceste označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], KO [katastarska općina], na način da su na tri međusobno udaljena mjesta ukopali plastične cijevi, čime su omogućili upuštanje (protok) velikih količina vode iz vodotoka Crepina (kat. čest. broj [katastarska čestica] KO [katastarska općina], javno dobro u općoj uporabi, pod upravljanjem Hrvatskih voda) u kanale (jendeke) koji omeđuju privatna poljoprivredna zemljišta, koja su izvan melioracijskog sustava Opuzen – Ušće, čime da je ugrožen postojeći vodni režim predmetnog područja i zbog toga da je došlo do plavljenja zemljišta tužitelja i štete na njihovim nasadima i objektima. Tužitelji potražuju naknadu štete od označenog tuženika u vidu izmakle dobiti, troškova bageriranja, podizanja novih nasada, te štete na objektima. Potom, tužitelji zahtijevaju od tuženika i uklanjanje opisanih ugrađenih cijevi u trup nerazvrstane ceste, koje da predstavljaju stalan izvor opasnosti za nastanak daljnje i znatnije štete na nekretninama tužitelja. Tužbeni zahtjev nije osnovan. Tuženik nije odgovoran za štetu koju da su pretrpjeli tužitelji. Tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Tužitelji, obzirom na navode historijata tužbe, ne podastiru dokaze na okolnost pasivne legitimacije tuženika, odnosno odštetne odgovornosti tuženika u konkretnom slučaju nastanka štete. Tužitelji tvrde da bi tuženik bio odgovoran za štetu koja da je nastala na nekretninama tužitelja uslijed radnje trećih osoba koje radnje su počinjene na nekretnini označenoj kao kat. čest. br. [katastarska čestica], KO [katastarska općina], a koja nekretnina predstavlja nerazvrstanu cestu. Kod ovakve tvrdnje tužitelja jasna je ekskulpacija tuženika u odnosu na predmetni štetni događaj. Naime, kao vlasnik nekretnine na kojoj da se događaju protupravne i neovlaštene radnje koje da je trebalo spriječiti, sankcionirati, vratiti u prvobitno stanje, te posljedice istih radnji sanirati, u zemljišnim knjigama upisan je u listu B Grad Opuzen – javno dobro u općoj uporabi, za cijelo. Dakle, predmetna nekretnina nije u nadležnosti upravljanja tuženika, slijedom čega se nameće zaključak o pogrešnom označavanju štetnika i obveznika popravljanja štete. Obzirom na zakonske propise pod koje se ima podvesti konkretna pravna stvar, ne nalazi se odštetne odgovornosti tuženika. Naime, jasne su pretpostavke koje Zakon o obveznim odnosima određuje za postojanje obveznopravnog odnosa odgovornosti za štetu, koje ovdje izostaju. Tuženik nije štetnik, niti se u postupanju tuženika naziru elementi protupravnosti. Zakon o vodama također definira bitno u ovoj pravnoj stvari, što tužitelji zanemaruju. Istim Zakonom propisani su, među ostalim, djelokrug nadležnosti i poslovi tuženika, međutim i uvjeti utvrđivanja statusa određenih nekretnina koje su pod zaštitom i upravljanjem tuženika, kao i pretpostavke odgovornosti za štetu i popravljanja štete, te je istim Zakonom utvrđena solidarna odgovornost Republike Hrvatske, odnosno definiranje iste kao solidarnog dužnika za sve obveze ovdje tuženika. Sve navedeno tužitelji ignoriraju. Upravljanje vodama, time i zaštita ljudi i imovine od poplava, u nadležnosti je i obvezi Republike Hrvatske, Hrvatskih voda i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno Zakonu o vodama. Tužitelji uopće nisu dokazali pretpostavke, u prvom redu, pasivne legitimacije tuženika, statusa nekretnine na kojoj da je počinjena štetna radnja, koji se zahtijeva u smislu određenja obveznika nadležnosti, odgovornosti i upravljanja, potom, ne proizlazi razvidnim ni ostvarenje uvjeta odgovornosti tuženika da popravi štetu koju da su tužitelji pretrpjeli uslijed radnje trećih osoba na nerazvrstanoj cesti, usprkos uvjerenju tužitelja kako u rezultatima postupka radi osiguranja dokaza, koji se pred tim sudom vodio pod poslovnim brojem R1113/2022, a koji je prethodio ovoj parnici, imaju sve što im je potrebno za ostvarenje zahtjeva koje upravljaju naspram tuženika. Međutim, protivno stavu tuženika, rezultati i utvrđenja navedenog postupka radi osiguranja dokaza, odnosno nalazi i mišljenja vještaka koji su okosnica tog postupka, potom, temelj i ove parnice, sukladno navodima historijata tužbe, ne pridonose uvjerenju da je upravo tuženik odgovoran za nastalu štetu u opsegu, vidovima i visini kako to tvrde tužitelji, te da je upravo tuženik u obvezi istu štetu i popraviti tužiteljima, u iznosima i na način određen tužbenim zahtjevom. Svoje tvrdnje tužitelji moraju dokazati, dok, u tužbi i prilozima tužbi, dokazi iz kojih bi proizlazila osnovanost tužbenog traženja, nisu razvidni. Naime, ovdje izostaju dokazi na okolnost pravno relevantnih činjenica u ovom postupku glede odgovornosti tuženika, uzročne veze štetne radnje i nastale štete, protupravnog ponašanja označenog tuženika i obujma naknade i visine štete čije popravljanje tužitelji zahtijevaju. Također, kao i u svakom odnosu odštetne odgovornosti, treba utvrditi i doprinos oštećenika nastanku i posljedicama štetnog događaja, tako i u smislu zabrana i ograničenja prava vlasnika i posjednika zemljišta na predmetnom području, kao i obveze poduzimanja odgovarajućih mjera radi održavanja vodnog režima i prilagođavanja zemljišta pojedinih vlasnika karakteristikama i uvjetima vodnog režima konkretnog okruženja. O navedenom se nisu izjasnili vještaci koji su dali svoj nalaz i mišljenje u postupku osiguranja dokaza, niti su izvedeni dokazi koje je protivnik osiguranja, ovdje tuženik, predlagao kao nužne radi pravilnog i potpunog utvrđenja odlučnih činjenica, obzirom na meritum ovog spora. Za konkretan štetni događaj, poplavu nekretnina tužitelja, tužitelji tvrde da se dogodila u lipnju 2020.g., zbog čega tuženik ističe prigovor zastare. Slijedom navedenog, tuženik ustraje u svom protivljenju tužbi i tužbenom zahtjevu.

3. Nadalje, tuženik u podnesku od 1. prosinca 2023. ističe, a s obzirom da tužitelji upiru na odštetnu odgovornost tuženika u odnosu na štetu koja da je nastala na imovini tužitelja, kako otklanja svoju odgovornost za štetu po istaknutom osnovu budući nisu ostvareni uvjeti i razlozi postojanja obveznopravnog odnosa odgovornosti za štetu između ovdje parničnih stranaka. Uzrok štete nije u protupravnom postupanju tuženika, što tužitelji nastoje imputirati. Protupravnog postupanja tuženika u ovom slučaju nema. Naime, tuženik je u svemu postupao sukladno propisima koji ga obvezuju. Nekretnine na kojima da se dogodila šteta nisu u području koje spada u nadležnost tuženika u okviru obavljanja njegove djelatnosti propisane i definirane zakonom. Šteta nastaje iz uzroka koji nije u svezi s postupanjem tuženika. O istom će se izjasniti vještaci u ovom postupku koji će temeljem stručnog znanja utvrditi razloge plavljenja nekretnina tužitelja (različite od onih razloga na koje upiru tužitelji). Vještačenja provedena u postupku osiguranja dokaza koji se pred tim sudom vodio pod poslovnim brojem R1-113/22 tuženici ne prihvaćaju iz razloga jer utvrđenja vještaka nisu dostatna da se izvede nesporan zaključak o odlučnim činjenicama u ovom postupku. Stoga je nužno izvesti dokaz vještačenjem po građevinskom vještaku hidrotehničke struke, na okolnost uzroka plavljenja nekretnina tužitelja, te vještačenjem po vještaku geodetske struke i na okolnosti utvrđenja visine kota nekretnina tužitelja i uspoređivanjem istih sa karakteristikama vodnog režima područja Crepine, odnosno geodetski snimiti površinu zemljišta u apsolutnim visinskim kotama, ravninskoj kartografskoj projekciji i visinskom datumu Republike Hrvatske (HTRS96/TM i HVRS71). Naime, nekretnine tužitelja nalaze se u području uz vodotok Crepinu sa prirodnim vodnim režimom Male Neretve. Poljoprivredna zemljišta uz vodotok Crepinu razdvojena su separacijskim nasipom Crepina (u dužini od oko 12 km) od poljoprivrednih površina u melioracijskom sustavu Opuzen ušće. Sustav obrane od poplava funkcionira na način da se od velikih voda uglavnom štite samo bivše društvene površine (sada poljoprivredna zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske), dok su privatne površine ostavljene u inundacijskim područjima ili su separacijskim nasipima odvojeni od melioracijskih sustava i nalaze se u prirodnom vodnom režimu sa povremenim crpljenjem. Na području Donje Neretve postoje brojna obradiva poljoprivredna zemljišta na kojima nije u cijelosti riješena odvodnja. To su u glavnom površine nastale kroz dugu povijest privatnim inicijativama T, nekada tzv. jendečenjem, ručnim kopanjem kanala. Ta zemljišta u površini od oko 1000 ha nalaze se u prirodnom vodnom režimu sa povremenim crpljenjem viška voda, nemaju uređenu kanalsku mrežu, ali su tzv. jendecima povezana sa kanalskom mrežom u melioracijskim sustavima, te crpnim stanicama. Na području vodotoka Crepine, koje je u prirodno vodnom režimu, nije vršeno melioriranje već tradicionalno izdizanje privatnih zemalja prema potrebama pojedinaca. U području Crepina postoji Separacijski nasip koji omeđuje područje Crepina sa prirodnim vodnim režimom. Put kojeg tužitelji nazivaju obrambeni nasip (ocjenom rezultata postupka osiguranja dokaza na koji postupak se u historijatu tužbe pozivaju) samo je poljski put izgrađen 80-tih godina za potrebe kopnenog pristupa poljoprivrednim parcelama u području Crepina. Ne možemo govoriti ni o prokopavanju puta iz razloga jer su na tim mjestima postojali kanali koji su prilikom izrade puta zatrpavani na način da su prethodno postavljene cijevi kako bi se zadržao vodni režim vodotoka Crepine sa druge strane puta. Dakle, područje uz vodotok Crepinu odnosno nekretnine uz vodotok Crepinu, u prirodnom su vodnom režimu, nisu meliorirana zemljišta, a propusti koji su izvedeni 80-ih godina služe održavanju prirodnog vodnog režima na području uz vodotok Crepina. Zemljišta u plavljenom dijelu nisu privedena svrsi zbog niskih kota. Geodetskim vještačenjem potrebno je utvrditi kote zemljišta. Zemljišta tužitelja izuzetno su niska i vremenom se sliježu tako da gube visinsku kotu, uslijed čega propadaju poljoprivredne kulture. Zbog toga je nužno ponovno pristupiti izdizanju kota zemljišta ponovnim bageriranjem kao što je učinjeno na susjednim zemljištima u odnosu na nekretnine ovdje tužitelja (k. č. [katastarska čestica]). Vodni režim se ne može mijenjati i prilagođavati prema pojedinačnim zahtjevima korisnika, već isti moraju svoja zemljišta prilagoditi postojećem vodnom režimu. Kote na dijelu zemljišta tužitelja npr. k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] od +0,12 do +0,17 m.n.m. dok je vodostaj u Crepini konstantan i iznosi +0,20, slijedom čega je zemljište izloženo plavljenju. Nekretnine tužitelja su izvan branjenog područja koje je u nadležnosti tuženika. Iste nisu u sastavu melioracijskog sustava odvodnje, slijedom čega nisu u nadležnosti tuženika. U odnosu na konkretnu radnju koju tužitelj definira kao uzrok štete – samovoljni protupravni radovi na nerazvrstanoj cesti k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], u vlasništvu Grada Opuzena, obavljeni na način da je netko proveo cijev ispod ceste te ogromnu količinu vode upumpava u privatne poljoprivredne kanale na području Crepine i tako vrši prekomjeran priliv vode rijeke Crepine, uslijed čega da dolazi do potapanja poljoprivrednih parcela ovdje u vlasništvu tužitelja, za istaći je kako su navedene radnje poduzete od strane trećih osoba, za koje radnje ne odgovara tuženik. Za napomenuti je kako ne proizlazi razvidnim tko je i kada počinio navedene radnje. Tuženik izvršava sve obveze sukladno Zakonu, na području i u opsegu za koji je nadležan, ocjenom odredbi vodnog zakonodavstva i djelovanja tuženika u obavljanju djelatnosti upravljanja vodama, tako i melioracijske odvodnje i navodnjavanja i na području vodnogospodarske ispostave tuženika za mali sliv Neretva - Korčula. U svezi spornog događaja za koji tužitelji tvrde da je uzorkom štete koju da su pretrpjeli (a što tuženik spori budući je šteta nastala isključivo uslijed položaja istog zemljišta na izuzetno niskoj visinskoj koti zbog slijeganja zemljišta i izostanka bageriranja i poduzimanja svih potrebnih radnji radi prilagođavanja zemljišta tužitelja karakteristikama vodnog režima područja Crepina) proveden je inspekcijski nadzor od strane Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije KLASA: UP/I-325-01/22-01/201, te utvrđenja istog postupka ne ukazuju na odgovornost tuženika za radnje počinjene na nerazvrstanoj cesti k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], u vlasništvu Grada Opuzena. Područje na kojem su poduzete radnje koje su predmet inspekcijskog nadzora izvan su područja pod upravljanjem Hrvatskih voda. Vodnopravna inspektorica ne nalazi propusta ili pak odgovornosti tuženika. Potom je pregledom rezultata navedenog inspekcijskog postupka jasno kako nije utvrđeno (a niti to tužitelj ovdje dokazuje, što su naravno odlučne okolnosti i svakako pravnorelevantne) da su predmetne cijevi postavljene, na kojem području su postavljene, od koga su postavljene i da je eventualno njihovo postavljanje u svezi s štetom tužitelja. Tužitelji naravno ne dokazuju ni štetnu radnju ovdje tuženika, protupravnost u postupanju, osnov i razlog odštetne odgovornosti. Tuženik je u svom očitovanju u ovom inspekcijskom postupku naveo kako nema saznanja o postavljanju predmetnih cijevi u trup ceste, niti o vremenskom razdoblju njihova postavljanja, te nije izdao vodopravne uvjete za postavljanje tih cijevi. Vodni režim koji je uspostavljen u vrijeme realizacije FAO projekta izgradnjom melioracijskog sustava Opuzen ušće ne može se mijenjati prema pojedinačnim zahtjevima. U vrijeme građenja navedenog sustava 1968. godine pojedinačne meliorirane močvarne površine uz vodotok Crepinu svojim kanalima bile su povezane sa Crepinom, dok su predmetna zemljišta od melioracijskog sustava odvojena Separacijskim nasipom Crepina. Jedina promjena od 1968.g nastala je izgradnjom poljskog puta uz obale vodotoka Crepina te su gradnjom prometnice postojeće veze lokalnih kanala zamijenjene cijevima u trupu izgrađene prometnice kako bi se zadržao postojeći vodni režim zemljišta. Voda iz Crepine ne upušta se u kanale predmetnim cijevima, već se njima održava isti nivo vodnog lica u kanalima kao i u Crepini. U vrijeme velikih voda i oborina kada je ustava Crepina zatvorena, višak oborinske vode se kroz te cijevi vraća u vodotok Crepina. Sve cijevi koje su postavljene u trupu nerazvrstane ceste k. čbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u vlasništvu Grada Opuzena trebaju se zadržati u prostoru jer su iste u funkciji odvodnje viška oborinskih voda sa poljoprivrednog zemljišta na području uz Crepinu. Dakle, jedan dio poljoprivrednog zemljišta u vrijeme izgradnje FAO projekta izgradnjom melioracijskog sustava odvodnje ostao je izvan branjenog područja, odvojen Separacijskim nasipom Crepina, položajem graniči s lokalnom nerazvrstanom cestom k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i vodotokom Crepina k.č.z. 3494 KO [katastarska općina]. Tuženik je preuzimanjem vodotoka Crepina na upravljanje i melioracijskog sustava Opuzen ušće naslijedio tako zatečeno stanje i takav vodni režim. Tuženik nije izdao vodopravne uvjete za eventualne zahvate na predmetnom prostoru u trupu nerazvrstane ceste u vlasništvu Grada Opuzena. Dakle, u konkretnom slučaju šteta koju trpe tužitelji nije nastala na način i uslijed uzroka kako tvrde tužitelji. Propuštanje tužitelja da poduzmu potrebne radnje, odnosno melioracijske i aglomeracijske mjere radi prilagođavanja svojih zemljišta uvjetima potrebnim za sadnju odgovarajućih kultura na predmetnom području i djelovanje trećih osoba, ukoliko se dokaže da su postavile sporne cijevi zbog kojih poplavljuju nekretnine tužitelja, uzrok su nastanka štete. Navedene tvrdnje tuženika o uzroku plavljena nekretnina tužitelja biti će dokazane provođenjem vještačenja po vještaku geodetske struke i građevinskom vještaku hidrotehničke struke. Dakle, tuženik ustraje u otklanjanju svoje odštetne odgovornosti po ovom štetnom događaju budući je isti postupao u svemu kako je trebalo. Ne egzistira odgovornost tuženika i obzirom na obvezu utvrđenu obvezujućim propisima glede obavljanja djelatnosti tuženika na području na kojem se nalaze nekretnine tužitelja. Stoga, tuženik ustraje u svim istaknutim navodima i prijedlozima.

4. Tužitelji osporavaju kao neosnovane i iskonstruirane navode iz odgovora na tužbu, kao i navode iz tuženikova podneska od 4. prosinca 2023. godine. Sporni odnos parničnih stranaka, po mišljenju tužitelja, u prvom redu treba sagledati prema odredbama Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 66/19.) i Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.). Tuženik u cijelosti otklanja svoju odštetnu odgovornost, navodeći da uzrok štete nije u njegovu protupravnom postupanju i da nekretnine na kojima se šteta dogodila nisu u području koje spada u njegovu nadležnost u okviru obavljanja njegove djelatnosti propisane zakonom Tuženikove zakonske ovlasti i obveze propisane su, između ostaloga, Zakonom o vodama, pri čemu tužitelji posebno apostrofiraju njegove odredbe iz:

- članka 1. stavka 1., kojima je propisano da se tim zakonom uređuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro

- članka 16. stavka 1. i 2., kojima je propisano da javnim vodnim dobrom sukladno tome zakonu upravljaju Hrvatske vode, osim kada je ovim Zakonom drukčije određeno, te da se pod upravljanjem iz stavka 1. toga članka smatra održavanje, korištenje i čuvanje javnoga vodnoga dobra za namjene kojima javno vodno dobro služi

- članka 121., kojima je propisano da se pod održavanjem voda smatra i održavanje prirodnih i umjetnih vodotoka i drugih voda te da se usluge održavanja voda izvode u kontinuitetu tijekom svih kalendarskih mjeseci u godini i njihovo se izvođenje ne može isključiti pojedinačnim aktom donesenim na temelju toga zakona ili posebnih propisa

- članka 141. stavka 1. točke 8, kojima je propisano da je radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima zabranjeno u vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, melioracijske i druge kanale i u inundacijskom području odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava

- članka 148. stavka 1., kojima je propisano da se za štete nastale štetnim djelovanjem vode (poplave, bujice, led i dr.) izvan vodnog dobra odgovara se po osnovi krivnje

- članka 169. stavka 1., kojima je propisano da se vodopravna dozvola za korištenje voda izdaje se za svako korištenje voda iz članka 86. toga zakona koje prelazi opseg iz članaka 88. i 89. toga Zakona, osim za korištenje voda za koje se prema tom zakonu izdaje koncesija iz članka 177. stavka 1. toga zakona ili korištenje iz članka 170. toga zakona.

- članka 199. stavka 1. i 2., kojima je propisano da je djelatnost Hrvatskih voda upravljanje vodama u granicama poslova iz stavka 2. toga članka, u stavku 2. toga članka je, između ostaloga propisano, da su poslovi Hrvatskih voda

- u uređenju voda i zaštiti od štetnog djelovanja voda - praćenje i utvrđivanje hidroloških prilika (uključujući motrenje, prikupljanje, kontrolu, obradu, čuvanje i objavu hidroloških podataka, analizu hidrološkog režima, prognozu hidroloških ekstremnih pojava, poplava i suša), procjena poplavnih rizika, praćenje stanja vodotoka i stanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina; investitorski poslovi u gradnji i održavanju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina; upravljanje projektima gradnje regulacijsko-zaštitnih vodnih građevina; nadzor nad građenjem i održavanjem regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina; upravljanje poplavnim rizicima; rukovođenje i nadzor te provedba preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava

- upravljanje javnim vodnim dobrom

- članka 208., kojima je propisano da poslove vodočuvarske službe, rukovanja i održavanja strojarske i električne opreme na crpnim stanicama za obranu od poplava, rukovanja i održavanja uređaja na regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama (uređaji na branama i ustavama), rukovanja i održavanja vodomjernih stanica (limnigrafi, automatske vodomjerne stanice i sl.), poslove iz članka 114. stavka 2., članka 115. stavka 2. i članka 116. stavaka 1. i 3. toga Zakona obavljaju Hrvatske vode

- članka 223. stavka 1, kojima je propisano da poslove neposrednog nadzora nad stanjem voda i vodnih građevina, protupravnog korištenja javnoga vodnog dobra i protupravnog otuđenja šljunka i pijeska i drugoga materijala (gline, zemlje, kamena i dr.) radi sprječavanja, utvrđivanja i uklanjanja onečišćenja voda, oštećenja vodnih građevina i nanošenja štete javnoj imovini obavljaju vodočuvari.

Što se, pak, tiče ZOO-a, tuženikova odštetna odgovornost propisana je (i) odredbama članka 1048., s obzirom na to da tuženik, kao pravna osoba koja u okviru svoje djelatnosti između ostalog organizira provođenje mjera obrane od poplava i tehničko i gospodarsko održavanje korita i obala vodotoka i vodnih građevina, predstavlja osobu koja obavlja djelatnost od javnog interesa, te kao takav odgovara za štetu ako bez opravdanog razloga obustavi ili neredovno obavlja usluge. Tužitelji se protive tuženikovu prijedlogu za provođenje vještačenja po građevinskom vještaku hidrotehničke struke jer je sudski vještak za hidrogeologiju i dr. Goran Mazija, koji je nalaz i mišljenje izradio u izvanparničnom postupku vođenom pred naslovljenim sudom pod poslovnim brojem: R-113/2022, taj nalaz i mišljenje izradio stručno i cjelovito, u skladu s pravilima struke. Vještak geodetske struke SR je također u navedenom izvanparničnom postupku izradio cjelovit i stručan nalaz i mišljenje. Te vještake sud treba saslušati u ovom postupku i tek nakon toga odlučiti o tuženikovu prijedlogu za provođenje novog vještačenja, po drugim vještacima. Neosnovano tuženik navodi da je melioriranje u Dolini Neretve izvršeno na temelju privatnih inicijativa (jendečenjem) te da je ono provedeno sukladno potrebama pojedinaca. Naime, općepoznata je činjenica da je bageriranje izvršeno prema uputama inženjera bivšeg PIK-a Neretve, Opuzen, jer nitko nije smio bagerirati zemljište bez prethodne suglasnosti tog bivšeg društvenog poduzeća. Nadalje, tuženikove tvrdnje, da su nekretnine tužitelja izvan branjenog, područja ničim nisu dokazane. I koji su to akti koji definiraju koja su područja branjena, a koja nisu?! Navod, da su u trupu prometnice koja vodi uz Crepinu prije postavljene cijevi i da ih treba zadržati, jer da su u funkciji odvodnje viška oborinskih voda s poljoprivrednog zemljišta na području uz Crepinu, ne samo što je u većem dijelu neistinit, protivan je svim aktima koji uređuju to pitanje jer cijevi ne služe za održavanje vodnog režima s druge strane navedene prometnice, a niti im je to svrha. Da im je to svrha, te bi cijevi bile za odvodnju, a ne suprotno, kao što je ovdje slučaj. Svi kanali (jendeci) su u privatnom vlasništvu pa se postavlja pitanje kako se može održavati vodni režim u privatnim kanalima, i to na način da postavljene cijevi u trupu ceste služe za crpljenje vode iz rijeke Crepine u privatne kanale vlasnika, i to sve bez plana upravljanja i vodopravnih dozvola. Tužitelji predlažu sudu da pozove tuženika da u spis dostavi Plan upravljanja za predmetno područje, i to za posljednjih 30 godina. Postavljanjem cijevi opisanih u tužbi u velikoj mjeri je narušen postojeći vodni režim. To je činjenica. Tuženik stalno upire na to da navedena prometnica uz rijeku Crepinu ne predstavlja nasip te da se separacijski nasip Crepina nalazi na drugom mjestu. Međutim, tuženik zanemaruje činjenicu da gotovo pedeset godina neprekidno, i to sve do postavljanja triju predmetnih cijevi u trup nerazvrstane ceste uz rijeku Crepinu, zemljište tužitelja, a niti druga zemljišta na ovom području, nisu plavila, a poljoprivredne kulture su se mogle nesmetano obrađivati. Tek nakon postavljanja predmetnih cijevi nastao je problem s plavljenjem zemljišta; zemljišta tužitelja plave, nasadi su pod vodom i zbog toga su propali, uništeni. Dakle, u konkretnom slučaju je nebitno to što prometnica uz rijeku Crepinu nije nasip za obranu od poplave. Ono što je ovdje bitno jest to da se nakon postavljanja predmetnih cijevi velike količine vode iz rijeke Crepine upuštaju u privatne kanale s druge strane navedene prometnice i ta voda kroz te kanale dolazi do nekretnina tužitelja, koje plave. I u takvoj situaciji, što čini tuženik? On između separacijskog nasipa Crepina i nekretnina u vlasništvu tužitelja izgrađuje preljevnice, koje je postavio na toliko visokim kotama da voda, koja se zadržava u kanalima uz nekretnine tužitelja, kao i na tim nekretninama, ne može oteći u kanal koji vodi paralelno uz navedeni nasip, što prije izgradnje tih preljevnica nije bio slučaj. Prema tome, tuženik je, s jedne strane, propustio radnje na sprečavanju postavljanja predmetnih cijevi, odnosno radnje radi uklanjanja tih cijevi, kroz koje velike količine vode dolaze na nekretnine tužitelja, dok je s druge strane onemogućio otjecanje te vode kroz separacijski kanal u čiji trup su davno postavljene cijevi radi odvodnje vode u veliki kanal koji se proteže paralelno s tim nasipom. Tuženik plavljenje na nekretninama tužitelja pokušava obrazložiti tvrdnjama da su ta zemljišta slegnuta. Međutim, do slijeganja tih zemljišta nije došlo i radi se o još jednoj tuženikovoj konstrukciji. Inspekcijski nadzor na koji se tuženik poziva je potpuno nebitan u ovoj parnici. Naime, u tom postupku Državni inspektorat RH, Područni ured Split, Služba za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, Viša vodopravna inspektorica, nije proveo vještačenje i nije mogao pukim saslušanjem nekolicine svjedoka utvrditi pravo stanje stvari. Tužitelj MR navodi da je pokrenuo upravni spor pred Upravnim sudom u Splitu radi poništenja rješenja Glavnog državnog inspektorata RH od 17. listopada 2023. godine, kojim je odbijen njegov prigovor na obavijest - odgovor po postupanju Više vodopravne inspektorice do 10. srpnja 2023. godine. Tuženik je već podnio odgovor na tužbu u tom upravnom sporu. Imajući u vidu veliku vrijednost predmeta ovoga spora, tužitelji smatraju da bi bilo uputno da sud, kada se za to ostvare zakonski uvjeti, donese međupresudu te, tek po njenoj pravomoćnosti, izvede dokaze na okolnost visine utužene štete.

5. Ovaj sud je dana 25. listopada 2024. i donio međupresudu poslovni broj Pn - 12/2023 kojom je utvrdio da je osnovano potraživanje tužitelja prema tuženiku na ime naknade imovinske štete, a koja međupresuda je povodom tuženikove žalbe u tom dijelu i potvrđena odlukom Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž- 774/2024 od 1. listopada 2025.

6. U nastavku postupka je trebalo odlučiti o visini tužbenog zahtjeva.

7. Nakon što je tuženik podnio prijedlog za dopuštenje revizije, zatražio je prekid ovog postupka do donošenja odluke po podnijetom prijedlogu za dopuštenje revizije sukladno čl. 213. Zakona o parničnom postupku, navodeći da je zakon predvidio mogućnost prekida postupka ako odluka u postupku ovisi o prethodnom pitanju koje se rješava u drugom postupku.

8. Sud je odbio tuženikov prijedlog za prekid ovog postupka jer je prethodno pitanje već riješeno u ovom postupku, tako da nije slučaj, kako to tuženik interpretira, da se prethodno pitanje rješava u nekom drugom postupku. Prijedlog za dopuštenje revizije nije razlog za prekid postupka.

9. Tužitelji su na ročištu za glavnu raspravu 21. siječnja 2026. povukli tužbu u dijelu u kojem od tuženika potražuju naknadu štete na objektima za iznos od po 5.000,00 €, navodeći da povlače iz razloga kako bi se postupak ubrzao, kao i činjenicu da bi trebalo provesti građevinsko vještačenje, a kojem povlačenju se tuženik nije usprotivio.

10. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u sve priložene isprave, spis Državnog inspektorata PU Split Klasa: UP/I-325-01/22-01/201, spis ovog suda poslovni broj R1-113/2023 u kojem su provedena vještačenja, saslušanjem vještaka Gorana Mazije, SR i KR, saslušanjem svjedoka JR, FR, ĐR, PR, LR, VR, UR i DR te saslušanjem parničnih stranaka.

11. Na temelju ocjene provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje u tekstu ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

12. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete nastale tužiteljima uslijed plavljenja njihovih nekretnina, odnosno štete na nasadima, s nalogom tuženiku da ukloni tri cijevi koje su ugrađene u trup nerazvrstane ceste, označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 19457 m[2] (Grad Opuzen - javno dobro u općoj uporabi), a koje cijevi, koje je u svojem nalazu u mišljenju iz ožujka 2023. godine opisao SR iz [adresa], stalni sudski vještak za geodeziju, povezuju rijeku Crepinu, označenu kao kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 109846 m[2] (Republika Hrvatska - javno vodno dobro u općoj uporabi, pod upravljanjem Hrvatskih voda), s kanalima (jendecima) kojima voda dolazi na nekretnine u vlasništvu tužiteljice pod 1), označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 6881 m2, i kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 9460 m2, obje k. o. [katastarska općina], i na nekretninu u suvlasništvu tužitelja pod 2) MR i tužiteljice pod 3) AR, označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 6129 m[2] , k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica pod 1. potražuje iznos od 286.910,68 eura, dok tužitelji pod 2. i 3. potražuju iznos od 133.473,60 eura, sa zakonskim zateznim kamatama.

13. Prema odredbi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 – dalje u tekstu ZOO) šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

13.1 Prema odredbi čl. 1047. ZOO-a:

(1) Svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta njemu ili drugome, kao i da se suzdrži od djelatnosti od koje proizlazi uznemirivanje ili opasnost štete, ako se uznemirivanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama.

(2) Sud će na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje nastanka štete ili uznemirivanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne učini.

(3) Ako šteta nastane u obavljanju općekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadležnog tijela, može se zahtijevati samo naknada štete koja prelazi uobičajene granice (prekomjerna šteta).

(4) Ali se u tom slučaju može zahtijevati poduzimanje društveno opravdanih mjera da se spriječi nastupanje štete ili da se ona smanji.

14. Iz spisa ovog suda poslovni broj R1-113/2022 proizlazi da je u tom predmetu sud proveo uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika SR, vještaka za hidrogeologiju Gorana Mazije, poljoprivrednog vještaka KR i građevinskog vještaka BR.

15. Vještak geodezije SR je dostavio nalaz i mišljenje u kojem je prikazao šire područje predmeta spora koje se odnosi na poplavljivanje predmetnih parcela uslijed dotoka vode iz vodotoka Crepina kanalima koji se nalaze do predmetnih parcela. Na fotografijama je prikazao vodotok i cijevi u vodotoku te je na skici lica mjesta prikazao i kote vrha cijevi, dna cijevi te kote terena kao i pozicije preliva.

16. Iz nalaza i mišljenja vještaka Gorana Mazije proizlazi da je iz svih prikazanih fotografija koje su uz ostalo sadržane i u nalazu vještaka geodetske struke, vidljivo kako je neovlaštenim prekopom ceste uz nasade mandarina, naranči, šipaka i dr., a koje cijevi su prokopom spojene u korito rijeke Crepine, došlo je do plavljenja meliorirane zemlje koja je na nižoj koti, na koji način sva voda gravitacijski otječe sa više na nižu kotu u smjeru nekretnina i nasada Predlagatelja osiguranja dokaza. Posljedično, nastaje šteta u smislu potapanja nasada. Prokopavanjem puta, obrambeni nasip je prekinut, te gubi funkciju zbog koje je izveden, a to je da štiti plavljenje obradivih – plodnih površina, te postaje vodotokom. Dakle, u konkretnom slučaju ne dolazi do izlijevanja vode iz vodotoka preko obrambenog nasipa već do neovlaštenog i prekomjernog propuštanja vode iz korita rijeke Crepine u smjeru nekretnina Predlagatelja. Svi oni koji su svoje čestice/zemljišta uz rijeku Crepinu, spojili kanalima i propustima sa koritom rijeke s ciljem održavanja režima voda na svojim poljoprivrednim zemljištima izvan uređenog melioracijskog sustava Opuzen - ušće, učinili su to bez suglasnosti Hrvatskih voda i bez ishođenih vodopravnih uvjeta, odnosno dobivenih vodopravnih dozvola. Hrvatske vode, predmetne vodne građevine, korita rijeka, moraju nadzirati i održavaju u skladu s odredbama Zakona o vodama (NN 66/19, 84/21, na snazi od 31.07.2021) i Pravilnicima za upravljanje, što je u djelu nadzora i uklanjanja nelegalno izvedenih propusta propušteno učiniti. Prema javno dostupnim podacima evidentiranih u „Popisu vodopravnih dozvola za ispuštanje otpadnih voda. Na području Grada Opuzena“ izdane su samo dvije vodopravne dozvole i to pod rednim brojem 207 i 859.

- 207 Opuzen BORAS PROMET D.O.O. OIB: 30890703701, KLASA: UP/I-325- 04/22-07/0000094, Ur.BROJ: 374-24-3-22-3, Rok važenja od 10.05.2022., do 31.05.2024.

- 859 Opuzen ODVODNJA OPUZEN D.O.O., OPUZEN - AGLOMERACIJA OPUZEN, OIB: 99530936939, KLASA: UP/I-325-04/18-05/0000114, Ur.BROJ: 374- 24-3-18-2, Rok važenja od 28.05.2018., do 31.05.2024. – Napomena: Preispitivanje je u tijeku

Za zahvaćanje voda nije izdana niti jedna vodopravna dozvola ili koncesija, pa tako niti za izvedene propuste iz korita rijeke Crepine. S time u vezi skreće pažnju i na slijedeću dokumentaciju – Službeni glasnik Grada Opuzena, te Treće izmjena Prostornog plana uređenja Grada Opuzena, a dijelove kojih dokumenata je priložio u izvornom obliku.

17. Iz iskaza vještaka SR proizlazi da je u postupku osiguranja dokaza koji se vodio na ovom sudu bio prisutan uviđaju na licu mjesta te je dostavio pisani nalaz i mišljenje. Tijekom osiguranja dokaza napravljena su geodetska mjerenja lica tj. površine vode na kanalu Crepina i pozicija na kojima su od betona napravljeni prelivi sa ciljem da se utvrde da li se samo kote izrađenih preliva nalaze iznad kote lica vode kojim je potopljeno okolno zemljište. Ostaje u svemu kod svog pisanog nalaza i mišljenja kojeg je dostavio u gore navedenom spisu. Prema njegovom dosadašnjem iskustvu kota preliva se nalazi iznad samoga zemljišta tj. sami vrh preliva je trebao biti u odnosu na okolno zemljište puno niže postavljen tako da bi voda mogla nesmetano oticati u njega, ali izjavljuje da je to pitanje namijenjeno vještaku građevinske struke.

17.1. Zamjenik punomoćnika tuženika je prigovorio iskazu vještaka te je istaknuo kako u ovom postupku provedeno vještačenje i nalaz vještaka geodetske struke u opsegu kako je učinjeno u postupku osiguranja dokaza nije dostatno za utvrđenje relevantnih činjenica u ovoj pravnoj stvari te je potrebno izvesti vještačenje po vještaku geodetske struke, međutim, na okolnost utvrđenja visine kota nekretnina tužitelja i uspoređivanje istih s karakteristikama vodnog režima područja Crepina, odnosno geodetski snimiti površinu zemljišta u apsolutnim visinskim kotama ravninskoj kartografskoj projekciji i visinskom datumu RH (HTRS 96/TM i HVRS 71) 17.2. Vještak SR je u odnosu na prigovor zamjenika punomoćnika tuženika istaknuo da je samo geodetsko vještačenje napravljeno u skladu sa svim koordinatnim sustavima RH, kako položajno, tako i visinski, te su visine i položaj koordinata tj. njihov prilaz na skicama lica mjesta su dane u koordinatnom sustavu HTRS 96/TM i visinskom koordinatnom sustavu HVRS 71. Također je istaknuo vezano za snimanje i prikazivanje koordinata okolnog terena da je na skici lica mjesta broj 3 prikazana kota visine terena okolnog zemljišta, a koje je po svojoj visini sa susjednim zemljištima podjednako. Također na parcelama 600/2, 600/3, prikazana su kote ulaska u objekte, a na samim fotografijama, koje su sastavni dio vještva, vidljivo je da je zemljište oko tih objekata poplavljeno.

18. Vještak Goran Mazija je iskazao da je sudski vještak za geotehniku, geologiju, hidrogeologiju, ekološku zaštitu voda, geologiju okoliša, mineralne sirovine, rudarstvo i utjecaj na okoliš. On je u postupku osiguranja dokaza koji se vodio na ovom sudu bio prisutan uviđaju na licu mjesta te je dostavio pisani nalaz i mišljenje. U cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja iz spisa ovog suda poslovni broj R1 - 113/2022. Vještački nalaz kolege SR bio mu je podlogom u dijelu prikaza različite visinske kote parcela koja se nalaze uz rijeku Crepinu, a kroz koje se propustima ulijeva boda iz iste. U odnosu na nekretnine tužitelja čija kota je niža i u kojem smjeru se odvija tečenje vode, na str. 32-37 svoga nalaza naveo je obveze i postupanja proizišla iz prostornog plana Grada Opuzena objavljenog u službenom glasniku gdje je jednoznačno navedeno koji zahvati se ne smiju raditi u koritu rijeke, a koji su izvođenjem propusta učinjeni. Jednako tako, obveza vodopravnih inspektora bila je utvrditi takav zahvat te narediti sanaciju obale korita o trošku onoga koji je zahvat izveo, odnosno o svom trošku, ukoliko ne utvrdi počinitelja. Obzirom na visinske kote koje su niže na nekretninama tužitelja došlo je do otjecanja i zadržavanja vode u donjem dijelu gdje su nekretnine tužitelja. Kako je na tom dijelu od strane Hrvatskih voda izveden nasip koji se koristi kao pristupni put, a u dijelu kojeg su postavljeni propusti, tada su isti trebali i služiti za otjecanje i rasterećenje vode s poljoprivrednih nekretnina, no budući su preljevnice bile na koti koja je po prilici 50 cm viša od kote tla, tada je za preljev bilo potrebno prvo poplaviti tih pola metra da bi se otjecanje uopće desilo. Osiguranjem dokaza bilo je vidljivo kako je netko na preljevnici uz susjednu nekretninu tužiteljevih samostalno uklonio dio preljevnice te se danom očevida samo na toj preljevnici odvijalo otjecanje vode. Na svim ostalima voda je stajala, a preljevnice su bile suhe. Kako se tlo sastoji od krute, tekuće i plinovite faze pri čemu tekuća i plinovita faza ispunjava porni prostor tla, tada je natapanjem i saturacijom vode došlo do istiskivanja kisika iz tla, na koji način je gubitkom istoga logično uvenuće nasada. U odnosu na tuženikov prigovor da bi vještačenje u ovom predmetu trebalo povjeriti građevinskom vještaku hidrotehničke struke navodi da osoba koja je hidrolog podrazumijeva znanje hidrotehnike što u obrnutom slučaju nije. Režim zaštite od poplava se provodi po Pravilniku Hrvatskih voda, odnosno Državnom planu obrane od poplava. Kroz ugrađene cijevi u obalu, odnosno korito rijeke, dotječe voda iz rijeke Crepine prvenstveno na najbliže nekretnine te gravitacijski otječe na nižu kotu i zadržava se na istoj. Da nije bilo ovih cijevi ne bi bilo plavljenja, odnosno prisutnost cijevi i mogućnost kontinuiranog dotoka vode čini da su nekretnine tužitelja praktički čitave godine poplavljene. Za slučaj da tih cijevi nema, onda bi moguća plavljenja kraćeg vremena trajanja bila moguća samo za visokih oborina, no opet iz razloga što visinska kota preljevnice je 50 cm iznad tla, no kad bi i taj uvjet bio eliminiran, onda bi, zbog nagiba terena koji je veći od 2 %, voda gravitacijski otjecala dalje, dakle ne bi se zadržavala na nekretnini tužitelja. Teoretski je moguće da procjedne vode mogu kod ovako narušenog korita biti uzrok plavljenja, ali korito ne bi smjelo biti narušeno. Kad bi količina oborina bila 130 mm, kao što je bila 26. veljače 2024. kako to navodi pun. tuženika, onda je moguće plavljenje u uvjetima kakvi su zatečeni 2023., a gdje su kote preljevnice bile oko 50 cm više od kote terena. Da bi se otjecanje ostvarilo, bilo je potrebno da preljevnica bude u koti terena, kada ne bi postojao razlog zadržavanja vode, već bi ista gravitacijski otjecala u smjeru nižih kota. Vezano na poseban upit zam. pun. tuženika za način vraćanja vode koja je već istekla iz Crepine kroz nelegalne propuste, ne vidim smisao zašto bi se ta voda koja je gravitacijski već otekla, vraćala u rijeku Crepinu. Ono što je nužno učiniti da bi se štetni utjecaj na nekretnine tužitelja uklonio jest zatvoriti sve nelegalno izvedene propuste iz korita rijeke Crepine te sniziti kotu preljevnica u nasipu koji prolazi pokraj nekretnina tužitelja. Uz te dvije radnje eliminirati će se svi štetni utjecaji na nasade poljoprivrednih kultura nekretnina tužitelja. U koji kanal bi trebalo otjecati, za to bi trebalo imati kartu ispred sebe. Na nemelioriranim zemljištima infiltracija, odnosno prihrana vode u tlo, vrši se navodnjavanjem npr. kap po kap, uređajima za špricanje vode i sl. Vrijednost od 130 l/m[2] odgovora vrijednosti vjerojatnosti pojave tisućljetnih voda i gotovo je sigurno da u takvim uvjetima dolazi do plavljenja, a za utvrditi mogućnost prihvata ili infiltracije vode u tlo, potrebno je prethodno provesti uzorkovanja i terenska istraživanja što niti je traženo, niti je provedeno. Postoji li eventualni doprinos ili propust vlasnika nekretnina kod nemeliornih površina, odgovor na to pitanje će trebati dati agronom. Sasvim sigurno može utvrditi uzročno posljedičnu vezu od potapanja nekretnina tužitelja do kojih je došlo ispuštanjem vode kroz više propusta rijeke Crepine, a koje činjenje je jednoznačno zabranjeno izmjenama i dopunama prostornog plana Opuzena u dijelu odredbe za provođenje koji tekst je priložio u svome nalazu te boldanim slovima naznačio sve što se ne smije činiti, a gdje se navodi da je zabranjeno bilo kakvo kopanje, bušenje bez ishođenja vodopravnih uvjeta te obavljanje drugih radnji kojima se može utjecati na promjene vodotoka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava, a što je izvođenje propusta učinjeno. I kao što je već iskazao sanacijom obala te spuštanjem kote na preljevnicama eliminirali bi se svi štetni utjecaji.

19. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva vještakinja Dražana Grga je dostavila nalaz i mišljenje u postupku osiguranja dokaza poslovni broj R1-113/2022, a njezin zadatak je bio izvršiti sve potrebne radnje i uviđaje radi procjene eventualno počinjene i buduće štete na predmetnim nasadima i to za svaku k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] pojedinačno, odnosno da procijeni stanje i broj nasada, eventualni uzrok stanja nasada, smanjenje prinosa, troškove replantažiranja i izmakle dobiti od 2020. godine pa do predaje vještva sudu, a vezano za plavljenje zemljišta na kojima su navedeni nasadi.

19.1. Iz nalaza i mišljenja proizlazi slijedeće:

PROCJENA ŠTETE NA NASADIMA POJEDINAČNO

ZEMLJIŠTE CREPINA k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. – vlasnica NR

Mjesec Kultura/sorta/ Broj Prinos po Ukupni Troškovi Cijena Ukupni /Godina starost stabala kg/stablu godišnji

€/kg/l godišnji

prinos u kg

prihod u €

06/2020 Mandarine/ 300

15.000 20 % 0,45 5.400

Mandarine/S 125

7.500 20 % 0,45 2.700

aigon 1987

Mandarine/ 128

4.480 20 % 0,45 1.612,80

Masline/Lecc 6

65 390 kg/32 l 20 % 7,96 203,78 ino, 2000

ulja

Orah/Pecka 2

70 kg 10 % 10

m, 2000

jezgre

UKUPNO 10.546,58 €

Mjesec Kultura/sorta/s Broj Prinos po Ukupni Troškovi Cijena Ukupni /Godina tarost stabal kg/stablu godišnji

€/kg/l godišnji

prinos u kg

prihod u €

2021 Mandarine/

16.500 20 % 0,45 5.940

A 1987

Mandarine/Sai 125

6.500 20 % 0,45 2.925

gon 1987

Mandarine/

5.120 20 % 0,45 1.843,20

Chahara 2001

Masline/Leccin 6

60 360 kg/30 l 20 % 9,29 222,96 o, 2000

ulja

Orah/Peckam, 2

70 kg 10 % 10

jezgre

UKUPNO 11.561,16 €

Mjesec Kultura/sorta/ Broj Prinos po Ukupni Troškovi Cijena Ukupni

/Godina starost stabala kg/stablu godišnji

€/kg/l godišnji

prinos u kg

prihod u €

2022 Mandarine/ 300

18.000 20 % 0,45 5.400

Mandarine/S 125

8.125 20 % 0,45 2.925

aigon 1987

Mandarine/ 128

5.120 20 % 0,45 1.843,20

Masline/Lecc 6

60 360 kg/30 l 20 % 7,96 222,96 ino, 2000

ulja

Orah/Pecka 2

70 kg 10 % 10

m, 2000

jezgre

UKUPNO

11.021,16

Mjesec Kultura/sorta/ Broj Prinos po Ukupni Troškovi Cijena Ukupni

/Godina starost stabala kg/stablu godišnji

€/kg/l godišnji

prinos u kg

prihod u €

04/2023 Mandarine/ 300

18.000 20 % 0,45 6.480

Mandarine/S 125

7.500 20 % 0,45 2.700

aigon 1987

Mandarine/ 128

5.120 20 % 0,45 1.843,20

Masline/Lecc 6

65 390 kg/32 l 20 % 11,25

ino, 2000

ulja

Orah/Pecka 2

70 kg 10 % 10

m, 2000

jezgre

UKUPNO

11.977,20

ZEMLJIŠTE CREPINA k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. – vlasnica Marica Vukša 700 stabala šipka, barski krupno zrno, sađeni 2003. godine

Godin Kultura/sorta Staros Urod Cijena po Troškov Ukupno a

/broj

t stablu/k kg u € i

17 god. 30 kg 0,70 €

10 % 13.230 €

2020 ŠIPAK barski

700 stabala

18 god. 35 kg 0,65 €

10 % 14.332,50 €

2021 ŠIPAK barski

700 stabala

19 god. 30 kg 0,70 €

10 % 13.230 €

2022 ŠIPAK barski

700 stabala

20 god. 30 kg 1,00 €

10 % 18.900 €

2023 ŠIPAK barski

700 stabala

UKUPNO

59.692,5 €

ZEMLJIŠTE CREPINA k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

vlasnici MR i TR

na kojoj se nalazi nasada oko 500 mandarina starih oko 40 godina, devet maslina i objekt koji je ozakonjen rješenjem o izvedenom stanju od 24.veljače 2014.god.

MJEŠOVITI VIŠEGODIŠNJI NASADI

Mjesec Kultura/sorta/star Broj Prinos Ukupni Troškovi Cijena Ukupni /Godina

ost

stabala po godišnji

€/kg/l godišnji

kg/sta prinos u kg

prihod u € blu

2020 Mandarine/

395 50 19.750 20 % 0,45 7.110 € A 1987. g.

Mandarine/ S 153 40

6.120 20 % 0,55 2.692,80 €

1999.g.

Limuni /2005.g.

15 20

20 % 0,75 180 €

Naranče/

14 35

20 % 0,75 294 €

[adresa]

K,1997.g

Maslina,sorta

75 525 kg/35 l 20 % 7,96 278,60 € Leccino,1998.g.

UKUPNO 10.555,40

€

Mjesec Kultura/sorta/star Broj Prinos Ukupni Troškovi Cijena Ukupni /Godina

ost

stabala po godišnji

€/kg/l godišnji

kg/sta prinos u kg

prihod u € blu

2021 Mandarine/

395 52 20.540 20 % 0,45 7.394,40 € A 1987. g.

Mandarine/ S 153 45

5.508 20 % 0,55 3.029,40 €

1999.g.

Limuni /2005.g.

15 25

20 % 0,75 225 €

Naranče/

14 38

20 % 0,75 319,20 €

[adresa]

K,1997.g

Maslina,sorta

65 455 /33 l 20 % 9,29 306,57 € Leccino,1998.g.

UKUPNO

11.274,57

Mjesec Kultura/sorta/star Broj Prinos Ukupni Troškovi Cijena Ukupni /Godina

ost

stabala po godišnji

€/kg/l godišnji

kg/sta prinos u kg

prihod u € blu

2022 Mandarine/

395 55 21.725 20 % 0,45 7.821 € A 1987. g.

Mandarine/ S 153 50

7.650 20 % 0,55 3.366 €

1999.g.

Limuni /2005.g.

20 % 0,75 225 €

Naranče/

20 % 0,75 310,80 €

[adresa]

K,1997.g

Maslina,sorta

65 455/30 l 20 % 10,62 318,60 Leccino,1998.g.

UKUPNO

12.041,40

Mjesec Kultura/sorta/star Broj Prinos Ukupni Troškovi Cijena Ukupni /Godina

ost

stabala po godišnji

€/kg/l godišnji

kg/sta prinos u kg

prihod u € blu

04/2023 Mandarine/

395 60 23.700 20 % 0,45 8.532 € A 1987. g.

Mandarine/ S 153 45

6.885 20 % 0,55 3.029,40 €

1999.g.

Limuni /2005.g.

20 % 0,75 180 €

Naranče/

20 % 0,75 294 €

[adresa]

K,1997.g

Maslina,sorta

75 525/35 l 20 % 11,25 393,75 € Leccino,1998.g.

UKUPNO

12.429,15

Sukladno zadatku suda vještak je izvršio sve potrebne radnje i uviđaje radi procjene eventualno počinjene i buduće štete na predmetnim nasadima i to za svaku k.č. kako slijedi: k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] pojedinačno, izvršena je procjena stanja i broj nasada, podaci o broju nasada uzeti iz Agronet i Arkod sustava, donijeto mišljenje o smanjenom prinosu te prikazani troškovi replantažiranja i izmakle dobiti od 2020.godine pa do predaje vještva sudu, a sve vezano za plavljenje zemljišta na kojima su navedeni nasadi.

ZEMLJIŠTE CREPINA k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. – vlasnica NR

procjena stanja: uništeni nasadi voćnjaka u 100 % jer su sva stabla i krošnja suhi broj nasada: 300 stabala Mandarine sorte Chahara,

125 stabala mandarine Saigon,

128 stabala mandarine sorte A,

6 Maslina sorte Leccino,

2 velika stabla oraha sorte M (podaci uzeti iz Agronet sustava)

Smanjenje prinosa: 100 %

Izmakla dobit od 2020. do 2023. godine iznosi:

godina

IZMAKLA

DOBIT

10.546,58 €

11.561,16 €

11.021,16 €

11.977,20 €

45.106,10 €

UKUPNO

Troškovi replantažiranja: bageriranje, popravak plodnosti tla i gnojidba

Od toga je: voćnjak 4.601m², kanal 2280 m².

Površina samog voćnjaka: 0,46 ha.

Broj uništenih stabala-voćaka na parceli: 300 stabala Mandarine sorte Chahara, 125 stabala mandarine Saigon, 128 stabala mandarine sorte Chahara, 6 Maslina sorte Leccino, 2 velika stabla oraha sorte M

Opis troškova:

za vraćanje 100% uništene, potopljene parcele u prvobitno stanje, stanje prije sadnje voćnih kultura, ovisi o više čimbenika prije svega o stanju i kvalitete poljoprivrednog tla, njenoj zasićenosti vodom i salinitetu. Ti troškovi se sastoje od više radnji , a kao prva od njih je dolazak teške mehanizacije na parcelu, vađenje uništenih voćaka sa korijenom i drugim otpadom, trošak odvoza i zbrinjavanje otpadnog materijala, trošak podizanja nivoa tla na parceli - tzv. bageriranje i trošak odlaska teške mehanizacije. Cijena rada teške mehanizacije u zapuštenim voćnjacima-čišćenje parcele, ovisi o tipu mehanizacije - jačini stroja koji treba doći na parcelu, da li se još nalazi voda na parceli, o količini otpadnog materijala koje treba izvaditi iz tla i utovara u kamion i odvoz otpadnog materijala kamionom na odlagalište. Cijene rada se kreću od 1 € do 2 € po 1m².

Kalkulacija: cijena rada teške mehanizacije u ovom slučaju - čišćenje parcele:

Voćnjak površine od 4.601m² x 1€/1m2 = 4.601,00 €

Cijena sata rada teške mehanizacije za podizanje nivoa tla parcele - tzv. bageriranje,

- stvaranje nove parcele na staroj parceli, ovisi o potrebnim strojevima - rovokopačima ili bagerima, pa za stroj od 5 t je cijena 60 €/1sat, za stroj od 9 t cijena sata je 80 €/1sat i za stroj od 15 t cijena sata rada je 120 €/1 sat.

I na kraju važan podatak jest koja se visina tla nove parcele želi postići preko stare očišćene parcele. Ako se želi ili mora napraviti viši nivo tla onda se gubi na ukupnoj površini zemljišta a cijena rada stroja je veća.

Mišljenje vještaka je da je potrebno podići nivo parcele za min. 0,5 m. Kalkulacija: bageriranje: prosječna, okvirna cijena stroja-bagera od 15 t =120 €/1sat. Za 1000 m² parcele i podizanja nivoa zemljišta za 0,5m visine treba oko 20 radnih sati x 120 €/1sat = 2.400,00 €

Parcela površine od 4.601m² 4,6 x 2.400,00 = 11.040 €

Ako uračunamo sve ukupne troškove:

trošak dolaska teške mehanizacije na parcelu = 100 €

trošak vađenja uništenih voćaka sa korijenom i drugim otpadom i trošak odvoza i zbrinjavanje otpadnog materijala = 4.601,00 €

trošak podizanja nivoa tla na parceli-tzv. bageriranje =11.042,04 €

Trošak odlaska teške mehanizacije = 100 €

Zaključak:

Ukupni troškovi bageriranja: 15.841,00 €

- Troškovi podizanja novog voćnjaka : 4.142,08 €

SVEUKUPNO : 45.106,10 € + 19.983,08 € = 65.089,18 €

ZEMLJIŠTE CREPINA k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. – vlasnica NR

procjena stanja: uništeni nasadi voćnjaka u 100 % jer su sva stabla i krošnja suhi broj nasada : 700 stabala šipka, barski krupno zrno, sađeni 2003. godine

(podaci uzeti iz Agronet sustava)

Smanjenje prinosa: 100 %

Izmakla dobit od 2020. do 2023. godine iznosi:

godina

IZMAKLA

DOBIT

13.230 €

14.332,50 €

13.230 €

18.900 €

59.692,50 €

UKUPNO

Troškovi replantažiranja: bageriranje, popravak plodnosti tla i gnojidba

Površina samog voćnjaka: 0,73ha.

Od toga je: oranica 7.309 m², kanal 2.151m².

Broj uništenih stabala-voćaka na parceli: 700 stabala nara-pitomog šipka starosti oko 25 godina.

Opis troškova za vraćanje 100% uništene, potopljene parcele u prvobitno stanje:

Opis troškova: trošak dolaska teške mehanizacije na parcelu, trošak vađenja uništenih voćaka sa korijenom, trošak odvoza i zbrinjavanje otpadnog materijala, trošak podizanja nivoa tla na parceli -tzv. bageriranje, trošak odlaska teške mehanizacije.

Voćnjak površine od 7.309 m² x 1€/1m² = 7.309,00 €

Podizanje nivoa parcele za min. 0,5m

Cijene sata rada mehanizacije, stroja-bagera za bageriranje pa za stroj od 5 t je cijena 60 €/1sat, za stroj od 9t cijena sata je 80 €/1sat i za stroj od 15 t cijena sata rada je 120 €/1 sat..

Kalkulacija: cijena sata rada teške mehanizacije za podizanje nivoa tla parcele-tzv. bageriranje

Prosječna, okvirna cijena stroja-bagera od 15t =120 €/1sat.

Za 1000 m² parcele i podizanja nivoa zemljišta za 0,5 m visine treba oko 20 radnih sati x 120 €/1sat =2.400,00 €

Parcela površine od 7309 m²: 7,3 x 2.400,00 € = 17.520,00 €.

troškovi:

Trošak dolaska teške mehanizacije na parcelu = 100,00 €

Trošak vađenja uništenih voćaka sa korijenom i drugim otpadom i trošak odvoza i zbrinjavanje otpadnog materijala = 7.309,00 €

Trošak podizanja nivoa tla na parceli - tzv. bageriranje = 17.520,00 €

Trošak odlaska teške mehanizacije = 100,00 €

Zaključak:

Ukupni troškovi bageriranja : 25.029,00 €

Troškovi podizanja novog voćnjaka : 8.500,00 €

SVEUKUPNO : 59.692,50 € + 33.529 € = 93.221,50 €

ZEMLJIŠTE CREPINA k. č. br. [katastarska čestica], površine 6.129 m ² k. o. [katastarska općina]. vlasnici MR i TR

procjena stanja : uništeni nasadi voćnjaka u 100 % jer su sva stabla i krošnja suhi broj nasada : 500 stabala Mandarine

9 Maslina sorte Leccino,

(podaci uzeti iz Agronet sustava)

Smanjenje prinosa : 100 %

Izmakla dobit od 2020. do 2023. godine iznosi:

godina

IZMAKLA

DOBIT

10.555,40 €

11.274,57 €

12.041,40 €

12.429,15 €

UKUPNO 46.300,52 €

Troškovi replantažiranja: bageriranje , popravak plodnosti tla i gnojidba

Od toga je: voćnjak 3.951m², kanal 2.152 m² i gospodarski objekt 26 m².

Površina samog voćnjaka: 0,39 ha.

Broj uništenih stabala-voćaka na parceli: 500 mandarina starih oko 40 godina i devet maslina Opis troškova za vraćanje 100% uništene, potopljene parcele u prvobitno stanje :trošak dolaska teške mehanizacije na parcelu, trošak vađenja uništenih voćaka sa korijenom, trošak odvoza i zbrinjavanje otpadnog materijala, trošak podizanja nivoa tla na parceli-tzv. bageriranje, trošak odlaska teške mehanizacije. Za ovakve zadatke su potrebni više od jednog stroja da bi se zahvat uspješno obavio. Cijena rada teške mehanizacije u zapuštenim voćnjacima-čišćenje parcele, ovisi o tipu mehanizacije-jačini stroja koji treba doći na parcelu, da li se još nalazi voda na parceli, o količini otpadnog materijala koje treba izvaditi iz tla i utovara u kamion i odvoz otpadnog materijala kamionom na odlagalište. Cijene se kreću od 1 € do 2 € po 1m².

Voćnjak površine od 3.951m² x 1€/1m² = 3.951,00 €.

Cijena sata rada teške mehanizacije za podizanje nivoa tla parcele-tzv. bageriranje, ovisi o strojevima-rovokopači ili bageri od 5t, 9 t ili od 15t. U ovom slučaju se treba podići nivo parcele za min. 0,5m.Cijene sata rada mehanizacije, stroja-bagera za bageriranje za stroj od 5t je 60 €/1sat, za stroj od 9 t je 80 €/1sat i za stroj od 15 t cijena sata rada je 120 €/1 sat.

Kalkulacija: cijena sata rada teške mehanizacije za podizanje nivoa tla parcele-tzv. bageriranje

Prosječna, okvirna cijena stroja-bagera od 15t =120 €/1sat.

Za 1000 m² parcele i podizanja nivoa zemljišta za 0,5m visine treba oko 20 radnih sati x 120 €/1sat = 2.400,00 €.

Parcela površine od 3.951m²; 3,95 x 2.400,00 € = 9.480,00 €

Trošak dolaska teške mehanizacije na parcelu = 100 €

Trošak vađenja uništenih voćaka sa korijenom i drugim otpadom i trošak odvoza i zbrinjavanje otpadnog materijala = 3.951,00 €

Trošak podizanja nivoa tla na parceli-tzv. bageriranje = 9.480,00 €

Trošak odlaska teške mehanizacije = 100 €

Zaključak:

Ukupni troškovi bageriranja : 13.631,00 €

Troškovi podizanja novog nasada : 4.142,08 €

SVEUKUPNO : 46.300, 52 € + 17.773,08 € = 64.073,60 €

ZAKLJUČNO: SVEUKUPNA ŠTETA

godina

k.č.

Izmakla Troškovi Podizanje UKUPNO dobit

bageriranja novog

nasada

2020 - 2023 600/2 45.106,10 € 15.841,00 € 4.142,08 € 65.089,18 € 2020 - 2023 600/4 59.692,5 € 25.029,00 € 8.500,00 € 93.221,50 € 2020 - 2023 600/3 46.300,52 € 13.631,00 € 4.142,08 € 64.073,60 € SVEUKUPNO

222.384,28 €

20. Vještakinja KR je usmeno iznijela nalaz i mišljenje navodeći da je u postupku osiguranja dokaza koji se vodio na ovom sudu bila prisutna uviđaju na licu mjesta u prisustvu stranaka i drugih sudskih vještaka te je dostavila pisani nalaz i mišljenje skupa s fotografijama. Kao što je u nalazu i mišljenju navela, nisu mogli ni obići sve nekretnine jer su iste bile poplavljene, a nasadi su bili osušeni. Navela je u nalazu i mišljenju da je plavljenje uzrok zbog kojeg su nasadi osušeni. Što je uzrok plavljenja, nije bio njezin zadatak, već drugog sudskog vještaka. Uslijed dugog zadržavanja vode na tlu dolazi do nepovoljnog vodozračnog odnosa u tlu jer je voda istisnula zrak koji je potreban korijenu, u kojem slučaju se korijen suši jer mu, zbog viška vode, nedostaje kisika. Također je, kao što je to dostavila u sklopu nalaz i mišljenja, izvršila uvid u ARKOD sustav te ustanovila da je nasad bio u rodu i vitalan, a pritom misli prije plavljenja. Njoj je sud dao nalog u kojem razdoblju je bio događaj i od kojeg razdoblja će računati izgubljenu dobit. Ona je broj stabala, odnosno svih kultura, utvrdila temeljem podataka iz ARKOD sustava, zato što su vlasnici dužni dostavljati svaku promjenu broja stabala sa sortama, dok je Agencija za plaćanja u poljoprivredi dužna provjeravati istinitost tih podataka, a oni to čine nasumično putem satelita, tako da u konkretnom slučaju nije vidjela da je bilo promjena u tom smislu. Navela je iz kojeg razloga nije bila u mogućnosti brojiti svako stablo. Kazala je da nisu bili u mogućnosti obići sva stabla zbog poplavljenosti nekretnine, ali je npr. obišla stabla maslina koje je i fotografirala, dok je ostale podatke dobila uvidom u ARKOD sustav, a po izgledu stabala je, kao vještak procjenitelj, mogla utvrditi starost stabala. U odnosu na količinu uroda, postupala je po pravilima struke tako da je uzimala prosječan urod i to na temelju podataka tržišnog informacijskog sustava Ministarstva poljoprivrede za ovo podneblje, a na isti način je utvrdila i cijenu. Nije u mogućnosti tvrditi za svaku pojedinu kulturu kada je nastupilo njezino sušenje jer, kada je bila na uviđaju, nekretnina je bila pod vodom. Ne može utvrditi precizno koliko je vremena potrebno za propadanje stabala u konkretnom slučaju, ali može kazati da je kod mediteranskih kultura plitak pa čim korijen ne može dobivati hranjivo, ne može ni stablo opskrbljivati. Temeljem dostupnih podataka je utvrdila da su konkretne kulture bile u stanju pune rodnosti prije plavljenja. Zbog vremenskih uvjeta koje su bile na dan uviđaja u postupku osiguranja dokaza , ona je skupa s geodetom ponovno izašla na lice mjesta. Zbog proteka vremena se sada ne može izjasniti jesu li o tome bile obaviještene stranke.

20.1. Ponovno saslušana na ročištu od 21. siječnja 2026, je izjavila da je u ovom postupku već dala svoj iskaz na ročištu održanom 15. svibnja 2024. te u cijelosti ostaje kod svog iskaza. Također je u predmetu osiguranja dokaza poslovni broj R1-113/2022 dostavila nalaz i mišljenje od 27. travnja 2023. U skladu s nalogom suda, dva puta je izlazila na predmetne nekretnine, s tim da je drugi put, koliko se sjeća, izlazila zajedno s geodetom, a prvi put u nazočnosti suca i drugih vještaka. Kada je u nazočnosti suca i vještaka obilazila predmetne nekretnine, ovaj jedan dio je bio pod vodom pa je bilo evidentno da ne mogu pristupiti na tu česticu kako bi točno prebrojili broj stabala, ali, kao što sam je navela, koristila je u svome nalazu i mišljenju podatke iz AGRONET-a i podatke iz ARKOD sustava, gdje su evidentirani svi točni podaci o broju stabala za tu česticu zemlje. Temeljem svog vizualnog pregleda i iz iskustva i znanja, s obzirom da je 36 godina sudski vještak, utvrdila je na temelju izgleda habitusa biljke, odnosno stabla, njezin potencijal. Naglasila je da je dužnost i obveza vlasnika nekretnina da svaku izmjenu evidentira putem sustava ARKOD i ARGONET, odnosno broj stabala i njihova starost je evidentna iz tih sustava. Vještačenjem je bilo obuhvaćeno razdoblje od 2020 do 2023., u skladu s nalogom suda. Na poseban upit zamjenice punomoćnika tuženika je li šteta koja je nastala na nasadima mogla nastati od drugih faktora ili isključivo od faktora plavljenja budući se 2018. desila prirodna nepogoda katastrofalnog mraza, a 2019. u studenom je proglašena vremenska nepogoda, budući je palo 200 ml kiše po m[2] , što je objavljeno na portalu Neretvanski mladi izjavila je da ovo što je navedeno, ne mora značiti da je bio obuhvaćen i ovaj lokalitet jer i u slučaju krupe, primjerice gdje je bio oblak, krupa se dogodi samo na tom lokalitetu. Punomoćnik tužitelja je prigovorio pitanju zamjenice punomoćnika tuženika prvenstveno iz razloga što navedeni portal, po njegovim saznanjima, uopće ne postoji, a navedeni podaci uopće nisu točni. Vještakinja je nadalje navela da ponavlja da vremenske nepogode o kojima se govori nisu utjecale na izgled i vitalnost stabla koje je zatekla na očevidu. Prilikom očevida nije ustanovila da bi tužitelji, nakon što je to područje poplavljeno, zasadili nove nasade. U vještvu su uzete cijene koje su bile na tržištu, a koje podatke dostavlja Ministarstvo poljoprivrede, a koje podatke ima za Dolinu Neretve. Prilikom izrade nalaza i mišljenja je zatražila podatke od otkupnih stanica na području Doline Neretve, i to putem maila, a nijedna stanica joj nije mogla dostaviti te podatke jer ih nisu čuvali, a tako su je izvijestili, s tim da neki nisu ni odgovorili na mail. Na poseban upit zamjenice punomoćnika tuženika je li u vještvu prikazala baznu godinu, budući ista nije prikazana po mjesecima, izjavila je da ne razumije pitanje. Na poseban upit zamjenice punomoćnika tuženika izjavila je da je već odgovorila na pitanja kako je utvrđivala starost stabala. Također je odgovorila na pitanje kako je utvrdila količinu stabala te prinos, kojeg je ustanovila na osnovu izgleda stabala kojeg je vidjela na terenu. Ovdje se radi o intenzivnom nasadu uz primjenu svih agrotehničkih mjera koje kao takve omogućuju biljci da daje najbolji prihod. Njezin zadatak nije bio utvrđivati imaju li tužitelji registriran OPG i jesu li vodili poslovne knjige, a koliko joj je poznato OPG-ovi nemaju obvezu vođenja poslovnih knjiga. Nije imala nalog da vrši uvid u otkupne blokove. Već je kazala da je geodet identificirao predmetne nekretnine pa je na temelju tih podataka i podataka koje je već navela, izvršila procjenu vrijednosti, a radilo se o tri čestice. Već je odgovorila da je vizualno utvrdila, a i putem ARKOD sustava, starost stabala šipaka. Stabla se nisu mogla obići jer je nekretnina bila pod vodom, ali je iz drugih dostupnih podataka utvrdila starost stabala šipaka. Nije joj bio zadatak utvrđivati jesu li tužitelji registrirani za proizvodnju neretvanske mandarine. Na poseban upit zamjenice punomoćnika tuženika koje glasi: "Budući je ukupna površina parcela 6200 m[2] , iz vašeg vještva proizlazi da su na 6004 m[2] stabla , je li moguće da je upravo ovolika gustoća stabala pri čemu je prinos abnormalno velik?", punomoćnik tužitelja se usprotivio postavljenom pitanju jer ukupan zbroj površina svih triju predmetnih nekretnina daje površinu od 22470 m[2] , pa površina tih zemljišta nije ona koju netočno iznosi punomoćnica tuženika. Vještakinja je izjavila da ne može odgovoriti na ovo pitanje, samo će reći da je intenzivan nasad napravljen po pravilima struke i da je evidentirano sve kroz sustav i da je radila procjenu tog nasada koji je kao takav intenzivan mogao dati najbolje prinose. Na poseban upit zamjenice punomoćnika tuženika je izjavila da ne može odgovoriti na pitanje jesu li tužitelji mogli doprinijeti smanjenju štete da su na odgovarajući način bagerirali svoje nekretnine.

20.2 Ponovno saslušana na ročištu od 19. ožujka 2026. vještakinja je izjavila da je u ovom postupku već dala svoj iskaz na ročištu održanom 15. svibnja 2024. te na ročištu održanom 21. siječnja 2026. pa u cijelosti ostaje kod svojih iskaza. Također je u predmetu osiguranja dokaza poslovni broj R1-113/2022 dostavila nalaz i mišljenje od 27. travnja 2023. Kada je upitana za razdoblje od sadnje šipaka do dolaska na rod, odnosno od sadnje mandarina pa do dolaska na rod, navela je da je vrijeme od sadnje šipaka do dolaska na rod 4 godine, a od sadnje mandarina pa do dolaska na rod 6 godina. Ove podatke crpi iz stručne literature, kao i iz dugogodišnjeg iskustva, jer je već kazala da je sudski vještak više od 35 godina. Dodala je da mogu doći na rod i ranije, međutim to bi bio prvi pravi urod. Što se maslina tiče prvi pravi urod bi bio nakon 7 godina od sadnje, iako ima razlike jesu li to stare ili mlade masline, ali bi to bilo razdoblje od oko 7 godina. Što se tiče izmakle dobiti koju je utvrdila u nalazu i mišljenju kazala je da bi prosječna izmakla dobit za ovo 4-godišnje, odnosno 6-godišnje razdoblje bila prosjek uroda po godinama od 2020. – 2023. godine. Već je odgovorila na pitanje da je pokušala utvrditi za prethodno razdoblje podatke o ostvarenim prihodima te ponavlja da je te podatke tražila od lokalnih firmi koje se bave otkupom pa joj je samo jedna firma odgovorila kako ne posjeduje više te podatke. Već je odgovorila da se u konkretnom slučaju radilo o intenzivnim nasadima, a ona nije imala dokumentaciju o ostvarenim prihodima tužitelja za prethodno razdoblje, već je i u ranijem iskazu kazala čime se rukovodila prilikom nalaza i mišljenja uz napomenu da su u Dolini Neretve, pod utjecajem klime i pedološkog sastava tla, znatno veći prinosi u odnosu na druga područja. Već je i kazala da tužitelj nije imao obvezu voditi dokumentaciju niti joj ju je dostavio u odnosu na prihod za ranije godine, a ponavlja da je nalaz i mišljenje dala na temelju vizualnog pregleda i stanja zatečenog na terenu. Bila je iznenađena da ni otkupljivači nisu mogli dostaviti zatražene podatke pa čak ni otkupne blokove, a zašto oni to ne čuvaju, nije joj to poznato. Ni pregledom sudskog spisa nije došla do podataka o prihodima za ranije razdoblje. Nije uspoređivala podatke sa susjednih nekretnina jer joj to nije bio ni zadatak, a misli da postoje o tome i neke fotografije.

21. Svjedok JR je izjavio da nasadi mandarina koje se nalaze na nekretninama koje su predmet ove tužbe su sađeni oko 80-ih godina prošlog stoljeća. Na jednom dijelu nekretnine su bili i šipci, koji su sađeni malo kasnije, a to je sve bilo u vlasništvu njegove majke i sada pok. strica, koji je otac tužitelja pod 2 i 3. Nasadi su bili u izvrsnom stanju. Kao geodet je zamoljen d strane Hrvatskih voda 2019. da snimi desni zapadni obrambeni nasip, u naravi put, kojim su dolazili do predmetnih nekretnina. Na upit Hrvatskim vodama, i to konkretno DR i ER, o čemu se radi, odgovoreno mu je da će se raditi odvodni lateralni kanal u smjeru sjever-jug koji prati put te će zbrinjavati višak vode u obrambenom nasipu Glog, odnosno u kanalu koji ide uz obrambeni nasip. U ljeto 2020., odnosno pred kraj ljeta, pojavila se iznimno visoka razina vode na mandarinama i šipcima, odnosno nasadi su bili poplavljeni. Upitan od vlasnika susjednih nekretnina što se događa, a i od majke, zvao je ER i DR da bi ih pitao o čemu se radi, s obzirom da u svojih 48 godina nikada nije zapamtio toliku količinu vode, dobio je odgovor da radovi na kanalu koji je predviđeni za odvodnju vode nisu gotovi, a da imaju probleme s privatnim posjednicima, odnosno vlasnicima zemljišta, koji samoinicijativno buše put i spajaju se na Crepinu te upumpavaju vodu u privatne kanale te da će oni to s njima riješiti. Nakon toga su nasadi počeli propadati, nije se moglo raditi, postavljene su dvije preljevnice na zapadu prema obrambenom nasipu kojima se trebao ispuštati višak vode iz kanala, ali one nisu bile funkcionalne jer im je kota bila veća od kote zemlje, a što se naočigled dalo vidjeti. Misli 2022. godine, opet ponukan pitanjima što se događa u Crepini, otišao je u ured DR, gdje mu je počeo pričati neku priču o kotama i zaštitnom pojasu, a on ga je pitao što može on napraviti i kakav savjet dati majci i okolnim susjedima, dobio je odgovor da se pobrine za ŠR i OR, a da će on spustiti kote preljevnica. To mu je sve bilo nejasno jer što on ima sa ŠR i OR, na što mu je DR odgovorio da ukoliko njima dvojici izvadi cijevi, morat će izvaditi i svima. Prema tome, od ljeta 2020. od vode se na nekretnine ne može ni ući tako da su nasadi konstantno propadali. Nekretnine se nisu mogle niti obrađivati. Sjeverni dio nekretnine, prije nego što su zasađene mandarine, je po zahtjevu njegovog oca bio bageriran od strane djelatnika PIK Neretva, što im je njegov otac platio, tako da je nekretnina bila izdignuta poviše prilaznog puta, koji put sada predstavlja obrambeni nasip. Na jugozapadnom dijelu nekretnine gdje su bili šipci su ranije bile zasađene smokve očevog ujaka IR, koji je tu nekretninu darovao njegovom ocu. Nikada ranije nije voda iz rijeke Crepine prelazila na predmetno, niti okolna zemljišta, jer se to nitko od starijih ljudi ne sjeća. U cijelom razdoblju od 2020. i u ljetnim mjesecima je bilo vode i u jendecima i na zemlji. Nasadi su prije 2020. bili u odličnom stanju, a i prinos je, po kazivanju majke, bio prilično dobar. Separacijski nasip je nasipan, odnosno uzdignut u visinu još oko 1 metar. Kada se zadnji put vozio u Crepinu, vidio je da su one dvije preljevnice spuštene za 30-40 cm, jer ih je netko zapravo ispilao i u takvom oštećenom stanju su još misli od 10. mjeseca. Od 2020. do danas, a s obzirom na ovo opisano stanje, zemljište se nije moglo uopće obrađivati. On je od djelatnika Hrvatskih voda čuo da imaju problema s nekim privatnim osobama vezano za postavljanje cijevi u vodotok Crepine, ali tada nije znao o kome se radi. Bio je na terenu i vidio te cijevi za koje zna da nisu postojale prije 2019. Postoji ručno napravljena brana kojom se ručno regulira razina vode u privatnim kanalima, odnosno koja će uteći iz Crepine u privatne kanale, a po kazivanju DR, vodopravne inspektorice CR i UR, iste je postavio ŠR, a radi se o cijevi koja je najbliže majkinoj zemlji. Razina vode je veća u Crepini nego u privatnim kanalima. Gospodarski objekat koji se nalazi na zemlji je izgrađen oko 2000. te, koliko se može vidjeti okom, nije dolazilo do slijeganja zemljišta. Po mojim saznanjima, od strane Hrvatskih voda je bilo pokušano zatvoriti te cijevi, međutim opet su ih otvorili, a uz napomenu da se cijevi nalaze u vodotoku rijeke Crepine. Ne može se sjetiti je li se njegova majka pisano obraćala Hrvatskim vodama, ali je on osobno obavljao razgovore s DR i ER. Ne može se izjasniti je li njegova majka pokretala odgovarajuće postupke u smislu uklanjanja izvora opasnosti na predmetnim nekretninama. Ne može se izjasniti ni je li njegova majka pokretala odgovarajuće inspekcijske postupke te ako jest, kako su završili. Za predmetne nekretnine je izvršena melioracija. Godine 2020. nisu bili u mogućnosti ubiranja plodova. Naglasio je kako je baš te jeseni 2020. došao na ovaj dio nekretnine gdje su bili šipci te se skinuo u bokserice i pokušao brati šipke, u čemu nije uspio, jer je počeo propadati u zemlju do gležnjeva. Nije mu poznato je li majka nakon ove poplave bila u obvezi unošenja podataka u ARKOD sustav. Ne zna raspolaže li njegova majka kakvim dokazima na okolnost visine uroda i plodnosti.

22. Svjedok FR je iskazao da je vlasnik zemlje u Crepini, i to u blizini tužiteljevih nekretnina, s tim da se između njihovih zemalja nalaze tri zemlje, stoga mu je poznato da je prije četiri godine, misli u kasno proljeće, došlo do plavljenja, kako zemlje tužitelja, tako i okolnih zemalja pa tako i njegove zemlje na kojoj su bile smokve, orasi, višnje, trešnje te većinom mandarine. To plavljenje se dogodilo u vremenu kada su Hrvatske vode napravile preljevne ustave, ali su kote bile postavljene toliko visoko da su došle u funkciju tek kada su zemlje poplavile, odnosno te su se kote trebale postaviti niže barem 70 cm kako bi mogle vršiti svoju funkciju. Njemu su osobno govorili iz Hrvatskih voda kako će oni riješiti višak vode, a vidi se na koji način su to "riješili". Dodatno problem je postavljanje cijevi od strane ŠR i OR, a koje cijevi su postavljene ispod makadamske ceste te kupe vodu iz Crepine koja ulazi na poplavljeni teren. Kao što je već kazao postavljene preljevnice sprječavaju oticanje vode. Prije plavljena nekretnina tužitelja nasadi su bili održavani te su bili u punom rodu, bile su mandarine i visoki šipci te nešto maslina. Od prvog plavljena do danas na nekretninu se ne može pristupiti bez čizama tako da nije moguće bilo što obrađivati. Cijelo vrijeme otkako obrađuje svoju zemlju, a obrađuje je još od 1985., nije nikada bilo nikakvih problema s plavljenjem sve do ovih događaja iz 2020. Bagerirao je svoju zemlju 1998., tako da je nivo zemlje tada podigao u prosjeku od 70 cm do 1 m. Na svoju zemlju dolazi putem uz rijeku Crepinu i nikada se voda iz Crepine nije prelijevala preko ovog puta na njegovu nekretninu niti susjedne nekretnine. Osobno je vidio kada je ŠR postavljao cijev pa može kazati da ta cijev nije postavljena na mjestu gdje bi nekada ranije bila cijev, odnosno tu nikada ranije nisu bile cijevi. Što se tiče OR on je na isti način postavio cijev, s tim da on tvrdi da je tu nekada ranije bila cijev, međutim tu nikada ranije nije bila cijev i on nije ranije ni bio vlasnik zemlje, već je tu zemlju kupio od rođaka. Više od polovine njegove zemlje je sada močvarno te na istu nije moguće pristupiti, a na zemlji od tužitelja je stanje još gore. Njegova zemlja je na dnu udaljena od tužiteljeve oko 40 m. Voćke na njegovoj zemlji su se osušile. Sjeća se kada je suprug tužiteljice bagerirao svoju zemlju i kada ju je podigao da su mu se ljudi smijali zašto toliko podiže zemlju. On se također obraćao Hrvatskim vodama vezano za njegovu zemlju te su mu rekli da imaju neki projekt te da će oni to riješiti. Još nije podnio tužbu protiv Hrvatskih voda. Ne može se izjasniti o urodu s tužiteljevih nekretnina, ali zna da su brali više od njega što se tiče količine. Prostim okom se vidi da su ove postavljene preljevnice visočije od zemlje, a što znači da su postavljene previsoko. Već je kazao da je zemljište bagerirano što bi značilo da je izvršena melioracija.

23. Svjedok ĐR je iskazao da je vlasnik nekretnine u Crepini koja graniči sa zemljom tužitelja. Na njegovoj zemlji su naranče koje sada više ne postoje. Misli da je prije dvije ili tri godine došlo do plavljenja zemljišta, s tim da zemljište, otkako ga on obrađuje već više od 50 godina, nije nikada plavilo. Hrvatske vode su postavile preljevnice na nasipni put tako da je od tada poplavljena i njegova zemlja te zemlja tužitelja i susjedne zemlje. Na tužiteljevoj zemlji su bile mandarine i šipci te su bili u rodu i dobro obrađeni. Njegovo zemljište nikada nije plavilo prije radova od Hrvatskih voda jer je morao čistiti jendeke kako bi osigurao vodu svojem zemljištu. Do zemlje dolazi putem uz Crepinu i nasipnim putem. Nikada se voda iz Crepine nije prelila preko ovog puta na okolna zemljišta. Čuo je da je ŠR zv. B, čijeg se prezimena ne može sada sjetiti, postavljao nekakvu cijev koju je uvalio ispod puta pa je jedan kraj cijevi u rijeci Crepini, a drugi u kanalu uz njegovu zemlju. Vidio je tu cijev koju je on nanovo postavio i tu nikada ranije nije bila nikakva cijev. Njegova zemlja više ne daje nikakav urod, s tim da je ima trošak održavanja. Obraćao se Hrvatskim vodama vezano za svoju zemlju, nije pokretao tužbu, ali se obratio službi u ministarstvu.

24. Svjedok PR je iskazao da ima nekretninu koja je udaljena 20-ak metara od tužiteljeve nekretnine na kojoj se nalaze šipci. Na svojoj zemlji se nalaze mandarine stare oko 35 godina, a ima i mlađih mandarina, s tim da je to sve pod vodom, kao što je i zemlja tužitelja. To je sve počelo od 2019. godine pa na ovamo. Hrvatske vode su napravile vodoprilivnik te su na taj način podigli vodu i vodoprilivnik te voda nije mogla oticati već se zadržavala na njihovim zemljama. Ove njihove zemlje nikada prije nisu plavile, već su ih morali natapati. Tužiteljeve zemlje su bile uredno obrađene te su nasadi bili u punom rodu. Već par godina je vidio da su se osušila stabla na nekretninama tužitelja. Privatne osobe su postavile dvije ili tri cijevi u rijeku Crepinu, a o čemu su bile upoznate Hrvatske vode pa su oni čak i zatvorili tu jednu cijev, a koju cijev su ponovno otvorili. Na tom mjestu su ranije bile neke male cijevi kroz koje je protjecalo vrlo malo vode jer nije bilo potrebe. Nikada se voda iz rijeke Crepine nije prelijevala na put koji se nalazi uz Crepinu, a kojim i on dolazi do svoje zemlje. I njegova nekretnina je poplavljena. Obraćao se Hrvatskim vodama i u Splitu i Zagrebu koji su mu rekli da tuži, što sam i učinio 2019. godine.

25. Svjedok LR je iskazao da je njegova obitelj ima zemlju u neposrednoj blizini zemlje tužitelja, a koju su obrađivali zajednički njegov brat i on te saslušani svjedok PR, koji je njegov otac. Poznato mu je da su još 2019. ŠR i OR postavili 3 cijevi u put, odnosno korito rijeke Crepine i povezali s privatnim zemljama. Upozorili su direktora Hrvatskih voda, pa je prva reakcija bila da to ne može te su ih zasuli, ali ne zna jesu li sve ili jednu, pa su nakon pritisaka tih privatnih osoba taj materijal ponovno izvadili pa je voda uticala nekontrolirano. Zbog tog nekontroliranog protjecanja vode, a zbog postavljenih cijevi, došlo je do plavljenja. Do plavljenja je došlo zbog nekontroliranog upuštanja u zatvoreni sustav privatnih zemalja. Naglasio je da zemlja koja je u vlasništvu njegove obitelji nije nikada ranije plavila, a čak nije plavila niti susjedna zemlja koja nije bila bagerirana, a na kojoj su bile kupusnjače. Tužiteljeva zemlja je prije plavljenja bila uredno obrađena te su nasadi bili u punom rodu. Nakon plavljenja zemlja je stalno pod vodom. Vidio je uz put betonske preljevnice koje su postavljene iznad razine zemalja, a koje nisu u funkciji za 70 % zemalja, po njegovoj procjeni. Ranije su bile postavljene cijevi za odvodnju kojih je bilo do njegove zemlje možda 10-ak. One su zatvorene uz objašnjenje da tu Hrvatskim vodama dolazi velika količina vode uz ogromne režije, tako da ih moraju zatvoriti. Kada se obratio Hrvatskim vodama rečeno mu je da su ove cijevi koje su uzrok problema, a koje su postavili ŠR i OR, da su one problem Grada Opuzena te da se njim obrati. Te cijevi su bile postavljene otprilike i gdje su kasnije postavljene betonske preljevnice. Obraćao se g. DR kao predstavniku Hrvatskih voda. Podnosio je prijave inspekciji, bila je obaviještena i policija i državno odvjetništvo, a svi su kasnije zvali DR. Gospodin ŠR je kazao da je on postavio cijevi uz znanje DR te da ih on neće uklanjati.

26. Svjedok VR je iskazala da je predmetno zemljište bagerirano 80-ih godina prošlog stoljeća te da su na istome bili posađeni nasadi mandarina, limunova te je bila izgrađena i kućica. Njezin suprug je umro 1991. tako da su nekretninu naslijedila njezina djeca koja su tada bila maloljetna, tako da je ona vodila brigu o voćnjaku. Nakon što su oni postali punoljetni, s obzirom da su studirali, ona je i dalje nadgledala taj voćnjak, tako da je sve bilo u redu do 6. mjeseca 2020., kada se digla razina vode te je počelo plaviti njihovo zemljište. Odmah se usmeno obratila g. UR ispred Hrvatskih voda, koji je izašao na teren pa joj je rekao da iščupaju nasade te da zemlju bageriraju i ponovno zasade, a ona je odgovorila da je dužnost Hrvatskih voda štititi zemlju od poplave te da je zemlja već bagerirana 80-ih godina. Nakon toga su se nasadi osušili i zemlji se uopće ne može prići jer je zemlja stalno poplavljena, a nakon što je vidjela da su se voćke osušile, nije više imala volje otići na tu zemlju. Poznato joj je da su određene osobe probile cijevi u Crepini pa kada bi rastao nivo vode onda bi njima puštali tu vodu te bi se potopilo njihovo zemljište. Misli da su Hrvatske vode stavile preljevnice na visinu od 1,5 m, a kako je njihova zemlja uniže, njih voda prije potopi nego što uđe u preljevnicu. Svih ovih godina, još od 1980-ih, njihova zemlja nikada nije plavila ni kada su bile najveće kiše niti se voda iz kanala ikada izlijevala na njihovu zemlju, dok tijekom ljeta u kanalima ne bi ni bilo vode. Voćnjak je do 2020. bio u odličnoj kondiciji, prinos je bio jako dobar. Već je kazala da je 2020. razina vode iz jendeka preplavila nasade i nasadi su stalno bili u vodi. Usmeno se obraćala Hrvatskim vodama, a nije pismeno. Kako je ona mogla otkloniti uzrok opasnosti jer to nije u njezinoj nadležnosti, a zna se u čijoj je nadležnosti. Njezina djeca su vlasnici pa njih pitajte jesu li se obraćali državnom inspektoratu.

27. Svjedok DR je iskazao da je viši samostalni inženjer u Hrvatskim vodama, VGO Split, s tim da rad obavlja u Opuzenu, i to od nove godine, a prije toga je 27 godina bio voditelj Vodno-gospodarske ispostave. Upoznat je s konkretnim slučajem, stoga može kazati da se u ovom predmetu ne može donijeti meritornu odluku bez stručnog nalaza vještaka jer ovaj nalaz koji sada ima je rađen od nestručne osobe. U konkretnom slučaju se ne radi o plavljenju zemljišta jer močvara ne može plaviti. Također bih naglasio da je područje Crepine s prirodnim vodnim režimom, odvojeno je separacijskim nasipom Crepina od melioracijskog vodnog sustava s uređenim vodnim režimom Opuzen-Ušće. Područjem se upravlja prema Pravilniku o upravljanjem branama i prevodnicama na rijeci Neretvi iz 1982. Na području Crepine Hrvatske vode imaju separacijski nasip Crepina dužine 11,5 km, ustavu Crepina na početku Crepine i preljevnicu Crepina na dnu Crepine. Između te dvije ustave je vodotok Crepina. Sukladno navedenom Pravilniku Hrvatske vode u vrijeme velikih voda zatvaraju ustavu Crepina, a višak oborinske vode prihvaćaju u melioracijski sustav Opuzen-Ušće gdje crpkama ispuštaju vodu u more, iz razloga što su kote crpljenja u melioracijskom sustavu na razinama od -2 do -2,8 m nad morem. Napominje da je vodni režim Crepine propisan na maksimalnu kotu +0,40 m nad morem i minimalnu +0,25 m nad morem. U ovom slučaju jedina obveza Hrvatskih voda je poštivanje propisanog vodnog režima što i činimo. Ima ju česte slučajeve samovoljnog reguliranja vodnog režima unutar Crepine da korisnici zemljišta probijaju separacijski nasip Crepine i postavljaju nezakonito cijevi u nasip, što nije dozvoljeno. Vodni režim Crepine se ne može mijenjati, odnosno može se mijenjati samo građevinskom dozvolom. Cijevi iz nasipa po pronalaženju uklanja ju po službenoj dužnosti ili po nalogu inspekcije. Moguće je da je to jedan od razloga zašto je na tim zemljištima došlo do promjene uvjeta proizvodnje. Napominje da, u vrijeme kada su se radili melioracijski radovi, navedeni prostor nije ušao u melioracijski sustav Opuzen-Ušće voljom korisnika koji su željeli zadržati postojeći vodni režim. U tom postojećem vodnom režimu nije bilo ustave Crepina ni brane u Opuzenu, već su ta zemljišta prirodno, u zimskom periodu naročito, bila podložna plavljenju. Da bi se u takvom vodnom režimu mogla formirati poljoprivredna površina, vlasnici tih parcela su tzv. jendečenjem, a kasnije i uz pomoć strojeva tzv. bageriranjem privodili zemlju obradivosti. Predmetna zemljišta su na izuzetno niskim kotama i ona tom tradicionalnom melioracijom nisu mogla biti privedena svrsi. To je jasno vidljivo iz javnih podataka, a to je karta iz 1968. DGU-a. Vezano za vještva kazao je da niti su neovisna niti su pomoć sudu. Više je uzroka zašto je došlo do promjena na zemljištima, prvi je proizvodnja u nesigurnim uvjetima, visinske kote zemljišta su niže od malih voda rijeke Crepine. Uloga Hrvatskih voda je da višak oborinske vode prihvate u sustav u vrijeme velikih voda te je obveza zatvaranje ustave. Poznato mu je da je na dijelu ovog zemljišta bilo i nasada, ali zna da su i neka susjedna zemljišta močvarna. Kada su skinuli dio nelegalnih cijevi onda su stavili dvije preljevnice na koti koja je propisana za vodni režim Crepine, jer ne mogu prelijevati vodu iz Crepine u sustav putem nelegalnih cijevi u nasipu. Tužitelj u svojim podnescima višekratno ističe da put uz rijeku Crepinu nije nasip. Ništa se ne bi dogodilo da su cijevi koje su ispod ceste zatvorene. Uslijed oborinskih i podzemnih voda ta zemljišta bi opet bila u lošem stanju za proizvodnju. Da bi se potvrdio vodni režim i minimalna kota koja je moguća na tom zemljištu u odnosu na kote zemljišta tužitelja, tražio je da se izvrši snimanje betonskih preljevnica. Vještak Goran Mazija u svome vještvu nije iskazao što su vodne građevine kojima upravljaju Hrvatske vode, nije definirao vodni režim za kojeg postoje pravilnici upravljanja i melioracijskim sustavom te prethodno spomenutim Pravilnikom. U konkretnom slučaju bi mogao vještačiti vještak građevinske struke koji pozna područje hidrotehnike. Zna da je sada pok. HR, za kojega je ustanovio da je umro 2015., protiv njega podnio kaznenu prijavu, upravo za predmetno zemljište. Bio je prisutan na očevidu u postupku osiguranja dokaza. Upoznat je sa sadržajem vještva vještaka SR i Mazije. Upoznat je sa sadržajem podnesaka tužitelja iz ovog postupka, iako se ne sjećam svih detalja. Nema mišljenja o tome jesu li ove plastične cijevi koje su vještaci prikazali u vještvu protupravno postavljenje jer to nije vezano Zakonom o vodama. Na pitanje punomoćnika tužitelja mora li osoba koja namjerava na svoje privatno zemljište dovesti vodu iz rijeke Crepine postavljanjem cijevi u rijeku Crepinu, a koja cijev vodi do zemljišta u vlasništvu te osobe ishodovati dozvolu, izjavio je da je pitanje pogrešno postavljeno jer je to promašena tema i ne radi se o slučaju navodnjavanja. Ne prati, niti je to njegov posao, jesu li uklonjene one tri cijevi koje su vještaci prikazali u vještvu. Upoznat je da su ŠR i OR postavljali cijevi, jer to piše u inspekcijskom nalazu. Ne zna jesu li te cijevi uklonjene do danas, ali misli da ne. Prvi put je saznao za postavljanje tih cijevi još i prije jer je i LR pisao dopise Hrvatskom vodama, a koji ima susjednu zemlju. Upoznat je s ovim terenom. Na upit kako je moguće da su na tom zemljištu nasadi stari više od 30 godina svjedok je odgovorio da je to zbog nelegalnih cijevi u nasipu Crepina. Nasip Crepina je separacijski nasip. Funkcija preljevnica je da prihvate oborinsku vodu. Moguće je i da u lipnju i kada dulje vrijeme nije bilo oborina zemljište tužitelja plavi iz razloga što je zemljište ispod minimalne razine Crepine. One dvije preljevnice su izgrađene prije 2-3 do 4 godine. Za preljevnice ne treba nikakva građevinska dozvola. Imaju tehničku dokumentaciju po kojima su rađene preljevnice. Nije ŠR osobno priopćio da on može postaviti plastičnu cijev. Na upit je li mu se obraćao JR vezano za problem plavljenja zemljišta Izjavio je da zna da mu se JR obraćao i pitao ga što da napravi i može li se problem riješiti jer je rekao da ima problem da je voda u voćnjaku, a on mu je odgovorio da zna da su zemljišta niska jer ih je i sam snimao, i to službeno za potrebe Hrvatskih voda, da problem nije na Hrvatskim vodama i da uz najbolju volju oni to ne mogu riješiti, a da se pokuša dogovoriti sa susjedima. Na poseban upit tužitelja pod 2. na temelju čega je utvrdio da se konkretno zemljište sliježe, jer mu je to odgovorio u mailovima, izjavio je na temelju Galileovog zakona. Do 2020. godine su mu se žalili vlasnici zemalja sa tog područja, a ponovno navodi HR. Cijevi koje leže u trupu ceste u rijeci Crepini služe za održavanje vodnog režima, a te cijevi nisu postavile Hrvatske vode. Smatra da postavljanje ovih cijevi nije protupravna radnja.

28. Svjedok UR je iskazao da je zaposlenik tuženika na poslovima održavanja vodotoka i vodnih građevina, i to od 2015. Upoznat je s predmetnim slučajem jer je bio više puta na terenu, kako u postupku osiguranja dokaza, tako i prije po pozivu ĐR i GR. Tada je ustanovio, odnosno po pozivu vodopravne inspektorice kada je izašao na teren, da su navodno postavljenje tri cijevi u trup ceste uz vodotok Crepine, te da dolazi do prekomjernog upuštanja vode, međutim, kada su izašli na lice mjesta nisu utvrdili novo prokopavanje za postavljanje novih cijevi. Obišli su zemljište GR pa su ustanovili da su u privatnim kanalima improvizirane pregrade. Pojedini kanali su bili suhi, a pojedini pod vodom. Susjedno zemljište je bilo bagerirano, a inspektorica je rekla da je to zemljište ĆR. Kasnije je također izlazio na lice mjesta jer se Hrvatskim vodama obraćala VR, koja se zapravo obraćala Neretvanskom slivu. Izašli su da vide što se i koliko može pomoći. Ustanovili su vodu na zemlji, da zemljište pliva. U razgovoru s vlasnikom bagerirane zemlje ŠR su došli do dogovora da naprave jedan mali zagat - pregradu na rubu njegove zemlje da spriječe prolazak vode dalje prema zemljama tužitelja. To rješenje je trajalo par dana dok se vlasnik bagerirane zemlje nije na terenu posvađao sa spomenutim J. Neretvanski sliv je napravio taj mali zagat na privatnom zemljištu pa nakon te svađe vlasnik bagerirane zemlje je to digao. Osobno nije razgovarao s gđom. VR i tu je njegova komunikacija završila. Skoro svaka privatna zemlja ima postavljene cijevi u putu uz vodotok rijeke Crepine. Po izvješću vodopravne inspektorice te cijevi su postavljene u vrijeme izgradnje puta kako bi se osigurao isti vodni režim i da ne bi došlo do pogoršanja vodnog režima prilikom izgradnje tog puta. Nema nikakvih saznanja o postavljanja ilegalnih cijevi sa vodotokom Crepine. On je u postupku osiguranja dokaza tražio da se izvrši snimanje preljevnice na dnu vodotoka Crepine jer je ona najbitnija vodna građevina koja održava vodni režim cijelog područja, a to je na udaljenosti od oko 5 km od ovog zemljišta i tražili su i da se snime kote zemljišta tužitelja kako bi se dobila kompletna slika. Cijevi na spoju privatnih zemalja s rijekom Crepinom imaju dvojaku funkciju, osiguranja prirodnog vodnog režima te za odvodnju oborinske vode s privatnih površina. Mišljenja je da vještak Goran Mazija nije adekvatan vještak za ovo područje jer par stvari nije uzeo u obzir kao što su hidrologija cijelog područja i hidraulični proračuni, što bi vještak hidrotehničke struke sigurno uradio. Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja jesu li Hrvatske vode dužne reagirati ako netko izvede radnje spajanja cijevi na vodotok rijeke Crepine izjavio je da nisu dužni reagirati jer je već rekao, kada se put radio, da je postavljen veći broj tih cijevi. Nije imao saznanja je li se netko prije 2020. obraćao da na ovom području plavi zemljište jer on nije tada radio na ovim poslovima. On je od 2020. zadužen za ovo područje. Svaka zemlja je spojena na rijeku Crepinu, a Hrvatske vode ne trebaju ni imati evidenciju o tim cijevima. Nije mu poznato koliko su bili stari nasadi mandarina, a pored tog područja je prolazio po potrebi. Nije adekvatan da može odgovoriti jesu li stabla starija ili tek zasađena. Ne sjeća se je li s JR razgovarao o ovom problemu plavljenja terena. Ne sjeća se da je u razgovoru s JR rekao da je DR taj s kojim on ima problem. Preljevnice koje se nalaze uz zemljište tužitelja nisu vraćene u prvobitno stanje jer čekaju izvješće Policijske uprave. Vodni režim brani se na glavnoj preljevnici, a preljevnice samo služe da se ubrza obo rinska odvodnja s tog područja.

29. Tužiteljica pod 3. TR je izjavila da je predmetno zemljište naslijedila iza smrti svoga oca. Nakon što je otišla na studij samo povremeno dolazi u Opuzen, tako da njen brat MR ima više saznanja o konkretnom slučaju pa će on dati iscrpniji iskaz. Samo može kazati da je još kao dijete dolazila na tu zemlju sve do odlaska na studij pa zna da to zemljište nikada nije plavilo i da su na zemljištu ubirane velike količine mandarina. Bile su i masline. Njezin brat više vodi računa o tom zemljištu, a oni skupa dijele troškove i prihode. Kada je prošle godine vidjela da je to zemljište neprepoznatljivo više nije dolazila.

30. Tužitelj pod 2. MR je iskazao da je predmetno zemljište naslijedio iza smrti svoga oca koji je umro 1991. Zemljište je ukupne površine 0,6 ha, na istom su većinom zasađene mandarine s nešto maslina i limunova s građevinskom kućicom. Kao dijete je išao s ocem na zemlju pa zna da to nikada nije plavilo sve do lipnja 2020. Majka ga je zvala te kazala da je zemljište pod vodom te da je išla reagirati u Hrvatske vode. Kada je došao na godišnji odmor vidio je u kakvom je stanju zemljište te je mislio naći nekakvo rješenje s Hrvatskim vodama mirnim putem. Pisao je tadašnjem voditelju g. DR da mu kaže što je uzrok takvom stanju zemljišta, a misli da njegov odgovor prileži spisu. Kada je vidio da oni iz Hrvatskih voda "peru ruke", obratio se vodopravnoj inspekciji koji su izašli na teren, a nadzor je potrajao godinu dana. Ista je utvrdila da nema elemenata za daljnje vođenje inspekcijskog nadzora, ali u istom odgovoru navodi da su se pojedinci protupravno spojili na rijeku Crepinu postavljajući plastične cijevi ispod trupa ceste. Nezadovoljan odgovorom pokrenuo je i upravni spor. Inspektorica je postupila po čl. 142. Zakona o vodama i zatražila je prethodno mišljenje Hrvatskih voda koji su joj odgovorili da nema elemenata i ona je samo prepisala njihovo mišljenje. Njihovo zemljište nikada nije plavilo do 2020. U ljetnim mjesecima u kanalima pored njihovog zemljišta nikada nije bilo vode. Starost nasada je cca 30 godina. Nasadi su bili u odličnoj kondiciji, prihodi su bili oko 6-7 vagona. Na mjestima gdje su ŠR i OR nikada ranije nisu bile nikakve cijevi, jer prethodni vlasnici zemljišta od kojih su oni kupili nikada nisu imali cijevi, već su novi vlasnici prokopali kanale i iz trupa ceste u rijeku Crepinu provukli cijevi. Čuo je da je ŠR dao izjavu na zapisnik, i to u spisu vodopravne inspektorice da je on osobno postavio cijev. Vlasnici susjednih zemalja sve do 2020. nisu imali nikakvih problema sve dok ovi nisu postavili te cijevi. U postupku osiguranja dokaza jedna preljevnica na separacijskom nasipu je bila oštećena, a druga koja leži u njihovom kanalu je bila cijela, odnosno netaknuta. Kad je naknadno došao vidio je da je i ova druga preljevnica ispilana od strane stručne osobe. Sada ima vode i na zemlji i u kanalima i sve izgleda tužno i žalosno. Tu je više nemoguće ponovno vještačiti jer se izmijenio cjelokupni vodni režim, a nasadi su se osušili. Ista je starost nasada i na zemljištu GR i FR i njihovi nasadi su u osušenom stanju. Obraćao se Hrvatskim vodama da se ukloni izvor opasnosti, a obraćao se i vodopravnoj inspekciji. Nije pokretao postupak radi uklanjanja izvora opasnosti. Upravni spor se vodi u Splitu te je zakazano ročište.

31. Tužiteljica pod 1. NR je iskazala da je predmetno zemljište naslijedila iza smrti pok. supruga koji je umro 2015. Prvo se mora osvrnuti na iskaz svjedoka DR te bi rekla da Crepina nikada nije bila močvara. 80-ih godina prošlog stoljeća dozvolom tadašnjeg PIK-a je bagerirano njihovo imanje. Na zemlji je zasađeno 500 mandarina, prije 30 i više godina kada i Mihovilove, zatim 700 šipaka, dva oraha i nekoliko maslina. Nikada ta zemlja nije plavila. Urod je bio iznad procjene vještaka do 2020. godine kada doživljava emocionalni stres vidjevši poplavljeni voćnjak. Njezin sin je pokušao na kulturan i civiliziran način doći do rješenja, međutim bezuspješno. Samo se pita jesu li Hrvatske vode bile dužne zaštititi i smanjiti ovo zlo koje se dogodilo.

32. Ocjenjujući provedene dokaze zasebno te u međusobnoj povezanosti sud utvrđuje da je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja. Iz svih provedenih dokaza je utvrđeno, kao što je to već i prethodno obrazloženo u međupresudi ovog suda, da je tuženik odgovoran za štetu koja je nastala tužiteljima zbog plavljenja njihove nekretnine Crepina u k. o. [katastarska općina], odnosno štete nastale na poljoprivrednim nasadima. Nadalje je utvrđeno da su ispunjene sve pretpostavke odgovornosti za štetu, odnosno, štetna radnja, protupravnost te uzročno-posljedična veza, dok je iz iskaza vještaka Gorana Mazije, koji je sudski vještak za geotehniku, geologiju, hidrogeologiju, ekološku zaštitu voda, geologiju okoliša, mineralne sirovine, rudarstvo i utjecaj na okoliš, utvrđeno da je neovlaštenim prekopom ceste uz nasade mandarina, naranči, šipaka i dr., a koje cijevi su prokopom spojene u korito rijeke Crepine, došlo do plavljenja meliorirane zemlje koja je na nižoj koti, na koji način sva voda gravitacijski otječe sa više na nižu kotu u smjeru nekretnina i nasada.

33. Iz iskaza poljoprivrednog vještaka KR utvrđeno je da je plavljenje uzrok zbog kojih su nasadi osušeni, prama podacima iz ARKOD sustava nasad je bio u rodu i vitalan prije plavljenja te u stanju pune rodnosti.

34. Tuženik ne spori činjenicu da je došlo do prokopavanja i ukopavanja cijevi u nasip, ali tvrdi da to nema veze sa štetom koju je utvrdila vještakinja za poljoprivredu. Međutim provedeni dokazi govore suprotno, da je do štete došlo upravo zbog gore navedenih radnji, kao i postavljanja betonskih preljevnica koje su na visokim kotama u odnosu na zemljište tužitelja oko 50 cm, a kako je to opisao i vještak Mazija, za preljev je potrebno prvo poplaviti tih pola metra da bi se uopće otjecanje dogodilo , a što nadalje znači da su preljevnice nestručno postavljene, s tim da je tijekom trajanja postupka, kako proizlazi iz iskaza svjedoka JR i tužitelja, a i priložene fotografije, netko preljevnice spustio za 30-40 cm, odnosno ispilao.

35. Stoga je tuženik u obvezi ukloniti i tri cijevi koje su ugrađene u trup nerazvrstane ceste, označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 19457 m[2] (Grad Opuzen - javno dobro u općoj uporabi), a koje cijevi, koje je u svojem nalazu u mišljenju iz ožujka 2023. godine opisao SR iz [adresa], stalni sudski vještak za geodeziju, povezuju rijeku Crepinu, označenu kao kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 109846 m[2] (Republika Hrvatska - javno vodno dobro u općoj uporabi, pod upravljanjem Hrvatskih voda), s kanalima (jendecima) kojima voda dolazi na nekretnine u vlasništvu tužiteljice pod 1), označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 6881 m[2] , i kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 9460 m[2] , obje k. o. [katastarska općina], i na nekretninu u suvlasništvu tužitelja pod 2) MR i tužiteljice pod 3) AR, označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 6129 m[2] , k. o. [katastarska općina].

36. Tuženik tvrdi da su tužitelji doprinijeli šteti jer da oni nisu meliorirali močvaru - nekretnine na kojima je nastala šteta. Međutim iz iskaza saslušanih svjedoka i vlasnika susjednih nekretnina proizlazi da su prednici tužitelja 80-ih godina prošlog stoljeća bagerirali-meliorirali nekretninu da bi potom zasadili poljoprivredne nasade te da u proteklih 40 godina zemljište tužitelja nikada nije plavilo niti uslijed velikih količina oborina, a u konkretnom slučaju plavljenje se dogodilo u lipnju 2020., dakle u ljetnim mjesecima, a što je sve već obrazloženo u međupresudi ovog suda.

37. Tuženik također u odgovoru na tužbu tvrdi kako je šteta na nekretninama tužitelja nastala uslijed radnje trećih osoba. Ta činjenica nije od značaja jer svakako postoji tuženikova odgovornost jer, kako je to obrazložio vještak Goran Mazija, nije postojala suglasnost Hrvatskih voda niti su ishođene vodopravne dozvole za takve radnje.

38. U odnosu na tuženikov prigovor da je vještačenje trebalo povjeriti građevinskom vještaku hidrotehničke struke, imajući u vidu očitovanje vještaka Gorana Mazije koji je sudski vještak za geotehniku, geologiju, hidrogeologiju, ekološku zaštitu voda, geologiju okoliša, mineralne sirovine, rudarstvo i utjecaj na okoliš, a iz čijeg iskaza proizlazi da osoba koja je hidrolog, što je u konkretnom slučaju, podrazumijeva znanje hidrotehnike, a obrnuto to nije slučaj. Stoga je ovaj sud smatrao vještaka Gorana Maziju stručnim za vještačenje u ovom predmetu i njegov nalaz i mišljenje sud smatra izrađenim u skladu s pravilima znanosti i struke, kao i što smatra nalaz i mišljenje geodetske struke te poljoprivrednog vještaka. Tuženik je također predložio provesti novo vještačenje po vještaku geodetske struke na okolnost utvrđenja visine kota nekretnina tužitelja i uspoređivanje istih s karakteristikama vodnog režima područja Crepina, na što se vještak SR očitovao da je geodetsko vještačenje izradio u skladu sa svim koordinatnim sustavima RH, kako položajno, tako i visinski te su visine i položaj koordinata na skicama lica mjesta dane u koordinatnom sustavu HTRS 96/TM i visinskom koordinatnom sustavu HVRS 71. Također je istaknuo vezano za snimanje i prikazivanje koordinata okolnog terena da je na skici lica mjesta broj 3 prikazana kota visine terena okolnog zemljišta, a koje je po svojoj visini sa susjednim zemljištima podjednako. Također na parcelama 600/2, 600/3, prikazana su kote ulaska u objekte, a na samim fotografijama, koje su sastavni dio vještva, vidljivo je da je zemljište oko tih objekata poplavljeno.

39. Tuženik je i nakon pravomoćnosti međupresude ustrajao u provođenju dokaza vještačenjem po vještaku hidrotehničke struke, a iz razloga koje je iznosio tijekom postupka. Također je nakon saslušanja sudskog vještaka za poljoprivredu KR istakao kako se ukazuje potrebno provesti novo vještačenje po vještaku poljoprivredne struke s jasnom uputom kako bi se utvrdile sve relevantne okolnosti.

40. Sud je odbio prijedlog za provođenje dokaza novim vještačenjem po vještaku hidrotehničke struke jer je u svojoj međupresudi već obrazložio razloge zbog kojih je taj prijedlog odbijen, a koje razloge je prihvatio i II-stupanjski sud, tako da se nakon pravomoćnosti međupresude kao suvišan ukazuje tuženikov prijedlog za provođenje dokaza vještačenjem po vještaku hidrotehničke struke.

41. Sud ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka KR izrađenim u skladu s pravilima struke, stručnim i sveobuhvatnim, jer je ista odgovorila na sve prigovore tuženika koji su relevantni. Osim toga tuženik je samo ukazao na potrebu novog vještačenja, s jasnom uputom kako bi se utvrdile sve relevantne okolnosti, a da pritom nije naveo koje bi se to relevantne okolnosti utvrdile i kakvu bi jasnu uputu sud trebao dati, a koje prigovore sud ocjenjuje paušalnim i uopćenim.

42. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještakinje navodeći da nije odgovorila na okolnost utvrđenja jesu li i koliko drugi faktori doprinijeli šteti te da nije pregledavala i cijenila podatke o ostvarenim prinosima i prihodima tužitelja iz prethodnih godina, kao i drugih obrađivača na predmetnom području. Međutim, vještakinja je otklonila te prigovore navodeći da se u konkretnom slučaju radilo o intenzivnim nasadima uz primjenu svih agrotehničkih mjera, koje kao takve omogućuju biljci da daje najbolji prihod te da nije imala dokumentaciju o ostvarenim prihodima, a u svom nalazu i mišljenju koristila je podatke iz AGRONETA i ARKOD sustava gdje su evidentirani svi točni podaci o broju stabala jer je dužnost i obveza vlasnika nekretnina da svaku promjenu evidentiraju u tom sustavu, tako da je broj stabala i njihova starost evidentna iz sustava. Prilikom izrade nalaza i mišljenja zatražila je podatke od otkupnih stanica na području Doline Neretve, ali joj nisu dostavili tražene podatke, već je samo jedna firma odgovorila da više ne posjeduje te podatke.

43. S obzirom da je pravomoćnom presudom ovog suda već utvrđeno kako je osnovano potraživanje tužitelja prema tuženiku na ime naknade imovinske štete, ovaj sud utvrđuje da je tuženik tu štetu dužan i naknaditi jer ne postoje nikakve okolnosti koje bi oslobodile tuženika od naknade imovinske štete niti su tužitelji svojim radnjama ili propustima doprinijeli nastanku štete. Visinu štete sud je utvrdio iz nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke KR iz čijeg iskaza proizlazi da je ista više od 35 godina sudski vještak za poljoprivredu te se njen nalaz temelji i na dugogodišnjem iskustvu, kao i vizualnom pregledu.

44. Prema tome sud utvrđuje da je tužiteljici NR tuženik u obvezi naknaditi imovinsku štetu u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vidu izmakle dobiti za razdoblje od 2020. do 2023., dakle 4 godine, ukupan iznos od 45.106,10 €, te dodatno troškove bageriranja u iznosu od 15.841,00 € te troškove podizanja novog voćnjaka 4.142,08 €, odnosno sveukupno 65.089,18 €. Iz usmenog nalaza i mišljenja vještakinje je utvrđeno da je vrijeme potrebno od sadnje pa do dolaska na rod mandarina 6 godina.

45. U odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sud utvrđuje da je tužiteljici NR tuženik u obvezi naknaditi imovinsku štetu u vidu izmakle dobiti za razdoblje od 2020. do 2023., dakle, 4 godine, ukupan iznos od 59.692,50 €, te dodatno troškove bageriranja u iznosu od 25.029,00 € te troškove podizanja novog voćnjaka 8.500,00 €, odnosno sveukupno 93.221,50 €. Iz usmenog nalaza i mišljenja vještakinje je utvrđeno da je vrijeme potrebno od sadnje pa do dolaska na rod šipaka 4 godine.

46. Tužiteljica NR je zatražila i izmaklu dobit za razdoblje od sadnje mandarina pa do dolaska na rod koje iznosi 6 godina.

47. Kako je vještakinja utvrdila da bi izgubljena dobit za 4 godine iznosila 45.106,10 €, prosječna izgubljena dobit za jednu godinu bi iznosila 11.276,52 €, pa kada se to pomnoži sa 6 godina dođe se do iznosa od 67.659,15 €.

48. Tužiteljica NR je zatražila i izmaklu dobit za razdoblje od sadnje šipaka pa do dolaska na rod koje iznosi 4 godine.

49. Vještakinja je utvrdila da bi izgubljena dobit za 4 godine iznosila 59.692,50 €, prosječna izgubljena dobit za jednu godinu bi iznosila 14.923,13 €, pa kada se to pomnoži sa 4 godine dođe se do iznosa od 59.692,50 €.

50. Prema tome, tuženik je u obvezi naknaditi tužiteljici NR naknadu imovinske štete u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupan iznos od 132.748,33 € (65.089,18 € + 67.659,15 €), a u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupan iznos od 152.914,00 € (93.221,50 € + 59.692,50 €), odnosno ukupan iznos 285.662,33 €.

51. S obzirom da je tužiteljica pod 1. zatražila ukupan iznos od 286.910,68 € trebalo je tužbeni zahtjev za iznos od 1.248,35 € odbiti kao neosnovan.

52. U odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sud utvrđuje da je tužiteljima MR i ŽR tuženik u obvezi naknaditi imovinsku štetu u vidu izmakle dobiti za razdoblje od 2020. do 2023., dakle 4 godine, ukupan iznos od 46.300,52 €, te dodatno troškove bageriranja u iznosu od 13.631,00 € te troškove podizanja novog voćnjaka 4.142,08 €, odnosno sveukupno 64.073,60 €.

53. Tužitelji pod 2. i 3. su zatražili i izmaklu dobit za razdoblje od sadnje mandarina pa do dolaska na rod koje iznosi 6 godina.

54. Vještakinja je utvrdila da bi izgubljena dobit za 4 godine iznosila 46.300,52 €, prosječna izgubljena dobit za jednu godinu bi iznosila 11.575,13 €, pa kada se to pomnoži sa 6 godina dođe se do iznosa od 69.450,78 €.

55. Prema tome, tuženik bi bio u obvezi naknaditi tužiteljima MR i ŽR naknadu imovinske štete u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupan iznos od 133.524,38 € (64.073,60 € + 69.450,78 €), a kako su tužitelji zatražili iznos od 133.473,60 €, navedeni iznos im je i dosuđen.

56. Tužiteljima su dosuđene i zatezne kamate počev od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

57. Neosnovan je i tuženikov istaknuti prigovor zastare jer je tužba podnesena 5. srpnja 2023., a kako je plavljenje bilo u lipnju 2020., šteta je svakako nastala u jesen 2020., kada je trebala biti berba plodova , tako da nije protekao trogodišnji zastarni rok.

58. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. Zakona o parničnom postupku.

58.1. Tužiteljima je priznat trošak u postupku osiguranja dokaza poslovni broj R1-113/2022 u iznosu od 3.919,21 €, koji se odnosi na trošak sastava prijedloga za osiguranje dokaza (100 bodova) u iznosu od 200,00 €, trošak zastupanja na očevidu na licu mjesta održanom 6. veljače 2023. (100 bodova) u iznosu od 200,00 €, uz povećanje od 20 % za zastupanje predlagatelja pod 2. i 3. u iznosu od 80,00 €, uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 120,00 €, trošak pristojbi za prijedlog i rješenje u iznosu od 26,54 € te troškove vještačenja u iznosu od 3.292,67 €.

58.2. Tužiteljima je priznat trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 120.159,79 €, koji se odnosi na trošak sastava tužbe (3237 bodova) u iznosu od 6.474,00 €, trošak sastava jednog obrazloženog podneska (3237 bodova) u iznosu od 6.474,00 €, , trošak zastupanja na ročištima od 13. prosinca 2023., 7. veljače 2024., 25. ožujka 2024., 15. svibnja 2024., 20. lipnja 2024., 19. kolovoza 2024., 11. rujna 2024., 11. prosinca 2025., 21. siječnja 2026. i 19. ožujka 2026. (sve po 3237 bodova) u iznosu od po 6.474,00 €, uz povećanje od 20 % za zastupanje tužitelja pod 2. i 3. u iznosu od 15.537,60 €, sve u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 23.306,40 €, trošak sudskih pristojbi za tužbu u iznosu od 663,62 € te presudu u iznosu od 1.327,24 €, kao i na troškove vještačenja u iznosu od 1.636,93 €.

58.3. Tužiteljima je, dakle, priznat trošak u sveukupnom iznosu od 124.079,00 €.

58.4. Tužitelji nisu uspjeli smo u neznatnom dijelu, radi čega nisu nastali posebni troškovi.

59. S obzirom na to da su tužitelji povukli tužbu u dijelu u kojem od tuženika potražuju naknadu štete na objektima, odlučeno kao u izreci ovog rješenja, u smislu odredbe čl. 193. ZPP-a.

60. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Metković, 21. travnja 2026.

S u t k i n j a :

Rajka Ćubela

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku petnaest (15) dana. Žalba se podnosi u tri (3) istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda uručuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda uručuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istog dana (čl. 335. ZPP-a).

DNA:

1. Tonći Milić, odvjetnik u Metkoviću, e-Oglasna ploča

2. Vinko Samardžić, odvjetnik u Splitu, e-Oglasna ploča

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte