Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85A,

HR-51260 Crikvenica

Poslovni broj Pp-23/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sucu tog suda Gordani Vulić Pavlović, uz sudjelovanje Melite Mrakovčić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika SS, branjenog po braniteljici Kristini Mikuličić, odvjetnici iz Rijeke, zbog djela prekršaja iz odredbe članka 247. stavka 7. Zakona o strancima (Narodne novine broj 133/20, 114/22, 151/22 i 40/25), odlučujući povodom optužnog prijedloga Republike Hrvatske, Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, klasa: UP/I-116-01/22-02/20, urbroj:443-02-02-11-22-12 od 4. srpnja 2022., nakon javne i glave rasprave održane dana 15. travnja 2026. u prisutnosti braniteljice okrivljenika, a u odsutnosti uredno pozvanih tužitelja i okrivljenika, objavljene dana 20. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni SS, od oca S i majke L rođ. U, rođen u [adresa] dana 25. travnja 1964. s adresom prebivališta u [adresa], državljanin RH i Sjeverne Makedonije, OIB: [osobni identifikacijski broj], oženjen, otac dvoje djece, ugostitelj, vlasnik obrta [obrt] u [adresa], SSS, prekršajno i kazneno neosuđivan,

na temelju odredbe članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

kriv je

što je

protivno odredbama članka 88. stavka 1. Zakona o strancima okrivljeni u svojstvu poslodavca, koristio rad državljana treće zemlje u ugostiteljskom objektu [obrt] u [adresa], bez izdane dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj ili potvrde o prijavi rada u Republici Hrvatskoj, kako slijedi:

LS, rođena **.**.1963. godine, mjesto rođenja Mostar, Bosna i Hercegovina, državljanka Bosne i Hercegovine, počev od dana 13.6.2022. godine u radnom vremenu od 18:00 do 20:00 na poslovima pomoćne radnice u kuhinji, na pomoćnim poslovima koji su uključivali: pripremanje pašte, umaka, pranja suđa, čišćenje ribe, nastavno dana 14.6.2022. godine počev od 15:00 sati, na poslovima pomoćne radnice u kuhinji na kojim poslovima je zatečena dana 14.6.2022. godine u 16:30 sati i koje poslove je obavljala tijekom trajanja cijelog inspekcijskog nadzora sa završetkom u 22:00 sata,

US, rođena **.**.1969. godine, mjesto rođenja Gornji Lukavac, Bosna i Hercegovina, državljanka Bosne i Hercegovine, počev od dana 13.6.2022. godine u radnom vremenu od 22:00 do 23:00 sati na poslovima pomoćne radnice u kuhinji, na poslovima čišćenja kuhinje, nastavno dana 14.6.2022. počev od 15:00 sati, na poslovima pomoćne radnice u kuhinji na kojim poslovima je zatečena dana 14.6.2022. godine u 16:30 sati, i koje poslove je obavljala tijekom trajanja cijelog inspekcijskog nadzora sa završetkom u 22:00 sata,

NS, rođen **.**.2005. godine, mjesto rođenja Gostivar, Makedonija, maloljetnik, državljanin Sjeverne Makedonije, počev od dana 14.6.2022. godine u 16:30 sati kada je zatečen u obavljanju poslova izrade tijesta za pizzu u kuhinji ugostiteljskog objekta KAVANA PIKO u [adresa],

dakle kao poslodavac je koristio rad državljana treće zemlje, državljana Bosne i Hercegovine LS i US te državljanina Sjeverne Makedonije ŽS, bez izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada u Republici Hrvatskoj, na poslovima za koje je potrebna dozvola za boravak i rad u Republici Hrvatskoj,

čime je počinio prekršaj iz odredbe članka 88. stavak 1. Zakona o strancima kažnjiv po članku 247. stavak 7. istog Zakona,

pa mu se na temelju iste odredbe uz primjenu odredbe članka 33. stavka 1. i članka 37. Prekršajnog zakona

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 3.000,00 eur (slovima: tri tisuće eura i nula centi).

Na temelju odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 5 (pet) mjeseci od dostave presude.

Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ-a okrivljenik se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

I Temeljem članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1. i stavka 3. PZ-a, okrivljenik je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eur (slovima: dvadeset eura i nula centi) u roku od 15 dana, po pravomoćnosti ove presude, u protivnom će se troškovi naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. Odlukom VPSRH posl. br. Ppž-6007/2025 od 5. siječnja 2026. godine djelomično je prihvaćena žalba okrivljenog pa je presuda ovog suda posl. br. Pp-835/2022 od 22. siječnja 2025. godine ukinuta u odnosu na prekršaj označen pod točkom Ib izreke iz članka 247. st. 7. Zakona o strancima i predmet u tomu dijelu vraćen na ponovno suđenje.

2. Državni inspektorat je tako podnio optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 247. stavka 7. Zakona o strancima kako je to činjenično i pravno opisano u izreci odluke.

3. U svojoj pisanoj obrani okrivljenik navodi da postoje okolnosti koje isključuju prekršajni progon budući da je zbog istog djela već kažnjen u administrativnom postupku. Naime, po inspekcijskom nadzoru izdana su dva usmena rješenja klase: UP/I-116-01/22-02/20 urbroj:443-02-02-11-22-1 od 14. lipnja 2022. kojim da se zabranjuje obavljanje djelatnosti s naputcima da ukoliko se u zadanom roku dostavi dokaz o uplati novčanog iznosa od 90.000,00 kn (rad stranaca bez dozvole) odnosno iznosa od 20.000,00 kn (bez prijave na mirovinsko osiguranje) mjera zabrane obavljanja djelatnosti se neće izvršiti, dok će se usmeno rješenje ukinuti. Okrivljenik je u zadanim rokovima platio navedene iznose koja okolnost da isključuje prekršajni progon budući da je za isto djelo već kažnjen u administrativnom postupku. Vođenjem prekršajnog postupka da bi bilo povrijeđeno načelo ne bis in idem. Nastavno, PP Crikvenica u to vrijeme nije primala dokumentaciju za izdavanje dozvole za boravak i rad stranaca elektroničkim putem pa da se za predaju odnosno preuzimanje dokumentacije (zbog gužve) trebalo osobno čekati gotovo po cijele dane "u redu", a nemali broj puta se dogodilo da nakon nekoliko sati čekanja PP uopće ne zaprimi dokumentaciju budući da je djelatnicama na šalteru radno vrijeme završilo. U konkretnim bi slučajevima radnicima bile izdane dozvole za boravak i rad ali iste dozvole nisu bile preuzete u PP iz prednje navedenih razloga, a kada bi se preuzele na istima nije bio upisan OIB radnika pa se ponovno trebalo čekati u redu kako bi se propust djelatnika ispravio. Zbog organizacije rada u PP Crikvenica njemu kao poslodavcu da je bilo gotovo nemoguće pravovremeno ishodovati dozvole za boravak i rad stranca.

1. Dodatno, u odnosu na obrazloženje odluke VPSRH posl. br. Ppž-6007/2025 od 5. siječnja 2026. pod točkom 6.4., konkretno na uputu da prvostupanjski sud treba voditi računa i o ostalim žalbenim navodima okrivljenog iznova se predlaže da sud službenim putem pribavi cjelokupan spis ishodovanja dozvola za boravak i rad za radnike LS, US i AS te da se provede dokaz saslušanjem policijskog službenika ČS koji je utvrdio da imenovani radnici nemaju izdane dozvole za boravak i rad, a koje dokazne prijedloge je prvostupanjski sud ranije odbio. Podredno, ukoliko sud ponovno odbije predložene dokaze, ističe da je okrivljeni u administrativnom postupku već kažnjen te da se u konkretnom treba primijeniti načelo ne bis in idem a iz razloga detaljno obrazloženih u samoj žalbi.

4. Tijekom dokaznog postupka pregledani su i pročitani obavijest o počinjenom prekršaju, zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 14.6.2022., prekršajni nalozi za RS i N sve uz obavijesti, izvještaj za stavke izvoda FINA-e od 17.6.2022. i 15.6.2022., rješenja Državnog inspektorata od 27.6.2022. godine kojim je ukinuto usmeno rješenje tužitelja od 14.6.2022., zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 27.6.2022., ugovor o radu na određeno vrijeme za ZS s prijavom na HZMO od 15.6.2022. i 17.6.2022., izvadak iz prekršajne evidencije, pisana obrana okrivljenog, odluka VPSRH posl. br. Jž-2817/2016, Općinskog suda u Pazinu SS u Bujama posl. br. Pp-729/2022 te izjava svjedoka više inspektorice rada SSŽ.

2. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 14.6.2022. (list 7 spisa) proizlazi da je predmet nadzora primjena zakona i drugih propisa iz područja radnih odnosa i odredbi Zakona o strancima. Prilikom dolaska inspektorice rada i policijskih službenika u poslovnom prostoru ugostiteljskog objekta [obrt], [adresa], neposrednim zapažanjem da su zatečeni radnici LS, US, ŠS, PS, ZS, ES, MS, VS i TS. Na dan inspekcijskog nadzora na popisu osiguranika u službenoj bazi HZMO u 20,26 sati nisu prijavljeni US, LS, OS i VS. Izvršenom provjerom u sustav MUP PU Primorsko-goranske, stranci US i LS, obje državljanke BIH, nemaju izdanu dozvolu za boravak i rad u RH za poslodavca ugostiteljski obrt [obrt] vl. SS u trenutku obavljanja inspekcijskog nadzora. Ovdje okrivljeni SS upozoren u smislu odredbe članka 158. stavak 6. i članka 171. stavak 2. sve PZ-a (navedena prava u zapisniku) izjavljuje da je činjenično stanje na zapisniku točno. NS da je maloljetan i danas je trebao dobiti dozvolu za boravak i rad, ima pristanak roditelja te je predao sve na MUP, tako i za BS i LS, podnio je zahtjev za boravak i rad na MUP, ali još nije izdana. Inspektorica tada donosi usmeno rješenje o zabrani rada obrtu [obrt] u vlasništvu označenog okrivljenika koja privremena mjera se neće izvršiti ako poslodavac u roku od 3 dana od izricanja usmenog rješenja tj. do dana 17.6.2022. uplati iznos do ukupno 90.000,00 kn odnosno po 30.000,00 kn za svakog stranca. Spisu prileži dokaz (list 31 spisa) da je dana 17.6.2022. navedeni iznos po okrivljenom i uplaćen.

3. Saslušana viša inspektorica rada SSŽ iskazuje da je dana 14.6. 2022. izvršila inspekcijski nadzor u suradnji s policijskim službenicima, Službe organiziranog kriminaliteta PU PG u cilju vršenja kontrole zakonitosti zapošljavanja u navedenom objektu u [obrt] i to stranih državljana i hrvatskih državljana. Toga dana je neposrednim opažanjem zatekla, misli, oko 9 radnika u smjeni, te izvršenom provjerom svih zatečenih, utvrdila da su tri strana državljana radila bez izdane dozvole za boravak i rad i jedna hrvatska državljanka bez prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje te sklopljenog ugovora o radu. Radilo se o dvije državljanke BIH, zatečene u kuhinji, na čišćenju ribe i lignji, te je bio maloljetni državljanin Makedonije zatečen na izradi tijesta za pizzu, i državljanka RH koja je u kuhinji radila na pomoćnim poslovima.

U objekt da je pristupio i policijski službenik za nezakonite migracije PP Crikvenica i direktno izvršio provjeru za strance, a vezano uz prijavu na mirovinsko osiguranje ona je izvršila uvid u službenu bazu HZMO. Sjeća se da je sve te radnike ispitala kada su počeli raditi, koje poslove su radili, te je donijela usmeno rješenje o zabrani obavljanja registrirane djelatnosti [obrt] u trajanju od 30 dana prema Zakonu o strancima, te u trajanju od 15 dana prema tada važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju. Vlasnik obrta, SS, izvršio je uplatu otkupa pečaćenja ugostiteljskog objekta i prema Zakonu o strancima i prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, te je u nastavljenom inspekcijskom nadzoru za državljanku RH dostavio sklopljen ugovor o radu, prijavu na HZMO što je poslodavac dužan učiniti kao otklon nedostataka utvrđenih u nadzoru. S njom su bila i dva djelatnika krim policije i ona kao predstavnik Državnog inspektorata, te da drugih nije bilo. Jedan policijski službenik da je GS a druga da je bila CS. Usmena rješenja su ukinuta nakon što je plaćen otkup pečaćenja. Rečeno joj je da se dozvole za rad dugo čekaju, a da je postojala potreba za radnicima, djelatnik MUP-a je izvršio uvid u sustav, te je utvrđeno da na dan 14. 6. 2022. ne postoje radne dozvole za radnike zatečene u objektu [obrt], a rečeno je da su radnici počeli raditi od 13. 6. 2022. Nije joj rečeno da postoji problem vezan za OIB [osobni identifikacijski broj]ove radnika u radnim dozvolama, što da je irelevantno. Ne zna na koji način se predaju zahtjevi za izdavanje radnih dozvola u [adresa] jer to nije njezino područje rada, odnosno ona ne radi u MUP-u. Ona nije tražila dokumentaciju iz MUP-a, a nadzoru je bio prisutan policijski službenik za nezakonite migracije iz PP Crikvenica ČS. Na upit braniteljice okrivljenika svjedokinji s kojim danom su zatečenu radnicu hrvatsku državljanku prijavili pri HZMO, svjedokinja odgovara s 14. 6. 2022. što da je propisana obveza.

4. Ovaj je sud odbio daljnju provedbu dokaza predloženu po okrivljenom i to pribavu cjelokupnog spisa ishodovanja dozvola za boravak i rad za radnike LS, US i AS kao i saslušanje svjedoka policijskog službenika ČS, smatrajući iste dokaze nepotrebnim i nesvrhovitim obzirom na nespornu činjenicu kako imenovani radnici u trenutku zaticanja na radu po tužitelju nisu imali potrebne formalno izdane radne dozvole.

5. U završnoj riječi braniteljica okrivljenog navodi kako je tijekom postupka nedvojbeno dokazano da postoje okolnosti koje isključuju prekršajni progon budući da su okrivljenici zbog istog djela već kažnjeni u administrativnom postupku. Spisu da prileže dokazi da je okrivljenik platio novčane kazne u iznosu od 90.000,00 kuna vezano uz rad stranih radnika slijedom čega da se ima primijeniti pravilo ne bis in idem. Također da nije nedvojbeno dokazano da je okrivljeni počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret iz razloga što činjenično stanje nije u potpunosti i cijelosti utvrđeno vezano uz rad stranih radnika, a sve iz razloga što spisu ne prileži materijalni dokaz iz kojeg bi bilo razvidno kada su imenovanim stranim radnicima izdane dozvole za rad odnosno da li su isti imali važeće dozvole za boravak i rad prije vremenskog perioda navedenog u zapisnicima Drž. inspektorata. Stoga da nije dokazano da je okrivljeni počinio prekršaj te predlaže da sud donese presudu kojom se odbija optužba za sve prekršaje za koje se tereti.

5. Na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka ocjena je suda da je okrivljenik kriv za djelo za koja se optužuje.

6. Odredba članka 88. stavka 1. Zakona o strancima propisuje da državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi samo na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, dok je odredbom članka 247. stavka 7. istog Zakona, propisana prekršajna odgovornost poslodavca – fizičke osobe koja zapošljava ili se koristi radom državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u [adresa] i to novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 6000,00 eura za svakog državljanina treće zemlje.

6. U odnosu na ovo djelo, na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka, ovaj sud nespornim utvrđuje sve okolnosti prekršaja kako je to opisano optužbom, pa tako da je okrivljenik suprotno propisima koristio rad stranih državljana i to LS i Ž, državljanke Bosne i Hercegovine te mlt. VS državljana Sjeverne Makedonije, koji u trenutku inspekcijskog nadzora nisu imali potrebnu radnu dozvolo za rad kod imenovanog okrivljenika. Time su u postupanju okrivljenika ostvarena sva bitna obilježja djela prekršaja iz odredbe članka 247.stavka 2. točke 1. i stavka 7. istoga članka Zakona o strancima.

6.2. Okrivljenik je kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret jer je kao i svaki poslodavac, prisutan na tržištu rada, morao znati da je svaki rad stranca u Republici Hrvatskoj bez radne dozvole ili potrebe prijave rada nadležnom tijelu nezakonit. Štoviše, okrivljenik se u svojoj obrani poziva na lošu organizaciju rada nadležne Policijske postaje u [adresa] po tomu pitanju, iz čega proizlazi da je znao za svoju obvezu pribave radne dozvole pa je pristao na rad stranih državljana bez da je radna dozvola istima izdana. Navodi da pribava radnih dozvola za strance iziskuje puno vremena, gužve i redove, da je predaja zahtjeva i ostvarenje istoga povezano s pogreškama, izdavanjem dozvola bez OIB [osobni identifikacijski broj]a i sl. nije od utjecaja na ekskulpaciju prekršajne odgovornosti po ovomu Zakonu.

1. U odnosu na navode obrane kako postoje okolnosti koje isključuju prekršajni progon budući da je okrivljeni zbog istoga djela već kažnjen u administrativnom postupku, skreće se pažnja da isto nije moguće primijeniti na odredbe Zakona o strancima, odnosno da tu nema moguće primjene načela „ne bis in idem“. Naime, članak 4. Protokola broj 7 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija)  sadrži načelo "ne bis in idem" s tri različita jamstva, i to da se ne može: a) suditi, b) osuditi i c) kazniti  za isto kazneno djelo. Zaštita koju pruža članak 4. Protokola 7 osigurana je samo u okviru kaznenog postupka. Europski sud za ljudska prava (dalje ESLJP) je u predmetu Engel i dr. protiv Nizozemske (br: 5100/71), uspostavio kriterije prema kojima se prosuđuje može li  se određeni postupak smatrati kaznenim postupkom  odnosno ''optužnicom za kazneno djelo'' za potrebe članka 4. Protokola 7. Isto se procjenjuje na temelju tri kriterija (tzv. Engel kriteriji), a to su klasifikacija djela u domaćem pravu, priroda protupravnog ponašanja, te vrsta i težina zapriječene kazne.

6.4. Uvažavajući činjenicu da je okrivljenik u prethodnom upravnom postupku izvršio mjeru zabrane obavljanja djelatnosti na način da je platio ukupan iznos od 90.000,00 kn tj. iznos od 30.000,00 kn za svakog stranca, primjenjujući mjerilo Engel o prirodi protupravnog ponašanja, ovaj sud smatra da se tu radi o administrativnoj mjeri koja nije obvezujućeg karaktera, nije prisilno izvršena, nema svrhu kažnjavanja, nije propisana radi zaštite općeg interesa društva kaznenim pravom, niti je ona rezultat utvrđene krivnje. Navedenu administrativnu mjeru je okrivljenik sam izabrao radi mogućeg obavljanja daljnjeg poslovanja te ona nije kaznenopravna sankcija kojoj je smisao represija i generalna prevencija. Ovakav stav je u skladu s pravnim shvaćanjem sjednice Odjela javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 14. ožujka 2022. koji glasi: „U odnosu na primjenu odredbi Zakona o strancima, ako je tijelo nadzora zabranilo poslodavcu obavljanje djelatnosti, prekršajno procesuiranje i kažnjavanje poslodavca u prekršajnom postupku ne predstavlja dvostruko suđenje odnosno povredu načela „ne bis in idem“.“

1. Naglašava se i da prema presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kzz 43/2017 od 8. studenog 2017., upravna mjera se niti ekstenzivnim tumačenjem ne može poistovjetiti sa sankcijom, jer je njena svrha promptno suzbijanje zatečenog protupravnog stanja i onemogućavanje počinitelja da nastavi s takvim činjenjem i njome se ne odlučuje o meritumu protupravnog ponašanja. Stoga se u konkretnomu slučaju isključivo u odnosu na terećeni Zakon o strancima, ne radi o povredi načela „ne bis in idem“, uz što će sud imati u vidu da izvršena upravna mjera ima utjecaja na izbor vrste i mjere prekršajnopravne sankcije.

7. Odabirući mjeru kazne sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

7.1. Prilikom odmjeravanja novčane kazne ovaj je sud u obzir uzeo sve okolnosti koje u smislu općeg pravila o izboru vrste i mere kazne iz članka 36. PZ utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja. Tako je sud cijenio da okrivljenik ranije nije pravomoćno osuđivan za istovjetno djelo prekršaja. Stoga je okrivljeniku izrečena novčana kazna primjenom instituta ublažavanja kazne, pa je tako predviđeni zakonski minimum dodatno umanjen. Pritom je sud imao u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline. Ovako izrečenom kaznom može se postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da se okrivljenika odvrati od daljnjeg činjena prekršaja u smislu generalne i specijalne prevencije. Ovakva kazna je primjerena i dostatna kako svim okolnostima konkretnog slučaja tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.

7.3. Skreće se pažnja da je odredbom članka 247. stavak 7. ZS predviđena novčana kazna poslodavcu - fizičkoj osobi koja zapošljava ili se koristi radom državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u [adresa] u iznosu od 2000,00 do 6000,00 eura za svakog državljanina treće zemlje. U inkriminiranom događaju zatečena su tri strana radnika, pa je sud za svakoga od njih primjenom ublažavanja novčane kazne izrekao kaznu od 1.000,00 eur, odnosno ukupan iznos od 3.000,00 eur kako je to i naznačeno u izreci odluke.

8. Odluka o troškovima postupka donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovini/imovnom stanju okrivljenika, sve temeljem odredbe članka 139. stavka 3. u svezi s odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. PZ.

9. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude i rješenja.

U Crikvenici 20. travnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Melita Mrakovčić

Gordana Vulić Pavlović

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

DNA:

- ovlašteni tužitelj;

- okrivljeniku

- branitelj okr.