Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: P-609/2021-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

P R E S U D A  Z B O G  O G L U H E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB: 54566384631, po sucu Renati Rački, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Natalija Marević-Grgurić, odvjetnica iz Delnica, protiv tuženika 1. GŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], identična osoba sa UŽ, [adresa], 2. JŽŠ iz [adresa], Chemin De La Ruette, Les Barils (27), OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. CŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. HŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. GŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. DŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 7. PŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva (v.p.s. 1.459,95 EUR), nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 11. ožujka 2026. u nazočnosti punomoćnice tužiteljice i 1. tuženika, javno objavivši 20. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u cijelosti vlasnik nekretnina označenih kao:

- k. č. [katastarska čestica] ORANICA STRNIŠTE GRIĆ POD RUDNIKOM površine 457 m2

- k. č. [katastarska čestica] SJENOKOŠA GRIĆ PRI KOSTANU U FRBEŽARI površine 27 m2

- k. č. [katastarska čestica] SJENOKOŠA GRIČ PRI KOSTANU U FRBEŽARI površine 18 m2

- k. č. [katastarska čestica] ORANICA POD OKNOM U FRBEŽARI površine 996 m2

- k. č. [katastarska čestica] LIVADA KOD KUĆE U [adresa] površine 611 m2

- k. č. [katastarska čestica] ORANICA KOD KUĆE U FRBEŽARI površine 129 m2

- k. č. [katastarska čestica] ORANICA ZELNIK U FRBEŽARI površine 489 m2

- k. č. [katastarska čestica] ORANICA ZELNIK U FRBEŽARI površine 187 m2

- k. č. [katastarska čestica] SJENOKOŠA NA DRAGI U FRBEŽARI površine 622 m2

- k. č. [katastarska čestica] SJENOKOŠA NA DRAGI U FRBEŽARI površine 3830 m2

- k.č 6689 ORANICA NA DRAGI U FRBEŽARI površine 3381 m2

- k. č. [katastarska čestica] SJENOKOŠA NA DRAGI U FRBEŽARI površine 1173 m2

- k. č. [katastarska čestica] SJENOKOŠA NA DRAGI U FRBEŽARI površine 155 m2

- k. č. [katastarska čestica] ŠUMA, LIVADA I ORANICA U FRBEŽARI površine 10560 m2

- k. č. [katastarska čestica] ORANICA ŠIROKE NJIVE U FRBEŽARI površine 151 m2

- k. č. [katastarska čestica] SJENOKOŠA ŠIROKE NJIVE U FRBEŽARI površine 816 m2

- k. č. [katastarska čestica] SJENOKOŠA ŠIROKE NJIVE U FRBEŽARI površine 619 m2

- k. č. [katastarska čestica] ORANICA ŠIROKA NJIVA U FRBEŽARI površine 2435 m2

- k. č. [katastarska čestica] ORANICA NA [adresa] U [adresa] površine 1460 m2

- k. č. [katastarska čestica] ORANICA NA [adresa] U [adresa] površine 79 m2

- k. č. [katastarska čestica] SJENOKOŠA POD RUDNIKOM U RUDNIKU površine 28442 m2 koje su sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljica na temelju ove presude po njenoj pravomoćnosti zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva u svoju korist na predmetnim nekretninama i to na idealnom suvlasničkom dijelu

1. tuženika UŽ od 32/896,

2. tuženika UŽŠ od 56/896,

3. tuženika Lautar Branka od 14/896

4. tuženika Starčević Marije od 14/896

5. tuženika Lautar Saša-Josip od 7/896

6. tuženika Lautar Nina od 7/896

7. tuženika Lautar Antuna od 14/896

odnosno na ukupnom idealnom suvlasničkom dijelu tuženika od 144/896, uz brisanje prava vlasništva tuženika.

II. Nalaže se 1. tuženiku da tužiteljici nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.277,50 EUR uvećan za zakonske zatezne kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine a koje teku od dana donošenja presude do namirenja tužitelja, u roku od 15 dana, dok se u ostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadu troškova odbija.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se tužba u dijelu toč. I. koji glasi: "sve u roku od 15 dana" te u toč. II. koja glasi: "Nalaže se zk. odjelu Čabar Općinskog suda u Rijeci, da izvrši uknjižbu prava vlasništva sukladno odredbama točke I. ove presude, u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužiteljica navodi da je vlasnica više kat. čestica upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] ali da je upis u zemljišnim knjigama pogrešan jer su kao suvlasnici upisani ona i tuženici, da je ona nekretnine naslijedila od IŽ (Cvjetka) Lautara temeljem rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-390/11 od 15. ožujka 2012., koji je pak iste naslijedio od svojih roditelja HŽ i BŽ koji su bili suvlasnici svaki u ½ dijela. Nadalje, IŽ je temeljem rješenja o nasljeđivanju od 23. kolovoza 1954. iza svog oca BŽ naslijedio 6/8 dijela njegovog suvlasničkog dijela a ZŽ i OŽ svaki po 1/8 dijela, zatim navodi da su HŽ i BŽ imali sedmero djece odnosno uz već navedene IŽ, ZŽ i OŽ, imali su još J, G, AŽ i U. Isto tako, NŽ imala je sina GŽ kojeg je isplatila za nekretnine za života odnosno istome je zajedno sa IŽ, ZŽ i OŽ, darovala nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Navedeni sin NŽ umro je ubrzo nakon isplate a njegov je sin CŽŠ.

Navodi i da je NŽ isplatila ostale potomke što su isti potvrdili svojim potpisom, a prednje kako bi imovinu mogla ostaviti IŽ koji se za nju brinuo. Prethodno opisano nije provedeno u zemljišnim knjigama.

Nakon smrti NŽ (1975.), sin IŽ nastavio je koristiti sve njene nekretnine zajedno sa tužiteljicom, svojom suprugom, pri čemu ih tuženici u istome nisu ometali niti su polagali prava na te nekretnine jer su znali da su iste pripale IŽ, ali su uz IŽ pogrešno bili upisani ZŽ i OŽ te GŽ – unuk NŽ, a potomci ZŽ i OŽ su 2. do 7. tuženici.

Savjesnost posjeda IŽ i tužiteljice proizlazi kako iz činjenice da ih tuženici nisu ometali u posjedu tako i iz činjenice upisa u posjedovnom listu katastra (na okolnost identifikacije nekretnina prilaže uvjerenje) gdje je IŽ upisan kao posjednik u posjedovni list (dalje: PL) br. 284.

Završno i pozivom na čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugih stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV) predlaže donošenje presude kojom će se utvrditi da je ista vlasnica utuženih nekretnina na suvlasničkim dijelovima tuženika a što su isti dužni priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva iste (toč. I.), zatim kojom će se nadležnom Zemljišnoknjižnom odjelu naložiti uknjižba prava vlasništva (toč. II.) sve uz obvezu nadoknade parničnih troškova (toč. III.).

Uz tužbu prilaže PL br. 284, Potvrdu Ispostave za katastar nekretnina Čabar o identifikaciji katastarskih i zemljišnoknjižnih čestica, oporuku NŽ, potvrde – izjave o primitku novčanih iznosa, rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Čabar broj Z- 322/63, Z-344/62 i Z-151/55 te izvadak iz zemljišne knjige sa povijesnim prikazom. Ujedno predlaže saslušanje svjedoka te očevid i geodetsko vještačenje.

2. Rješenjem suda od 27. travnja 2021. tužba je dostavljena na odgovor tuženicima te im je određen rok od 30 dana za podnošenje odgovora na tužbu, uz upozorenje sukladno čl. 331.b Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), odnosno da će u slučaju nepodnošenja odgovora na tužbu tužbenom zahtjevu biti udovoljeno donošenjem presude zbog ogluhe.

2.1. U spis je zaprimljen podnesak 5. tuženika (list 33) u kojem isti navodi da nikada nije tražio niti uživao pravo vlasništva nekretnina iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da se svog dijela vlasništva odrekao u predmetu R1-194/20 u korist tužiteljice. Smatra da je tužiteljica svojevoljno pokrenula tužbu te ne želi snositi troškove postupka.

2.2. Nadalje, u spis je zaprimljen i podnesak 1. tuženika (list 40) naslovljen na predmet P-609/21 i kojem su priložene brojne isprave i to: rukom pisan podnesak (u većini nečitak) naslovljen na drugog suca ovog suda, rukom pisani podaci o obiteljskom stablu obitelji GŽ, podaci iz Stališa duša Župe Tršće, rukom pisana isprava Kraljevskog Kotarskog suda u Čabru iz 1893., darovni ugovor sklopljen između NŽ i LŽ od 11.04.1931. ovjeren po Kr. Kotarskom sudu u Čabru, darovni ugovor između ĆŽ i MŽ od 24.08.1917., urudžbena isprava Kr. Kotarskog suda u Čabru broj OS/29-15 od 30.11.1916. iza ĐŽ, smrtni list za ĆŽ, darovni ugovor sklopljen između, zk izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] izdan 06.07.1957., rješenje Kotarskog suda u Čabru broj Z-151/55, rodni list za GŽ rođenog **.**.1917., smrtni list za ĆŽ rođenog **.**.1879., kupoprodajnu pogodnu sklopljenu između ŠŽ i BŽ od 07.04.1933., djelomični povijesni izvadak iz zemljišne knjige, više isprava temeljem kojih je ŽŽ priznato pravo na invalidsku mirovinu, rješenje ovog suda Posl.br. Z- 27625/20 od 11.05.2021.

2.3. Preostali tuženici nisu podnijeli odgovor na tužbu.

3. U pogledu tuženika 2. do 4. te 6. i 7. tužbenom zahtjevu udovoljeno je donošenjem presude zbog ogluhe s obzirom da su po ocjeni suda ispunjene pretpostavke iz čl. 331. b. ZPP-a, a također tuženici međusobno nisu u položaju jedinstvenih suparničara. U pogledu 5. tuženika je tužbenom zahtjevu udovoljeno donošenjem presude bez održavanja rasprave, prednje s obzirom da isti nije izričito priznao tužbeni zahtjev pa ne postoje pretpostavke za donošenje presude na temelju priznanja, međutim isti je u smislu čl. 332.a st. 2. ZPP-a, priznao odlučne činjenice i nije osporio tužbeni zahtjev pa u takvom slučaju sud može bez zakazivanja ročišta donijeti presudu (čl. 325. i čl. 329. ZPP-a), slijedom čega je u odnosu na 5. tuženika odlučeno kao u izreci odnosno tužbeni zahtjev je također prihvaćen.

3.1. U pogledu 1. tuženika, a kako iz odgovora na tužbu nije bilo moguće utvrditi da li i u kojem dijelu osporava tužbeni zahtjev, isti je na prednju okolnost pozvan na očitovanje te je naveo da on traži povrat cjelokupnog zk. ul. br. [broj ZK uloška], da je SŽ zatajila svoje prvo dijete ŽŽ koji je bio njegov otac rođen 1917. te da je prvi suprug NŽ odnosno njegov djed bio ĆŽ (očitovanje na ročištu od 25.11.2025.).

Također, 1. tuženik je u spis dostavio i daljnji podnesak (list 106 – zaprimljen 09.12.2025.) te uz isti isprave (sve list 111-213) pri čemu se u većini radi o ispravama dostavljenim uz odgovor na tužbu dok su od novih dokaza dostavljene kopije katastarskog plana i fotografije kuće odnosno kuća.

Kako je opisani podnesak pisan rukom te u većem dijelu nečitljiv, 1. tuženik je po nalogu suda u spis dostavio prijepis podneska (list 227).

Na okolnost osnovanosti tužbenog zahtjeva u odnosu na 1. tuženika provedeni su predloženi dokazi odnosno čitanje svih spisu priloženih isprava, saslušanje tužiteljice i 1. tuženika (list 221-223) te svjedoka VŽ i KŽ (list 233-234). Također pročitane su naknadno u spis dostavljene isprave i to one dostavljene po 1. tuženiku (navedene prethodno) te darovni ugovor od 20.06.1963. i zaprimljen pod Z- 322/63 (list 224) i dostavljen u spis po tužiteljici.

Očevid i geodetsko vještačenje nisu provedeni iz razloga što je 1. tuženik učinio nespornim položaj i izgled utuženih nekretnina.

3.2. Kako iz podneska 1. tuženika dostavljenog u prijepisu (list 227) nije bilo jasno da li isti predstavlja novu tužbu ili protutužbu u ovoj pravnoj stvari, 1. tuženik je vezano uz prednje pozvan na očitovanje te je isti naveo da opisani podnesak ne predstavlja ni tužbu niti se radi o protutužbi, već da će on tužbu podnijeti zasebno.

U ostalom dijelu, 1. tuženik je u opisanom podnesku u bitnom naveo da je on jedini sljednik iza pradjeda EŽ, da je u njihovu kuću 1919. došao BŽ sa svojom djecom i oženio se s MŽ – koja je bila udata za njegovog djeda, da njih dvoje zajedno imaju još sedmero djece, da je njegov otac nakon II. svjetskog rata ponovno podigao kuću koja je bila spaljena u II. svjetskom ratu, da MŽ kasnije BŽ istjeruje njegovog oca i majku iz kuće u [adresa] te da taji u sudskim postupcima kako bi mogla prepisati na sebe.

4. Predmet tužbenog zahtjeva u ovoj pravnoj stvari je utvrđenje prava vlasništva tužiteljice na ukupno 24 kat. čestice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], koje su upisane kao oranice i sjenokoše, pri čemu prema priloženom izvatku iz zemljišne knjige, iste dolaze upisane kao suvlasništvo tužiteljice u 752/896 dijela, dok su u preostalom dijelu (preostalih 144/896) te nekretnine upisane kao suvlasništvo tuženika. Tužiteljica je kao suvlasnica upisana temeljem rješenja o nasljeđivanju iza IŽ, dok su tuženici također upisani temeljem nasljeđivanja na dijelovima ranijih suvlasnika NŽ i ZŽ.

4.1. Iz PL br. 284 vidljivo je da je kao posjednik određenih nekretnina upisan IŽ, a da nekretnine iz tog PL odgovaraju zemljišnoknjižnim nekretninama sukladno uvjerenju Ispostave za katastar nekretnina Čabar do 19.08.2020.

4.2. Tužiteljica u stranačkom iskazu u bitnom navodi da je otac 1. tuženika bio polubrat njenog supruga IŽ i to po majci NŽ, utužene nekretnine nalaze se oko mjesta [adresa] u kojem ona živi i u naravi se radi o oranicama, da ona iste koristi od 1958. od kada se udala i došla živjeti u kuću sa suprugom i svekrvom, da se zemljište koristilo za sadnju i košnju jer su se ranije držale domaće životinje. Svekrva da je uvijek govorila da to zemljište pripada IŽ i na tu je okolnost sastavila oporuku dok je ostalu djecu ona isplatila, imala je ukupno sedmero djece a IŽ je bio najmlađi. Svekrva NŽ je ranije bila udana za MŽ koji je bio udovac sa dvoje djece te je ona o toj djeci preuzela brigu, a njih dvoje su zajedno imali jedno dijete i to oca 1. tuženika ŽŽ. Nakon što je prvi suprug umro, svekrva se udala za BŽ. Kada je došla živjeti sa suprugom i svekrvom, u kući je živio i svekrvin sin iz prvog braka koji je u toj kući imao zasebnu sobu i ulaz, isti se oženio za C a oni su kasnije napravili kuću 1. tuženiku u mjestu [adresa], pri čemu je otac 1. tuženika umro prije majke. Kuća o kojoj govori je vidljiva na fotografiji sa lista 147, radi se o kući sa dva ulaza od čega je desno bilo od oca 1. tuženika. Svekrva je ocu 1. tuženika dala pola vrta od navedene kuće te dio kuće. Roditelji 1. tuženika nikada nisu osporavali korištenje utuženih nekretnina od strane tužiteljice i njenog supruga jer znali da je NŽ ostalu djecu isplatila a ocu 1. tuženika dala vrt. Niti 1. tuženik niti njegov otac nisu nikada rekli da su utužene njive njihove.

4.3. Tuženik u stranačkom iskazu u bitnom navodi da ni on ni otac nisu koristili utužene nekretnine, da je kuća na fotografiji (list 147) dijelom od tužiteljice a dijelom njegova, da on ispred kuće ima vrt koji je naslijedio od oca. Njegov otac je od svoje majke Marije Lautar 1963. dobio nužni dio i radi se o darovnom ugovoru, a predmet istog su dio kuće, vrt ispred kuće te parcele na lokacijama Kavačinovo i U Dolinama, dok je sve drugo ostalo NŽ koja je to oporučno prenijela sinu IŽ. Njegov otac umro je 1966., a NŽ kasnije, otac je odmah nakon II. svjetskog rata znao da ga je majka zatajila kao dijete i kada je vidio da nije upisan dobio je uputu da vodi sudski postupak. Ni roditelji ni on nisu koristili utužene nekretnine nego ono što je otac dobio po nužnom dijelu, zna gdje se utužene nekretnine nalaze. NŽ je rekla da sve ovdje utužene nekretnine idu IŽ i to je njegov otac znao, a također su to znali ostali Cvetkovi braća i sestre. On smatra da ima pravo na dio tih nekretnina temeljem nasljedstva, istovremeno smatra da tužiteljica nema pravo na nekretnine koje je njegov otac dobio darovnim ugovorom i to iz razloga što su NŽ i BŽ pokrali njegovog oca.

4.4. Svjedok VŽ, čija je majka AŽ bila sestra IŽ, cijeli život živi u mjestu [adresa], zna da u kući u kojoj živi tužiteljica jedan dio ima i 1. tuženik. Njegova majka je u [adresa] živjela do smrti ali u drugoj kući. Poznavao je majku ali ne i oca 1. tuženika. Po nazivima parcela zna gdje se iste nalaze te bi iste znao i pokazati na licu mjesta, radilo se o parcelama IŽ koje je njegova obitelj prestala održavati ali je to onda po dozvoli IŽ nastavila njegova obitelj i to iz razloga što su duže držali domaće životinje. Ujak IŽ je sve te parcele naslijedio a ostali braća i sestre su se istog odrekli, pa tako i njegova majka. Nije mu poznato da je njegova baka NŽ bila još u jednom braku niti kakve veze 1. tuženik ima s istom.

4.5. Svjedok KŽ (supruga svjedoka VŽ) živi u [adresa] unatrag 30-ak godina, poznavala je IŽ – supruga tužiteljice koji je bio brat njene svekrve H. Zna gdje je kuća tužiteljice kao i to da u istoj 1. tuženik ima dio kao i vrt ispred iste. Potvrdila je da su utužene nekretnine oni koristili nakon što su isto prestali IŽ i tužiteljica jer im je to bilo potrebno za prehranu domaćih životinja, te parcele je naslijedio IŽ a ostali braća i sestre su se odrekli u njegovu korist i isto zna od svekrve. Po priči svekrve zna da je pok. IŽ u nekom srodstvu sa 1. tuženikom, ne zna da bi isti ili njegovi roditelji osporavali korištenje IŽ ili tužiteljici. Sjeća se majke 1. tuženika koja je živjela u jednom dijelu kuće.

4.6. Iz isprava dostavljenih po tužiteljici utvrđeno je kako slijedi:

- rješenjem Z-151/55 od 11.08.1955. (list 20) izvršena je u zemljišnoj knjizi provedba rješenja o nasljeđivanju broj O-54/54 od 23.08.1954. iza BŽ iz [adresa] i to nekretnina iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] (suvlasništvo u ½ dijela) na način da su iste pripale sinovima IŽ mldb. u 6/8 te OŽ i ZŽ - svakom u 1/8 dijela;

- rješenjem Z-344/62 od 21.12.1962. (list 19) je temeljem prijavnog lista u zk. ul. br. [broj ZK uloška] izvršeno cijepanje kč. br. [katastarska čestica] na način da su nastale kč. br. [katastarska čestica], a koje nekretnine su bile upisane kao suvlasništvo NŽ, IŽ, ZŽ i OŽ;

- darovnim ugovorom od 20.06.1963. (list 224) su NŽ, IŽ, ZŽ i OŽ nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] i to kč. br. [katastarska čestica] darovali sinu odnosno polubratu ŽŽ;

- rješenjem Z-322/63 od 19.11.1963. (list 18) izvršena je provedba darovnog ugovora od 20.06.1963. te su nekretnine iz ugovora otpisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] na ime ŽŽ iz [adresa].

4.7. Isprave je u spis dostavio i 1. tuženik te je iz istih utvrđeno kako slijedi:

- darovnim ugovorom od 11.04.1931. (list 54) NŽ je svom suprugu LŽ darovala ½ dijela nekretnina iz zk. ul. br. [broj ZK uloška];

- darovnim ugovorom od 24.08.1917. (list 55) ĆŽ iz [adresa] je svojoj supruzi MŽ darovao nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], uz obvezu MŽ da dosmrtno uzdržava darovateljeva bolesnog sina ČŽ; predmetni ugovor je na provedbu predan 07.08.1931.

- iz smrtnog lista (list 57) iza ĆŽ proizlazi da je isti umro **.**.1917.

- iz rodnog lista GŽ (list 62) proizlazi da je isti bio rođen **.**.1917. od oca ĆŽ i majke MŽ;

- iz Uručbene isprave Kr. Kotarskog suda u Čabru od 30.11.2016. (list 56) utvrđeno je da je ostavina ĐŽ koja se sastoji od ¼ nekretnina iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] uručena nasljednicima ĆŽ u 2/6 dijela te mldb. D i FŽ i mld. ŠŽ, sa teretom doživotnog uživanja za korist MŽ;

- iz kupoprodajnog ugovora od 07.04.1933. (list 66) utvrđeno je da je BŽ kupio od ŠŽ sada punoljetne suvlasnički dio nekretnina iz zk. ul. br. [broj ZK uloška];

- iz djelomičnog povijesnog zk izvatka (list 68) utvrđeno je da se na suvlasnički dio mldb. D i TŽ upisala NŽ i to temeljem presude od 26.10.1949. te potvrda – upis Z-78/1950.

4.8. U ostalom dijelu sadržaj isprava dostavljeni u spis po strankama, posebno po 1. tuženiku, nije od utjecaja na donošenje odluke, slijedom čega nije iznesen sadržaj istih.

5. S obzirom na sadržaj provedenih dokaza, u ovoj pravnoj stvari nije sporno da su tužiteljica i tuženici upisani kao suvlasnici utuženih nekretnina, pri čemu tužiteljica u većinskom dijelu. Također nije sporno da nekretnine u naravi predstavljaju poljoprivredno zemljište oko mjesta [adresa] odnosno da je strankama poznat položaj istih (zbog čega nije proveden očevid i geodetska identifikacija istih).

Nije sporno ni to da je u posjedu tih nekretnina u cijelosti bio IŽ – suprug tužiteljice, odnosno sama tužiteljica kao i da im ni 1. tuženik ni njegov otac HŽŠ taj posjed nisu osporavali (što potvrđuje 1. tuženik u svom iskazu). Sporno je da li tužiteljica i po kojoj osnovi ima pravni osnov za stjecanje prava vlasništva i na suvlasničkom dijelu 1. tuženika (koji iznosi 32/896 dijela), prednje s obzirom da 1. tuženik, iako u jednom dijelu iskaza potvrđuje posjed tužiteljice odnosno njenog supruga kao i to da je i njegov otac o prednjem imao saznanje, u pisanim podnescima osporava tužbeni zahtjev.

5.1. Ocjenom i analizom provedenih dokaza, sud nalazi da je tužbeni zahtjev osnovan i u odnosu na 1. tuženika, o čemu će razlozi biti izneseni u nastavku ove odluke.

5.2. Prvenstveno je potrebno navesti da sud očitovanja 1. tuženika iznesena tijekom postupka, odnosno stranački iskaz i pisane podneske te dostavljene isprave, nalazi kontradiktornim i to iz razloga što 1. tuženik u jednom dijelu potvrđuje da je njegov otac znao da sve ovdje utužene nekretnine pripale IŽ, znao je da ih isti koristi i nije taj posjed osporavao, istovremeno navodi da je njegov otac dobio dio kuće, vrt te druge lokacije zemljišta, dok tijekom cijelog postupka ukazuje na činjenicu da je njegova baka NŽ zatajila njegovog oca te da bi u stvari on bio jedini kojem bi trebale pripasti sve nekretnine temeljem činjenice da se ranije radilo o vlasništvu obitelji prezimena HŽŠ.

5.3. Analizom iskaza tužiteljice, 1. tuženika i navedenih svjedoka, te u usporedbi sa brojnim ispravama uloženim u spis, proizlazi utvrđenje da je baka 1. tuženika bila MŽ koja se udala za ĆŽ koji je bio udovac sa djecom (prva supruga je bila ĐŽ), da je zajedničko dijete MŽ i ĆŽ bio P – otac 1. tuženika (rođen 1917.) te da se po smrti ĆŽ ista udala za BŽ nakon čega je njeno prezime bilo BŽ, a prethodno tome odnosno 24.08.1917. je ĆŽ na istu prenio svoje nekretnine koje je stekao iza ĐŽ, pri čemu 1. tuženik ukazuje na nelogičnost tog ugovora s obzirom da je ĆŽ umro **.**.2017. (rukom pisane primjedbe 1. tuženika na navedenim ispravama).

U braku MŽ i BŽ rođeno je sedmero djece, a daljnji prijenos nekretnina između istih vidljiv je iz analize sadržaja isprava iznesenih u toč. 4.7.

Ovaj sud može prihvatiti opravdanim prigovor 1. tuženika na vjerodostojnost ugovora od 24.08.1917. s obzirom da iz smrtnog lista proizlazi da je ĆŽ umro dan prije sklapanja istog, međutim po ocjeni suda se za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučujućim ukazuje razdoblje iza II. svjetskog rata.

5.4. Tako je vidljivo da su nakon II. svjetskog rata kao suvlasnici nekretnina iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] bili upisani MŽ i BŽ svaki u ½ dijela, da su u ostavinskom postupku iza BŽ (O-54/54) nasljednicima utvrđeni sinovi IŽ, OŽ i ZŽ, da su suvlasnici nekretnina iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] odnosno NŽ i sinovi koji su naslijedili BŽ, 1962. proveli cijepanje nekoliko kat. čestica iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] te su određene novonastale kat. čestice darovnim ugovorom od 20.06.1963. prenesene na oca 1. tuženika koji je izvršio uknjižbu prava vlasništva (prema podacima iz rješenja Z-322/63 te nekretnine su prenesene u njegovo vlasništvo i otpisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška]).

5.5. Prema tome, potpisivanjem darovnog ugovora kojim su mu pripale točno određene nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], otac 1. tuženika potvrdio je svoje saznanje da mu ne pripadaju preostale nekretnine iz tog zk uloška, već su iste ostale upisane na njegovu majku i polubraću. Da je isti smatrao da njegovoj majci i polubraći ne pripadaju te nekretnine, a na što u svojim prigovorima upire 1. tuženik ukazujući na nelogičnost darovnog ugovora od 24.08.1917., tada bi otac 1. tuženika zasigurno poduzeo i druge radnje kojima bi postigao upis svog prava vlasništva na nekretninama iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] u cijelosti.

5.6. Spisu nije priloženo rješenje o nasljeđivanju iza NŽ niti povijesni izvadak iz zemljišne knjige za ranije razdoblje, međutim iz izvatka iz zemljišne knjige priloženog uz tužbu vidljivo je da je upis prava suvlasništva 1. tuženika kao i prednika tužiteljice izvršen temeljem nasljeđivanja iza iste i to temeljem rješenja O-205/75 (upisano pod Z-103/78), a također i prednika ostalih tuženika (isto nije vidljivo evidentno iz razloga što su u međuvremenu upisani nasljednici istih).

Iako su i prednik tužiteljice i 1. tuženik, kao i prednici ostalih tuženika, u zemljišnim knjigama upisani temeljem rješenja o nasljeđivanju iza NŽ, očito je da nitko od nasljednika sadržaj tog rješenja ne smatra relevantnim i to iz razloga što i 1. tuženik u svom iskazu u više navrata ističe ističe saznanje kako svoje tako i svog oca, da je NŽ oporučno sve nekretnine ostavila upravo IŽ te niti on niti njegov otac nisu posjed IŽ zbog toga osporavali.

Da su oporuku NŽ priznavali i ostali nasljednici, proizlazi i iz činjenice da ostali tuženici, čiji je interes jednak interesu 1. tuženika, nisu osporili tužbeni zahtjev te da je i jedna od sestara IŽ – H AŽ potvrdila da su se tih nekretnina svi odrekli u korist IŽ, a na koju okolnost su iskazali svjedoci P i KŽ (sin i nevjesta). Stoga ovaj sud nalazi utvrđenim da se radilo o poštenom posjedu IŽ a kasnije i tužiteljice.

5.7. Prema tome, bez obzira na upis u zemljišnoj knjizi, unutar obitelji se i po smrti NŽ znalo da su sve utužene nekretnine pripale IŽ. To saznanje imao je i otac 1. tuženika.

Zbog činjenice da su svi u obitelji znali za posljednju volju NŽ i da je IŽ bio u posjedu utuženih nekretnina upravo na temelju takvog očitovanja, njegov posjed se ima smatrati poštenim i u dostatnom trajanju za stjecanje prava vlasništva, pri čemu sud kao relevantno razdoblje od kada se posjed tužitelja ima smatrati poštenim, uzima razdoblje nakon smrti NŽ, a ista je prema suglasnim iskazima stranaka umrla 1975.

5.8. Odredbama ZV-a koje se odnose na stjecanje prava vlasništva na temelju zakona, konkretno čl. 159. st. 1. i 3. propisano je da se dosjelošću stječe pravo vlasništva stvari samostalnim posjedom te stvari ako posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, pri čemu se samostalnim poštenim posjedom nekretnine vlasništvo stječe protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Definicija zakonitog, istinitog i poštenog posjeda sadržana je u čl. 18. ZV-a, dok je samostalan posjednik onaj koji stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik (čl. 11. ZV-a). Sukladno prednjem, odnosno čl. 18. st. 3., posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Prema st. 5., posjed se smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno.

Sud nalazi utvrđenim da su tužiteljica odnosno prethodno tome njen suprug samostalni posjednici utuženih nekretnina.

Prednje je utvrđeno na temelju činjenice da su braća i sestre IŽ znali da utužene nekretnine pripadaju istome odnosno da je volju na tu okolnost iskazala njihova majka NŽ te takav posjed istome nisu osporavali. Također, takvo saznanje imali su i 1. tuženik i njegov otac (izričito potvrđeno u iskazu 1. tuženika). Pri tome valja istaći da nezadovoljstvo 1. tuženika sklapanjem pravnih poslova u razdoblju od 1916. do 1933. nije od utjecaja na poštenje posjeda tužiteljice i njenog prednika, jer kao što je već navedeno, ni 1. tuženik ni njegov otac u razdoblju nakon II. svjetskog rata nisu osporavali posjed NŽ te nakon toga IŽ i tužiteljice, a iz kojih razloga isti nisu mogli ni posumnjati da im ne pripada pravo na posjed.

5.9. Također, i raniji propisi iz područja stvarnog prava (Opći građanski zakonik-OGZ kao i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima- ZOVO) koji su bili na snazi u vrijeme kada su posjed izvršavali NŽ i IŽ, predviđali su isključivo pošten (savjestan) posjed kao osnovu za stjecanja vlasništva.

Ni za to razdoblje nije utvrđeno da bi otac 1. tuženika takav posjed istima osporavao, dapače isti je potpisao darovni ugovor kojim su mu pripale točno određene nekretnine.

5.10. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev prihvaćen je i u odnosu na 1. tuženika te je presudom odlučeno kao u izreci.

6. Odluka o troškovima sadržana u toč. II. izreke temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, odnosno kako je tužiteljica u sporu uspjela u cijelosti ima pravo na naknadu troškova i to u odnosu na 1. tuženika zbog čijeg su osporavanja tužbenog zahtjeva troškovi i nastali. Slijedom navedenog tužiteljici su priznati troškovi kako slijedi: za zastupanje po punomoćniku odvjetniku i to za sastav tužbe i zastupanje na roč. 09.12.2024., 25.11.2025., 03.02.2026. i 11.03.2026. – svaka radnja po 200,00 EUR, PDV na prednje u iznosu od 250,00 EUR, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 27,50 EUR, odnosno ukupno 1.277,50 EUR.

Tužiteljici nisu priznati troškovi sastava prijedloga od 14.04.2021. jer isti nije priložen spisu niti sastava podneska od 19.12.2024. (ispravak adrese 1. tuženika) jer je saznanje o točnoj adresi 1. tuženika tužiteljica imala u trenutku podnošenja tužbe.

7. Završno, tužba je odbačena u dijelu u kojem se traži da su tuženici dužni priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužiteljice u zemljišnim knjigama u roku od 15 dana, prednje iz razloga što se paricijski rok za ispunjenje činidbe može odrediti samo kada je tuženicima naloženo ispunjenje kakve pozitivne činidbe a što ovdje nije slučaj je se radi o tzv. negativnoj činidbi tj. trpljenju (čl. 328. st. 1. ZPP-a). Također, tužba je odbačena u toč. II. tužbenog zahtjeva u kojem je sadržan nalog zemljišnoknjižnom odjelu za uknjižbu i to u roku od 15 dana, prednje iz razloga što je ovlaštenje tužiteljice za uknjižbu sadržano u čl. 15. Zakona o zemljišnim knjigama i u ovom se postupku ne radi o postupku kojim parnični sud određuje upis u zemljišnu knjigu u smislu čl. 106. ZZK.

Delnice, 20. travnja 2026.

Sutkinja

Renata Rački

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude stranka kojoj je dostavljen ovjeren prijepis presude prema čl. 335. st. 11. ZPP-a može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ove presude stranka kojoj je presuda dostavljena putem e-oglasne ploče sudova prema čl. 335. st. 9. ZPP-a, može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud. Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 353. st. 2. ZPP-a).