Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Prekršajni odjel

Zrinsko-frankopanska 9

Poslovni broj: Pp-1860/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Maji Moharić, uz sudjelovanje zapisničarke Elene Štrok, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice GI, zastupane po branitelju Damiru Hrusteku iz Čakovca, zbog prekršaja iz čl.22 st.5 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN br.70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), povodom optužnog prijedloga tužitelja RH, MUP, PU međimurske, Policijske postaje Čakovec pod brojem klasa: 211-07/25-5/28059 ur. broj: 511-21-05-25-1 od 24. listopada 2025., u smislu čl.182 toč.3 Prekršajnog zakona (NN broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), nakon glavne i javne rasprave održane 15. travnja 2026. u prisutnosti okrivljenice, branitelja i predstavnika tužitelja, dana 20. travnja 2026. javno je objavio i

p r e s u d i o je

okrivljenica: GI, kći ĆI i TI, rođena **.**.1974. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, po narodnosti G, adresa prebivališta [adresa], VSS, zaposlena, razvedena, majka dvoje djece, prekršajno nije kažnjavana

o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e

I. što bi se dana 17. srpnja 2025. u 10,00 sati u [adresa], u svojstvu kćeri, nasilnički ponašala u obitelji na način da je od smrti svoga oca ĆI, unazad dvije godine, uznemiravala svoju majku TI, 1952. (osoba starije životne dobi) govoreći joj da će je izbaciti iz kuće na ulicu te je promijenila bravu na ulaznim vratima i na taj način onemogućila oštećenoj korištenje imovine. Takvim svojim ponašanjem okrivljena je kod oštećene izazvala osjećaj straha i uznemirenosti te je povrijedila njezino dostojanstvo te je počinila ekonomsko nasilje,

II. čime bi počinila prekršaj iz čl.10 toč.3 i toč.4 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN br.70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), kažnjiv po čl.22 st.5 istog Zakona,

jer djelo po propisu nije prekršaj.

III. Temeljem čl.140 st.1, u svezi čl.138 st.2 Prekršajnog zakona, troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. Tužitelj RH, MUP, PU međimurska, Policijska postaja Čakovec pod brojem klasa: 211-07/25-5/28059 ur. broj: 511-21-05-25-1 od 24. listopada 2025, podnio je ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenice GI, radi prekršaja navedenog u izreci presude.

2. Okrivljenica je u obrani navela da se ne smatra krivom za terećeno djelo, u smislu podneska koji je branitelj priložio u spis te je istakla da nisu točni navodi optužnog prijedloga, posebno jer u opisu djela nema vremena i mjesta počinjenja eventualnog prekršajnog djela kojim se tereti, kao niti radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja.

3. U postupku je pročitan smrtni list za ĆI, obavijest žrtvi nasilja u obitelji, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom, te izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije od 27.10.2025., iz kojeg je vidljivo da okrivljenica nije bila kažnjavana. Sud je donio rješenje da se neće provesti dokaz čitanjem prijave podnositeljice TI Policijskoj postaji Čakovec od 18.07.2025. s prilozima od str.4 do 11 spisa, smatrajući da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno temeljem provedenih dokaza.

3.1. Uvidom u smrtni list za ĆI, oca okrivljenice, utvrđeno je da je otac okrivljene umro **.**.2023. godine.

3.2. Branitelj je u završnom prijedlogu naveo da se, između okrivljene i navodno oštećene, te brata i sestre okrivljene, vodi devet raznih postupaka na različitim sudovima, među ostalim i postupak za kazneno djelo prijevare na štetu okrivljene na Općinskom sudu u Čakovcu. Stoga je predmetna neosnovana prijava, pokušaj da se druga strana izbori za što povoljniju poziciju u kaznenom i ostalim postupcima i po stavu obrane predstavlja zloupotrebu policije i suda. Za sve radnje koje je okrivljena poduzimala prethodno se konzultirala sa svojim odvjetnikom, dokumentirala ih i provodila u okviru pravnog sustava, često i sama pozivajući policiju da prisustvuje tim radnjama upravo da ne bi došlo do kakvih zloupotreba i iskrivljenih tumačenja druge strane. Predmetna prijava posljedično i optužni prijedlog nisu podobni za raspravljanje, a svakom izmjenom sud bi povrijedio čl.83 Prekršajnog zakona, koji navodi da se postupak vodi prema zahtjevu ovlaštenog tužitelja, i predstavlja takozvano optužno načelo, čemu u prilog govori brojna praksa presuda Visokog prekršajnog suda.

4. U postupku je Sud utvrdio da djelo opisano u činjeničnom opisu optužnog prijedloga po propisu nije prekršaj za koji se okrivljenica tereti, zbog čega je odlučio kao u izreci presude.

5. Sud je u postupku utvrdio da činjenični opis optužnog prijedloga ne sadrži sve bitne elemente prekršaja iz čl.22 st.5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a isti određuje zakonski opis djela, a pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja i sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, a u nedostatku konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

5.1. Okrivljenica se tereti da je predmetne zgode u [adresa], počinila psihičko nasilje prema majci TI, rođenoj 1952. godine, osobi starije životne dobi, jer joj je dana 17.07.2025. od smrti svoga oca ĆI, unazad dvije godine, više puta govorila da će je izbaciti iz kuće, čime ju je prestrašila i uznemirila te je promijenila bravu na ulaznim vratima i na taj način onemogućila oštećenoj korištenje imovine.

5.2. U opisu djela nije navedeno vrijeme počinjenja prekršaja, jer dan 17.07.2025. pa od smrti svoga oca ĆI, unazad dvije godine, nije dovoljno određeno vrijeme počinjenja prekršaja, zbog čega je Sud pribavio smrtni list za ĆI, oca okrivljenice da bi utvrdio točno vremensko razdoblje u kojem je navodno okrivljenica počinila prekršaj, jer vrijeme počinjenja prekršaja nije navedeno sukladno odredbi čl.16 Prekršajnog zakona, a što je bitno poradi utvrđivanja zastare prekršajnog postupka.

5.3. Nadalje, psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Mora se raditi o ponašanju kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Iz činjeničnog opisa prekršaja u optužbi jasno proizlazi da se okrivljenici ne stavlja na teret psihičko nasilje, iako se naznačuje da je ponašanje okrivljenice prouzročilo kod njene majke zakonom propisane posljedice (osjećaj straha i uznemirenosti, te povredu dostojanstva). Za počinjenje djela psihičkog nasilja verbalnom komunikacijom, odlučan je sadržaj radnje da bi se moglo utvrditi da se radi o uznemiravanju takvog intenziteta i agresivnosti da bi bio ostvaren oblik nasilja iz čl.10 toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a koja odlučna okolnost nedostaje u činjeničnom opisu djela kojim se okrivljenica tereti, posebno, jer bi se u slučaju ostvarenja navedenog prekršaja žrtva približno sjećala vremena i mjesta radnje dok samo navođenje kuće i neodređeno navođenje vremenskog perioda, nije dovoljno. Nadalje, samo navođenje radnje nasilničkog ponašanja u obitelji u smislu govorenja nije dovoljno da bi radnja djela nasilničkog ponašanja u obitelji psihičkim nasiljem bila ostvarena. Glede ekonomskog oblika nasilja u obitelji iz čl.10 toč. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ekonomsko nasilje je zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine. Okrivljenica se tereti da je majci onemogućila korištenja imovine promjenom brave na ulaznim vratima kuće u [adresa], u vremenu od dvije godine bez specificiranja koju i čiju imovinu žrtva nije mogla koristiti, zbog čega činjenični opis nije dovoljan da bi radnja djela nasilničkog ponašanja u obitelji ekonomskim nasiljem bila ostvarena, jer nedostaju bitna obilježja prekršaja ekonomskim nasiljem.

5.4. U činjeničnom opisu prekršaja kojim se okrivljenica tereti nema odlučnih činjenica koje predstavljaju biće prekršaja, a Sud ih ne može sam, bez dopune tužitelja, dodavati, jer je vezan činjeničnim opisom tužitelja te bi time preuzeo ulogu tužitelja i povrijedio optužno načelo, na što ispravno upućuje obrana. Zakonski opis prekršaja pravno je kvalificiranje prekršaja, te odlučne činjenica sadržane u činjeničnom opisu potrebno je podvesti pod biće odgovarajućeg prekršaja, zbog čega sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u samom činjeničnom opisu prekršaja. Međutim, kako je postupak već započeo, a činjenični opis prekršajnog djela ne sadrži bitna obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, to Sud, zbog nedostatnosti te nerazumljivosti činjeničnog opisa djela, u smislu da isti nije jasan i precizan, nije mogao nastaviti postupak, jer sudi u granicama postavljenog činjeničnim opisom djela, a u suprotnom čini bitnu povredu odredaba prekršajnog zakona. Slijedom navedenog, Sud je okrivljenicu oslobodio optužbe, jer djelo, kako je ono opisano u optužnom aktu, po propisu nije prekršaj iz čl.22 st.5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te kako nema djela ukoliko nedostaje neko njegovo bitno obilježje to je Sud okrivljenicu, primjenom čl.182 t.1 Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe.

6. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl.140 st.1 i st.2, u svezi čl.138 st.2 Prekršajnog zakona, te troškovi postupka, s obzirom je okrivljenica oslobođena optužbe, padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

U Čakovcu, 20. travnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Elena Štrok

Maja Moharić

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, u roku od 8 (osam) dana, nakon primitka presude, žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog suda.

Dostavna naredba:

Okrivljenica,

Tužitelj,

Oštećena,

Branitelj,

Za spis.