Posl. br. P-792/2020-48

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Novom Zagrebu - Stalna služba u Samoboru

Obrtnička 2

10430 Samobor

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru Hrvatske po sucu tog suda Mireli Crnjak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice KJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , zastupana po pun. Zvonimiru Raiću odvjetniku u Zagrebu protiv tuženika 1. EJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. BJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Nenadu Škare, odvjetniku u ZOU Nenad Škare i FJ, [adresa], radi isplate, nakon usmene, glavne i tajne rasprave, održane i zaključene 17. ožujka 2026. u nazočnosti Vedrana Špiljaka, odvjetnika u Zagrebu, u zamjenu za punomoćnika tužitelja, te Filipa Strahije, odvjetnika u zamjenu za punomoćnika tuženika, temeljem čl. 335. st. 3. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01, 117/03., 88/05., 2/07 - Odluka USRH, 84/08.,96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 35/13, 81/15, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23, 146/25, dalje u tekstu ZPP), 20. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Utvrđuje se da 1/2 ostavinske imovine iza pok. ŠJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođenog **.**.1935., preminulog **.**.2019., u ostavinskom postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru pod brojem O-53/2020, i to: -pravo korištenja grobnog mjesta: broj 175A/2, Odjel: Staro groblje, Polje: 3, Gradsko groblje Sveta Nedjelja; -nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] [adresa] površine 883 m2, zgrada i dvorište površine 883 m2, ukupne površine 883 m2;-nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to kčbr. [katastarska čestica], [adresa] površine 705 m2, livada površine 705 m2, ukupne površine 705 m2; -nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to kčbr. [katastarska čestica], Siget površine 2528 m2, livada površine 740 m2, oranica površine 1788 m2, ukupne površine 2528 m2., te nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to kčbr. [katastarska čestica], Siget površine 1602 m2, oranica površine 1602 m2, oranica površine 1602 m2, predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i pok. ŠJ., te ova imovina ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. ŠJ u ½ dijela.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u preostalom dijelu koji predstavlja razliku od dosuđenog 1/2 suvlasničkog dijela do zatraženog 2/3 suvlasničkog dijela.

III. Tužiteljica AJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna je tuženicima 1. EJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. BJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi trošak ovog postupka u iznosu od 2.520,73 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalne službe u Samoboru broj O-53/2020 od 7. rujna 2020. upućena tužitelj pokrenuti parnicu protiv tuženika radi utvrđenja da dvije treć ine ostavinske imovine pok. ŠJ predstavljaju posebnu imovinu tužiteljice po osnovi činjenice stjecanja te imovine u režimu bračne stečevine, te da taj udjel navedene ostavinske imovine ne ulazi u ostavinu iza pok. ŠJ. Sada pok. ŠJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) bio je suprug tužiteljice te otac tuženica. Tužiteljica i ŠJ bili su u izvanbračnoj, i a potom i u bračnoj zajednici odnosno i braku dulje od šezdeset godina, da bi brak istih prestao 10. prosinca 2019. smrću HJ.Za vrijeme trajanja braka tužitelja i ŠJ isti su postali roditelji četvero zajedničke djece (ovdje tuženika, TJ i ČJ). Skrb o svoj zajedničkoj djeci tužitelja i ŠJ je vodio primarno i dominantno upravo tužiteljica. Također, tužitelj je u brak s ŠJ unio znatne vrijednosti, i to gotov novac i zlato odnosno dukate, s kojom vrijednošću su upravo kupljene predmetne nekretnine i druga ovo predmetna imovina. Neosporivo je kako je tužitelj rođen i odrastao u natprosječno bogatoj i imućnoj obitelji, dok je ŠJ odrastao u dosta teškim materijalnim uvjetima. Sve navedene stvari bile su kupljene od strane tužitelja, za vrijeme trajanja izvanbračne i potom bračne zajednice tužitelja i ŠJ, pri čemu su iste glasile (nominalno) samo na ime ŠJ ali ne i na ime tužitelja. Navedeno obzirom na patrijarhalna shvaćanja muškarca kao glave obitelji odnosno na pravnu neupućenost tužitelja u to da se upravo osoba koja daje novac za kupnju pojedinih stvari ima pravo upisati kao vlasnik tako stečenih (kupljenih) stvari.

2. U odgovoru na tužbu tuženici u bitnome navode da nema dokaza da bi 2/3 dijela predmetne imovone bila posebna imovina tužiteljice, nego se taj omjer temelji na prooizvoljnim navodima tužtieljice, dok navod tužiteljice da je rođena i odrasla u natprosječno bogatoj i imućnoj obitelje, a da je pok. ŠJ odrastao u dosta teškim materijalnim uvjetima je bespredmetan, obzirom da je važno sagledati koju su imovinu stekli u braku, a ne u vrijeme odrastanja u obitelji. Tužiteljica nije uz tužbu priložila niti jedan dokaz da bi imovina bila stečena niti u vrijeme bračne zajednice a kamoli da bi bila njena posebna imovina. Predlažu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

2.1. Tijekom postupka tuženici su tužiteljici priznali ½ dijela ostavinske imovine s osnova bračne stečevine.

3. Radi osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u predmet posl.br. O- 53/2020, rješenje O-53/2020 od 7. rujna 2020., kupoprodajni ugovor od 29. listopada 1979., zemljišnoknjižni izvadci (list 75-82), vjenčani list (list 48), identifikacija čestica, (list 72), pročitane su izjave TJ (list 110-111), ĆJ (list 111-112), ŽJ (list 125-126), MJ (list 126-127).

3.1. Na glavnoj raspravi sud je odbio provođenje svih daljnjih dokaznih prijedloga stranaka obzirom da provođenje istih ne bi utjecalo na drugačiju odluku suda koji smatra da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje zakonite odluke.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5.Nije sporno da su tužiteljica i pok. ŠJ bili u braku 2. ožujka 1968. do 10. prosinca 2019., te računajući i vrijeme provedeno prije braka u izvanbračnoj zajednici, ukupno preko 60 godina.

5.1.Nije sporno da je u tom braku rođeno četiri kćeri, i to tuženice, te kćeri TJ i ČJ.

5.2.Nije sporno da je cijela obitelj živjela u [adresa] do 1980. kada su preselili u obiteljsku kuću u [adresa], koja je kupljena 1979. a što proizlazi iz kupoprodajnoj ugovora 29. listopada 1979. sklopljenog između DJ i OJ kao prodavatelja i ŠJ kao kupca.

5.3.Nije sporno da je tužiteljica bila kućanica i vodila brigu o djeci, a da je pok. ŠJ od 1967. radio u Njemačkoj, ukupno 30 godina.

5.4. Nije sporno da su predmetne nekretnine u postupku obnove zemljišne knjige dobile nove brojeve i to sadašnja 2715/1 odgovara staroj 503/3, sadašnja 2715/2 odgovara staroj 503/1, sadašnja 2716/2 odgovara staroj 502/1, sadašnja 2717/1 odgovara staroj 500/13, a što proizlazi iz Identifikacije DHU Područni ured za ka tastar Zagreb, Odjel za katastar nekretnina Samobor, od 13. siječnja 2022. (list 72).

5.5. Nije sporno da je u BZP kao vlasnik predmetnih nekretnina upisan ŠJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dok je do ulaska čestica u BZP bio upisan u posjedovni list istih kao posjednik.

5.6. Nije sporno da je ostavinski postupak pred ovim sudom posl.br. O-53/2020 prekinut, tužiteljica upućena na ovu parnicu

5.7. Nije sporno da tuženice priznaju činjenicu da tužiteljici pripada ½ dijela ostavinske imovine s osnova bračne stečevine s pok. ŠJ.

6. Predmet ovog spora je utvrditi je li tužiteljici pripada s osnova posebne imovine i bračne stečevine u omjeru iznad ½ dijela do ukupno zatraženih 2/3 dijela.

7.Na konkretan slučaj primjenjuje se Zakon o braku i porodičnim odnosima NN 11/78, 59/90 i 45/98 dalje ZBPO) i to čl. 277 i čl. 287. koji je propisivao da se prilikom utvrđivanja doprinosa bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine a vodeći računa o svim elementima odlučnim za tvrđenje doprinosa bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine i to plaći, zaradi svakog od bračnih drugova, pomoći jednog bračnog druga drugome, radu u domaćinstvu i obitelji, brizi oko odgoja i podizanju zajedničke djece, svim oblicima rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine, pa tako da je suprug (supruga) zarađivao (redovni radni odnos) ali da mu je suprug(a) u tome pomagala, kojoj treba honorirati i njezin rad u domaćinstvu i poroditi kao i u odgoju i podizanju djece.

8.Iz suglasnih izjava svjedoka TJ i ČJ (kćerke tužiteljice i sestre obje tuženice) proizlazi da je obitelj do 1980-tih živjela u [adresa], majka odnosno tužiteljica brinula se i odgajala četiri kćeri dok je otac ŠJ radio u Njemačkoj, radila je i poljoprivredu, uzgajala krave i ovce, a kada se otac vratio iz Njemačke vodila je svu brigu o njemu, no oboje roditelja pridonosili su odgoju djece, dok je otac slao novac iz Njemačke, nekad više, nekada manje. Nakon očeve smrti majka nije imala novca. Za života oca, sve je između roditelja bila zajedničko. Svjedokinje su izjavile da im je poznato da je majka u brak donijela nešto miraza u novcu. Majka je radila u susjedstvu čuvajući tuđu djecu, a kuću su roditelji stekli zajednički.

9. Iskaz svjedokinje ŽJ, susjede tužiteljice, djelomično nije prihvaćen kao istinit, u dijelu da je tužiteljica u miraz dobila konje i krave, koje je kasnije prodala i uložila u kuću u [adresa], obzirom da su kćerke tužiteljice izjavile da tužiteljica nije dobila ništa materijalno nego samo novac.

9.1. Prihvaćen je dio iskaza svjedokinje ŽJ da su u životinje koje je tužiteljica uzgajala u [adresa] prodane i da je novac potrošen za kupnju gradilišta, jer je to životno i logično. Također jer prihvaćen dio iskaza svjedokinje ŽJ gdje navodi da joj je pok. llija pričao da su u [adresa] živjeli teško, da nisu imali vode u kući, a da joj ŠJ nije govorio da bi tužiteljica što donijela u miraz prilikom udaje, a da nikada između tužiteljice i pok. ŠJ nije bilo spora oko kuće, sve je bilo zajedničko i dogovorno. Ove navode u bitnome potvrđuje i svjedokinja MJ, također susjeda tužiteljice.

10. Obzirom na suglasne izjave gore navedenih svjedoka, ne može se prihvatiti navod tužiteljice da je došla iz izrazito bogate obitelji niti se može povezati da bi ta okolnost na bilo koji način utjecala na stjecanje imovine u braku s ŠJ.

10.1. Naime, iz izjava svjedokinja ali i priznanja tuženica, nesporno je da tužiteljica radila kod drugih ljudi i čuvala djecu, bavila se poljoprivredom, uzgajala život inje, ali nikako ne proizlazi da bi podrijetlo tužiteljice na bilo koji način bilo imućno, posebno da to eventualno bogatstvo na bilo koji način utjecalo na njezin način života koji je nesporno bio radnički, i ispodprosječno skroman (npr. svi saslušani svjedoci navode da u kući nije bilo vode, a tužiteljica čuvala tuđu djecu).

11. S druge strane, iz suglasnih izjava svjedokinja proizlazi da je pok. ŠJ bio u radnom odnosu u Njemačkoj, a novac donosio ili slao tužiteljici. Tim novcem kupljena je kuća u [adresa]. Sud prihvaća mogućnost da je novac od životinja koje je tužiteljica hranila u [adresa] prodane, i uložene u kupnju kuće.

11.1.No čak da se i uzme da su te životinje kupljene mirazom prilikom udaje odnosno posebna imovina tužiteljice, vrijednost prodanih 2 krave i nekoliko ovaca ne može utjecati značajno na iznos uložen u kupnju kuće. Svakako se prema suglasnim navodima svih saslušanih svjedoka "znalo da je kuća zajednička".

13.Dakle, temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, prilikom obračuna doprinosa tužiteljice u stjecanju bračne stečevine, sud je uzeo u obzir da tužiteljica nije radila ali je čuvala djecu u susjedstvu (o visini te zarade nema dokaza), a taj novac utrošio se na kućanstvo, te je tužiteljica kao kućanica bila potpuno uključena u cjelokupnu brigu i odgoj četiri zajedničke kćeri, poljoprivredu oko kuće i uzgoj stoke koja je služila za prehranu obitelji, i to sve do 1980. kada se obitelj preselila u [adresa]. Pok. ŠJ radio je u Njemačkoj do oko 1997., tužiteljica više nije čuvala djecu ali se bavila kućanstvom, bila je zdravstveno osigurana preko supruga, a nakon što je on stekao pravo na mirovinu vodila je brigu i oko njega. Dakle, cjelokupnu novčanu skrb obitelji od 1980., pa nadalje, kao i gradnju kuće, vodio je dakle ŠJ koji je slao ili donosio novac, a nakon odlaska u mirovinu brinuo se i nadalje za tužiteljicu.

14.Dakle, sud nesporno utvrđuje da doprinos tužiteljice u brizi oko odgoja i podizanju zajedničke djece, rada u kućanstvu, a do 1980. rada na poljoprivredi, uzgoja stoke, rada oko čuvanja djece u susjedstvu, vrijedi minimalno jednako kao i rad pok. ŠJ u [adresa] u trajanju od 30 godina, a nakon toga, umirovljenja i primanja mirovine, a nikako ne više kako to tužiteljica tužbom tvrdi.

14.1.Stoga je tužiteljici valjalo priznati s osnova bračne stečevine ½ dijela sveukupno stečene imovine u bračnoj zajednici s pok. ŠJ, sve pobliže opisano kao u izreci presude, točka I. jer to proizlazi iz provedenih dokaza, dok provođenje daljnjih dokaza ne bi utjecalo na ovu odluku, te odlučiti kao u izreci, točka I.

14.2.U preostalom dijelu preko dosuđenog do zatraženih 2/3 dijela zahtjev tužiteljice je valjalo odbiti te odlučiti kao u izreci, točka II.

15. Tužiteljica nije uspjela s 16,66% u ovom postupku (2/3 dijela od 100% iznosi 66,666 %, a ona je uspjela s ½ dijela odnosno 50,00 %) te je u tom omjeru dužna tuženicima naknaditi troškove postupka.

15.1.Tuženicima zastupanima po odvjetniku, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj. 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/22 dalje u tekstu: OT) i čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a pripada pravo na nagradu, za zastupanje dvije osobe tbr. 36, i to za sastav odgovora na tužbu iznos od 1.100,00 EUR, (Tbr. 7. t. 1. OT), pristup ročištu dana 19.10.2021., 26.9.2020., 11.11.2024., 18.6.2025., 3.9.2025., 17.3.2026., za svako iznos od 1.100,00 bodova (sve Tbr. 9.t.1.OT), za sastav podneska od 19.11.2021., 10.10.2022., 10.7.2025., 26.9.2025. za svaki iznos od 1.100,00 EUR (sve Tbr. 8.t.3. OT), ukupno 12.100,00 EUR, sve uvećano za PDV od 25% 3.025,00 EUR , ukupno 15.125,00 EUR.

15.2.Ozbirom na uspjeh stanaka u sporu, sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP -a tužiteljica je dužna tuženicima naknadi trošak od 2.520,73 EUR, što predstavlja iznos od 15% od ukupno priznatog troška, pa je odlučeno kao u izreci, točka III.

U Samoboru, 20. travnja 2026.

Sudac:

Mirela Crnjak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objave odluke. Žalba se predaje ovom sudu a o istoj odlučuje Županijski sud.

Dna-Zvonimir Rajić, odvj. uz s.p. na presudu

Nenad Škare, odvj.

Kal. 30 dana