REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
STALNA SLUŽBA U SAMOBORU
Obrtnička 2
Poslovni broj: Ovr-584/2026-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, po sucu toga suda Dubravku Facko, u predmetu I. predlagatelja osiguranja ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. predlagatelja osiguranja ĆCĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Dijani Kolman Vrane, odvjetnici iz Samobora, protiv protivnika osiguranja [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] zastupan po punomoćniku ČC, odvjetniku iz [adresa], radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 20. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine I. predlagatelja osiguranja ĆC i II. predlagatelja osiguranja ĆCĐ od 16. ožujka 2026.
Obrazloženje
I. I. i II. predlagatelj osiguranja su dana 16. ožujka 2026. dostavili prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere donošenjem rješenja sljedećeg sadržaja:
"I.Radi osiguranja nenovčane tražbine zaštite prava vlasništva pokretnina, nekretnine i to zgrade izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te sanacije nastale štete i sprječavanja buduće štete dopuštenjem izvođenja građevinskih radova od strane predlagatelja i trpljenjem građevinskih radova strane protivnika osiguranja na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i 2868/1 k. o. [katastarska općina], predlagatelja osiguranja ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ĆCĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] protiv kao protivnika osiguranja GRAD SAMOBOR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].
o d r e đ u j e s e
privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine
I. Ovlašćuje se predlagatelje osiguranja da angažiraju stručne treće osobe za sanaciju vanjskog spojnog zida nekretnine kčbr. [katastarska čestica], [adresa] ukupne površine 605 m2 i to dvorište površine 224 m2, pomoćna zgrada 50 m2, stambena zgrada, [adresa] površine 177 m2, poslovna zgrada površine 154 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja i okolnog terena - hodne staze igrališta u vlasništvu protivnika osiguranja kčbr. [katastarska čestica], Langova rukometno igralište, površine 1767 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te na izvođenja građevinskih radova putem stručnih trećih osoba radi sprječavanja prodora vode sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sanacije vanjskog zida i temelja zgrade izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja graniči s kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i sprječavanja nastanka buduće štete i to kako slijedi;
1.1. Iskop i pregled zida uz među
izvršiti kontrolni iskop uz vanjski zid zgrade uz rukometno igralište
utvrditi stvarnu dubinu ukopa zida nakon izvedenih radova na igralištu pregledati stanje temelja i zidova
provjeriti postoje li pukotine ili konstruktivna oštećenja
1.2. Izrada hidroizolacije ukopanog zida
Potrebno je izvesti potpunu vertikalnu hidroizolaciju zida:
čišćenje i priprema zida(obijanje žbuke, pranje zida)
izrada bitumenske ili polimer-cementne hidroizolacije
ugradnja zaštitne čepaste (drenažne) folije
zaštita izolacije geotekstilom
1.3. Izrada drenažnog sustava uz među
izvedba perforirane drenažne cijevi uz temelj objekta
drenažni sloj od šljunka
zaštita geotekstilom
spajanje drenaže na sustav oborinske odvodnje
1.4. Korekcija visine i nagiba terena uz zid
osigurati pad terena od objekta
spriječiti zadržavanje vode uz zid
eventualno izvesti dilatacijski razmak između staze i zida
1.5. Sanacija sustava oborinske odvodnje
ponovna ugradnja ili zamjena vertikalnih oluka
pravilno spajanje na oborinsku kanalizaciju
uklanjanje privremenih plastičnih cijevi i pur-pjene
kontrola odvodnje krova
1.6. Sanacija staze uz zid
izvesti razdjelni sloj između staze i zida
ugraditi dilatacijsku traku
spriječiti prodor vode uz zid
1.7. Sanacija vanjskog zida uz igralište, potrebno je izvesti:
- uklanjanje grafita
- popravak oštećenja nastalih tijekom radova
- sanaciju pukotina
- novu zaštitnu fasadnu obradu
- zaštitni antigrafitni premaz
1.8. Kontrola statike objekta zbog ukopavanja zida 50–70 cm:
- provesti pregled temelja
- provjeriti stabilnost zida
- po potrebi izvesti lokalno ojačanje temelja ili zida
II. Protivnik osiguranja dužan je dopustiti i trpjeti izvođenje radova naznačenih u t.1 ove privremene mjere od strane predlagatelja osiguranja i trećih osoba na kčbr. [katastarska čestica], Langova rukometno igralište, površine 1767 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i osigurati pristup na kčbr. [katastarska čestica], Langova rukometno igralište, površine 1767 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o [katastarska općina] te istu osloboditi od stvari i osoba u svrhu naznačenih izvođenja radova, najkasnije u roku od 3 dana od dana primitka obavijesti predlagatelja osiguranja i izvođača radova o datumu početka radova.
III. Ako protivnici osiguranja ne ispune svoju obvezu u roku iz točke II. ovog rješenja, ovlašćuje se sud će im na prijedlog predlagatelja osiguranja, na temelju članka 342. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - u daljnjem tekstu OZ) u vezi s člankom 16. OZ-a izreći novčanu kaznu u iznosu od 5.000,00 € i rješenjem odrediti novi rok za ispunjenje obveze te zaprijetiti novom novčanom kaznom u većem iznosu ako ni u tom roku ne ispuni obvezu.
IV. Ovo rješenje o određivanju privremene mjere ima učinak rješenja o ovrsi.
V. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere.
VI. Predlagatelji osiguranja su dužni u roku od 90 dana od dana primitka prijepisa ovoga rješenja pokrenuti odgovarajući parnični postupak radi opravdanja ove privremene mjere.
VII. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će pokrenuti predlagatelj osiguranja po tužbi radi opravdanja ove privremene mjere, ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena.
VIII. Nalaže se protivniku osiguranja platiti predlagateljima osiguranja trošak ovog postupka osiguranja sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana."
U obrazloženju navode su suvlasnici nekretnine na adresi [adresa], upisana u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Novom Zagrebu, zemljišno knjižni odjel [adresa] kčbr. [katastarska čestica], [adresa] ukupne površine 605 m2 i to dvorište površine 224 m2, pomoćna zgrada 50 m2, stambena zgrada, [adresa] površine 177 m2, poslovna zgrada površine 154 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je protivnik osiguranja vlasnik kčbr. [katastarska čestica], Langova rukometno igralište, površine 1767 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o [katastarska općina]. Navode da je Grad Samobor kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica], Langova u naravi rukometno igralište početkom ove godine izvodio građevinske radove radi obnove i sanacije igrališta, koja je završila dana 11.04.2025. g. te nakon završetka radova na naznačenom igralištu prilikom svake obilnije kiše u gore naznačene nekretnine, u vlasništvu predlagatelja dolazi do prodiranja vode i poplave te uzročno posljedično nastaje velika materijalna šteta; pojavljuje se vlaga na zidovima, ugrožava se statika nekretnine, dolazi do puknuća keramike, oštećenja podova, oštećenja podnog grijanja na struju, a sve obzirom da su radovi vršeni uz samu među i na nekretninama u vlasništvu predlagatelja. Pored navedenog, zbog prodora vode u prostor I. predlagateljice osiguranja isti je opasan za život i sigurnost stanara obzirom da I. predlagateljica ima ugrađeno podno grijanje na struju. Predlagatelji osiguranja ističu kako je do prvog prodiranja vode došlo već nakon 15.04.2025. g. te su nakon toga bila učestala prodiranja vode prilikom većih kiša predlagatelji osiguranja imaju evidentirane veće poplave kako slijedi; 15.04.2025. g., 27.07.2025. g., 31.08.2025. g, 14.09.2025. g., 24.10.2025. g. a što je razvidno iz fotografija nekretnine u vlasništvu predlagatelja osiguranja i potvrde policije koja je izašla na teren radi uviđaja. Upravo vanjski zidovi zgrade izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu predlagatelja osiguranja nalaze se uz samu među s nekretninom protivnika osiguranja te je prilikom izvođenja građevinskih radova i to sa teškom strojnom mehanizacijom očito došlo do oštećenja na vanjskom zidu zgrade. Također je upitno i jesu li radovi izvedeni sukladno pravilima struke jer iz dokumentacije kojom predlagatelji osiguranja raspolažu nije razvidno da bi se vanjski zid njihove nekretnine uopće ili adekvatno izolirao obzirom da je protivnik osiguranja prilikom izvođenja radova ukopao temelje i vanjske zidovi nekretnine u vlasništvu predlagatelja osiguranja 50-70 cm u odnosu na stanje prije izvođenja radova, ovisno o visinskoj razlici, a da ukopani dio nije uopće izoliran, što je razvidno iz geodetske situacije visinskih promjena izrađeno po dipl. ing. geod. EC dana 30.10.2025.g. Predlagatelji su zbog gore opisane prouzročene štete pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu, SS Samobor pokrenuli postupak radi osiguranja dokaza, poslovni broj R1- 242/2025 u kojem postupku je izrađen Nalaz i mišljenje vještaka Katarine Brebrić Sudić, ing. građ. stalni sudski vještak za graditeljstvo. Nalazom vještaka utvrđeno je kako prilikom izvođenja navedenih radova nisu provedene odgovarajuće mjere zaštite i osiguranja susjedne građevine (u suvlasništvu predlagatelja), što nije u skladu s pravilima struke i važećom tehničkom praksom te su na nekretnini predlagatelja nastala oštećenja u vidu pojave vlage na zidovima, prodora vode i poplava, puknuća keramičkih obloga, oštećenja podnih konstrukcija te oštećenja sustava električnog podnog grijanja. Vještak nadalje zaključuje kako prema svemu utvrđenom tijekom očevida, kao i prema vrsti i opsegu nastalih oštećenja, postoji uzročno-posljedična veza između izvedenih građevinskih radova na nekretnini Grada Samobora i oštećenja nastalih na nekretnini u suvlasništvu predlagatelja te izvedeni radovi uz samu među između predmetnih nekretnina nisu izvedeni u skladu s pravilima građevinske struke te su takvim zahvatima mogli dovesti i do ugrožavanja stabilnosti (statike) građevina na nekretnini podnositelja prijave. U konačnici vještak zaključuje da su građevinski radovi na nekretnini Grada Samobora u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom oštećenja na nekretnini predlagatelja kao i da je iz Građevinskog dnevnika oznake GD202502012 razvidno kako nadzorni inženjer KC nije stručno i odgovorno provodio nadzor nad predmetnim građevinskim radovima obzirom da nije izvršio nijedan upis u Građevinski dnevnik, a radovi su svakako izvedeni nestručno i nepažljivo. Predlagatelji osiguranja ističu kako su sasvim izvjesnim učinili postojanje svoje nenovčane tražbine i to zaštitu svojeg prava vlasništva pokretnina, nekretnine i to zgrade izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvođenjem građevinskih radova koje je protivnik osiguranja dužan trpjeti obzirom da isti svojim postupanjem odnosno u konkretnom slučaju ogluhom na zamolbe predlagatelja da se izvrši hitna sanacija na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nanosi sve veću materijalnu štetu nekretnini u vlasništvu predlagatelja osiguranja kao i pokretninama u istoj stoga su predlagatelji primorani sami izvršiti sanaciju. Naime, potpuno je evidentno iz naravi i opsega radova da postoji jasna opasnost da bi bez predložene mjere predlagateljima osiguranja nastala teška i nenadoknadiva šteta.
II.Prijedlog I. i II. predlagatelja osiguranja dostavljen je na odgovor protivniku osiguranja koji se 13. travnja 2026. očitovao na prijedlog za određivanje privremene mjere. U očitovanju protivnik osiguranja u cijelosti osporava osnovanost prijedloga za određivanje privremene mjere. Protivnik osiguranja prvenstveno ističe da predložena privremena mjera po svojoj pravnoj naravi ne predstavlja sredstvo osiguranja tražbine, već dovodi do njezina potpunog ostvarenja, što nije niti cilj niti svrha postupka osiguranja sukladno odredbama Ovršnog zakona kojim je postupak osiguranja uređen. Predlagatelj osiguranja traži da sud privremenom mjerom ovlasti predlagatelje osiguranja da angažiraju stručne treće osobe za sanaciju vanjskog spojnog zida nekretnine kčbr. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 605 m2 i to dvorište površine 224 m2, pomoćna zgrada 50 m2, stambena zgrada, [adresa] površine 177 m2, poslovna zgrada površine 154 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja i okolnog terena – hodne staze igrališta u vlasništvu protivnika osiguranja kčbr. [katastarska čestica], Langova rukometno igralište, površine 1767 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te na izvođenje građevinskih radova putem stručnih trećih osoba radi sprječavanja prodora vode sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sanacije vanjskog zida i temelja zgrade izgrađene na kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] koja graniči s kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i sprječavanja nastanka buduće štete i to sve kako je navedeno pod točkama 1.1. do 1.8. predložene privremene mjere. Takvim prijedlogom ne traži se osiguranje tražbine, već izvođenje opsežnih građevinskih radova i zadiranje u pravo vlasništva protivnika osiguranja, čime se de facto zahtijeva potpuno ostvarenje eventualne tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja. Predlagatelji se u svom prijedlogu za određivanje privremene mjere pozivaju na odredbu članka 347. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/2022, 6/24, u daljnjem tekstu: OZ) kojom je propisano da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, dok je stavkom 2. istog članka propisano da ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama. Predloženom mjerom nalaganja protivniku osiguranja dopuštanja i trpljenja izvođenja opsežnih građevinskih radova od strane predlagatelja osiguranja i trećih osoba na predmetnoj nekretnini, a koja bi ostala na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će pokrenuti predlagatelji osiguranja, došlo bi do potpunog ostvarenja tražbine predlagatelja osiguranja te se njome ne bi samo privremeno uredio sporni odnos kako to propisuje odredba članka 347. stavka 2. OZ-a, nego bi se predloženom činidbom iscrpilo i samo pravo. Dakle, usvajanjem ovako postavljenog prijedloga u potpunosti bi bio konzumiran tužbeni zahtjev što nije svrha privremene mjere budući da bi se time trajno, a ne privremeno, uredio sporni odnos među strankama. U prilog svojih tvrdnji protivnik osiguranja dostavlja sudsku praksu. Protivnik osiguranja navodi da je u konkretnom slučaju, razvidno da predlagatelji osiguranja nastoje prijedlogom za određivanje privremene mjere trajno urediti odnos među strankama i osigurati preuranjeno ispunjenje svoje eventualne tražbine, što ni na koji način nije svrha niti cilj privremene mjere. Navodi da institut privremene mjere ne služi za zaobilaženje parničnog postupka niti za donošenje odluke o eventualno buduće postavljenom tužbenom zahtjevu već isključivo za sprječavanje stvarne i neposredne opasnosti za buduće ostvarenje tražbine, a takva opasnost u konkretnom slučaju ne postoji niti je učinjena vjerojatnom. Na opisani način predlagatelji osiguranja pokušavaju putem instituta osiguranja ostvariti konačnu pravnu zaštitu na koju u ovom trenutku još nemaju pravo. Takvo postupanje predstavlja zlouporabu instituta privremene mjere te narušava načelo pravne sigurnosti i ravnoteže procesnih prava stranaka. Institut privremene mjere ne služi za zaobilaženje parničnog postupka niti za donošenje odluke o eventualno buduće postavljenom tužbenom zahtjevu već isključivo za sprječavanje stvarne i neposredne opasnosti za buduće ostvarenje tražbine, a takva opasnost u konkretnom slučaju ne postoji niti je učinjena vjerojatnom. Na opisani način predlagatelji osiguranja pokušavaju putem instituta osiguranja ostvariti konačnu pravnu zaštitu na koju u ovom trenutku još nemaju pravo. Takvo postupanje predstavlja zlouporabu instituta privremene mjere te narušava načelo pravne sigurnosti i ravnoteže procesnih prava stranaka. Predlagatelji osiguranja svoju tražbinu temelje na Stručnom nalazu – osiguranje dokaza stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Katarine Brebrić Sudić, ing.građ. od 28.11.2025. pribavljenom u postupku osiguranja, u kojem protivniku osiguranja nije bila dana mogućnost da se o istome očituje niti da ga osporava, zbog čega takav nalaz nije bio podvrgnut kontradiktornom ispitivanju te ne može predstavljati dostatnu osnovu za zaključak o vjerojatnosti tražbine.
III.Sud je u postupku izvršio uvid u zemljišnoknjižne izvatke (list 9-13 spisa), u fotografije (list 14-34 spisa), u stručni nalaz sudskog vještaka za graditeljstvo Katarine Brebrić Sudić (list 204-235 spisa) i dopise (list 236 i 240 spisa).
IV.Privremena mjera je sredstvo koje ima za cilj stvaranje uvjeta za buduće ostvarenje tražbina vjerovnika na temelju odluke koja će biti ili koja je već donesena o glavnom pitanju (u glavnom postupku), dakle, sredstvo kojim bi se eliminirala ili umanjila mogućnost sprječavanja ili otežavanja takvog ostvarenja, odnosno privremena mjera je sredstvo u osnovi akcesornog, supsidijarnog karaktera u odnosu na meritorno suđenje. To u konkretnom slučaju znači da se privremenom mjerom traži osiguranje one tražbine o čijem postojanju se odlučuje u glavnom postupku, ovdje parničnom postupku. Ovdje se radi o privremenoj mjeri kao sredstvu vremenski ograničenog osiguranja budućeg vjerovnikova potraživanja za čije bi ispunjenje u postupku prisilnog izvršenja bili nadležni sudovi pa njihovo ostvarenje ili osujećenje može biti pravno relevantno, ali bez apsolutnog učinka u korist vjerovnika odnosno predlagatelja osiguranja. Često je privremena mjera potrebna da bi se pretendiranom vjerovniku- predlagatelju osiguranja protiv navodnog dužnika-protivnika osiguranja pružila određena zaštita osiguranjem njegovog potraživanja, bilo u postupku koji još nije pokrenut ili je u tijeku ali nema nikakve autoritativne odluke u potvrdu njegovih tvrdnji. U takvim situacijama vjerovnik-predlagatelj osiguranja morao bi uvjeriti sud koji o prijedlogu za određivanje privremene mjere odlučuje, u vjerojatnost a ne i u izvjesnost svojih prava i u tim slučajevima opravdano je dopustiti određivanje i provođenje samo takvih mjera osiguranja koje na najmanji mogući način zadiru u prava i interese dužnika-protivnika osiguranja. Zbog toga se privremenim mjerama-mjerama osiguranja ne stječe apsolutna pravna sigurnost koja se manifestira i prema trećima, već relativno efikasno faktično u nekim situacijama i pravno relevantno osiguranje protiv mogućeg sprečavanja budućeg izvršenja dobrovoljnim raspolaganjem dužnika- protivnika osiguranja. Pri tome je potrebno imati u vidu da se pravnozaštitna podobnost i funkcija predložene mjere prosuđuje s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, uzimajući, s jedne strane u obzir sadržaj same mjere, tj. sastoji li se ona samo u određenoj naredbi ili dopuštenju ili se njome određuju sredstva i predmet kojim će se određena dispozicija prisilno ostvariti ili samo u određenju sredstva i predmeta prisilnog ostvarenja, odnosno s druge strane stupnja vjerojatnosti same tražbine, ali i naznačenog ugrožavajućeg ponašanja protivnika osiguranja, te s treće strane kako bi se i u kojoj mjeri predložena privremena mjera mogla negativno odraziti na interese svake od stranaka.
V. Opće pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine prema odredbama čl. 346. st. 1. OZ-a su da predlagatelj učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine koja se osigurava. Daljnje pretpostavke su prema odredbama st. 1. čl. 346. OZ-a da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete.
VI. Samo iznimno pod uvjetima iz odredbe čl. 347. st. 2. OZ-a sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporan odnos između stranaka ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je to iz drugih važnih razloga potrebno radi osiguranja pravnog reda, pri čemu uređivanje spornih odnosa među strankama u smislu citirane odredbe treba se tumačiti restriktivno kao izuzetak, a ne pravilo. Privremenom mjerom se ne smije iscrpiti sadržaj vjerovnikove tražbine tj. njegovo prijevremeno ostvarenje i cilj privremenih mjera ne može biti ostvarivanje potraživanja već osiguranje vjerovnikova budućeg ostvarenja, o čemu je ovaj sud u konkretnoj situaciji vodio računa kod odlučivanja o prijedlogu radi donošenja privremene mjere.
VII. Stoga bi u konkretnom slučaju određivanje privremene mjere kojom bi se dopustilo izvođenje građevinskih radova od strane predlagatelja osiguranja i to trpljenjem građevinskih radova od strane protivnika osiguranja na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i 2868/1 k. o. [katastarska općina], davanjem ovlaštenja predlagatelju osiguranja da angažiraju stručne treće osobe za sanaciju vanjskog spojnog zida nekretnine kčbr. [katastarska čestica], [adresa] ukupne površine 605 m2 i to dvorište površine 224 m2, pomoćna zgrada 50 m2, stambena zgrada, [adresa] površine 177 m2, poslovna zgrada površine 154 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja i okolnog terena - hodne staze igrališta u vlasništvu protivnika osiguranja kčbr. [katastarska čestica], Langova rukometno igralište, površine 1767 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te na izvođenja građevinskih radova putem stručnih trećih osoba radi sprječavanja prodora vode sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sanacije vanjskog zida i temelja zgrade izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja graniči s kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i sprječavanja nastanka buduće štete, uz preciznu specifikaciju građevinskih radova koje je potrebno izvesti imalo za posljedicu izvršenje tražbine prije nego se u parničnom postupku utvrdi njezina osnovanost.
VIII. U ovom postupku predlagatelj osiguranja dužan je učiniti vjerojatnim postojanje pretpostavki za određivanje mjera osiguranja a sud je dužan slijedom toga uvjeriti se u postojanje činjenica na temelju kojih donosi zaključak o postojanju pretpostavki do stupnja vjerojatnosti. Budući tužitelji nisu učinili vjerojatnim postojanje pretpostavki iz članka 346. OZ-a koje moraju biti kumulativno ispunjenje da bi sud odredio predloženu privremenu mjeru, odbijen je njihov prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine izdavanjem privremene mjere.
U Samoboru 20. travnja 2026.
Sudac
Dubravko Facko
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave rješenja (čl. 11. st. 1. i 3. OZ). Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA :
1. Odvjetnica Dijana Kolman Vrane
2. Odvjetnik Mario Bogić
3. U spis
