REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu pojedincu Željku Bilišu, uz sudjelovanje zapisničara Marije Biliš, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika DH, zbog djela prekršaja iz odredbe čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, zastupanog po braniteljici Doris Košta, odvjetnici u Splitu, pokrenutim optužnim prijedlogom PP Korčula od dana 19. kolovoza 2024., temeljem odredbe čl.183. Prekršajnog zakona,

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENIK: DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1974. u [adresa], od oca D, sa prebivalištem u [adresa], državljanin RH, do sada prekršajno osuđivan iz područja propisa Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

k r i v  j e

što je dana 27. lipnja 2024. u 09,45 sati u sudnici Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli tijekom rasprave vrijeđao policijskog službenika PH riječima lažeš, lažeš, te nakon što ga je sutkinja opomenula ponovno ponovio lažeš, licemjeru,

čime je počinio djelo prekršaja kažnjivo po odredbi čl. 17. st.1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, ("NN" 41/77, 52/87, 41/89, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23),

pa se temeljem navedene odredbe naznačenog propisa, a primjenom odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje PZ-a),

K A Ž N J A V A

NOVČANOM KAZNOM u iznosu od 500,00 EUR-a, a u koju kaznu mu se uračunava vrijeme za koje je bio uhićen (1 dana) i to kao 39,82 Eura novčane kazne, sukladno odr.čl.40. PZ-a, pa tako novčana kazna iznosi od 460,18 EUR-a.

Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ove presude, a u korist računa br: HR 1210010051863000160, model HR 63, opis plaćanja: uplata novčane kazne po presudi Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poziv na br. odobrenja: 6068-3847-1081246642, primatelj Republika Hrvatska, Državni proračun.

Ako okrivljenik u navedenom roku ne plati novčanu kaznu ista će se naplatiti prisilno, a u smislu odr. čl. 34.st.1.Prekršajnog zakona, a ukoliko u navedenom roku plati iznos od 2/3 izrečene ukupne novčane kazne a što iznosi 306,79 EUR-a, smatrati će se da je novčanu kaznu platio u cijelosti, sukladno odr.čl.152.st.3.Prekršajnog zakona.

Temeljem odredbe čl.139. st.3. PZ-a okrivljenik je dužan naknaditi trošak vođenja prekršajnog postupka paušalno određenog u novčanom iznosu od 15,00 EUR-a, u roku kao i kaznu, u korist računa HR 1210010051863000160, model HR 63, opis plaćanja: uplata troškova postupka po presudi Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poziv na br. odobrenja: 6068-3847-1081246685, primatelj Republika Hrvatska, Državni proračun, jer će mu se u protivnom isti naplatiti prisilnim putem.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska postaja Korčula je pod brojem: Kl:211-07/24-1/7577 i Ur. broj:

511-03-10-24-3 od dana 19. kolovoza 2024., podnijela optužni prijedlog protiv okrivljenika DH, zbog djela prekršaja činjenično opisanog i pravno kvalificiranog kao u izreci ove presude.

2. Naime, dana 27. lipnja 2024. PP Korčula je izdala prekršajni nalog, protiv kojeg je okrivljenik pravodobno izjavio prigovor, da bi nakon toga PP Korčula navedeni prigovor zajedno sa prekršajnim nalogom dostavila ovom sudu na nadležno rješavanje.

3. U svojoj pisanoj obrani okrivljenik navodi da je dana 27. lipnja 2024, bio na sud u Korčuli u predmetu prekršaja Pp-259/2022 gdje je kao svjedok saslušan policijski službenik CH radi prometnog prekršaja kojeg je napravio. Dodaje kako je na njegovo navođenje neistinitih podataka o stvarnom događaju reagirao sukladno pravu na prigovor iskaza svjedoka i to onako kako stoji u zapisniku PP-259/2022 da ima primjedbe na iskaz svjedoka budući da se radi o neistinama, te da je na njegovo iznenađenje radi njegova prigovora bio priveden, zadržan i uhićen, te osramoćen, pa da zaista smatra da nije kriv i da ono čime se tereti nije prekršaj, pa da ni do danas ne može vjerovati da policija može tako postupati, te da ustraje u svemu što je njegova odvjetnica napisala u prigovoru, dok braniteljica okrivljenika u svom podnesku u bitnom navodi kako svaki okrivljenik ima pravo očitovati se o iskazu svjedoka, odnosno da bi okrivljeniku u suprotnom bilo povrijeđeno pravo na obranu u smislu odredbe čl.85.st.2. PZ-a, koja odredba propisuje da se okrivljeniku mora omogućiti očitovati se o svim činjenicama i dokazima koje ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist, te da bi dokaz saslušanja svjedoka CH bio konfrontirani dokaz, te da bi suprotno predstavljao primjer povrede poštenog i pravičnog postupka u smislu čl.6. Konvencije ESLJP. Predlaže izvršiti uvid u raspravni zapisnik Pp-259/2022 kao javnu ispravu koja predstavlja vjerodostojni materijalni dokaz i ističe kako bi osnaženje prekršajnog naloga ujedno značilo i počinjenje djela krivotvorenje isprave obzirom da bi u takvom slučaju javna isprava sadržavala neistinite podatčke, pa da prije svega ustraje u sada iznijetom a podredno ukoliko sud smatra da je isto potrebno predlaže se kao svjedoka pozvati sutkinju Marinu Radaić Martinović i zapisničarku Andreu Ančić, a najpodrednije kao svjedoka pozvati policijskog službenika PH.

4. Potom su u dokaznom postupku kao svjedoci ispitani Marina Radaić Martinović, sutkinja Općinskog suda u Dubrovniku,Stalne službe u Korčuli, Andrea Ančić, službenica istog suda, te službenik policije PH, zaposlen u PP Korčula.

5. U svom iskazu kao svjedok, Marina Radaić Martinović navodi kako se sjeća zgode od dana 27. lipnja 2024. u 09,45 sati kada je kao sudac održavala ročište na kojem ročištu je DH bio u svojstvu okrivljenika, a PH službenik PP Korčula u svojstvu svjedoka, te prilikom svjedočenja PH DH mu govorio "lažeš, lažeš", a na što ga ja opomenula da se tako ne smije ophoditi prema službeniku policije kao svjedoku, te da mu je sve to govorio za vrijeme dok je PH davao svoj iskaz kao svjedok.Dodaje kako je unatoč njenom upozorenju kada je PH nastavio dalje svjedočiti DH mu ponovno upadao u riječ govoreći mu ponovno da laže, da bi mu tada službenik policije rekao ako mu nastavi i dalje govoriti da laže da će ga poradi toga uhititi, da bi i dalje DH istom govorio kako laže kada je svjedočio, a obzirom da je to bilo sve skupa na kraju davanja njegova iskaza kao svjedoka da je PH izašao po svjedočenju izvan sudnice, dok ja onda zaključila ročište nakon što je provela dokazni postupak i donijela presudu na zapisnik, a potom DH napustio prostor sudnice, te što se je dalje događalo ispred sudnice, tj. je li DH bio uhićen ili ne kako nije vidjela jer da je ostala sjediti i raditi u sudnici, da bi tada u jednom trenutku ušao službenik policije PH koji joj je onda samo priopćio da će protiv DH biti proveden prekršajni postupak poradi vrijeđanja i omalovažavanja službene osobe iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Ističe kako navedene riječi izgovorene od strane DH nisu bile unesene u zapisnik, jer da se držala u zapisniku biti postupka zbog kojeg je bilo održano ročište, ali da je svakako od njene strane bio je upozoren na pristojno ponašanje tj. da ne izgovara naprijed navedene riječi.

6. Službenica Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, Andrea Ančić navodi što se tiče ročišta održanog u Općinskom sudu u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli dana 27. lipnja 2024. u 09,45 sati gdje je navodno DH bio u svojstvu okrivljenika, a PH u svojstvu svjedoka kao službenik policije i koje ročište je vodila sutkinja Marina Radaić Martinović, kako može reći da se jednostavno tog ročišta ne sjeća, odnosno da joj nije ostalo urezano ništa u pamćenju da bi se događalo između DH i PH.

7. Svjedočeći, policijski službenik PH navodi što se tiče ročišta održanog u Općinskom sudu u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli dana 27. lipnja 2024. u 09,45 sati, gdje je u postupku protiv okrivljenika DH bio pozvan kao svjedok, da mu se DH u jednom trenutku obratio riječima lažeš, lažeš, te koliko se sjeća da ga je sutkinja opomenula da tako ne bi smio razgovarati, međutim kako mu je ponovno rekao da laže, te mu isto tako rekao i licemjeru i da ga nije briga što je policajac, time da mu je licemjeru rekao tiho obzirom da je sjedio do njega u sudnici, tako da ne zna jesu li tu riječ mogle čuti zapisničarka i sutkinja.

8. Razmatrajući navedeno činjenično stanje, navode pisane obrane okrivljenika, podneska braniteljice okrivljenika, iskaze svjedoka, ovaj sud našao je za dokazanim da je okrivljenik počinio djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret, te ga je proglasio krivim izrekavši mu kaznu kao u izreci presude.

9. Krivnja okrivljenika temelji se na navedenoj odredbi naznačenog propisa, prema kojoj će za predmetno djelo odgovarati onaj tko omalovažava ili vrijeđa državne organe, odnosno službene osobe, prilikom vršenja ili u vezi vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja.

10. Naime, ocjenjujući dokaze po slobodnom uvjerenju, ovaj sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima svjedoka sutkinji Marini Radaić Martinović i službenika policije JH, jer smatra da isti nemaju razloga lažno svjedočiti budući da se radi o ovlaštenim službenim osobama kojima se iskazi dani na svjedočenju temelje na neposrednom zapažanju, a poglavito sutkinje Marine Radaić Martinović u konkretnom slučaju posve neutralne osobe, slijedom čega je neprijeporno utvrđeno kako je okrivljenik počinio predmetno djelo prekršaja na način kako mu se to stavlja na teret u izreci presude. Sama činjenica da navedeno utvrđenje nije sadržano u zapisniku s ročišta u predmetu Pp-259/2022., a kako to navodi braniteljica okrivljenika i koje navode u svom iskazu kao svjedok potvrđuje sutkinja Marina Radaić Martinović navodeći pri tom kako isto u zapisnik nije evidentirano iz razloga što se u zapisniku držala biti postupka zbog kojeg je bilo održano ročište, automatski ne znači da se navedeno čime se okrivljenik tereti i nije dogodilo, a istina je kako to braniteljica okrivljenika navodi da okrivljenik ima pravo očitovati o iskazu svjedoka jer da bi mu u suprotnom bilo povrijeđeno pravo na obranu, međutim očitovanje na iskaz svjedoka okrivljenik je u konkretnom slučaju mogao iznijeti na jedan kulturan i civilizirani način, a ne kako to sutkinja Marina Radaić Martinović navodi upadajući u riječ svjedoku službeniku policije dok je svjedočio riječima kako laže a što je opetovano ponovio i nakon što je bio upozoren od strane sutkinje da se tako ne smije ponašati. Dakle, zaključno kao što je i prije navedeno, ovaj sud ne vidi razloga zašto bi u konkretnom slučaju kako sutkinja tako i službenik policije lažno svjedočili budući da okrivljenik u svojoj obrani nije naveo niti jedan valjani razloga koji bi uputio na sumnju u vjerodostojnost iskaza navedenih svjedoka. Slijedom svega naprijed navedenog, trebao je postupiti na način opisan u izreci presude i to unatoč navodu iskaza svjedoka Andree Ančić koja je u svom iskazu navela kako se jednostavno ročišta na kojem se zbio predmetni događaj ne sjeća.

11. Odlučujući o vrsti i visini kazne, vodilo se računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima.

12. Kao olakotna okolnost okrivljeniku je uzete u obzir činjenica, što je do sada prekršajno neosuđivan za ovu vrstu prekršaja (navedeno proizlazi iz potvrde Ministarstva pravosuđa, odjela za prekršajne evidencije o osuđivanosti okrivljenika, iz koje se još utvrđuje kako je do sada pravomoćno osuđivan iz područja propisa Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odlukom Općinskog suda u Dubrovniku, br. Pp-259/2022 od 27. lipnja 2024.),dok osobito otegotnih okolnosti nije ni bilo.

13. Cijeneći navedenu olakotnu okolnost, težinu počinjenog djela prekršaja, stupanj odgovornosti okrivljenika, ovaj sud je okrivljeniku za predmetno djelo prekršaja izrekao novčanu kaznu ispod zakonski propisanog minimuma i to umjesto alternativno propisane kazne zatvora, jer je uvjerenja da će se i ovako izrečenom kaznom a bez potrebe izricanja kako novčane kazne u propisanom rasponu a tako i alternativno propisane kazne zatvora postići svrha kažnjavanja, te da će se ubuduće doista kloniti činjenja ovakvih djela prekršaja.

14. Potrebno je istaknuti vezano za plaćanje izrečene novčane kazne da se odluka temelji na odredbi čl. 152. st.3. PZ-a i gdje je određeno da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćena ako osuđena osoba plati 2/3 izrečen novčane kazne u roku određenom odlukom kojom je novčana kazna izrečena, s naznakom kako mu je u novčnu kaznu uračunato i uhićenje sukladno odredbi čl.40. PZ-a, budući da prema priloženom u spisu izvješću o uhićenju proizlazi da je bio uhićen od dana 27. lipnja 2024. u 10,30 sati, kada je istog dana u 11,45 sati pušten na slobodu.

15. Odluka o troškovima vođenja prekršajnog postupka temelji se na navedenoj odredbi naznačenog propisa, a odnosno se na trošak vođenja redovnog prekršajnog postupka paušalno određenog u novčanom iznosu kao u izreci presude, obzirom na trajanje i složenost vođenje postupka.

U Korčuli, 20. travnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Marija Biliš

Željko Biliš

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude tužitelj i okrivljenik imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu. Žalba se podnosi u roku od 8 dana od dana prijema prijepisa presude, pismeno u dva istovjetna primjerka putem ove stalne službe Općinskog suda u Dubrovniku.

PRESUDU DOSTAVITI:

- tužitelju

- okrivljeniku

- braniteljici okrivljenika

• pismohrani