Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Posl. broj: R1 Ob-188/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Milenko Ščetar i Vesna Rajić sa sjedištem u [adresa], protiv I. protustranke JR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], te II. protustranke MR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 20. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođ. **.**.1991. godine, i sada pokojnog FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođ. **.**.1974. godine, koja je trajala od travnja 2013. godine, pa sve do smrti pok. FR, tj. do dana 17.03.2026. godine.

O b r a z l o ž e n j e

1.Predlagateljica je po punomoćnicima kod ovog suda podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da je kao porotustranke označila djecu iz prvog braka pokojnog FR, a to su njegove kćeri JR i MR, slijedom čega su one pasivno legitimirane u ovom postupku. Predlagateljica je živjela u izvanbračnoj zajednici, zajedno sa sada pok. FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi [adresa]. Predlagateljica je živjela u izvanbračnoj zajednici sa pokojnim FR od 2013. godine, nakon njegovog razvoda, pa sve do njegove smrti tj. do dana 17. ožujka 2026. godine. Stranke su se upoznale još dok je pokojni ĐR bio u braku, i započeli su vezu, ali su počeli zajedno živjeti tek nakon razvoda. Slijedom svega navedenog očito je predlagateljica izvanbračna supruga pokojnog FR, to tim više što je za vrijeme njihove izvanbračne zajednice rođen i njihov zajednički maloljetni sin DR, koji je rođen **.**.2024.. U navedenom vremenu pok. ĐR i predlagateljica su bili neoženjeni muškarac i neudana žena, bez ikakve druge izvanbračne zajednice.Imajući u vidu naprijed navedeno, kao i da se odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, a koja traje najmanje tri godine, ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, nedvojbeno je kako su u konkretnom slučaju ispunjene navedene zakonske pretpostavke i kako se in concreto radi upravo o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. FR, koja je trajala od 2013. godine, pa sve do smrti pok. ĐR. Predlagateljica je sa pok. ĐR, živjela u ekonomskoj i emotivnoj zajednici, i imali su zajednički društveni život, dijelili su financije, zajedno su spavali u istoj sobi u istom krevetu, zajedno su doručkovali, ručali, večerali, zajedno su slavili obiteljske rođendane, zvali prijatelje i kumove na druženja i proslave, predlagateljica je kuhala, peglala pokojnom FR, i sl., o čemu će sve posvjedočiti svjedoci čije je saslušanje predlagateljica predložila, kao i sama predlagateljica. Predlagateljici je odluka o postajanju izvanbračne zajednice potrebna radi ostvarivanja prava na mirovinu. Zbog navedenog predlagateljica je primorana pokrenuti ovaj postupak. Zbog svega navedenog predlagateljica predlaže da se nakon provedenog dokaznog postupka donese rješenje kojim se utvrđuje da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođ. **.**.1991. godine, i sada pokojnog FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođ. **.**.1974. godine, koja je trajala od 2013. godine, pa sve do smrti pok. FR, tj. do dana 17.03.2026. godine.

2. I. i II. protustranke su na raspravi održanoj 16. travnja 2026. navele kako su suglasne s prijedlogom predlagateljice, odnosno da joj priznaju izvanbračnu zajednicu sa pok. FR.

3.Na raspravi održanoj 16.04.2026. punomoćnica predlagateljice je precizirala prijedlog na način da se izvanbračna zajednica utvrdi između predlagateljice i pok.FR od travnja 2013. pa sve do smrti pok. FR to jest 17. ožujka 2026. Nadalje na istoj raspravi predlagateljica i protustranke su navele da s obzirom da su protustranke priznale u cijelosti postojanje izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. FR odnosno u cijelosti prijedlog predlagateljice predlažu da ih se na ročištu ne saslušava.

4.Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka CR, RR, IR i ĆR.

5.Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).

6. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagateljice osnovan.

7. Uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba RH (MUP) za predlagateljicu i sada pokojnog ĐR proizlazi da predlagateljica živi na adresi na kojoj i danas ima prebivalište na istoj adresi, dok je pok. ĐR imao prijavljeno prebivalište na adresi

Dakle, iz navedenih isprava na istovjetan način proizlazi da su predlagateljica i pok. ĐR imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi – [adresa] u periodu od., a iz iskaza predlagateljice i saslušanih svjedoka proizlazi da su isti živjeli zajedno tijekom cijelog trajanja izvanbračne zajednice.

8.Iz Izvadaka iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. ĐR proizlazi da oni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u bračnoj zajednici sa drugim osobama.

9. Iz iskaza svjedoka RR proizlazi da je njemu poznato da su predlagateljica i pok ĐR živjeli u izvanbračnoj zajednici oko 13 godina, živjeli su na adresi u [adresa], također mu je poznato da je Danijelovu sahranu organizirala predlagateljica, da su oni imali zajedničke financije, zajedno obavljali poslove, te da predlagateljica i pok ĐR imaju zajedničko dijete – sina.

10.Iz iskaza svjedoka KR da su joj poznate stranke ovog postupka, da je ona kuma djetetu predlagateljice i pok. ĐR, te da su oni živjeli u izvanbračnoj zajednici sve do Danijelove smrti na adresi [adresa], živjeli su u zajedničkom kućanstvu, njihova zajednica je u potpunosti nalikovala bračnoj zajednici i poznato joj je da je Danijelovu sahranu organizirala predlagateljica. Predlagateljica i pok. ĐR su živjeli u izvanbračnoj zajednici otprilike 13 godina.

11.Iz iskaza svjedoka IR proizlazi da je njoj poznato obzirom da je šogorica predlagateljice i pok. FR da su oni živjeli u izvanbračnoj zajednici 13 godina, imaju zajedničko dijete, živjeli su u [adresa] na istoj adresi sve do njegove smrti, dijelili su zajedničke financije i kućanstvo i poznato mi je da je predlagateljica organizirala Danijelovu sahranu.

12.Iz iskaza svjedoka VR proizlazi da je njoj poznato da su predlagaetljica i pok. ĐR živjeli u izvanbračnoj zajednici oko 13 godina, te imaju zajedničko dijete, živjeli su u [adresa] i tako su živjeli sve do Danijelove smrti, te da joj je poznato da je predlagateljica organizirala Danijelovu sahranu.

13.Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

14.Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.

Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

15.Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog ĐR.

16.Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.

17.Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).

18.Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i sada pokojnog ER, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje Zakonom o mirovinskom osiguranju propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primijenjuju se, kao opće, odredbe Obiteljskog zakona. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. ĐR tijekom predmetnog perioda živjela u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome, te o njihovom zajedničkom djetetu, te je predlagateljica organizirala njegov posljednji ispraćaj i sahranu nakon njegove smrti. Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 10 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja, odnosno sud je iz navedenih razloga prijedlog smatrao osnovanim u odnosu ovdje naznačene protustranke, - i same I. i II. protustranka je su navele da su suglasne s prijedlogom predlagateljice.

19.Slijedom svega navedenog, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. ĐR tijekom predmetnog perioda tj. neprekidno od travnja 2013. pa do njegove smrti 17.03.2026. živjela u zajedničkom kućanstvu i to u izvanbračnoj zajednici, imaju i zajedničko dijete, a što su potvrdili i saslušani svjedoci, te I. i II. protustranke.

Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 10 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Bjelovaru, 20. travnja 2026. godine

S U D A C :

Jasmina Drageljević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.