Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

S p l i t

Pr-751/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice VZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Višić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Zračne luke Split d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 83462362655, kojeg zastupa punomoćnik BZ, radnik tuženika, radi naknade štete, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene dana 9. ožujka 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, dne 20. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici na ime neimovinske štete ukupan iznos od 1.566,34 eura uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 28. rujna 2022. do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se za više zatraženo, za iznos od 1.990,66 eura, tužiteljica odbija.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici na ime tuđe pomoći i njege ukupan iznos od 37,17 eura uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 28. rujna 2022. do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se za više zatraženo, za iznos od 122,10 eura, tužiteljica odbija.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dana 28. rujna 2022. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi se navodi kako se tužiteljica dana 21. rujna 2020.g. ozlijedila prilikom obavljanja rada kod tuženika u radnoj zoni zračne luke Zračna Luka Split d.o.o. u [adresa], kada je tijekom svoje smjene išla baciti smeće pri čemu je pala. U prethodno opisanoj nezgodi tužiteljica je zadobila stanovite tjelesne ozljede što je vidljivo iz medicinske dokumentacije priložene zahtjevu. Kako tuženik u vrijeme nastanka nezgode nije bio osiguran kod nijednog osiguravajućeg društva za slučaj ozljede na radu, te je otklonio svoju odgovornost i odbio isplatiti tužiteljici iznos naknade štete to predlaže donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku isplatiti tužiteljici na ime neimovinske štete ukupan iznos od 26.800,00 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu od podnošenja tužbe do isplate, a na ime tuđe pomoći i njege ukupan iznos od 1.200,00 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu od podnošenja tužbe do isplate, sve uz potraživanje troškova postupka sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 30. prosinca 2022. tuženik se usprotivio tužbi u cijelosti. Navodi kako je tužiteljica kod tuženika bila u radnom odnosu od 9. veljače 1995. do odlaska u starosnu mirovinu 20. veljače 2022., prvotno zaposlena na radnom mjestu čistačica, a od 1. lipnja 2014. pa do umirovljenja na radnom mjestu predradnik čistačica, sa sljedećim opisom poslova: organizira i kontrolira rad čistačica u smjeni; obavlja poslove čišćenja objekata Zračne luke i unutrašnjosti zrakoplova; rukuje strojevima za čišćenje i vrši njihovo tekuće održavanje, te da je bila obučena za rad na siguran način na tom radnom mjestu i posjedovala i sve druge certifikate bitne za predmetno radno mjesto, a bila je opremljena i odgovarajućom zaštitnom opremom. Navodi kako je neprijeporno da je tužiteljica doživjela nezgodu u tijeku radnog vremena, međutim, u tužbi kao i u priloženim ispravama se pogrešno navodi da se nezgoda dogodila 21. rujna 2020., a iz navoda u tužbi te dosadašnjih oprečnih izjava tužiteljice i njezinog punomoćnika, nejasan je način na koji se nezgoda dogodila. Predlaže sudu tužbu kao neosnovanu odbiti, a tužiteljicu obvezati nadoknaditi parnične troškove tuženiku.

3. Podneskom od 26. studenoga 2024. tužiteljica je, a nakon provedenog medicinskog vještačenja, uredila tužbeni zahtjev na način da potražuje od tuženika na ime naknade neimovinske štete isplatu iznosa od 3.557,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate, a na ime tuđe njege i pomoći isplatu iznosa od 159,27 eura sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate, sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate.

4. U odnosu na uređeni tužbeni zahtjev u podnesku od 26. studenoga 2024. tuženik predlaže primjenu odredbi čl. 299.a st. 4. ZPP-a, međutim, za istaknuti je da je tužiteljica navedenim podneskom, a nakon provedenog medicinskog vještačenja, uredila tužbeni zahtjev pa nije bilo razloga da sud navedeni podnesak ne prihvati (raspravno rješenje od 2.prosinca 2024.).

5. Presudom ovog suda pod br. Pr-2182/2022 od 15. siječnja 2024. odbijen je u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete u iznosu od 3.557,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate te zahtjev za naknadom imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći u iznosu od 159,27 eura sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate, kao i zahtjev za naknadom troškova postupka. Odlukom o troškovima postupka naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku te troškove u iznosu od 20,90 eura.

6. Odlučujući po žalbi tužiteljice, Županijski sud u Zagrebu svojom odlukom pod br. GžR-152/2025-2 od 8. srpnja 2025. ukinuo je gore navedenu presudu ovog suda i predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje.

7. Tijekom ponovnog postupka sud je proveo dokaze pregledom očitovanja o zahtjevu za naknadu štete od 28. travnja 2022., medicinske dokumentacije za tužiteljicu, zapisnika o provjeri osposobljenosti za rad na siguran način, dopune procjene rizika, ispisa iz sustava Galiot CLS za tužiteljicu, tablice o preuzetoj opremi s potpisom tužiteljice, kartice zaduženja za tužiteljicu, ispisa iz sustava za vođenje evidencije o radnom vremenu (prikaz događaja i fizička prisutnost), prijave o ozljedi na radu uz izjavu tužiteljice, prometne dozvole broj [broj prometne dozvole], zapisnika o ispitivanju radne opreme, korisničkog priručnika podiznog uređaja Euro Delta 321 Basic, upute za rad uređaja Faun Rotopress 516 E, ponude Sava osiguranje d.d. od 27. listopada 2021., izjave o namirenju od 27. listopada 2021., zahtjeva za naknadu štete od 22. travnja 2022., police osiguranja nezgode br. 01 0005909 od 14. siječnja 2020., univerzalnog naloga za plaćanje od 28. listopada 2021., izvatka iz aerodromskog priručnika Zračne luke Split d.o.o., izvatka iz dnevnika koji se vodi u sustavu Galiot o broju pregleda operativne površine za 2020., izvatka iz dnevnika koji se vodi u sustavu Galiot o broju rastjerivanja ptica i drugih životinja za 2020., izvatka iz sustava Galiot-izvještaji od pojavi divljih životinja, medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Miru Jurinoviću, spec. neurokirurg, dr. ČZ, spec. ortoped i dr. Nikoli Sikirici, spec. psihijatar, saslušanjem svjedoka ĐZ, DZ, VZU, ĆZ, dopunskim saslušanjem svjedoka DZ te saslušanjem tužiteljice kao parnične stranke pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.

8. Neprijeporno je između parničnih stranaka:

-da je tužiteljica bila zaposlenica tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 9. veljače 1995. do 31.svibnja 2014. na radnom mjestu čistačica, a od 1.lipnja 2014. pa sve do odlaska u starosnu mirovinu 20. veljače 2022. na radnom mjestu predradnik čistačica,

- da je dana 21. rujna 2020. za vrijeme radnog vremena i na radnom mjestu doživjela ozljedu na radu,

- da je tuženik osposobio tužiteljicu za rad na siguran način za obavljanje poslova čistačice,

- da je od strane osiguravajućeg društva Sava osiguranje d.d., Podružnica Hrvatska isplaćen tužiteljici iznos od 6.900,00 kn (915,79 eura) na ime trajnog invaliditeta od 3 % prema točki 123. ugovorenih Tablica invaliditeta.

9. Prijeporna je između parničnih stranaka osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

10. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

11. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske i imovinske štete nastale joj dana 21. rujna 2020. prilikom obavljanja radnih zadataka i to kada je otišla baciti smeće izvan zgrade u kamion, mačka iz kamiona je izletjela, udarila ju u glavu i bacila na pod pri čemu se ozlijedila.

12. Članak 111. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17, 98/19; dalje u tekstu: ZR) govori o odgovornosti poslodavca za štetu uzrokovanu radniku i to na način da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

13. Prema članku 3. stavak 1. točka 13. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broje: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18; dalje u tekstu: ZZR) ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.

13.1. Nadalje, ZZR propisuje u članku 25. stavak 1. da poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti.

13.2. U članku 25. stavak 2. ZZR poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.

14. Dakle, odgovornost tuženika za štetu procjenjuje se po pravilima odgovornosti po principu uzročnosti, koje odgovornosti se tuženik kao poslodavac u smislu članka 1067. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO) može osloboditi ako dokaže da šteta potječe uslijed radnji i djelovanja treće osobe, krivnje samog radnika, koju on nije mogao predvidjeti, ni izbjeći, a niti otkloniti ili, pak, više sile.

15. Na okolnost načina nastanka predmetne nezgode u postupku su saslušani svjedoci, te tužiteljica u svojstvu parnične stranke te je pregledana materijalna dokumentacija.

16. Iz prijave o ozljedi na radu 13.10.2020. proizlazi da je tužiteljica obavljala poslove bacanja otpada (vreća) u kamion za smeće koji se nalazi na istočnom dijelu stajanke za zrakoplove i prilikom bacanja otpada (vreća) u kamion za smeće, iz kamiona je skočila mačka, tužiteljicu udarila u glavu te je pala na pod na lijevu ruku.

17. Iz tužiteljičine izjave o ozljedi na radu proizlazi da ju je dana 20. 9. 2020. oko 20.20 prilikom bacanja smeća iz kamiona za smeće iskočila mačka, udarila ju u glavu i pala je na pod na lijevu ruku. Poslije se javila na hitni kirurški gdje su je obradili.

18. Tužiteljica u svom stranačkom iskazu navodi kako je u večernjim satima dotičnog dana dok su kolegice otišle u putničku zgradu sređivati prostore, ona ostala srediti njihove zajedničke prostorije (skupiti smeće i dr.) i kada je skupila smeće isto je otišla baciti. Došla je do kamiona za smeće, koji kamion je smješten između transporta i cargo službe, što se nalazi izvan zgrade, te je smeće bacila u kamion kada ju je bočno u glavu udarila mačka koja je izletjela iz kamiona i bacila ju na pod, te je pala na lijevu ruku, a to je sve za nju bilo iznenadno.

19. Svjedokinja ĐZ u svom iskazu navodi kako ju je tužiteljica zvala govoreći kako je išla baciti smeće i da je mačka skočila na nju od čega je pala, te da ju je doveo kolega ĆZ u njihove prostorije. Pogledala joj je glavu, vidjela malu ogrebotinu, ništa strašno, ali joj je ruka počela otjecati i boljela ju je. Još su malo boravile u zgradi, a onda su išle kući. Kada se tužiteljici dogodila nezgoda bila je noć, s time da ne zna koliko sati je bilo.

20. Svjedok DZ, koordinator održavanja, a pod njegovom službom je i služba čišćenja, u svom iskazu navodi kako nezgodu koja se tužiteljici dogodila u večernjim satima nije vidio, ali mu je sutradan tužiteljica javila da joj se dogodila ozljeda na radu. Ističe kako otpad u Zračnoj luci skupljaju čistačice, te da postoje dva načina iznošenja otpada do kontejnera i to da se otpad s međunarodnih prostora spusti u crnim kesama uz rub stajanke, a manipulant grupovođa ga pokupi svojim kolicima i doveze u kontejner ili pak da čistačice te crne kese nose i bacaju u prostor predviđen za odlaganje otpada (kontejneri ili koševi), onda smeće iz kontejnera kada se napuni manipulant grupovođa prazni po propisanoj proceduri u samo vozilo smećare.

20.1. U dopuni svog iskaza svjedok DZ navodi kako su kontejneri i koševi mjesto odlaganja otpada, a smećara uređaj koji služi za pražnjenje koševa i kontejnera i tom operacijom pražnjenja rukovodi manipulant-grupovođa ovlašten za obavljanje te djelatnosti. Do smećare se najčešće nalaze dva kontejnera, a koji se nalaze jugoistočno od stajanke za zrakoplove ( to su parking mjesta za zrakoplove ispred objekta transportnih radnika). Navodi kako je cijelo područje zračne luke ograđeno zaštitnom ogradom-žicom, koja je ujedno i granični prijelaz, visokom 2 m i na dnevnoj bazi se ta žica pregledava minimalno dva puta od strane službe sigurnosti, a unutar aerodroma vatrogasna služba vrši rastjerivanje zvučnim signalima na vozilima ptica i bilo kakvih životinja koje ugrožavaju sigurnost zračnog prometa.

21. Iz iskaza svjedokinje VZU, referent Zaštite na radu, proizlazi da je po tužiteljičinoj izjavi ispunila i popunila prijavu o ozljedi na radu, a njezina izjava je bila da kada je išla baciti vreće smeća u kamion iskočila je mačka koja ju je udarila u glavu od čega je ona pala na ruku i tako je došlo do ozljede.

22. Svjedok ĆZ, koji kod tuženika radi na radnom mjestu voditelj manipulant, u svom iskazu navodi, kako se njihove prostorije nalaze blizu prostora gdje se nalaze kontejneri i njihov kamion za odvoz smeća, te da je sjedio vani za stolom i čitao nešto na mobitelu. Vidio je tužiteljicu kada je izašla vani i nosila crne kese u ruci, jer je prošla ispred njega s tim kesama, da bi odjednom čuo zapomaganje i jauke. Tužiteljica se digla i krenula put njega, a u istom momentu i on je krenuo u susret njoj, posjeo ju je na stolicu, zadržali su se tu 5-6 minuta dok je došla k sebi (bila je uzbuđena i prepadnuta) i onda ju je otpratio do njezinih prostorija.

23. Naime, poslodavac odgovara za štetu radniku koja mu je nastala u svezi s radom po pravilima objektivne odgovornosti, a pri čemu je teret dokaza ispunjenja pretpostavki za oslobađanje ili umanjenje odgovornosti na temelju članka 25. stavak 2. ZZR na poslodavcu, odnosno poslodavac može biti oslobođen odgovornosti za štetu radniku ako dokaže da je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika.

24. Namjera je oblik krivnje koji se određuje subjektivno i postoji kad je radnik svjestan da će svojom radnjom ili propuštanjem izazvati štetu, odnosno kad radnik želi i uzrok, a krajnja nepažnja postoji kad se radnik ponaša onako kako se ne bi ponašao prosječno pažljiv radnik. Uz navedeno poslodavac mora dokazati i kumulativni uvjet za oslobađanje od odgovornosti da na te okolnosti nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

25. Da bi postojala odgovornost za štetu potrebno je da postoji štetni događaj, štetna posljedica i adekvatna uzročna veza. Ovaj sud smatra da je tužiteljica prilaganjem prednjih dokaza dokazala da je predmetna ozljeda nastala na radu i to upravo na mjestu i na način opisan u tužbi, pri obavljanju redovnih poslova, za vrijeme trajanja radnog vremena i to dok je tužiteljica vreće otpada bacala u kamion kada je iz kamiona iskočila mačka koja ju je udarila bočno u glavu od čega je pala na lijevu ruku i ozlijedila se, a kako proizlazi i iz iskaza same tužiteljice (jer svjedoka same nezgode nema /svjedoci ĐZ, ĆZ, VZU, V nezgodu tužiteljice nisu vidjeli, već o istoj imaju saznanja od same tužiteljice), kojem iskazu ovaj sud nije imao razloga ne povjerovati, stoga postoji odgovornost tuženika za štetu koja je nastala tužiteljici u svezi obavljanja redovnih poslova. Tuženik je trebao osigurati sigurne uvjete rada, a on nije poduzeo zakonom sve propisane mjere za siguran rad.

25.1. Naime, tužiteljica je dotičnog dana pretrpjela ozljedu uslijed skoka mačke iz kamiona kako je sama iskazala, a koji kamion marke Man, broj šasije [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka], s nadgradnjom radne opreme marke Faun, tipa Rotopress 516E, tvornički broj [tvornički broj] je vlasništvo tuženika i zadovoljavao je sve propisane uvjete i pravila zaštite na radu (kako što proizlazi i iz zapisnika o ispitivanju radne opreme priloženog u spis od strane tuženika na str. 413/414-532 spisa).

25.2. Radno mjesto u zračnoj luci smatra se radnim okruženjem gdje se rizik mora kontrolirati. Činjenica da su mačke lutalice na aerodromu ne oslobađa poslodavca automatski ako je radnik bio na radnom zadatku, kao što je ovdje tužiteljica. Poslodavac je odgovaran za sigurnost radnika, čak i pri nepredviđenim situacijama sa životinjama, u ovom slučaju s mačkom, na radnom mjestu. Nadalje, činjenica da je tužiteljica bila osposobljena za rad na siguran način na navedenim poslovima čišćenja, da je imala adekvatnu zaštitnu odjeću i obuću ne oslobađa tuženika od odgovornosti.

25.3. Tuženik se ne može ekskulpirati svoje inače objektivne odgovornosti, pozivajući se isključivo na propuste tužiteljice, međutim, ovaj sud smatra da u danoj situaciji postoje razlozi za djelomično oslobađanje tuženika od odgovornosti za štetu, a to zato jer tužiteljica nesmotreno, ne upotrebljavajući dovoljan stupanj pažnje kao odrasla osoba, koja radi na istom radnom mjestu kao voditeljica-čistačica u smjeni, trebala svoj postupak ocijeniti opasnim, jer ubacuje otpad u kamion koji je predviđen za pražnjenje koševa i kontejnera, a potom odvoz otpada, a ne za odlaganje otpada, kao što je to kontejner.

25.4. Dakle, tužiteljica je u noćnim satima, pri kraju radnog vremena, skupila otpad u vreće i te vreće otpada bacila u kamion za prijevoz otpada parkiran na stajanci (stajanci su prostor gdje su parkirani zrakoplovi) Zračne luke Split južno od prostorija transportnih radnika, koji kamion je namijenjen za rotopresiranje i pražnjenje kontejnera u uređaj u samom vozilu, hidraulička pređa digne kontejner i iskrca u kamion, a manipulant grupovođa ili fekalista obučen je za taj posao, a kako proizlazi i iz iskaza svjedoka DZ, i uz koji kamion se nalaze dva kontejnera za odlaganje otpada, i to jugoistočno od stajanke za zrakoplove, jer joj je očito bilo lakše ubaciti otpad u kamion kojeg ne treba posebno otvarati nego u kontejner koji ima mehanički poklopac za samozatvaranje koje se prije ubacivanja otpada mora otvoriti, dok ga sam mehanizam po obavljenoj proceduri zatvara, kako proizlazi i iz iskaza svjedoka DZ, čime je djelomično doprinijela nastanku štete.

25.5. Naime, radnik tijekom rada mora povjereni posao obavljati s dužnom pažnjom, te odgovorno postupati u slučaju nastanka opasnosti za njegovo zdravlje i sigurnost, obavljati poslove u skladu sa svojim znanjem, vještinama i osposobljenošću za rad, a što je tužiteljica propustila pa je ista doprinijela nastanku štete jer nije postupala s pažnjom prosječnog čovjeka, koja ima dugogodišnje radno iskustvo, prilikom ubacivanja vreća otpada u kamion, umjesto u kontejnere koji su predviđeni za odlaganje otpada, a posebice jer je znala za mačke na aerodromu pa je s oprezom trebala postupati. Tužiteljica tvrdi kako je služba vatrogasaca uklanjala mačke, jer su ona potencijalna opasnost da uđu u motor, kao i ptice i ostale leteće životinje, jer je to štićeni prostor, još k tome tvrdi kako u štićenom prostoru postoje "tećice" kojim zaštitari hrane mačke. Činjenica da se kontejneri nalaze uz kamion koji je namijenjen za pražnjene koševa i kontejnera te odvoz otpada samim time ne znači da se otpad može ubacivati i u kamion, jer isti za to nije ni namijenjen.

25.6. Dakle, tužiteljica radne zadatke nije obavljala s dužnom pažnjom koja se od nje očekuje u danim okolnostima, u skladu sa svojim znanjem i vještinama koje je stekla prilikom osposobljavanja za rad na siguran način, već je nepropisno odložila vreće otpada u kamion (tužiteljica je na svoju ruku, bez naloga poslodavca, obavljala radnju odlaganja otpada u kamion), a ne u kontejnere koji su previđeni za odlaganje otpada.

25.7. Čistačice su, pored grupovođe, zadužene da skupljaju otpad i isti u crnim vrećama nose i bacaju u prostor predviđen za odlaganje otpada bilo to kontejner ili koševi, kako proizlazi iz iskaza svjedoka DZ. Međutim, tužiteljica je vreće otpada skupila i iznijela izvan zgrade ubacivši iste u kamion, koji nije predviđen za odlaganje otpada jer za to postoje kontejneri ili koševi, već služi za prijevoz otpada, kada ju je izletjevši iz kamiona mačka udarila u glavu i bacila na pod.

25.8. Tijekom rada radnik mora povjereni posao obavljati s dužnom pažnjom, te odgovorno postupati u slučaju nastanka opasnosti za njegovo zdravlje i sigurnost, a u ovom slučaju je izostala pažnja tužiteljice. Tužiteljica je, ne obrativši dužnu pažnju prilikom obavljanja radne operacije ubacivanja vreća otpada u kamion, umjesto u kontejnere, potpuno nesmotreno obavljala taj posao, a bila je svjesna da je noć, da može biti mačaka lutalica koje kopaju po kontejnerima, kamionima ili drugim stvarima gdje se nalazi hrana i da mora s dužnom pažnjom ubacivati otpad kontejnere koji su predviđeni za to i koji su mehaničkim poklopcem zatvoreni, a što je propustila pa je time doprinijela nastanku štete, jer je kao odrasla osoba i kao dugogodišnji radnik, koji je imao na sebi propisana zaštitna sredstva, prilikom obavljanja radnog zadatka nije bila dovoljno oprezna te je ubacivala vreće otpada u kamion, umjesto u kontejner očito nastojeći što prije ubaciti vreće otpada i otići kući, budući da se približava kraj radnog vremena.

26. Glede omjera tužiteljičine suodgovornosti nastanku štetnog događaja ovaj sud je mišljenja, u okolnostima konkretnog slučaja, koje su joj nalagale povećani dodatni oprez i pažnju pri obavljanju svoga posla, da je doprinijela štetnom događaju od 50 % naspram odgovornosti tuženika od 50 %.

27. Ostalo je za raspraviti visinu štete koju tužiteljica trpi u svezi s predmetnom radnom nezgodom.

28. Prema odredbi čl. 19. toč. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO) pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

29. Zakon o obveznim odnosima u članku 1100. stavak 1. propisao je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a stavkom 2. istog članka određeno je da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

30. Sudski vještak dr. ČZ, spec. ortoped u svom nalazu i mišljenju danom na ročištu od 28.10.2024. navodi kako iz priložene medicinske dokumentacije proizlazi da je tužiteljica zadobila udarac u lijevu ruku te prijelom na tipičnom mjestu lijeve palčane kosti te joj je na Hitnom kirurškom prijemu KBC Split postavljena podlaktna sadrana udlaga i preporučeno mirovanje. Longeta je skinuta 28. 9. 2020. uz preporuku poštede te kontrolu za 2-3 tjedna. Mišljenje vještakinje je da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljedu u području ručnog zgloba te se radilo se o jednostavnom prijelomu koji je ostavio umanjenje životnih aktivnosti u iznosu od 5%, što znači da će ulagati pojačane napore kod težih tjelesnih radova s lijevom rukom, te kod držanja težeg tereta u lijevoj ruci. Bolove jakog intenziteta tužiteljica je imala jedan dan, srednjeg intenziteta 1 tjedan i slabog intenziteta 1 mjesec. Tuđa njega i pomoć je bila potrebna 2 tjedna 1 sat dnevno, dok naruženosti nema.

31. Stalni sudski vještak dr. Miro Jurinović, spec. neurokirurg u svom nalazu i mišljenju danom na ročištu od 28.10.2024. navodi kako je tužiteljica, što proizlazi iz medicinske dokumentacije pri padu dana 21. 9. 2020. na radnom mjestu zadobila prijelom donjeg dijela palčane kosti lijeve podlaktice i natučenje lijeve šake. S neurokirurškog gledišta u spisu prileži nalaz spec. neurologa nadjevka 12. 5. 2022. kada joj je urađena i pretraga EMNG i zabilježeno oštećenje vratnih živčanih korjenova i to 6. i 8. te je napisano kako postoji i moguća kompresija živca medijanusa u razini lakta. Sva navedena i zapisana oštećenja nisu u uzročno posljedičnoj vezi s ozljedom kakvu je pretrpjela tužiteljica. U pogledu bolova po intenzitetu i trajanju, kao i potrebi tuđe njege i pomoći vještak sugerira prihvatiti vještačko mišljenje što ga je iznijela doktorica. S neurokirurškog gledišta nema trajne posljedice.

32. Sudski vještak dr. Nikola Sikirica u svom nalazu i mišljenju danom na ročištu od 28.10.2024. navodi kako iz medicinske dokumentacije proizlazi da je tužiteljica počevši od 28. 9. 2020. u nekoliko navrata i ambulantno pregledana kod psihijatra te se u tim nalazima opisuju simptomi anksiozno depresivnog poremećaja, te se istoj preporuča uzimanje farmakoterapije. Vještak je mišljenja da je tužiteljica trpjela sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 24 sata, sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju do 2 tjedna te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju do 6 tjedana. Zaključno vještak smatra da kod tužiteljice nije došlo do trajnih povreda duševnog integriteta kao posljedice traumatskog događaja i već opisanih ozljeda.

33. Na provedena vještačenja parnične stranke nisu imale primjedbi, a obzirom na to da se radi o stalnim sudskim vještacima koji svoj nalaz i mišljenje daju na temelju svog znanja i iskustva, te primjenom pravila struke i znanosti, to ih ovaj sud u cijelosti prihvaća.

34. Imajući u vidu gore navedene relevantne zakonske odredbe, kao i nalaze i mišljenja vještaka liječnika (ortopeda, neurokirurga i psihijatra), te jačinu i trajanje fizičkih bolova i straha, duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti, opseg smanjenja životne aktivnosti (sveukupno 5 %), jačinu i trajanje pretrpljenog straha, karakter, težinu i lokalitet ozljede, duljinu liječenja, potrebu mirovanja, uzimanja analgetika, odlazaka na kontrole, provođenje fizikalne terapije, životnu dob i zanimanje tužiteljice u vrijeme ozljeđivanja, kao i svih neugodnosti koje je tužiteljica imala tijekom liječenja (RTG i MR snimanja, postavljanje udlage, fizikalna terapija, kontrolni pregledi i dr.), tužiteljici je s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje dosuđena naknada u iznosu od 3.132,67 eura, no s obzirom na suodgovornost tužiteljice od 50 % iznos od 1.566,34 eura, dok je za više zatraženo, za iznos od 1.990,66 eura, tužiteljica odbijena u svom zahtjevu, a kao u točki I izreke presude. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate koje teku od dana 28. rujna 2022., kao dana podnošenja tužbe, a sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a (kojom je određeno da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga) pa do isplate.

35. Tužiteljica je zatražila i naknadu imovinske štete s naslova tuđe njege i pomoći u ukupnom iznosu od 159,27 eura.

36. Temeljem odredbe članka 1095. ZOO u slučaju tjelesne ozljede ili narušenja zdravlja, oštećenik ima pravo na naknadu troškova liječenja, drugih potrebnih troškova, naknadu za gubitak zarade te naknadu za trajno povećanje potreba.

37. Sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka dr. ČZ tužiteljici je bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 2 tjedna po 1 sat dnevno.

37.1. Naime, naknada za tuđu njegu i pomoć izvorno je naknada troškova pa je tako ista novčani oblik imovinske štete, tj. predstavlja onaj iznos novčanih jedinica koji bi tužitelj platio trećoj osobi za pruženu uslugu tuđe njege i pomoći. U konkretnom slučaju, tužiteljica nije imala novčanih izdataka za tuđu pomoć, budući da je istom ta pomoć i njega pružena besplatno (od strane članova njegove obitelji, jer tužiteljica nije sudu dostavila dokaz da bi ove troškove platila trećoj osobi), pa stoga tužiteljici pripada naknada u visini koju bi u vrijeme pružanja usluge platila da je osoba koja je pružala usluge tuđe pomoći tu naknadu i tražila, a sve to iz razloga kako bi se postigla svrha naknade štete, a to je da se imovno stanje tužiteljice dovede u takvo da mu u cijelosti bude nadoknađeno ono što on mora platiti za usluge nemedicinske tuđe njege i pomoći koju mu pruža treća osoba pa makar to bili i članovi njegovog domaćinstva. Prema tome, visina te naknade utvrđuje se prema neto zaradi osobe koja bi u Gradu Splitu bila sposobna pružati takvu uslugu, a prema podacima Doma za starije i nemoćne osobe „Lovret“ (bez poreza, prireza i ostalih davanja prema državi) u utuženom razdoblju bila u visini od 5,31 eura (40,00 kuna), to je onda sud iste prihvatio, pa i bez obzira na činjenicu da tužiteljici kroz utuženo razdoblje ta ustanova nije pružala usluge tuđe pomoći, ali bi ih zasigurno pružala da ih je tužiteljica od nje zatražila.

37.2. Tužiteljici, s obzirom na prednje, pripada na ime naknade tuđe njege i pomoći iznos od 74,34 eura (naime, tužiteljici je tuđa njega i pomoć trebala ukupno 14 dana po 1 sat dnevno = 14 sati x 5,31 eura cijena jednog sata tuđe njege i pomoći pa tužiteljicu pripada 74,34 eura), ali uz suodgovornost od 50 % tužiteljici je dosuđen iznos od 37,17 eura, dok je za više zatraženo, za iznos od 122,10 eura tužiteljica odbijena, a kao u točki II izreke presude.

37.3. Na dosuđeni iznos dosuđene su i zakonske zatezne kamate koje teku od dana 28. rujna 2022., kao dana podnošenja zahtjeva kako je tužiteljica zatražila pa do isplate (iako za troškove tuđe njege i pomoći, jer se radi o novčanoj materijalnoj šteti koja se dosuđuje prema cijenama u vrijeme kada je trošak učinjen, tj. usluga pružena pa i u slučaju kada nije došlo do angažmana treće osobe, već su tuđu njegu i pomoć tužiteljici kao oštećenoj pružali članovi njezinog domaćinstva, imala pravo na kamate od dana kada je taj trošak učinjen, ali od tada nije zatražen, a sud, u smislu odredbi čl. 2. ZPP- a ne može ići preko zahtjeva tužiteljice).

38. Tuženik navodi kako je tužiteljici isplaćen iznos od 6.900,00 kn na ime naknade štete od strane osiguravajućeg društva Sava osiguranje d.d., prilažući pri tome dopis Sava osiguranje d.d. od 27.10.2021. i izjavu o namirenju od 27.10.2021., a isto je razvidno i iz univerzalnog naloga za plaćanje od 28.10.2021., međutim, tužiteljica kao radnica tuženika primila je naknadu iz osiguranja radnika od posljedica nezgode koje je ugovorio poslodavac (polica osiguranja nezgode br. 01 0005909 od 14. siječnja 2020) i isplaćen joj je iznos od 6.900,00 kn (915,79 eura) na ime invaliditeta po Tablicama osiguranja, a koji ne umanjuje obvezu poslodavca, ovdje tuženika, za naknadu neimovinske štete.

39. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 25/13 , 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22).

39.1. Naime, tužiteljici, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23; dalje: Tarifa), te priloženom popisu troška, pripada sljedeći trošak: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 200,00 eura, za sastav tužbe 200,00 eura, za pristup ročištu od 25. 3. 2024., 8. 5. 2024., 12. 9. 2024., 28.10.2024., 2.12.2024., 27.10.2025., 15. 1. 2026., 9. 3. 2026., za pristup ročištu za objavu presude 100,00 eura, za sastav podneska od 27. 1. 2023., 5. 4. 2024., 21. 6. 2024., 12. 9. 2024., 26.11.2024., 5.12.2025., 30. 1. 2026. po 200 eura, za sastav žalbe od 30. 1. 2025. 250,00 eura, što iznosi 3.300,00 eura, na ime PDV-a iznos od 825,00 eura, na ime sudske pristojbe na tužbu iznos od 41,81 eura, na ime sudske pristojbe na presudu iznos od 41,81 eura, sveukupno iznos od 4.208,62 eura.

39.2. S obzirom na to da je tužiteljica u postupku uspjela s 46,57 % (uspjela u osnovu 50%, a 43,14 % u visini, odnosno ukupno sa 46,57 %), a tuženik je uspio s 53,43 %, to je razlika postotka uspješnosti 6,86 % u korist tuženika, što bi značilo da bi tužiteljica u tom postotku trebala naknaditi troškove postupka tuženiku, međutim, ovaj sud je mišljenja, a imajući u vidu kako uspjeh tužiteljice, tako i tuženika te činjenicu da je tuženik popisao samo troškove sudske pristojbe odgovora na tužbu, da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

U Splitu 20. travnja 2026.

S u t k i n j a

Katica Bojčić Vidović

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka.

DNA:

- pun. tužiteljice

- tuženiku