Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-836/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Milke Vraneš, predsjednice vijeća, Tatjane Radaković Bašić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Kristine Pavelić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Musulin i suradnici, odvjetnicima iz Zagreba, protiv tuženika 1. Living Solutions d.o.o., OIB 78612231664, iz Poreča, Buići 14D i 2. ŽM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi isplate, odlučujući o žalbi 2. tuženika izjavljenoj protiv presude na temelju priznanja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj P-439/2025- 9 od 16. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 20. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e:

Odbija se žalba 2. tuženika kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj P-439/2025-9 od 16. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

"I. Nalaže se tuženicima Living Solutions d.o.o., Buići, Buići 14D, OIB: 78612231664 i ŽM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno isplatiti tužitelju ŽM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 30.000,00 EUR zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom 20.1.2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženicima nadoknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka, u ukupnom iznosu od 971,46 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana."

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žalbi se 2. tuženik (dalje: žalitelj) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tuženik ističe da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer je izreka presude nerazumljiva, proturječi sama sebi ili razlozima presude. U žalbi ponovo ističe da je u dogovoru s tužiteljem da će iznos duga platiti u određenom roku, na što je tužitelj i pristao. Svjestan je osnove i visine duga, no isti nije u mogućnosti podmiriti u roku od maksimalno šezdeset dana. Ističe da je s tužiteljem u tijeku postupka komunicirao pa da se pobijana presuda utvrđuje kao suvišna. Smatra da je uslijed nezakonite i nepravilne odluke o glavnoj stvari, prvostupanjski sud pogrešno odlučio i o troškovima parničnog postupka. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu tako da odbije tužbeni zahtjev tužitelja, ili podredno da istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen

4. Žalba nije osnovana.

5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/2022, dalje: ZPP), na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP -a.

6. Posebno nije počinjena bitna povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju se poziva 2. tuženik budući presuda, nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Sadrži jasne i određene razloge o svim odlučnim činjenicama pravno relevantnim za zakonito presuđenje

7. Pobijanu presudu na temelju priznanja kojom je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, sud prvog stupnja donio je uz obrazloženje da su odgovoru na tužbu od 17. srpnja 2025. tuženici priznali da su s tužiteljem sklopili Sporazum dana 20. prosinca 2024. temeljem kojeg su se obvezali isplatiti tužitelju dvostruku kaparu u iznosu od 30.000,00 eura u roku od 30 dana od dana potpisa Sporazuma, pozivom na odredbu članka 331. ZPP-a.

8. Prema odredbi članka 331. stavak 1. ZPP-a ako tuženik do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presuda na temelju priznanja), prema stavku 2. sud neće donijeti presudu na temelju priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3.), prema stavku 3. donošenje presude na temelju priznanja odgodit će se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2. ovog članka prije toga pribave obavijesti, te prema stavku 4. priznanje tužbenog zahtjeva, na ročištu ili u pismenom podnesku tuženik može i bez pristanka tužitelja opozvati do donošenja presude.

9. Budući su tuženici u odgovoru na tužbu, priznali tužbeni zahtjev u cijelosti, s time da to priznanje tužbenog zahtjeva nisu u smislu odredbe članka 331. stavak 4. ZPP-a, opozvali, pravilno je sud prvog stupnja primjenom odredbe članka 331. stavak 1. ZPP-a bez daljnjeg raspravljanja donio pobijanu presudu na temelju priznanja kojom prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja.

10. Kod donošenja presude na temelju priznanja sud je dužan ispitati samo postojanje općih i posebnih procesnih pretpostavki za donošenje presude na temelju priznanja, dakle utvrditi da li je priznanje dano od osobe koja je ovlaštena za poduzimanje parnične radnje priznanja tužbenog zahtjeva, da li je priznanje izričito i da izvršena dispozicija nije u suprotnosti sa prisilnim propisima ili sa javnim moralom. Dakle, nakon priznanja tužbenog zahtjeva sud više nije ovlašten utvrđivati i analizirati činjenice u odnosu na osnov i visinu tužbenog zahtjeva, pa tuženik u žalbi neosnovano tvrdi da je pobijana presuda na temelju priznanja nezakonita jer ne sadrži analizu provedenih personalnih i materijalnih dokaza.

11. Žalitelju valja navesti da kod donošenja presude na temelju priznanja, sud ne utvrđuje činjenično stanje, niti primjenjuje materijalno pravo, te se protiv presude na temelju priznanja žalba ne može podnijeti zbog tih žalbenih razloga u smislu odredbe članka 353. stavak 3. ZPP-a.

12. Žalbeni navodi kojim žalitelj ističe da ovom trenutku nije u mogućnosti podmiriti dug, već da će to učiniti u roku od šezdeset dana, nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane presude već mogu biti predmet raspravljanja u postupku prisilne naplate pobijane odluke.

13. Odluka o parničnom trošku pravilno je donijeta primjenom članka 154. stavak 1. ZPP-a, kao i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23).

14. Slijedom svega iznijetoga valjalo je odbiti žalbu 2. tuženika kao neosnovanu i temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu na temelju priznanja, te odlučiti kao u izrijeci ove presude.

U Gospiću, 20. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Milka Vraneš