Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-838/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda, Milki Vraneš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆIH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Miju Čuliću, odvjetniku iz Pule, protiv tuženice ZIH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Jovanki Barić, odvjetnici iz Rijeke, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi i dopuni žalbe tužene izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Psp-50/2023-28 od 25. rujna 2025., 20. travnja 2026.

r i j e š i o j e:

I. Odbijaju se žalba i dopuna žalbe tužene kao neosnovane, potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Psp-50/2023-28 od 25. rujna 2025.

II. Odbija se zahtjev tužene za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da je tuženica ZIH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] smetala posjed tužiteljice ĆIH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica, tako što je samovlasno i bez dozvole tužiteljice podigla ogradu na određenom djelu navedene nekretnine i time onemogućila pristup tužiteljici djelu navedene nekretnine u njezinom vlasništvu.

II. Nalaže se tuženoj da u roku od 15 dana o svojem trošku ukloni predmetnu ogradu te uspostavi ranije posjedovno stanje.

III. Zabranjuje se tuženoj svako buduće isto ili slično smetanje posjeda tužiteljice na nekretnini opisanoj u t. I. ovog rješenja pod prijetnjom ovrhe.

IV. Nalaže se tuženici da tužiteljici u roku od 15 dana plati prouzročeni parnični trošak ovog postupka od 553,08 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od dana donošenja ovoga rješenja pa do konačne naplate po stopi nastaloj uvećanjem referentne stope, kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žali se tužena zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o trošku. U žalbi predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbi i preinači rješenje na način da tužbu i tužbeni zahtjev odbije uz naknadu troškova postupka tuženoj uključujući i žalbeni trošak u iznosu od 200,00 eura ili podredno da uvaži žalbu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim raspravnim sucem. Tužena je 8. listopada 2025. podnijela i dopunu žalbe u kojoj navodi da je prvostupanjsko rješenje Područnog ureda za katastar Pula - Pola Klasa: UP/I-932-07724-2/311, Urbroj: 541-29-02/1-24/6 od 28. ožujka 2024. doneseno u postupku po zahtjevu tužene za k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dostavom drugostupanjskog rješenja postalo pravomoćno. Pa s obzirom da je i tužiteljica izradila elaborat za k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koji je pored spisa priložen uz žalbu, čime se dokazuje činjenica da tužena nije smetala tužiteljicu, te da je ispravna međa i utvrđeno stvarno stanje međe prema posljednjem mirnom posjedu u katastarskim očevidnicima između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], istovjetno kako je i u nalazu i mišljenju geodetskog vještaka utvrđeno i u ovom postupku. Slijedom navedenog tužena predlaže da drugostupanjski sud uvaži njenu žalbu i preinači prvostupanjsko rješenje na način da tužbeni zahtjev odbije uz nadoknadu troškova postupka tuženoj uključujući i trošak sastava ove žalbe u iznosu od 200,00 eura + trošak pristojbi na žalbu. Podredno predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim raspravnim sucem.

3. Na žalbu i dopunu žalbe tužene nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno navodima žalbe, prvostupanjski sud je u svojoj odluci dao dovoljno jasne i obrazložene razloge o odlučnim činjenicama koji međusobno ne proturječe, kao ni stanju spisa, pa tako i o činjenici da je površina na kojoj je tužiteljica zatražila posjedovnu zaštitu bila u njezinom posjedu, tako da se rješenje može ispitati, pa ne stoji žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), na koji se ukazuje u žalbi i dopuni žalbe, a nisu počinjene ni bitne povrede postupka iz točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. stavka 2. članka 354. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.

6. Prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio odlučno činjenično stanje na kojem je utemeljio pobijano rješenje. Izvedeni su svi predloženi dokazi, koji su pravilno ocijenjeni, pa navodima žalbe nije dovedeno u sumnju utvrđeno činjenično stanje.

7. U postupku je utvrđeno:

- da iz izvatka iz zemljišne knjige proizlazi da je k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] oranica, bez upisane površine u vlasništvu tužiteljice, dok je k. č. br. [katastarska čestica] oranica od 659 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene,

- da je ugovorom o posredovanju od 13. ožujka 2022. tužena ovlastila agenciju Bagi da povezuje nju i treće osobe u pravnim poslovima koji se tiču k. č. br. [katastarska čestica] , k. o. [katastarska općina],

- da ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 28. svibnja 2022. tužena kao prodavateljica prodaje tužiteljici kao kupcu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] oranica, površine 1820 m2, upisanu u k. o. [katastarska općina], za iznos od 87.500,00 eura po sistemu "viđeno - kupljeno",

- da je tužena se izjavom od 18. srpnja 2023. protivi predloženom novom stanju međa, povećanju površine prodane nekretnine, predočenom po ĆI kojega je naručila tužiteljica,

- da je na očevidu 13. lipnja 2024. tužiteljica pokazala žičanu mrežu postavljena preko zemljišta koje je sa svih strana omeđeno kamenim suhozidom, koji na sjevernoj strani predstavlja ulaz u parcelu, a na južnoj strani, ispod oraha, je suhozid urušen ,

- da je sudski vještak mjerničke struke Tino Verbanac je nalazom od 26. lipnja 2024. izvršio identifikaciju nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] koja je upisana kao oranica, površine 703 m2 u vlasništvu tužiteljice, a u naravi predstavlja livadu, dok je k. č. br. [katastarska čestica] upisana kao oranica površine 659 m u vlasništvu tuženice, a u naravi predstavlja livadu, dok je slovima A-B označena žičana ograda,

- da nije sporno da je u vrijeme zaključenja ugovora u svibnju 2022. tužena bila vlasnica prodane k. č. br. [katastarska čestica] i suvlasnica k. č. br. [katastarska čestica], zatim da nije postojala oznaka na terenu koja bi ih razdvajala, da su vanjske granice obje parcele bile određene suhozidom,

- da je ogradu – žičanu mrežu postavila tužena nakon listopada 2023.,

- da je tužiteljica kupljenu parcelu podijelila na [katastarska čestica] i [katastarska čestica], koja granični s tuženičinom k. č. br. [katastarska čestica],

- da je iskazom tužiteljice utvrđeno da joj je na terenu pokazano gdje bi trebala biti granica između parcela k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], te da površina koju ima u posjedu nakon postavljanja ograde odgovara površini kupljene parcele k. č. br. [katastarska čestica],

- da je prema iskazu svjedoka ZI tužiteljica u lipnju 2023. košenjem održavala parcelu k. č. br. [katastarska čestica] i dio k. č. br. [katastarska čestica], te je tužena potvrdila da je tužiteljica kosila dio parcele k. č. br. [katastarska čestica], a što je i bio razlog za postavljanje ograde.

8. Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja, primjenom odredbi članka 21. stavak 3. i članka 22. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 i 52/225, dalje: ZV), prvostupanjski sud je pravilno usvojio kao osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice imajući pri tome u vidu da je tužiteljici prilikom kupnje granica iz katastarskog plana pokazana na terenu tek približno, a svi svjedoci saslušani tijekom postupka (ZI, TI, II, VI, ĆIHM) su identično iskazali da nije bilo nikakvih oznaka na terenu prilikom kupnje, te da je tužena nakon kupnje do postavljanja ograde nastavila koristiti površinu za koju je smatrala da je njena, pa i nakon što je geodetskim mjerenjem ZI utvrđeno da kosi dio parcele k. č. br. [katastarska čestica], a što je tuženoj bilo poznato, a iz čega proizlazi da se tužiteljičin posjed dijela k. č. br. [katastarska čestica] umirio, te da postavljanje ograde od strane tužene predstavlja čin smetanja.

9. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da na smetanje posjeda nema utjecaja što nakon postavljanja sporne ograde u posjedu tužiteljice ostaje cijela kupljena parcela k. č. br. [katastarska čestica], s površinom od 1820 m2, niti činjenica da tužena kao vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] ima pravo na posjed. Okolnost da je tužena prodavala jednu od dvije parcele koje na terenu nisu bile međusobno razgraničene po sistemu "viđeno – kupljeno" ne ostavljajući oznake niti kada je granica bila pokazana približno, a sve viđeno je jednako izgledalo, pada na teret tužene koja nije predmet prodaje odvojila od preostale nekretnine, tada u njenom suvlasništvu.

10. U odnosu na žalbene navode tužene u kojima osporava činjenična utvrđenja, pravne zaključke i primjenu materijalnog prava od strane suda prvog stupnja potrebno je odgovoriti da isti nisu osnovani budući ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja, kako činjenično tako niti pravno.

11. Naime, posjed je činjenica, a ne pravo, odnosno posjed je faktično stanje zaštićeno pravom. Posjedovna zaštita se pruža prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju posjeda neovisno o pravu vlasništva stvari i pravu na posjed.

12. Budući da se posjedovna zaštita pruža neovisno o pravu vlasništva stvari i pravu na posjed, to se neosnovano tužena poziva u dopuni žalbe na geodetski elaborat od 28. ožujka 2024., smatrajući da je pravomoćnošću istog došlo do primjene pravnog načela petitorium apsorbet possessorijum, odnosno da je došlo do zaustavljanja zahtjeva za pružanje posjedovne zaštite tužiteljici. Stoga je prvostupanjski sud, po ocjeni ovog suda, prihvaćanjem tužbenog zahtjeva tužiteljice pravilno primijenio materijalno pravo članka 21. stavak 3. i članak 22. stavak 1. ZV-a kada je usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice.

13. Pravilna je i odluka o parničnom trošku kako po osnovi tako i po visini, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), pa je tužena neosnovano osporava.

14. Slijedom navedenog proizlazi da žalbeni navodi tužene, ničim nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja, pa je valjalo pozivom na odredbu članka 380. točka 2. ZPP-a žalbu tužene i dopunu žalbe odbiti kao neosnovane, a prvostupanjsko rješenje potvrditi u cijelosti.

15. Tuženoj nije dosuđen žalbeni trošak iz razloga je ista nije uspjela sa svojom žalbom (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

U Gospiću, 20. travnja 2026.

Sutkinja:

Milka Vraneš