Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-137/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Jasni Bratek, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Suvlasnici stambene zgrade u [adresa], svi zastupani po upravitelju ABC ABC, vl. obrta [obrt], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a svi zastupani po odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Damir Rudeš, Marijo Rođak i Hrvoje Kalauz, iz Zagreba, protiv ovršenika UZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovrv-107065/2022-3 od 27. veljače 2026., 20. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba ovrhovoditelja i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovrv-107065/2022-3 od 27.veljače 2026.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

„Obustavlja se ovrha pokrenuta prijedlogom za ovrhu od 10. listopada 2022.“

2. Ovo rješenje suda prvog stupnja pravovremenom žalbom pobija ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05.,02/07., 123/08., 57/11., 25/13., 43/13., 89 /14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje ZPP), koji propis se primjenjuje temeljem odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24., dalje u tekstu OZ), s prijedlogom da sud drugog stupnja uvaži žalbu i ukine pobijano rješenje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje, postupak koji je prethodio i žalbene navode ovrhovoditelja, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi sa čl. 381. ZPP-a.

5. Polazeći od toga da ovrhovoditelj po pozivu javnog bilježnika nije predujmio troškove javnog bilježnika, zbog čega je javni bilježnik predmet proslijedio nadležnom prvostupanjskom sudu, prvostupanjski je sud, pozivom na odredbu čl. 14. st. 2. OZ-a, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave obustavio.

6. U ovom stadiju postupka nije sporno da predujam troškova javnog bilježnika nije uplaćen.

7. Sukladno odredbi čl. 278. st. 1. OZ-a javni bilježnik odlučuje o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama OZ-a, te postupovne radnje provodi kao povjerenik suda (st. 2.).

8. Prema odredbi čl. 14. st. 11. OZ-a ovrhovoditelj je dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje u roku koji odredi bilježnik. Ako u danom roku ne budu predujmljeni troškovi radnja se neće provesti.

9. U situaciji kada je javni bilježnik ovrhovoditelja pozvao na plaćanje predujma, uz upozorenje na posljedicu neplaćanja, javni bilježnik ga nije bio dužan ponovno pozivati na plaćanje predujma, već je u nemogućnosti da sam obustavi postupak zbog neplaćanja predujma za radnju koju treba poduzeti, osnovano predmet dostavio sudu čiji je povjerenik na daljnje postupanje.

10. Iako se može problematizirati (što ovrhovoditelj i čini u žalbi) činjenica je li u tom stadiju postupka ovrha u tijeku (pa, može li se, posljedično, uopće i obustavljati), ne može se u ovom slučaju izbjeći sveobuhvatno sagledavanje zakonske regulacije koju je zakonodavac predvidio u postupcima sudjelovanja javnih bilježnika u predlaganju, određivanju i provedbi ovrhe.

11. Iako u tom stadiju postupka (prije radnji u smislu čl. 281. st.1. OZ-a) ovrha još nije određena, cijeli skup radnji po zaprimanju prijedloga za ovrhu predstavlja dio ovršnog postupka, koji se, po sukladno odredbi čl. 3. st.1. OZ-a, pokreće podnošenjem prijedloga za ovrhu.

12. Protivno žalbenim navodima ovrhovoditelja, odredba čl. 14. st. 2. OZ-a ne dijeli pojam ovrhe na dio koji se odnosi na donošenje i na dio koji se odnosi na provedbu, nego općenito navodi slučajeve u kojima se ovrha ima obustaviti, dok prva rečenica tog stavka govori o obvezi ovrhovoditelja na predujmljivanje troška „postupka“, a kako se postupak pokreće već podnošenjem prijedloga za ovrhu, to dakle zakonodavac izvjesno ne ograničava tu obvezu samo na stadij određivanja i/ili provedbe ovrhe.

13. Dakle, analizom citiranih odredbi, nedvojbeno je da je intencija zakonodavca bila da se, u slučaju da se ovršni postupak ne može nastaviti zbog ne postupanja ovrhovoditelja u smislu propuštanja predujmljivanja troška postupka radi izvođenja radnji koje su nužne, ovrha ima obustaviti, jer dolazi do potpune nemogućnosti daljnje provedbe ovršnog postupka kojeg je sam ovrhovoditelj inicirao.

14. Stoga je, i prema ocjeni ovog suda, u slučaju nepredujmljivanja javnobilježničkih troškova za slanje (dostavu) obavijesti iz čl. 281. st. 1. i 2. OZ-a ovršeniku, uz koju se dostavlja prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, dužnost javnog bilježnika spis proslijediti nadležnom sudu koji je ovlašten, na temelju odredbe čl. 14. st. 2. OZ, ovrhu obustaviti.

15. Ovrhovoditelju se ukazuje na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske u rješenjima broj Rev 56/2024-2 od 31. siječnja 2024., Rev 612/2024-2 od 14. svibnja 2024. i Rev 542/2024-2 od 29. svibnja 2024., u kojima je zauzet stav da je javni bilježnik ovlašten spis dostaviti sudu radi daljnjeg postupanja u slučaju kada ovrhovoditelj ne izvrši uplatu predujma troškova postupka, nakon čega je sud ovlašten obustaviti ovrhu pozivom na odredbu čl. 14. st. 2. OZ-a.

16. Stoga, kako nisu ostvareni žalbeni razlozi na koje se poziva žalitelj, a niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, to je temeljem odredbe čl. 380. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

Osijek, 20. travnja 2026.

Sutkinja

Jasna Bratek