Broj: Ppž-3193/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe OS PROMET d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe RD, zbog prekršaja iz članka 150. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj: 80/13., 137/13., 98/19. i 33/23.), odlučujući o žalbi tužitelja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Područnog ureda Vinkovci, protiv presude Općinskog suda u Osijeku, broj: Pp-3418/2025-3 od 30. prosinca 2025., na sjednici vijeća održanoj 20. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Područnog ureda Vinkovci, i potvrđuje pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljena pravna osoba OS PROMET d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba RD su oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz članka 150. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljenicima stavlja na teret, a na način kako ga je opisao tužitelj, po propisu nije prekršaj, pa je okrivljenike, na temelju odredbe članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, trebalo osloboditi od optužbe.
2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
4. Žalitelj u žalbi navodi kako smatra da je prvostupanjski sud trebao primijeniti odredbu članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona i tužitelja pozvati da dopuni ili ispravi optužni prijedlog, ukoliko je smatrao da istom nedostaje koji od podataka iz članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona. Nadalje, ističe kako je u konkretnom slučaju do počinjenja prekršaja došlo propuštanjem zakonom propisane radnje – nečinjenjem te je točno vrijeme počinjenja prekršaja nastupilo protekom roka od 15 dana od dana zaprimanja obračuna naknade plaće, a kako je navedeno u optužnom prijedlogu, a razvidno je i iz materijalne dokumentacije priložene u spis.
5. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
6. Žalba je neosnovana.
7. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13,. 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ocijenio je da u konkretnom slučaju ima osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, te da je prvostupanjski sud pravilno i zakonito okrivljenike oslobodio od optužbe jer djelo, na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.
8. Naime, okrivljenici su oslobođeni od optužbe zbog prekršaja iz članka 150. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, jer u činjeničnom opisu djela prekršaja nedostaje vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno nije navedeno od kada se računa rok od 15 dana u kojem su okrivljenici bili dužni radniku isplatiti naknadu plaće u skladu s obračunom koji je dostavio Zavod, s time da navedeni rok teče od dana zaprimanja obračuna naknade plaće, a što je optužba trebala sadržavati.
9. Naime, odredbom članka 150 stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da će se kazniti pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ako ne isplati naknadu plaće u skladu s obračunom koji je dostavio Zavod najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja obračuna naknade plaće (članak 43. stavak 3.).
10. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, pa stoga, nije dostatan činjenični opis iz optužnog prijedloga u kojem tužitelj nije naveo vrijeme počinjenja te, i iz tog razloga, nenavođenja točnog vremena počinjenja prekršaja, djelo po optuženju nije prekršaj, budući da je vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno rok u kojem je poslodavac bio dužan ispuniti zakonsku obvezu, u konkretnom slučaju bitno obilježje predmetnog prekršaja pa je okrivljenike trebalo osloboditi od optužbe iz tog razloga, kako je to valjano zaključio i prvostupanjski sud.
11. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
12. Naime, prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona, optužni prijedlog sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja pa stoga, budući da činjeničnom opisu prekršaja iz optužnog akta nedostaju bitna obilježja, odnosno vrijeme počinjenja prekršaja, dakle isti ne sadržava odlučne činjenice, djelo, kako je činjenično opisano, nema obilježja djela prekršaja te time ne predstavlja predmetni prekršaj pa je, stoga, pravilna odluka prvostupanjskog suda kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe.
13. Neosnovano žalitelj u žalbi prigovora da je sud trebao, u skladu s člankom 161. stavkom 4. Prekršajnog zakona, u slučaju da nedostaje kakav odlučni podatak bez kojeg se ne može voditi postupak ili bi podaci bili pogrešni, pozvati tužitelja da nadopuni ili ispravi optužni prijedlog u roku od osam dana, a što je isti propustio učiniti. Naime, odredbom članka 161. stavkom 4. Prekršajnog zakona propisano je postupanje suda ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona bez kojih nije moguće voditi postupak ili su pogrešni. Međutim, kako je odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona propisano da ako sud, ispitujući optužni prijedlog, nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, iz iste proizlazi da citirana odredba članka 160. stavak 2. Prekršajnog zakona isključuje mogućnost pozivanja tužitelja na dopunu ili ispravak optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja u optužnom prijedlogu.
14. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je već u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, čim je našao da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj, pravilno odmah donio presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe.
15. Zbog izloženih razloga, presuđeno je kao u izreci.
-
U Zagrebu 20. travnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
