Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29 a
Poslovni broj: Gž-238/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, po sucu tog suda Nediljki Radić kao sutkinji pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HEP Elektra d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 43965974818, zastupan po punomoćnici Suzani Horvat, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika OZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Silviju Hraste, odvjetniku iz Zagreba, radi isplate, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-3816/2022 od 8. studenog 2024., dana 20. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-3816/2022 od 8. studenog 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:
"I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju u ovrsi javnog bilježnika iz Zagreba posl. br. Ovrv-59/2022 od 22. studenog 2022. u dijelu u kojem se nalaže tuženiku PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] namiriti tražbinu tužitelja HEP Elektra d.o.o., OIB: 43965974818 u iznosu od 197,18 eur/ 1.485,40 kn uvećano za zakonske zatezne kamate u skladu sa odredbom čl. 29. st. 2. zakona o obveznim odnosima, po stopi koja se za razdoblje od dospijeća do 31. prosinca 2022. godine određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.01.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućim i to:
- na iznos od 27,41 eur / 206,51 kn počev od 06.07.2021. godine do isplate
- na iznos od 25,41 eur/ 191,42 kn počev od 29.12.2021. godine do isplate
- na iznos od 136,39 eur / 1.027,47 kn počev od 29.01.2022. godine do isplate
- na iznos od 7,96 eur / 60,00 kn počev od 20.10.2021. godine do isplate kao i trošak ovršnog postupka u iznosu od 58,09 eur/ 437,50 kn uvećano za zakonske zatezne kamate u skladu sa odredbom čl. 29. st. 2. zakona o obveznim odnosima po stopi tekućom počev od 22.11.2022. do isplate, a koje se za razdoblje od 30.11.2022. do 31.12.2022. određuju, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju HEP Elektra d.o.o., OIB: 43965974818 nadoknadi prouzročene parnične troškove u iznosu od 600,00 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate, i to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. postotna poena, sve u roku od 15 dana."
2. Tuženik pobija presudu zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu: ZPP), te predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da istu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je neosnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja spram tuženika za naplatom iznosa od 197,18 Eur na ime isporučene i potrošene električne energije za predmetno obračunsko mjesto i to za razdoblje srpanj 2021., prosinca 2021., listopada 2021., te siječnja 2022.
6. S obzirom na vrijednost predmeta spora radi se o sporu male vrijednosti u smislu odredbe članka 460. ZPP-a, radi čega se prvostupanjska presuda može pobijati zbog bitnih povreda parničnog postupka iz članka 354. stavak 2., osim zbog povrede iz članka 354. stavak 2. točka 3. ZPP-a, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, a sve prema odredbi članka 467. stavak 1. ZPP-a.
7. Ispitujući pobijanu presudu, sukladno odredbi članka 465. stavak 2. u svezi s člankom 467. stavak 1. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti u postupku u sporovima male vrijednosti.
8. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda u bitnome proizlazi:
- da se tuženik vodio kao krajnji kupac električne energije na predmetnom obračunskom mjernom mjestu,
- da tuženik nije postupio sukladno odredbi članka 30. stavak 1. Općih uvjeta isporuke električne energije ("Narodne novine" broj 85/15 i 49/20 – dalje: Opći uvjeti), i podnio zahtjev opskrbljivaču (tužitelju) za odjavom korisnika odnosno raskidom ugovora ili da omogući prijenos ugovora o opskrbi krajnjeg kupca trećoj osobi,
- da tuženik nije podmirio navedeno potraživanje.
9. Na temelju navedenog utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja održao je na snazi citirani platni nalog kao pod točkom I. izreke smatrajući da tuženik nije postupio prema odredbi Općih uvjeta, te je i dalje evidentiran kod tužitelja kao korisnik električne energije, pa da je stoga dužan platiti troškove za isporuku električne energije za navedeno obračunsko mjerno mjesto.
10. U žalbi tuženik ističe kako je presuda sporna glede legitimacije tuženika jer u utuženom razdoblju nije bio vlasnik niti korisnik nekretnine koju je prodao 2008., te da je za potrošnju odgovoran novi vlasnik.
11. Odredbom članka 9. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO), propisano je da su sudionici u obveznom odnosu dužni izvršavati svoje obveze i da su odgovorni za njihovo ispunjenje, dok je odredbom članka 65. stavak 1. istog Zakona propisano da je na temelju obveze vjerovnik ovlašten zahtijevati od dužnika ispunjenje obveze, a dužnik je dužan u cijelosti obvezu ispuniti.
12. Slijedom navedenog, a budući da iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da tuženik koji je evidentirani krajnji korisnik isporučene električne energije, čim je ujedno i obveznik plaćanja računa za isporučenu električnu energiju, nije ispunio svoju obvezu, odnosno podmirio dospjeli iznos, sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo kada je pobijanom presudom održao na snazi platni nalog iz rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.
13. Izneseni žalbeni navodi u potpunosti predstavljaju žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, radi kojega se ne može pobijati presuda donesena u sporovima male vrijednosti, te je u ovoj vrsti sporova u postupku povodom žalbe isključeno ispitivanje pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja. Stoga ovaj sud kod odlučivanja o žalbi dužan je respektirati činjenično stanje utvrđeno od strane prvostupanjskog suda.
14. Naime, u sporovima male vrijednosti isključivo prvostupanjski sud utvrđuje činjenično stanje, pa drugostupanjski sud i kada ima sumnju u tom pogledu ipak mora polaziti od činjeničnog stanja koje je utvrdio prvostupanjski sud (odluka i rješenje Ustavnog suda RH broj: U-III-4778/2008 od 1. ožujka 2012.).
15. Ovaj žalbeni sud u potpunosti prihvaća obrazloženje prvostupanjskog suda te žalitelja zbog nepotrebnog ponavljanja upućuje na isto. Naime, odlučnu činjenicu da je tužitelj obavijestio da više nije korisnik i potrošač električne energije na navedeno potrošačkom mjestu, tuženik nije dokazao. Razlozi pobijane presude su jasni, jer iz njih bez dvojbe može se iščitati kakav zaključak je prvostupanjski sud izvodio o postojanju odlučnih činjenica i iz kojih dokaza, a ne postoji ni proturječje o odlučnim činjenicama između onoga što se o razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
16. Odluka o parničnom trošku je pravilna i zakonita, sukladno odredbi članka 154. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23).
17. Iz naprijed navedenih razloga, sud prvog stupnja je pravilno primijenjujući materijalno pravo na temelju odredbe članka 451. stavak 3. ZPP-a pobijanom presudom održao na snazi platni nalog iz rješenja o ovrsi.
18. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu, potvrditi prvostupanjsku presudu i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
U Splitu, 20. travnja 2026.
Sutkinja
Nediljka Radić