REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici

Poslovni broj: Pp-978/2025-14

Stalna služba u Rabu

Prekršajni odjel

Rab, Šetalište Markantuna Dominisa 4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, Prekršajni odjel, po sucu Mariji Azinović, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Mladenke Perkić, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika MALI PALIT d.o.o., pravne osobe i drugookrivljenika OL, odgovorne osobe, zastupanih po branitelju Zoranu Vukiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu VUKIĆ & PARTNERI u Rijeci, zbog prekršaja iz čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, čl. 150. st. 1. podst. 2. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i čl. 247. st. 2. t. 1. i st. 5. Zakona o strancima, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja klasa: 116-02/25-01/2982, ur. broj: 443-02-02-11-25-9 od 8. kolovoza 2025., nakon održane glavne i javne rasprave 15. travnja 2026. u prisutnosti predstavnika prvookrivljene pravne osobe OLĐ, a u odsutnosti drugookrivljenika odgovorne osobe OL, u odsutnosti branitelja okrivljenih Zorana Vukića, odvjetnika u Odvjetničkom društvu VUKIĆ & PARTNERI u Rijeci te u odsutnosti podnositelja optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, 20. travnja 2026. u odsutnosti predstavnika prvookrivljene pravne osobe, u odsutnosti drugookrivljenika odgovorne osobe, branitelja okrivljenih i u odsutnosti predstavnika podnositelja optužnog prijedloga, javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

prvookrivljenik MALI PALIT d.o.o., zastupan po OLĐ, sa sjedištem u [adresa], predmet poslovanja trgovina na veliko i malo, OIB [osobni identifikacijski broj], pozitivno poslovanje, 78 zaposlenih, prekršajno kažnjavana, pravna osoba,

drugookrivljenik OL, rođen **.**.1976. u [adresa], sin O i D, rođ. F, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju trgovac, oženjen, SSS, prekršajno kažnjavan, odgovorna osoba

krivi su

I. što su,

kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi koristili rad radnika, državljanina treće zemlje DL, OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanina Nepala, **.**.2025. u 14:00 u poslovnom prostoru poslovnice u [adresa], na poslovima pomoćnog radnika u trgovini, utovaru građevinskog materijala iz skladišta u kamion, a kojeg radnika su propustili prijaviti tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada 3. lipnja 2025., odnosno nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe,

dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba propustili dostaviti podatke o početku osiguranja za osiguranika – radnika najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,

time su počinili prekršaj iz čl. 172. st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, pravna osoba i čl.172. st. 3. u svezi st. 2. t. 5. istog Zakona, odgovorna osoba.

II. što su,

kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi koristili rad radnika, državljanina treće zemlje DL, OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanina Nepala, **.**.2025. u 14:00 u poslovnom prostoru poslovnice u [adresa], na poslovima pomoćnog radnika u trgovini, utovaru građevinskog materijala iz skladišta u kamion, a kojeg radnika su propustili u zakonom propisanom roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe, odnosno najkasnije 11. lipnja 2025. podnijeti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,

dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana nastanak, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe,

čime su počinili prekršaj iz čl. 150. st. 1. podst. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, pravna osoba i čl. 150. st. 2. istog Zakona, odgovorna osoba,

III. što su,

kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi koristili rad radnika, državljanina treće zemlje DL, OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanina Nepala, **.**.2025. u 14:00 u poslovnom prostoru poslovnice u [adresa], na poslovima pomoćnog radnika u trgovini, utovaru građevinskog materijala iz skladišta u kamion, a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos i za koje je potrebna dozvola za boravak i rad u RH, a isti radnik radi bez dozvole boravka iz čl. 91. st. 2. Zakona o strancima suprotno čl. 95. Zakona o strancima,

dakle, kao poslodavac, pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi, koristili rad državljana treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad,

čime su počinili prekršaj iz čl. 247. st. 2. t. 1. Zakona o strancima, pravna osoba i st. 5., istog zakona, odgovorna osoba,

te im se na temelju citiranih propisa,

utvrđuje

prvookrivljenoj pravnoj osobi za djelo pod t. I. uz primjenu čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona novčana kazna u iznosu od 260,00 eura (slovima: dvijestošezdeseteura),

prvookrivljenoj pravnoj osobi za djelo pod t. II. uz primjenu čl. 37. st. 3. t. 2. Prekršajnog zakona novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura (slovima: tisućučetrdeseteura),

prvookrivljenoj pravnoj osobi za djelo pod t. III. uz primjenu čl. 37. st. 3. t. 2. Prekršajnog zakona novčana kazna u iznosu od 2.000,00 eura (slovima: dvijetisućeeura),

drugookrivljenoj odgovornoj osobi za djelo pod t. I. uz primjenu čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona novčana kazna u iznosu od 50,00 eura (slovima: pedeseteura),

drugookrivljenoj odgovornoj osobi za djelo pod t. II. uz primjenu čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona novčana kazna u iznosu od 100,00 eura (slovima: stoeura),

drugookrivljenoj odgovornoj osobi za djelo pod t. III. uz primjenu čl. 37. st. 3. t. 2. Prekršajnog zakona novčana kazna u iznosu od 750,00 eura (slovima: sedamstopedeseteura),

te im se na temelju čl. 39. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

izriče

prvookrivljenoj pravnoj osobi ukupna novčana kazna u iznosu od 3.300,00 eura (slovima: tritisućetristoeura),

drugookrivljenoj odgovornoj osobi ukupna novčana kazna u iznosu od 900,00 eura (slovima: devetstoeura).

Temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona prvookrivljenik i drugookrivljenik su novčanu kaznu dužni platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl. 152. st. 3. i čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena ukoliko prvookrivljena pravna osoba u roku određenom za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene novčane kazne, što iznosi 2.200,00 eura (slovima: dvijetisućedvijestoeura).

Temeljem čl. 152. st. 3. i čl. 183. st.2. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena ukoliko drugookrivljena odgovorna osoba u roku određenom za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene novčane kazne, što iznosi 600,00 eura (slovima: šestoeura).

Ukoliko prvookrivljena pravna osoba i drugookrivljena odgovorna osoba u određenom roku ne plate novčane kazne iste će se temeljem čl. 34. st. 1. Prekršajnog zakona prisilno naplatiti.

Na temelju čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona prvookrivljena pravna osoba je obvezna naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (slovima: trideseteura), u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se ista u protivnom naplatiti prisilno.

Na temelju čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona drugookrivljena odgovorna osoba je obvezna naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (slovima: trideseteura), u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se ista u protivnom naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja podnio je ovom sudu optužni prijedlog protiv okrivljenih, klasa: 116-02/25-01/2982, ur. broj: 443-02-02-11-25-9 od 8. kolovoza 2025., zbog prekršaja iz čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, čl. 150. st. 1. podst. 2. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i čl. 247. st. 2. t. 1. i st. 5. Zakona o strancima,

2. Na glavnoj raspravi ispitana je predstavnica prvookrivljene pravne osobe OLĐ, dok se uredno pozvan drugookrivljenik OL, odgovorna osoba nije odazvao, niti je svoj izostanak opravdao, te su isti na spis putem branitelja Zorana Vukića, odvjetnika dostavili pisanu obranu. Predstavnica prvookrivljene pravne osobe ispitana na glavnoj raspravi iskazuje da optužni prijedlog nije osnovan i da se ne smatra krivom za prekršaje koji im se stavljaju na teret. U pisanoj obrani u bitnome navode da okrivljenici ne osporavaju da je došlo do formalnog odstupanja od propisanog roka prijave na obvezna osiguranja, ali da se u konkretnom slučaju ne radi o situaciji koja bi sadržajno odgovarala svrsi prekršajno pravne zaštite niti o ponašanju koje bi opravdavalo izricanje stroge sankcije. Navode da je nesporno da radnik nije bio faktično neprijavljen u smislu izbjegavanja obveza, već da je riječ o situaciji vremenskog nesklada između početka rada i dovršetka administrativnog postupka. Okrivljenici nisu ostvarili nikakvu protupravnu imovinsku korist, nisu izbjegli plaćanje doprinosa niti su imali namjeru uskratiti radniku prava iz radnog odnosa. Kao dokaz predlažu uvid u potvrde naloga za nacionalno plaćanje iz kojih je razvidno kako je okrivljena pravna osoba izvršila uplatu potrebnih davanja na ime mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Ističu da je cijelo postupanje bilo usmjereno na zakonito zapošljavanje, ali da je isto bilo otežano dugotrajnošću i složenošću administrativnih procedura uključujući postupak pribavljanja potrebne dokumentacije i izrade putovnice koji u praksi traje znatno dulje od zakonski predviđenih rokova. Sud bi u tom smislu trebao imati u vidu kronični nedostatak radne snage u sektoru trgovine i turizma zbog čega poslodavci objektivno ne mogu organizirati poslovanje bez angažiranja stranih radnika. U takvim okolnostima okrivljenici su se našli pred realnom mogućnošću obustave poslovanja ili nastanka znatne štete, a u konkretnom slučaju izostala je bilo kakva štetna posljedica, nije povrijeđen širi društveni interes, nije ugrožen sustav obveznih osiguranja, niti je radnik bio doveden u nepovoljniji položaj pa time izostaje jedan od ključnih elemenata koji bi opravdao strožu prekršajnu sankciju. Sukladno načelu razmjernosti, koje je jedno od temeljnih načela prekršajnog prava, sankcija mora biti u razumnom odnosu s težinom djela i stupnju krivnje počinitelja. U ovom slučaju stupanj krivnje, ako ga se uopće može tako kvalificirati, izrazito je nizak jer se radi o nehajnom postupanju uvjetovanom objektivnim okolnostima, a ne o svjesnom i namjernom kršenju propisa. Ističu da se radi o jednokratnom i izoliranom događaju, da do sada nisu bili prekršajno kažnjavani za ovakve ili slične povrede te da su nakon provedenog nadzora poduzeli sve potrebne mjere kako bi u buduće u potpunosti otklonili mogućnost ponavljanja slične situacije. Njihovo dosadašnje poslovanje bilo je uredno i u skladu s propisima što treba uzeti kao značajnu olakotnu okolnost. Smatraju da bi izricanje stroge novčane kazne bilo protivno svrsi kažnjavanja te načelu razmjernosti te bi takva sankcija imala prekomjerno represivan učinak u odnosu na stvarnu društvenu opasnost djela pa se svrha prekršajnog postupka u potpunosti može postići izricanjem minimalne kazne ili primjenom instituta opomene pa predlažu da se prema okrivljenicima primijeni institut ublažavanja kazne i izrekne opomena.

3. Predstavnica prvookrivljene pravne osobe dodaje da je navedeni radnik državljanin Nepala radio u njihovoj tvrtki od 16. rujna 2024. i da je imao urednu dozvolu za boravak i rad. a kako mu je isticala putovnica to mu je dozvola vrijedila 2 mjeseca i to do 28. studenoga 2024. U tom vremenu su zatražili produženje putovnice za njega i to su čekali do početka ožujka 2025 kada mu je putovnica produljena. Nakon toga su zatražili novu dozvolu za boravak i rad, a on je u to vrijeme bio u Austriji. Policijski službenik FL je 8. travnja 2025. kod njih obavio terensku provjeru i utvrdio da je sve u redu te su 20. svibnja 2025. dobili mišljenje HZZO-a nakon čega je ona u policijskoj postaji gotovo svakodnevno tražila da joj za tog stranca izdaju dozvolu za boravak i rad. U policijskoj postaji su uvijek nalazili neke razloge zbog čega moraju čekati tu dozvolu. Priznaje točnim da je taj radnik 3. lipnja 2025. zatečen na obavljanju poslova u njihovom skladištu. U tvrtki su bile zaposlene 2 osobe iz Nepala koje su imale uredne dozvole za boravak i rad kao i radnice iz Makedonije i Srbije te Ukrajine. Ističe da zaista nisu imali namjeru držati tog radnika neprijavljenog jer im to nije u interesu pored toliko radnika koji su uredno prijavljeni i za koje se uredno plaćaju doprinosi i isplaćuju plaće, već da je to bio splet okolnosti, odnosno toliko dugo čekanje za dobivanje radne dozvole.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u nalog za nacionalno plaćanje HZZO- u, MIO-u i Državnom proračunu, uvid u objašnjenje tvrtke MALI PALIT d.o.o. u predmetu ishođenje dozvole za boravak i rad radnika DL, ugovor o radu sklopljen između poslodavca MALI PALIT d.o.o. i radnika DL sklopljen 18. kolovoza 2024., dozvola za boravak i rad izdana DL **.**.2024., potvrda Policijske postaje Rab za stranca DL, prijava o početku osiguranja za osiguranika DL od 1. listopada 2024., prijava o prestanku osiguranja za osiguranika DL od 29. studenoga 2024., zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, ugovor o radu sklopljen 1. ožujka 2025. između poslodavca MALI PALIT d.o.o. i DL, preslika putovnice za DL i presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Rabu, Prekršajnog odjela poslovni broj: Pp-663/2025-3 od 5. lipnja 2025..

5. U završnom govoru predstavnica prvookrivljene pravne osobe iskazuje da s obzirom na svu situaciju i o0kolnosti pod kojima se je to dogodilo i na duljinu trajanja postupka dobivanja radne dozvole za tog stranca se ne osjećaju krivima, da ni u jednom slučaju ne bi držali neprijavljenog ni našeg radnika, a kamo li stranca, ali da se je to dogodilo zbog spleta navedenih okolnosti koje je navela u svojoj obrani i da je za tog radnika bilo u policijskoj postaji evidentno da traže radnu dozvolu i da je taj radnik počeo s radom tek nakon pribavljenih pozitivnih mišljenja nadležnih tijela.

6. Na temelju provedenog postupka, ocjenom iskaza predstavnice prvookrivljene pravne osobe i provedenih dokaza sud uzima dokazanim i utvrđenim da su prvookrivljeni i drugookrivljeni počinili djela opisana pod t. I. do t. III. izreke presude i u njihovim djelima nalazi obilježja prekršaja iz citiranih propisa.

7. Okrivljenici priznaju točnim da je kritične zgode u njihovoj tvrtki radio radnik DL državljanin Nepala, bez dozvole za boravak i rad, kao i da nije bio prijavljen tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

8. Iz provedenih dokaza proizlazi da je radnik DL, državljanin Nepala, u tvrtki okrivljenih radio u 2024. godini na temelju izdane dozvole za boravak i rad, da je potom zatražio izdavanje nove putovnice kao i nove radne dozvole, nakon čega je dobio potrebne suglasnosti za dobivanje dozvole za boravak i rad, ali mu dozvola za boravak i rad nije izdana do 3. lipnja 2025. kojeg dana je isti po policijskom službeniku zatečen u obavljanju poslova pomoćnog radnika u trgovini i to utovaru građevinskog materijala iz skladišta u kamion. Nadalje istog radnika okrivljenici nisu prijavili u zakonom propisanim rokovima tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

9. Odredbom čl. 112. st. 1. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: prijave o promjeni tijekom osiguranja – u roku od 24 sata od nastale promjene.

10. Odredbom čl. 172. st. 2. t. 5. istog Zakona propisano je da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (čl. 112. st. 1. t. 2., 3. i 5.), dok je st. 3. istoga članka propisano da će se za postupke iz st.1. i 2. ovoga članka kaznit za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1.320,00 eura.

11. Kako su prvookrivljena pravna osoba, kao poslodavac, odnosno obveznik doprinosa i drugookrivljena odgovorna osoba propustili za radnika DL dostaviti podatke o početku osiguranja za osiguranika – radnika najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, to su postupili suprotno citiranim zakonskim odredbama i počinili prekršaj koji im se stavlja na teret pod t. I. izreke presude.

12. Odredbom čl. 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenoga osiguranja podnose se u roku od 8 dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

13. Odredbom čl. 150. st. 1. podst. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je novčanom kaznom u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od 8 dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (čl. 120. st. 4.), dok je st. 2. istog članka propisano za prekršaj iz st. 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.

14. Kako su prvookrivljena pravna osoba, kao poslodavac i drugookrivljena odgovorna osoba propustili za radnika DL podnijeti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, to su postupili suprotno citiranim zakonskim odredbama i počinili prekršaj koji im se stavlja na teret pod t. II. izreke presude 15. Odredbom čl. 88. st. 1. podst. 1. Zakona o strancima propisano je da državljanin treće zemlje u R. Hrvatskoj može raditi, a poslodavac može zaposliti ili se koristiti radom državljanina treće zemlje na temelju dozvole boravka iz čl. 91. st. 2. ovoga Zakona, odnosno na temelju st. 5. toga članka.

16. Odredbom čl. 247. st. 2. t. 1. Zakona o strancima propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 eura za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili se koristi njegovim radom ako državljanin treće zemlje nema dozvolu boravka iz čl. 91. st. 2. ovoga Zakona odnosno započne s radom suprotno st. 5. toga članka (čl. 88. st. 1. podst. 1), dok je odredbom čl. 247. st. 5. istog Zakona propisano da će se za prekršaje iz st. 2. i 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 6.000,00 eura, kazniti odgovorna osoba u pravnoj osobi.

17. Kako su okrivljeni kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi kritične zgode na poslovima pomoćnog radnika u trgovini koristili rad radnika - državljanina treće zemlje, DL, državljanina Nepala, na poslovima utovara građevinskog materijala iz skladišta u kamion, a koji radnik nema dozvolu za boravak i rad, to su postupili suprotno citiranim zakonskim odredbama i počinili prekršaj koji im se stavlja na teret pod t. III. izreke presude.

18. Pri izboru vrste i mjere kazne za prvookrivljenu pravnu osobu Sud je uzeo u obzir okolnosti iz čl. 36. st. 1. i st. 2. Prekršajnog zakona, pritom je kao olakotnu okolnost cijenio držanje okrivljenika pred sudom, okolnosti pod kojima su prekršaji počinjeni i prekršajnu nekažnjavanost okrivljenika za istovrstan prekršaj, dok otegotnih okolnosti Sud nije našao, te je prvookrivljenoj pravnoj osobi primjenom čl. 37. st. 3. t. 1. i t. 2. Prekršajnog zakona novčane kazne ublažio ispod propisanog posebnog minimuma novčane kazne za ta djela, smatrajući te kazne primjerene težini počinjenih djela te da će se na taj način postići svrha kažnjavanja,

19. Pri izboru vrste i mjere kazne za drugookrivljenu, odgovornu osobu Sud je uzeo u obzir okolnosti iz čl. 36. st. 1. i st. 2. Prekršajnog zakona, pritom je kao olakotnu okolnost cijenio držanje okrivljenika pred sudom, okolnosti pod kojima su prekršaji počinjeni i prekršajnu nekažnjavanost okrivljenika za istovrstan prekršaj, dok otegotnih okolnosti Sud nije našao, te je drugookrivljenoj odgovornoj osobi primjenom čl. 37. st. 3. t. 1. i t. 2. Prekršajnog zakona novčane kazne ublažio ispod propisanog posebnog minimuma novčane kazne za ta djela, smatrajući te kazne primjerene težini počinjenih djela te da će se na taj način postići svrha kažnjavanja.

20. Ukoliko prvookrivljena pravna osoba i drugookrivljena odgovorna osoba u roku određenom za plaćanje novčane kazne plate 2/3 izrečene novčane kazne, smatrat će se da su kazne u cijelosti platili.

21. Budući su prvookrivljena pravna osoba i drugookrivljena odgovorna osoba počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret pod t. I. do t. III. izreke presude, dužni su naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka, koji je srazmjeran dužini trajanja i složenosti prekršajnog postupka.

U Rabu 20. travnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Mladenka Perkić

Marija Azinović

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.

Dostaviti:

- prvookrivljeniku

- drugookrivljeniku

- branitelju okrivljuenih

- podnositelju optužnog prijedloga

- spis