Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
47000 Karlovac
Poslovni broj: P Ob-106/2022-38
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu, po sutkinji Anđelki Dukovac, u pravnoj stvari tužiteljice ŽL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Luki Mrkiću, odvjetniku, protiv tuženika ML, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Davorinu Ivančiću, odvjetniku, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon glavne i javne rasprave održane dana 17. ožujka 2026. godine u nazočnosti tužiteljice uz zamjenicu punomoćnika TL, odvjetničku vježbenicu i tuženika uz punomoćnika Davorina Ivančića, objavljene 20. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužiteljicu s prvopostavljenim tužbenim zahtjevom koji glasi: "Utvrđuje se da nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća br. 6 i dvorište sveukupne površine 249 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u suvlasničkom udjelu od 4/8 dijela predstavlja bračnu stečevinu stečenu u bračnoj zajednici između tužiteljice ŽL, [adresa], 53 000 Gospić, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika ML, [adresa], 53 000 Gospić, OIB: [osobni identifikacijski broj].
2. Utvrđuje se da je tužiteljica ŽL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u 1/4 dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća br. 6 i dvorište sveukupne površine 249 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je tuženik ML, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan trpjeti da se temeljem ove presude izvrši prijenos prava suvlasništva na ime tužiteljice u 1/4 dijela u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Gospiću, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe. "
II. Djelomično se prihvaća alternativan tužbeni zahtjev pa izreka presude glasi:
Nalaže se tuženiku ML da na ime ulaganja u nekretninu oznake kčbr. [katastarska čestica] Gospić, dvorište, jedna kuća ukupne površine 249 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] isplati tužiteljici ŽL iznos od ukupno 11.792,50 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja i objave prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15 dana.
III. Odbija se tužiteljicu s preostalim dijelom alternativnog tužbenog zahtjeva u iznosu preko 11.792,50 EUR na ime ulaganja u nekretninu kčbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
IV. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 858,24 EUR u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je 15. srpnja 2022. godine podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja bračne stečevine. U tužbi navodi da su stranke sklopile brak 20. kolovoza 1994. godine, a razvele se presudom Općinskog suda u Gospiću posl. br. P Ob-53/2020-9 od 25. siječnja 2021. godine koja je postala pravomoćna 10. veljače 2021. godine. Za vrijeme trajanja braka rođeno je dvoje zajedničke djece. Tijekom trajanja braka su živjeli u obiteljskoj kući koja je podijeljena na način da u prizemlju živi tužiteljica, na katu tuženik, a na tavanu majka od tužiteljice. Za vrijeme trajanja braka tužiteljica i tuženik su kuću uredili i adaptirali uloživši znatna financijska sredstva. Tužiteljica je čitavo vrijeme trajanja braka radila i skupa sa tuženikom privređivala i doprinosila uređenju zajedničke nekretnine. Bila je vlasnica videoteke "Asterix" u toj kući, brinula o domaćinstvu, obitelji i odgoju djece. Radi adaptacije navedene nekretnine prodala je stan površine 61 m2 koji ju je pripao temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju iza smrti pokojnog oca, a novac koji je dobila prodajom je uložila u utuženu obiteljsku kuću. Tuženik je u zemljišnim knjigama upisan kao suvlasnik nekretnine u omjeru od 4/8 dijela dok je na ostalih 4/8 dijela formalno upisana njegova sestra SL. Po čl. 36 st. 1 Obiteljskog zakona ("Narodne novine" br. 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a po st. 3, bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drukčije ugovorili. Stoga tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom se utvrđuje da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća br. 6 i dvorište ukupne površine 249 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] suvlasničkog omjera od 4/8 dijela predstavlja bračnu stečevinu između tužiteljice i tuženika pa se utvrđuje da je tužiteljica suvlasnica ¼ dijela navedene nekretnine što je tuženik dužan trpjeti i temeljem presude izvršiti prijenos prava suvlasništva na ime tužiteljice u ¼ dijela u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Gospiću u roku od 15 dana.
Tužiteljica podneskom od 22. kolovoza 2022. godine postavlja alternativan tužbeni zahtjev radi isplate pa predlaže da ga sud prihvati ukoliko utvrdi da prvopostavljeni tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava suvlasništva predmetne nekretnine nije osnovan. Predlaže da u tom slučaju sud prihvati alternativan tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku da na ime ulaganja u nekretninu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća br. 6 i dvorište sveukupne površine 249 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] isplati tužiteljici iznos od 50.000,00 EUR i sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenje prvostupanjske presude pa do isplate i uz naknadu troškova parničnog postupka.
2. U odgovoru na tužbu tuženik prije svega prigovara naznačenoj vrijednosti predmeta spora jer je tužiteljica naznačila vrijednost predmeta spora u iznosu 10.000,01 kn, a potražuje isplatu 50.000,00 EUR. Priznaje da su stranke sklopile brak 20. kolovoza 1994. godine, a razveli se presudom Općinskog suda u Gospiću posl. br. P Ob-53/2020 od 25. siječnja 2021. godine. Tijekom trajanja braka rođeno je jedno zajedničko dijete, kćerka Ž dok je kći M rođena prije sklapanja braka. Nije točno da su tužiteljica i tuženik tijekom trajanja braka kao i danas živjeli i žive u obiteljskoj kući koja je podijeljena na način da u prizemlju živi tužiteljica, na katu tuženik, a na tavanu tužiteljičina majka. Predmetna nekretnina je u suvlasništvu tuženika u ½ dijela i njegove sestre ZL u ½ dijela što je vidljivo iz zk izvatka, a svoj suvlasnički dio nekretnine tuženik je stekao prije zaključenja braka i to još 1980. godine. U prizemlju predmete kuće se nalazi poslovni prostor u kojem su stranke obavljale poslovnu djelatnost – videoteka i trgovina, zajedno su radile u videoteci u kojoj je ustvari tuženik više radio negoli tužiteljica. Predmetna kuća nije podijeljena na način kako to navodi tužiteljica nego se ona tako ponaša pa samovoljno koristi i prizemlje i kat, a točno je da u potkrovlju živi njena majka, ali ne na temelju dogovorene podijele jer takva podjela nije moguća obzirom na strukturu vlasništva. Točno je da su stranke za vrijeme trajanja braka nekretninu uredili i adaptirali i u istu uložili značajna financijska sredstva. Tužiteljica je za čitavo vrijeme trajanja bračne zajednice radila te zajedno s tuženikom privređivala i doprinosila uređenju nekretnine, ali ni u kojem slučaju nekretnina nije zajednička. Tužiteljica je brinula o domaćinstvu i o odgoju i podizanju djece što je činio i tuženik zajedno s njom, svaki na svoj način. Nije točno da bi tužiteljica radi adaptacije i uređenja utužene nekretnine prodala stan površine 61 m2 koji joj je pripao temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju iza smrti pokojnog oca te da je novčana sredstva dobivena prodajom opisanog stana uložila u obiteljsku kuću jer su svi radovi na uređenju i adaptaciji nekretnine vršeni u razdoblju od 1994. do 2006. godine, odnosno prije prodaje toga stana na kojem je bila tek suvlasnica u ½, a nije bila vlasnica cijelog stana. Kad je tužiteljica prodala svoj suvlasnički dio stana, stranke su samo zajedno kupile kuhinjski namještaj. Osim toga, tužiteljica je uzdržavala svoje roditelje od razdoblja sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju 24. listopada 2003. godine pa do očeve smrti, a nakon toga majka koju uzdržava još i sada i majka je smještena u tuženikovoj obiteljskoj kući koja je suvlasništvo tuženika i njegove sestre, a sve do razvoda braka stranaka je i tuženik učestvovao u uzdržavanju tužiteljičinih roditelja. Tuženik je u zemljišnim knjigama upisan na utuženoj nekretnini u omjeru od 4/8 dijela, a nije točna tvrdnja tužiteljice da je na ostalih 4/8 dijela formalno upisana njegova sestra SL, udana ZL jer je ona stvarni, a ne formalni vlasnik koja je suvlasništvo stekla od roditelja baš kao i tuženik, a to što SL, udana ZL kao sestra dozvoljava tuženiku kao svom bratu korištenje njenog dijela nekretnine za vrijeme njene odsutnosti nema utjecaja na vlasništvo sukladno upisu u zemljišnim knjigama. Tuženik je prije sklapanja braka sa tužiteljicom bio suvlasnik utužene nekretnine u ½ pa je to njegova posebna imovina, a tužiteljica može ostvarivati samo pravo na ½ toga dijela ulaganja koja su izvršena u tijeku trajanja braka što će biti utvrđeno vještačenjem koje je tužiteljica predložila, a tuženik se ne protivi, a ni u kojem slučaju stjecanjem prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini. Stoga se tuženik protivi tužbenom zahtjevu kojim tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom se utvrđuje da je suvlasnica nekretnine u ¼ dijela na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća br. 6 i dvorište sveukupne površine 249 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je tuženik dužan trpjeti da se temeljem presude izvrši prijenos prava suvlasništva na ime tužiteljice u ¼ dijela u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Gospiću u roku od 15 dana. Također se protivi alternativno postavljenom tužbenom zahtjevu da joj na ime izvršenih ulaganja isplati 50.000,00 EUR.
3. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u izvadak iz matice vjenčanih (list 5 spisa), ugovor o građenju (list 6-7 spisa), ugovor o doživotnom uzdržavanju (list 8- 12 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina (list 13-15 spisa), rješenje (list 16 spisa), račune (list 17-48 spisa), podnesak tužiteljice kojim postavlja alternativni tužbeni zahtjev (list 49-50 spisa), presudu o razvodu braka (list 51-55 spisa), odgovor na tužbu (list 56-59 spisa), zapisnik od 12. rujna 2022. (list 60-63 spisa), zapisnik od 17. listopada 2022. (list 64-66 spisa), zapisnik od 07. prosinca 2022. (list 67 spisa), podnesak tuženika (list 68-69 spisa), podnesak tužiteljice (list 70 spisa), zapisnik od 26. siječnja 2023. (list 71 spisa), zapisnik od 19. travnja 2023. (list 72 spisa), rješenje za plaćanje pristojbe na tužbu (list 73-75 spisa), podnesak tužiteljice (list 76-79 spisa), rješenje za vještačenje/očevid (list 80-82 spisa), zapisnik s očevida od 25. ožujka 2024. (list 83-88 spisa), podnesak tuženika (list 89-93 spisa), podnesak tužiteljice (list 95 spisa), podnesak tuženika (list 98-99 spisa), podnesak tužiteljice (list 100-104 spisa), nalaz i mišljenje vještaka (list 105-132 spisa), podnesak tužiteljice (list 133-134 spisa), podnesak tuženika (list 135 spisa), zamjeničku punomoć (list 136 spisa), zapisnik od 22. siječnja 2026. (list 137-139 spisa), zamjeničku punomoć (list 140 spisa) i zapisnik od 17. ožujka 2026. (list 141-148 spisa).
4. Drugih dokaznih prijedloga nije bilo.
5. Na temelju izvedenih dokaza ovaj sud je utvrdio da je neosnovan prvopostavljeni tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži da se utvrdi da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća br. 6 i dvorište ukupne površine 249 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u [adresa] u [adresa] predstavlja bračnu stečevinu stranaka tužiteljice i tuženika svakog u omjeru od ¼ dijela pa traži da se izvrši prijenos prava suvlasništva s imena tuženika na ime tužiteljice u ¼ dijela u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Gospiću u roku od 15 dana, dok je alternativno postavljeni tužbeni zahtjev za ulaganja djelomično osnovan.
6. Po čl. 36 st. 1 ObZ-a, bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a po st. 3, bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine ako nisu drukčije ugovorili. Po st. 4, uknjižba prava vlasništva na bračnoj stečevini koja je u naravi nekretnina može se provesti i na temelju prijedloga obaju bračnih drugova koji sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu kojom jedan bračni drug pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugoga bračnog druga u jednakim dijelovima ili drukčije ako su tako ugovorili. Po st. 5, na ispravi koja sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu iz st. 4 ovoga čl. mora potpis bračnog druga koji pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugoga bračnog druga biti ovjeren kod javnoga bilježnika, ali tuženik se protivi da tužiteljica bude upisana suvlasnicom na nekretnini u omjeru od ¼ dijela jer se radi o nekretnini koja je bila njegova posebna imovina još prije sklapanja braka sa tužiteljicom, odnosno od 1980. godine kada su njegovi roditelji njemu i sestri dali nekretninu pa su njih dvoje suvlasnici svatko u jednoj polovini dijela, ali priznaje da su stranke tijekom trajanja braka ulagale zajednička sredstva u adaptaciju nekretnine pa se ne protivi isplatiti tužiteljici za ulaganja prema suvlasničkom omjeru koji joj po zakonu pripada, no zasigurno to nije 50.000,00 EUR koliko ona potražuje alternativno postavljenim tužbenim zahtjevom nego znatno manje.
7. Stranke su nekoliko puta predlagale ovom sudu odgodu ročišta radi eventualnog sklapanja sudske nagodbe kojom bi tuženik isplatio tužiteljicu za ulaganja u nekretninu u suvlasnom omjeru koji joj po zakonu pripada, a to je ¼ što im je sud dozvolio, ali nagodba nije postignuta pa je provedeno građevinsko vještačenje kojim je utvrđena vrijednost svih ulaganja u nekretninu prema pokazivanju stranaka na licu mjesta na očevidu održanom 25.03.2024. godine koji su sve građevinski radovi izvedeni pa je na temelju toga vještak sačinio nalaz i mišljenje.
8. U konkretnom slučaju je utužena nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasništvo tuženika u omjeru od 4/8 dijela (odnosno ½) dok je u drugoj polovini u vrijeme podnošenja tužbe bila upisana njegova sestra SL, a nakon njene smrti je upisana njena majka, ujedno majka tuženika JL što je među strankama nesporno, a tužiteljica priznaje u stranačkom iskazu na glavnoj raspravi održanoj 17. ožujka 2026. godine da je utužena nekretnina bila tuženikova posebna imovina još u vrijeme sklapanja braka stranaka.
9. U konkretnom slučaju je predmet tužbenog zahtjeva polovica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. br. [broj ZK uloška], odnosno ulaganja stranaka na toj nekretnini koja se nalazi u [adresa] u [adresa], a tužiteljica traži polovicu tuženikovog dijela, odnosno 1/4.
10. Tuženik se protivi prvopostavljenom tužbenom zahtjevu da se tužiteljici prizna pravo suvlasništva utužene nekretnine u omjeru od ¼ dijela jer je nekretnina bila njegova posebna imovina već u vrijeme sklapanja braka stranaka.
11. Na temelju izvedenih dokaza napose saslušanja stranaka sud je utvrdio da su stranke zajedno vodile brigu o dvoje zajedničke djece, obavljale su poslove u videoteci koja se nalazila u prizemlju kuće, adaptirali su nekretninu tijekom trajanja njihovog braka, međutim tužiteljica s vrijednošću uloženih svojih novčanih sredstava u konkretnom slučaju nema pravo na stvarno-pravni zahtjev u odnosu na utuženu nekretninu koja je suvlasništvo tuženika tek u ½ dijela pa joj preostaje pravo na isplatu za ulaganja na nekretnini i stoga ovaj sud odbija prvopostavljeni tužbeni zahtjev kojim traži utvrđenje prava suvlasništva na nekretnini i upis u zemljišne knjige u omjeru od ¼ dijela jer je neosnovan.
12. Tužiteljica je predložila provođenje građevinskog vještačenja kojim će se utvrditi vrijednost ulaganja u nekretninu pa je proveden sudski očevid uz građevinskog vještaka na licu mjesta u [adresa] u [adresa] 25. ožujka 2024. godine, a stalni sudski vještak iz područja graditeljstva i procjene nekretnina Igor Laškarin je sačinio nalaz i mišljenje i dostavio na spis 15. rujna 2025. godine. Na licu mjesta stranke su pred sudskom komisijom pokazivale vještaku koji radovi na nekretnini su izvedeni tijekom trajanja njihove bračne zajednice pa je upravo na temelju toga vještak sačinio nalaz i mišljenje i stručnim građevinskim metodama utvrdio da ulaganja stranaka u predmetnu nekretninu i ostale objekte izgrađene na nekretnini iznose ukupno 82.582,94 EUR, amortizacija iznosi 35.412,55 EUR, a ostatak vrijednosti nakon umanjenja za amortizaciju iznosi 47.170,39 EUR. U sklopu elaborata se navodi i izgradnja pomoćne zgrade (garaža i kotlovnica) za koje vještak utvrđuje da cijena ovog objekta sa izvedbom iznosi ukupno 22.537,50 EUR, a umanjena za amortizaciju iznosi 6.385,63 EUR.
13. Tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka u dijelu koji se odnosi na izračun vrijednosti ulaganja tužiteljice i tuženika za radove na uređenju kuće osim što prigovara u dijelu koji se odnosi na izgradnju pomoćne zgrade (garaža i kotlovnica) i to iz razloga što je te objekte o svom trošku izgradio njegov stric koji od tužiteljice i tuženika nije za to tražio bilo kakav novac ili naknadu jer je to izgradio isključivo tuženiku i njegovoj sestri kao suvlasnicima na nekretnini, a sestra je osim toga cijeli život tuženiku financijski pomagala za uređenje kuće i inače pa je suvlasnica u ½ dijela nekretnine i dozvolila mu je korištenje cijelog prizemlja kao poslovnog prostora za rad videoteke i pomagala pri otvaranju videoteke koja je bila registrirana na ime tužiteljice, a koju su stranke zajedno vodile.
14. Tužiteljica osporava predmetni nalaz i miljenje kao neosnovan jer vještak nije dao obrazloženje na temelju kojeg bi bilo moguće razumjeti način i metodologiju kojom je došao do zaključka da tržišna vrijednost predmetne nekretnine nakon amortizacije iznosi 47.170,39 EUR! Tvrdi da nalaz u tom dijelu nije dovoljno jasan i precizan niti je pisano obrazložen pa se ne može zaključiti kako je uopće došao do toga iznosa. Tržišne cijene nekretnina na području [adresa] i okolice na dan procjene su znatno više nego što je vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeo u obzir što čini navedenu procjenu preniskom i neodgovarajućom pa tužiteljica predlaže da sud dopuni nalaz i mišljenje na način da jasno navede metodologiju i izvore na temelju kojih je izvršena procjena vrijednosti nekretnine, utvrdi i obrazloži stvarnu tržišnu vrijednost nekretnine i da po potrebi izvrši dodatni uvid u nekretninu te dostavi potpun i precizan obračun svih elemenata koji su utjecali na konačnu procjenu nekretnine.
15. Zbog prigovora stranaka na nalaz i mišljenje vještaka provedeno je dopunsko vještačenje na ročištu održanom 22. siječnja 2026. godine na koje je vještak pristupio. Osvrćući se na prigovore stranaka navodi da je izvršena procjena ulaganja u objekt, a nije ni vršena procjena tržišne vrijednosti nekretnine jer to nije bio zadatak građevinskom vještaku. Procjena ulaganja je vršena kroz troškovnik s obračunom amortizacije te je utvrđena točna količina radova temeljem detaljne izmjene objekta u svim etažama te je dobivena ukupna cifra od 47.170,39 EUR nakon odbijanja amortizacije što ne predstavlja tržišnu vrijednost objekta nego isključivo ulaganja u objekt, a sve prema zadatku suda. Što se tiče garaže i kotlovnice također je utvrđena vrijednost izvedenih radova, a na sudu je da o tome donese konačnu odluku za stranke.
16. Na glavnoj raspravi održanoj 17. ožujka 2026. godine tužiteljica je iskazala da ostaje kod alternativno postavljenog tuženog zahtjeva za isplatu iznosa za njena ulaganja kako je utuženo 50.000,00 EUR. Što se tiče prigovora tuženika glede garaže i kotlovnice za koju tuženik navodi da je to njegov stric besplatno sagradio izjavljuje da to nije istina jer je ona tuženikovog strica dvije godine dvorila dok je to gradio. Tuženikov stric je živio blizu njih pa je dolazio svaki dan i gradio. Nije strankama ništa naplatio za izvedene radove, ali sve osim doručka je za njega pripremala, odnosno ručak i večeru kad je bio tamo. Nakon toga kaže da tuženikov stric nije ništa radio na garaži i kotlovnici nego je našao radnike koji su izvodili radove, stavio je krov od 7.000,00 EUR na garažu i kotlovnicu, a radnike su ona i tuženik zajedno platili, ali ne sjeća se više koliko je to bilo novaca i samo se sjeća da je tim radnicima kuhala i da su bili kod njih 15 do 20 dana. Tuženikova sestra koja je bila upisana na kući u polovici je umrla pred otprilike dvije godine, dolazila je k njima par puta godišnje i davala im nešto novaca za koje su kupili drva za ogrjev i nikad joj nisu plaćali naknadu za korištenje polovice njene nekretnine jer ih to nije ni tražila. Tuženikova sestra se zvala ZL, a naslijedila ju je majka pa je tuženikova majka sada upisana u polovici utužene nekretnine. Zadovoljila bi se ipak da joj tuženik isplati za ulaganja 20.000,00 EUR u kojem slučaju bi s njim već danas sklopila sudsku nagodbu. Još uvijek stanuje u utuženoj nekretnini, a tamo je i njena majka i zajednička kći Ž. Stan koji je stekla ugovorom o doživotnom uzdržavanju u omjeru od ½ dijela je prodan za nekih 40.000,00 EUR 2009. godine, a novac od prodaje je uložila u utuženu nekretninu, a tako i novac zarađen od vođenja videoteke. Međutim, videoteka je loše poslovala, pao je promet pa je čak bila ovršena sedam godina. Videoteka je radila do 2010. ili 2011. godine. Priznaje da je utužena nekretnina bila tuženikova posebna imovina prije negoli su se stranke vjenčale i prije negoli je došla k njemu, ali kad su počeli živjeti zajedno ulagala je u njegovu nekretninu što je vidljivo i navedeno u nalazu i mišljenju vještaka, a na licu mjesta je vještaku pokazano što su stranke u nekretninu ulagale.
17. Tuženik je iskazao da je utužena nekretnina bila njegova posebna imovina u omjeru od ½ dijela još prije negoli je upoznao tužiteljicu i prije negoli su počeli živjeti zajedno, a u drugoj polovici je bila upisana njegova sestra ZL koja je preminula pred skoro dvije godine, a u ostavinskom postupku ju je naslijedila majka KL koja je sada upisana na polovici utužene nekretnine. Na očevidu održanom 25. ožujka 2024. godine su on i tužiteljica na licu mjesta pokazali vještaku što su ulagali u nekretninu pa je vještak sačinio nalaz i mišljenje upravo prema njihovom kazivanju pa prihvaća nalaz i mišljenje osim u dijelu gdje su prikazana ulaganja za garažu i kotlovnicu jer je to o svom trošku izgradio njegov stric ČL, a stranke nisu za to dale nikakve novce. Netočan je iskaz tužiteljice da je stric ČL o svom trošku sačinio samo krov na garaži i kotlovnici već je u potpunosti o svom trošku izgradio te dvorišne objekte. On je po zanimanju svećenik pa je dao sav novac da se izgradi garaža i kotlovnica i platio je radnike koji su izvodili radove 15 dana od temelja do krova. Stric je bio velečasni u Otočcu, a kad se umirovio otišao je u [adresa] te nije istina da je tužiteljica njemu pomagala jer za to nije bilo potrebe. Živio je blizu njih i imao je službenike u crkvi, a dolazio je k njima tek povremeno i nije istina da bi tužiteljica svakodnevno o njemu vodila brigu niti da bi im on dolazio svaki dan na ručak. Na nekretnini je ranije u polovicu bila upisana sestra ZL, a nakon njene smrti majka KL pa kad se uzme nalaz vještaka iz kojeg proizlazi da svi radovi nakon umanjenja za amortizaciju iznose 47.170,39 EUR smatra da se taj iznos prije svega treba prepoloviti jer je nekretnina suvlasništvo njegove majke u polovici, a stranke bi onda trebale između sebe podijeliti ovu drugu polovicu te bi on trebao tužiteljici eventualno isplatiti polovicu svoga iznosa, odnosno četvrtinu iznosa procijenjenog po vještaku Laškarinu. Ukoliko bi sud našao da tužiteljica ima bilo kakvo pravo na isplatu, također i garaže i kotlovnice, smatra da joj ne može pripasti više od ¼ za njena ulaganja.
18. Na temelju izvedenih dokaza napose provedenog vještačenja i saslušanja stranaka sud je utvrdio da tuženik ne osporava tužiteljici isplatu ¼ za ulaganja na nekretnini na kojoj je upisan suvlasnikom u ½ dijela dok je u drugoj polovini upisana njegova majka koja je u ostavinskom postupku naslijedila svoju pokojnu kćerku ZL pa ovaj sud utvrđuje da tuženik priznaje tužiteljici novčana ulaganja na nekretnini sukladno odredbi čl. 36 st. 3 ObZ-a. Kako je vještak utvrdio da ukupna ulaganja u nekretninu nakon umanjenja za amortizaciju iznose 47.170,39 EUR, tuženik je dužan isplatiti tužiteljicu iznos od ukupno 11.792,50 EUR što odgovara ¼ ukupnih ulaganja u nekretninu na kojoj je i tuženikova majka upisana u polovici. Ranije je nekretnina bila suvlasništvo tuženikove sestre koja se nije protivila ulaganjima, a novčano je potpomagala stranke i dozvolila im korištenje svog dijela nekretnine jer je živjela u [adresa] te nije tražila od stranaka bilo kakvu naknadu za korištenje.
19. U cijelosti je neosnovan prigovor tužiteljice na nalaz i mišljenje vještaka da nije dao obrazloženje kako je došao do zaključka da tržišna vrijednost predmetne nekretnine nakon amortizacije iznosi 47.170,39 EUR jer je vještak utvrdio da su to ulaganja u nekretninu, a predmet vještačenja uopće nije ni bilo utvrđenje tržišne vrijednosti nekretnine već isključivo ulaganja u nekretninu. Stranke nisu ni imale primjedbi na utvrđenu vrijednost ulaganja osim što je tuženik prigovorio da ulaganja u garažu i kotlovnicu ne bi trebalo uzeti u obzir jer je izgradnju u cijelosti financirao njegov stric koji od stranaka nije za to tražio nikakvu naknadu. No, ovaj sud smatra da i ulaganja tuženikovog strica u garažu i kotlovnicu treba uzeti u obzir prilikom isplate tužiteljici jer su garaža i kotlovnica situirane na nekretnini koja je predmet tužbenog zahtjeva i suvlasništvo je tuženika i njegove majke (ranije tuženikove sestre), ali vršena su tijekom trajanja braka stranaka pa iako je tuženikov stric financirao izgradnju garaže i kotlovnice tužiteljici pripada pravo na isplatu u vezi ovih objekata jer su sagrađeni tijekom trajanja braka stranaka.
20. Slijedom navedenog se nalaže tuženiku da isplati tužiteljici za ulaganja u nekretninu iznos od ukupno 11.792/,50 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja i objave prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15 dana kako proizlazi iz t. II izreke presude.
21. Tužiteljica je alternativno postavljenim tužbenim zahtjevom tražila isplatu za ulaganja u nekretninu u iznosu od 50.000,00 EUR, no kako je vještačenjem po stalnom sudskom vještaku iz područja graditeljstva i procjene nekretnina utvrđeno da ukupna vrijednost ulaganja u predmetne objekte iznosi 82.582,94 EUR, a amortizacija iznosi 35.412,55 EUR pa ostatak vrijednosti nakon umanjenja za amortizaciju iznosi 47.170,39 EUR, a tužiteljici po čl. 36. st. 3 ObZ-a pripada za ulaganja ¼ vrijednosti, ovaj sud utvrđuje da je tuženik dužan isplatiti joj 11.792,50 EUR što iznosi 24% alternativno postavljenog tužbenog zahtjeva sa kojim je tužiteljica uspjela, a odbija tužiteljicu s preostalim dijelom jer je neosnovan.
22. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Igora Laškarina jer je izrađen i stručno i nepristrano, a stranke nisu ni imale primjedbi na nalaz i mišljenje u dijelu koji se odnosi na procjenu izvršenih ulaganja. Tužiteljica je nesuvislo prigovarala nalazu i mišljenju da vještak nije dobro utvrdio tržišnu vrijednost predmetne nekretnine, ali to uopće nije ni bio predmet tužbenog zahtjeva niti vještačenja dok je tuženik prigovarao samo za isplatu ulaganja za radove izvedene na garaži i kotlovnici koje je financirao njegov stric, a to je sud već naprijed obrazložio.
23. Slijedom navedenog je presuđeno kao u izreci.
24. Tužiteljica zastupana po punomoćniku odvjetniku traži naknadu troškova parničnog postupka i to za sastav tužbe 200,00 EUR, sastav podneska od 22.08.2022. godine 200,00 EUR, zastupanje na ročištima 12.09.2022., 17.10.2022., 07.12.2022., 26.01.2023., 19.04.2023., 25.03.2024., 22.01.2026., 17.03.2026. i za sastav podneska 29.09.2025. godine po 200,00 EUR i sve sa PDV-om, potražuje naknadu za plaćenu sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 299,95 EUR te troškove uplaćenog predujma za očevid i izlazak sudske komisije od 1.200,00 EUR.
25. Ovaj sud priznaje tužiteljici troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 858,24 EUR sukladno odredbi čl. 154 st. 2 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25) jer je tek djelomično uspjela u parnici i to sa 24% pa joj pripada tek razmjeran dio parničnih troškova. Priznaje joj se razmjeran dio navedenih troškova za sastav tužbe, sastav podnesaka od 22.08.2022 i od 29.09.2025. godine te za zastupanja na ročištima 12.09.2022., 17.10.2022., 07.12.2022., 19.04.2023., 25.03.2024., 22.01.2026. i 17.03.2026. godine, a ne prizna se zastupanje na ročištu 26.01.2023. godine jer je bila odgoda ročišta pa stranke i punomoćnici uopće nisu na to ročište pristupili. Što se tiče uplaćenog predujma za očevid i izlaska sudske komisije ukupan trošak iznosi 1.049,48 EUR, a trošak sudske pristojbe na tužbu je 26,54 EUR. Zbrajanjem ukupnog troška kojeg je imala tužiteljica u ovom parničnom postupku prema njenom troškovniku s lista 146 spisa proizlazi da ukupan trošak s PDV-om iznosi 3.576,00 EUR, a kako je uspjela tek sa 24% tužbenog zahtjeva pripada joj pravo na naknadu troškova parničnog postupka prema postignutom uspjehu u parnici, a to je 858,24 EUR koliko joj je dužan naknaditi tuženik u roku od 15 dana.
U Karlovcu, 20. travanj 2026. godine
Sutkinja: Anđelka Dukovac
Pouka o pravnom lijeku.
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku iste pismeno u 3 istovjetna primjerka. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje županijski sud.
Dna:
1. Luka Mrkić, odvjetnik
2. Davorin Ivančić, odvjetnik