Poslovni broj K-90/2024-77
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Vinkovcima
Trg bana Josipa Šokčevića 17
32100 Vinkovci
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vinkovcima po sutkinji Ivani Lovrić Vidaček, kao sutkinji pojedinki, uz sudjelovanje zapisničarke Željke Peh, u kaznenom predmetu protiv optuženog ŽR, optužene ŽRN i optužene ZR, zbog kaznenog djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda – povredom ravnopravnosti, opisano i kažnjivo po članku 125. stavku 1. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18. – dalje u tekstu KZ/11) sve uz primjenu članka 36. stavka 2. KZ/11, a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Vinkovcima broj KO-DO-97/2024 od 3. travnja 2024., na javnoj raspravi 9. prosinca 2025., 18. veljače 2026. i 15. travnja 2026., nakon provedene i zaključene rasprave 15. travnja 2026., u prisutnosti Općinskog državnog odvjetnika u Vinkovcima, Ilije Gregić, optuženog ER, uz branitelja, odvjetnika OR, optuženu ŽRN uz branitelja, odvjetnika KR, optuženu ZR, uz braniteljicu, odvjetnicu ZRN, oštećenog TR, uz punomoćnicu oštećenog, odvjetnicu Nedu Brčić, te javnost RR, te javno objavljene presude dana 20. travnja 2026., objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 544. stav 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. – u nastavku ZKP/08), stavlja se izvan snage presuda o kaznenom nalogu Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj K-90/2024-2 od 8. travnja 2024.
II. Optuženi ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ž i DR, rođene Z s prijavljenim prebivalištem u [adresa], rođen **.**.1960., državljanin Republike Hrvatske, ekonomist, zaposlen u TD Galnir-Mont, s mjesečnim primanjima u visini od oko 3.000,00 eura, neoženjen, bez djece, sa stečenom srednjom stručnom spremom, vlasnik građevinskog zemljišta u Privlaci, Kolodvorska bb, površine 250 čhv, vlasnik kuće u [adresa], s činom vodnika, odlikovan Spomenicom Domovinske zahvalnosti, prethodno neosuđivan,
optužena ŽRN, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći E i JR, rođene O, s prijavljenim prebivalištem u [adresa], rođena **.**.1976. u Vinkovcima, državljanka Republike Hrvatske, učiteljica razredne nastave, zaposlena u Osnovnoj školi Stjepana Antolovića, s primanjima od oko 1.800,00 eura, sa stečenom visokom stručnom spremom, udana, bez djece, vlasnica osobnog vozila marke „Hyundai I30“ registarskih oznaka [registarska oznaka], te kuće u [adresa], K
[adresa], prethodno neosuđivana,
okrivljena ZR, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći GR i SR, rođene T, s prijavljenim prebivalištem u [adresa], rođena **.**.1971. u Vinkovcima, državljanka Republike Hrvatske, umirovljenica, sa mirovinom od oko 250,00 eura, te nositelj OPG-a, udovica, majka troje djece, sa stečenom srednjom stručnom spremom, vlasnica OPG-a, kuće i oranice na mjestu prebivališta, osobnog automobila marke „Renault laguna“ registarskih oznaka [registarska oznaka], traktora marke „Class“ registarskih oznaka [registarska oznaka], prethodno neosuđivana
k r i v i s u
što su
optuženi ŽR, kazneno odgovorni ĐR, optužena ŽRN i optužena ZR,
zajedno dana 10. siječnja 2019. u [adresa], u prostorijama Osnovne škole Stjepana Antolovića, kao članovi Školskog odbora, zajedno i prema prešutnom dogovoru, svjesni da time osobi uskraćuju ostvarivanje prava, prilikom davanja prethodne suglasnosti na prijedlog ravnateljice CR da se na radnom mjestu spremača primi BR kao kandidat koji jedini ostvaruje pravo prednosti prilikom zapošljavanja, nakon što se optuženi ŽR prethodno očitovao o prijedlogu ravnateljice tako što je rekao da bi davanje suglasnosti izazvalo revolt kod ljudi u selu i prosvjede pred školom, da je puno ljudi iz Privlake nezaposleno i da zbog toga odlaze iz sela, te da je bitno da se na navedenom radnom mjestu primi osoba koja je iz Privlake kako ljudi ne bi napuštali selo, te nakon što je kazneno odgovorni AR istaknuo kako je upitno, obzirom na funkcionalnost predloženog kandidata, je li on mentalno i fizički zdrav i može li obavljati radne obveze, prilikom glasovanja o prijedlogu ravnatelja, optuženi ŽR, optužena ŽRN, optužena ZR i kazneno odgovorni ĐR uskratili dati suglasnost da se na to radno mjesto primi ranije predloženi kandidat, iako su znali da navedena osoba ispunjavala sve uvjete iz natječaja i pri tom jedina ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju, uslijed čega ravnateljica škole nije mogla primiti imenovanog u radni odnos, te je bila primorana poništiti natječaj,
dakle, na temelju invalidnosti i drugih osobina uvjetovali drugome pravo na zapošljavanje,
pa da su time počinili kazneno djelo protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda – povredom ravnopravnosti, opisano i kažnjivo po članku 125. stavku 1. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18. – dalje u tekstu KZ/11) sve uz primjenu članka 36. stavka 2. KZ/11.
III. Na temelju članka 125. stav 1. i članka 44. KZ/11, se optuženi ŽR
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci.
IV. Na temelju članka 56. KZ/11, se optuženom ER izriče uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ako optužena u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
V. Na temelju članka 125. stav 1. i članka 44. KZ/11, se optužena ŽRN
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci.
VI. Na temelju članka 56. KZ/11, se optuženoj ŽRN izriče uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ako optužena u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
VII. Na temelju članka 125. stav 1. i članka 44. KZ/11, se optužena ZR
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci.
VIII. Na temelju članka 56. KZ/11, se optuženoj ZR izriče uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ako optužena u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
IX. Na temelju članka 148. stav 1. u svezi članka 145. stav 2. točka 6. ZKP/08, optuženi ŽR, ŽRN i ZR su dužni platiti ovome sudu paušalni iznos od 150,00 eura (stotinu pedeset eura) svatko i to u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima je optužnicom broj KO-DO-97/2024 od 3. travnja 2024., optužilo ŽR, ŽRN, ZR i ŠR za počinjenje kaznenog djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda – povredom ravnopravnosti, opisano i kažnjivo po članku 125. stavku 1. KZ/11 , sve uz primjenu članka 36. stavka 2. KZ/11
1.1. Na presudu kojom je izdan kazneni nalog K-90/2024-2 od 8. travnja 2024., optuženi ŽR, ŽRN i ZR su, po braniteljima, izjavili prigovor, te je isti ovom presudom, u odnosu na optužene, sukladno odredbi članka 544. stav. 1. ZKP/08, ista stavljena izvan snage.
2. Optužnicom se optuženima stavlja na da su zajedno dana 10. siječnja 2019. u [adresa], u prostorijama Osnovne škole Stjepana Antolovića, kao članovi Školskog odbora, zajedno i prema prešutnom dogovoru, svjesni da time osobi uskraćuju ostvarivanje prava, prilikom davanja prethodne suglasnosti na prijedlog ravnateljice CR da se na radnom mjestu spremača primi BR kao kandidat koji jedini ostvaruje pravo prednosti prilikom zapošljavanja, nakon što se optuženi ŽR prethodno očitovao o prijedlogu ravnateljice tako što je rekao da bi davanje suglasnosti izazvalo revolt kod ljudi u selu i prosvjede pred školom, da je puno ljudi iz [adresa] nezaposleno i da zbog toga odlaze iz sela, te da je bitno da se na navedenom radnom mjestu primi osoba koja je iz [adresa] kako ljudi ne bi napuštali selo, te nakon što je kazneno odgovorni AR istaknuo kako je upitno, obz irom na funkcionalnost predloženog kandidata, je li on mentalno i fizički zdrav i može li obavljati radne obveze, prilikom glasovanja o prijedlogu ravnatelja, optuženi ŽR, optužena ŽRN, optužena ZR i kazneno odgovorni ĐR uskratili dati suglasnost da se na to radno mjesto primi ranije predloženi kandidat, iako su znali da navedena osoba ispunjavala sve uvjete iz natječaja i pri tom jedina ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju, uslijed čega ravnateljica škole nije mogla primiti imenovanog u radni odnos, te je bila primorana poništiti natječaj,
3. Očitujući se o optužbi, optuženi ŽR, ŽRN i ZR, izjavili su kako se ne osjećaju krivima za djelo koje im se optužnicom stavlja na teret.
4. U dokaznom postupku ispitani su optuženi, te su uz suglasnost stranaka pročitani: pritužba na postupak zapošljavanja u OŠ Stjepana Antolovića Privlaka od 1. ožujka 2019., list 3, mišljenje i upozorenje Pravobranitelja za osobe s invaliditetom od 25. veljače 2019., list 5-7, odluka o ne zasnivanju radnog odnosa od 16. siječnja 2018., list 11, zapisnik Ministarstva znanosti i obrazovanja, Samostalnog sektora za inspekcijski nadzor, Službe prosvjetne inspekcije, Područne jedinice Osijek od 15. veljače 2019., list 17-21, zahtjev za raspuštanje školskog odbora od 27. veljače 2019., list 22 -27, izvješće o provedenom inspekcijskom nadzoru od 11. ožujka 2019., list 28- 29, odluka o raspuštanju školskog odbora OŠ Stjepan Antolović od 19. ožujka 2019., list 30 -32, zapisnik sa 14. sjednice Školskog odbora održane 10. siječnja 2019., list 34 -38, natječaj za radno mjesto spremača/ice od 5. ožujka 2019., list 40 -41, prijava na natječaj od 11. ožujka 2019. s prilozima, list 42-52, ugovor o radu na određeno vrijeme od 22. siječnja 2019., list 52, statut Osnovne škole Stjepana Antolovića od 11. svibnja 2016., list 69-102, statut Osnovne škole Stjepana Antolovića od 15. svibnja 2019., list 103- 137, odluka o izmjenama i dopunama Statut Osnovne škole Stjepana Antolovića od 11. svibnja 2016., list 138-141, odluka o ne zasnivanju radnog odnosa od 16. siječnja 2018., list 142, uputnica od 30. rujna 2019., list 143, oluka o prednosti pri zapošljavanju od 2. rujna 2019., list 144, zapisnik o ispitivanju svjedoka CR od 25. svibnja 2020., list 156-158, zapisnik o prvom ispitivanju II-okrivljenog ĐR od 10. lipnja 2020., zajedno s pripadajućim audio -vizualnim zapisom, list 190-192, zapisnik o prvom ispitivanju I-okrivljenog ŽR od 23. studenog 2021., zajedno s pripadajućim audio-vizualnim zapisom, list 222-224, zapisnik o prvom ispitivanju III-okrivljene NR od 23. studenog 2021., zajedno s pripadajućim audio-vizualnim zapisom, list 225-227, zapisnik o prvom ispitivanju IV-okrivljene ZR od 3. prosinca 2021., zajedno s pripadajućim audio-vizualnim zapisom, list 231-233, zapisnik o ispitivanju svjedoka BR od 10. prosinca 2021., list 235- 238, izvadak iz matice rođenih za ER, izvadak iz matice rođenih za PR, uvjerenje o prebivalištu za PR, dokumentacija OŠ Stjepana Antolovića na stranama 386-396, dokumentacija OŠ Stjepana Antolovića na stranama 614-655, zapisnik o izvanraspravnom saslušanju svjedoka ČR od 12. veljače 2025., iskaz svjedoka HR s raspravnog zapisnika od 25. veljače 2025 ., iskaz svjedokinje ERN sa raspravnog zapisnika od 9. prosinca 2025., prijava oštećenog na natječaj objavljen od strane Osnovne škole Stjepan Antolović od 13. prosinca 2018. godine, s prilozima, na stranama 712 do 721 spisa, iskaz svjedoka TR sa raspravnog zapisnika od 15. travnja 2026. godine.
5. Na temelju članka 430. u svezi članka 330. stav 3. ZKP/08, sadržaj snimki ispitivanja optuženih utvrđen je njegovim reproduciranjem.
5.1. Na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid u izvadak iz kaznene evidencije.
6. Optuženi ŽR, ispitan u svojstvu osumnjičenika u Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima 23. studenog 2021. godine, iskazao je kako se poziva na zapisnik o sjednici školskog odbora. U vrijeme održavanja sjednice, bio je načelnik općine [adresa] i od mještana učestalo optuživan kako se primaju na radna mjesta osobe koje nisu iz [adresa]. U [adresa], zbog napuštanja mjesta, smanjuje broj stanovnika, a time i učenika osnovne škole, uslijed čega je Ministarstvo smanjilo i broj čistača u školi. Unatoč tome, na natječajima se zapošljavaju ljudi koji nisu iz [adresa]. Ravnateljica je za radno mjesto spremača predložila TR. Nema ništa protiv nikoga, nije bilo prešutnog dogovaranja, on je postupao kao predstavnik Vukovarsko - srijemske županije i zato je ostao suzdržan, znajući reakciju lokalnog stanovništva. U slučaju natječaja za spremača objavljenog 13. prosinca 2018., potvrdio je kako je ravnateljica zatražila suglasnost školskog odbora za zapošljavanje BR, na isto radno mjesto, te istaknuo kako smatra da školski odbor ne odlučuje o zapošljavanju, već samo daju suglasnost. Ostao je suzdržan pri glasovanju, no , ističe kako je BR ipak zaposlen na predmetno radno mjesto. Misli kako je prvo primljen na 60 dana, a ne zna u kojoj proceduri je poslije i primljen. Zna kako je došlo do nadzora u školi zbog ovog natječaja.
6.1. Na raspravi kod ovoga suda, održanoj 15. travnja 2026. godine, optuženi ŽR je u svojoj obrani naveo kako je bio član školskog odbora Osnovne škole Stjepan Antolović u [adresa] od 1992. godine do 2019. godine, kada je školski odbor raspušten. To je volonterski rad bez naknade, koji se obavlja nakon radnog vremena škole. Glede prvog natječaja objavljenog 2019. za radno mjesto spremača na četiri sata, došao je na sjednicu školskog odbora, ne sjeća se datuma, no, bilo je zimsko vrijeme. Natječaj mu je bio poznat, jer su ljudi po selu pričali kako je moguće da se prima samo jedan spremač na pola radnog vremena, iako je u istoj školi prije rata radilo pet spremača. U to vrijeme je bio načelnik općine [adresa]. Ravnateljica je predložila kandidata i to oštećenog, no, on zbog žurbe i s obzirom da mu je ova dužnost dodatna obveza, pritiska javnosti i činjenice kako je ravnateljica rekla da je isti invalid, o čemu nije priložio dokaz, na njen prijedlog kandidata, ostao suzdržan, smatrajući kako njegova molba nije kompletna i da se kao takva ne treba razmatrati . Oštećenom nije imao namjeru naškoditi, niti je poticao druge članove školskog odbora kako da glasaju, već je rekao da glasaju po svojoj savjesti. Nakon poništenog natječaja je sugerirao ravnateljici da primi oštećenog na 60 dana, a na drugom natječaju je on i primljen u radni odnos. Na natječaj je prijavljeno 20 ili čak 25 kandidata, te je nakon ravnateljičinog detaljnog izlaganja podataka o natječaju i navođenja natječajne dokumentacije, ista predložila kao kandidata BR, o čemu se povela rasprava. Kao načelnik općine, prvenstveno je smatrao svojom dužnosti izložiti što mu ljudi govore, pa tako istaknuo kako u [adresa] ima puno nezaposlenih ljudi, te bi u slučaju primanja nekoga izvan [adresa] došlo do revolta ljudi iz sela, pritiska na njega kao načelnika i na ravnateljicu, a smatrao je kako se sve to može izbjeći suzdržanošću članova školskog odbora. Otprilike tako je iznio svoj stav. Za riječ se javio još ĐR, dok se drugih ne sjeća. Naglašava da je u vezi s ravnateljicom Osnovne škole Stjepan Antolović Privlaka, a to je bio i u inkriminiranom razdoblju, no, nikada joj se nije petljao u posao. Na ponovljenom natječaju oštećeni BR je primljen u radni odnos od strane istog školskog odbora, kada su svi glasali za njegov prijem, te je primljen na temelju invaliditeta.
7. Optužena ŽRN, ispitana u svojstvu osumnjičenika u Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima 23. studenog 2021., iskazala je kako je učitelj razredne nastave u Osnovnoj školi Stjepana Antolovića Privlaka. Član školskog odbora je bila od 2013. godine, a imenovana predsjednicom školskog odbora Osnovne škole Stjepana Antolovića u [adresa], deset dana prije sporna sjednica školskog odbora. Glede natječaja za radno mjesto spremača, istaknula je kako, prije sjednice školskog odbora, ravnateljica i po njenom mišljenju tajnica, pregledavaju natječajnu dokumentaciju i utvrđuju je li potpuna. Ravnateljica predlaže kandidata za neko radno mjesto, između kandidata koji ispunjavaju uvjete. Predložila je kandidata BR za navedeno radno mjesto za kojeg je rekla kako ima rješenje o primjerenom obliku školovanja i koji je upisan u očevidnik. Jedini dokument koji je predmetni imao kao dokaz prednosti, je rješenje iz 2004.g, uslijed čega je sumnjala ispunjava li uvijete za prednost pri zapošljavanju, iako nije izvršila uvid u natječajnu dokumentaciju. Ona se o tome nije izjašnjavala, ostala je suzdržana pri glasovanju , jer je smatrala kako je nužan probni rad, iako to nije bio uvjet natječaja. Govorila je općenito o svom stavu, a ne o tom konkretnom natječaju. Smatra kako je njen stava bio ispravan, jer je nakon toga zakonom propisan obveza školskim ustanovama za donošenje Pravilnik o načinu zapošljavanja. Nije se slagala sa stavom FR kako treba zapošljavati prvenstveno osobe iz [adresa]. Kako prijedlog ravnateljice nije dobio potrebnu većinu, nije izabran niti jedan kandidat. Nije izabran niti jedan kandidat za radno mjesto spremača, za riječ su se javili ŽR i ĐR. Sjeća se kako se spominjalo kako treba zapošljavati kandidate iz [adresa], te je ĐR izrazio i sumnju u radnu sposobnost predloženog kandidata. Na slijedećoj sjednici školskog odbora, ravnateljica je izvijestila školski odbor, kako je dobila pisanu obavijest Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranja kako je BR upisan u očevidnik osoba s invaliditetom, te su svi glasali za njegov prijem na isto radno mjesto. Kada školski odbor uskrati dati suglasnost na prijedlog ravnateljice prilikom natječaja za zapošljavanje, natječaj se ponovno raspisuje. Osobno nije željela povrijediti prava kandidata BR, niti se izjašnjavala o njegovom obrazovanju po primjerenom programu. Nakon ovog natječaja, ravnateljica ga je primila na rok od 60 dana, a zatim školski odbor za stalno. Školski odbor je raspušten, upravo jer nije dao suglasnost na prijedlog ravnateljice za zapošljavanje BR, a nakon nadzora prosvjetne inspekcije. Ona nije bila u novom sastavu školskog odbora. Žao joj je što je do toga došlo, ali smatra da BR nije imao potvrdu o invalidnosti.
7.1. Na raspravi kod ovoga suda, održanoj 15. travnja 2026. godine, optužena ŽRN je u svojoj obrani navela, kako u cijelosti ostaje kod obrane iznesene u Općinskog državnom odvjetništvu u Vinkovcima 23. studenog 2021. godine. Prilikom glasanja na sjednici školskog odbora 10. siječnja 2019. godine, je bila suzdržana, jer nije bila niti za predloženog kandidati, niti protiv njega. Ravnateljica je istog kandidata predložila, jer on ima prednost pri zapošljavanju na temelju invaliditeta, no, o tome nije predočio dokaz, a školski odbor nije raspravljao o tome zašto ravnateljica tvrdi da kandidat ima prednost za zapošljavanje kao invalid, ako o tome nije dostavio dokaz . Nakon njenog prijedloga, ŽR je rekao kako ima puno nezaposlenih osoba u selu, dok je ĐR naveo da nije poznato kakvu vrstu invaliditeta predloženi kandidat ima. Ona je vodila sjednicu, dok je zapisnik vodila tajnica, odnosno, tajnica je sastavljala bilješke, pa se kasnije sastavlja zapisnik. Nakon ravnateljičinog prijedloga, ona kao voditelj sjednice pita tko je za prijedlog, te je u konkretnom slučaju jedna osoba bila za, zatim pita tko je protiv, što nitko nije bio, te tko je suzdržan, na što su ruke digli svi osim jedne osobe koje je prethodno glasala za. Smatra da nije dužna na sjednici obrazložiti zašto je suzdržana, te naglašava kako se članovi školskog odbora nisu prešutno dogovarali o načinu glasovanja, nitko nije vršio pritisak, niti sugerirao kako da glasa, nitko nije izlazio iz prostorije u kojoj je bila sjednica, tijekom sjednice. Ravnateljica je rekla kao se još jedna osoba javila s tvrdnjama da ima prednost pri zapošljavanju, ali to svojstvo nije dokazala. Iako je članica školskog odbora od 2013. godine, prije ovog natječaja nisu imali kandidata koji se pri prijavi pozvao na prednost pri zapošljavanju na temelju invalidnosti, a ne može se sjetiti jesu li imali kandidata koji se pozvao na prednost pri zapošljavanju na temelju drugih razloga, niti se mogla sjetiti jeli ikada prije ovog natječaja školski odbor ostao suzdržan na prijedlog ravnateljice, pa da se zbog toga nije mogla donijeti odluka. Smatra da ima pravo glasati i protiv ravnateljičina prijedloga, a jednom je tako i učinila, te je još jednom bila i suzdržavana, no, ne sjeća se jeli to bilo vezano uz zapošljavanje. Poznata joj je situacija s odlaskom stanovništva u [adresa], jer u školi ima sve manje učenika, no, politička situacija ondje ju ne zanima jer ne živi u [adresa]. Na drugom, ponovljenom natječaju, školski odbor je u istom sastavu, izabrao kandidata TR na radno mjesto spremača, a i ona je glasala za njega, jer isti ima prednost pri zapošljavanju.
8. Optužena ZR, ispitana u svojstvu osumnjičenika u Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima 3. prosinca 2021. iskazala je kako je 10. siječnja 2019. bila na sjednici školskog odbora Osnovne škole Stjepana Antolovića u [adresa], prilikom izbora osobe na radno mjesto spremača. Predstavljeni su kandidati, te je rečeno kako su se dvije osobe pozvale na prednost pri zapošljavanju, ali LR nije dostavila dokaz, dok je za BR rečeno kako je upisan u registar invalida, no nije o tome dostavio potvrdu. ostala suzdržana pri glasovanju za zapošljavanje spremača na sjednici školskog odbora u školi u [adresa], no, time nije htjela nikome štetiti. Na toj sjednici je prisutna ravnateljica, no, odbor glasa. Ne zna jesu li se članovi školskog odbora dužni upoznati s procedurama. Na sjednici školskog odbora održanoj 10. siječnja 2019., se prije glasovanja, pričalo kako puno mladih odlazi iz sela, jer među prijavljenim kandidatima bilo dosta majki čija djeca pohađaju tu školu. Ne sjeća se razgovora o sposobnostima nekog kandidata za obavljanje posla ili kako je netko izrazio sumnju o sposobnostima TR. Ravnateljica je predložila kandidata BR za prijem na radno mjesto spremača, jer isti ima prednost pri zapošljavanju, no, rekla je i kako joj nije dostavio dokaz da je upisan u očevidnik, već joj je samo usmeno rekao kako jest upisan u sustav. Na glasovanju o prijedlogu ravnateljice, sjeća se kako su ona i NR ostale suzdržane, dok se glasovanja ostalih članova školskog odbora ne sjeća. Ostala je suzdržana, upravo jer je ravnateljica rekla kako joj nije dostavio dokaz da je upisan u očevidnik, već joj je samo rekao i jer je ERN rekla kako bi bilo dobro da kandidat odredi probni rok. Prije glasanja nije izvršila uvid u natječajnu dokumentaciju. Ne zna je li suglasnost školskog odbora nužna za zapošljavanje, no, zna kako je nakon ove sjednice, natječaj poništen. Nakon što je kandidat pribavio sve potrebno, primljen je u radni odnos na 60 dana, a školski odbor je raspušten. Nikada nije dobila pismenu odluku o raspuštanju odbora, pa ne zna zašto je i raspušten. Čula je kako je BR kasnije primljen za stalno. Prilikom glasovanja na sjednici školskog odbora 10. siječnja 2019. nije bilo dogovora o načinu glasovanja. Na nju, činjenica invalidnosti nije utjecala prilikom suzdržanosti pri glasovanju. Smatrala je i kako, prije zapošljavanja u školsku ustanovu, kandidati općenito trebaju biti primljen na probni rok.
8.1. Na raspravi kod ovoga suda, održanoj 15. travnja 2026. godine, optužena ZR je u svojoj obrani navela kako u cijelosti ostaje kod obrane iznesene u Općinskog državnom odvjetništvu u Vinkovcima 3. prosinca 2021. godine, te je dodala kako je njen motiv za suzdržanosti prilikom glasanja za kandidata na sjednici školskog odbora 10. siječnja 2019. godine, bio to što je ravnateljica rekla da kandidat kojeg ona predlaže nema svu potrebnu dokumentaciju, odnosno, da se on pozvao na invalidnost, ali nije dostavio dokaz da je upisan, odnosno, dokaz invalidnosti. Ne sjeća se rasprave nakon prijedloga BR na mjesto spremača, no, sjeća se kako je ravnateljica rekla da se još jedna kandidatkinja pozvala na prednost pri zapošljavanju i to na temelju braniteljskog statusa supruga, ali da to nije dokazala potrebnom dokumentacijom. Sjeća se kako je ŽR nešto govorio, ali ne sjeća se sadržaja. Sjeća se kako je ravnateljica rekla da se BR pozvao na prednost na temelju invaliditeta, te da joj je na usmenom razgovoru rekao da je upisan u upisnik, ali da nije o tome dostavio dokumentaciju. Na njenu odluku o suzdržanosti prilikom glasanja, nitko nije utjecao, ni svojim iznesenim mišljenjem prije glasanja. Između članova školskog odbora prije glasanja, nije bilo nikakvih razgovora, niti dogovora ikakve vrste. 2019. godine je bila u drugom, četverogodišnjem , mandatu člana školskog dobra. Ne sjeća se jeli ikada prije glasovanja 10. siječnja 2019., većina članova školskog odbora ostala suzdržana na prijedlog braniteljice, te smatra da se prije ovog natječaja nitko u njihovoj školi nije pozvao na prednost pri zapošljavanju, te se s tim prvi puta susrela. Naglašava kako mišljenje ŽR, nije utjecalo na njenu odluku o načinu glasanja, već je ostala sadržana jer je ravnateljica rekla da kandidat UR BR nije dostavio dokumentaciju u invalidnosti i smatrala je kako ne trebam glasati za nikoga. Prisjetila se kako se za predmetni natječaj javilo preko 20 kandidata, no, o drugima se nije raspravljalo, već je ravnateljica iznijela samo ime BR i kandidatkinje koja se pozvala na braniteljski status, a o tome nije dostavila dokaz, kao niti BR, za kojeg je rekla da također nije dostavio dokaz o prednosti pri zapošljavanju.
9. Pravomoćno osuđeni ĐR, ispitan u svojstvu osumnjičenika u Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima 10. lipnja 2020. godine, iskazao je kako školski odbor ima sedam članova, od kojih je on bio jedan od njih, kao i ŽR, u kritično vrijeme. Glede natječaja za spremača objavljenog krajem 2018., naveo je kako misli da je ravnateljica za prijem predložila kandidata TR, istaknuvši njegovu prednost pred ostalim kandidatima. On nema ništa protiv tog kandidata. Poveo se opći razgovor o situaciji u selu, o natječaju. Kada je rekao da treba utvrditi je li kandidat mentalno i fizički sposoban, zanimalo ga je je li sposoban obavljati poslove tog radnog mjesta. Nije pri tom smatrao njegovu invalidnost, nego općenito sposobnost za rad. Uskratio je suglasnost na ravnateljičin prijedlog za prijem tog kandidata, odnosno, ostao je suzdržan, jer je smatrao kako nije dovoljno upoznat s kandidatima. Postupao je kako je smatrao najboljim, i nije imao namjeru ikome naškoditi, njegov motiv je bio pozitivan. Nije imalo nikakve veze što predloženi kandidat nije iz [adresa]. Smatra kako je radio po zakonu, jer nije bio protiv navedenog kandidata. Žao mu je zbog cjelokupne situacije. Školski odbor je u idućem natječaju izabrao istoga kandidata i misli kako on radi u školi. Školski odbor je raspušten, misli kako je to uslijed nepravilnosti u radu.
10. Nesporno je kako su ŽR, ŽRN i ZR, tijekom inkriminiranog razdoblja bili članovi školskog odbora Osnovne škole Stjepana Antolovića u [adresa]. Nesporno je kako je 10. siječnja 2019. godine u [adresa], u prostorijama Osnovne škole Stjepana Antolovića , održana sjednica školskog odbora, na kojoj se odlučivalo o prijemu zaposlenika na radno mjesto spremača na pola radnog vremena. Nesporno je kako je oštećeni BR, bio jedan od kandidata prijavljenih za predmetno radno mjesto, kao i da je upravo njega predloži la ravnateljica CR za prijem. Nesporno je kako su svi optuženi prilikom glasovanja o njegovom prijemu, ostali suzdržani, uslijed čega predmetni kandidat nije primljen, već je natječaj poništen od strane ravnateljice. Nesporno je kako je nakon poništenja natječaja, ravnateljica CR, s oštećenim UR zasnovala radni odnos na određeno vrijeme u trajanju od 60 dana, te da je proveden drugi natječaj na kojem je isti školski odbor, na ponovni prijedlog ravnateljice, dao suglasnost za prijem BR na radno mjesto spremača . Također je nesporno kako je školski odbor raspušten od strane prosvjetne inspekcije 19. ožujka 2019. godine. Osim što su ove činjenice učinjene nespornim i obranama optuženih, iste proizlaze i iz zapisnika sa 14. sjednice školskog odbora od 10. siječnja 2019. godine, odluke o ne zasnivanju radnog odnosa od 16. siječnja 2018., zapisnika Ministarstva znanosti i obrazovanja Samostalnog sektora za inspekcijski nadzor, Službe prosvjetne inspekcije, Područne jedinice Osijek od 15. veljače 2019., zahtjeva za raspuštanjem školskog odbora od 27. veljače 2019. godine, izvješća o provedenom inspekcijskom nadzoru od 11. ožujka 2019., odluke o raspuštanju školskog odbora OŠ Stjepan Antolović od 19. ožujka 2019. Iz natječajne dokumentacije za radno mjesto spremača/ice od 5. ožujka 2019. i prijave na natječaj od 11. ožujka 2019. s prilozima, potvrđeno je kako se oštećeni BR ponovno prijavio na isto radno mjesto.
10.1. Sporno je koji je bio motiv suzdržanosti optuženih prilikom glasovanja i jesu li ovim svojim postupkom ostvarili obilježja kaznenog djela iz članka 125. stav 1. KZ/11, koje im se optužnicom stavlja na teret.
11. Čitanjem zapisnika sa 14. sjednice školskog odbora Osnovne škole Stjepana Antolovića u [adresa], održane 10. siječnja 2019. godine, proizlazi kako je isti započeo u 9,00 sati u prostorijama škole, te se na stranici tri zapisnika vidi kako se raspravljalo o natječaju za radno mjesto spremača na pola radnog vremena. Istaknuto je kako se na natječaj prijavilo 23 kandidata, od kojih se dvoje pozvalo na prednost pri zapošljavanju i to LR iz [adresa], koja se pozvala na prednost pri zapošljavanju po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja, ali da iz njene dokumentacije proizlazi da prednost ne može ostvariti, i BR iz [adresa] , koji se pozvao na prednost pri zapošljavanju po Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Navedeno je da je isti priložio rješenje Ureda državne uprave o utvrđivanju primjerenog oblika odgoja i obrazovanja iz 2004. i svjedodžbu o završenom ispitu za pomoćnog kuhara, dok je usmeno na informativnom razgovoru ravnateljici 2. siječnja 2019., rekao kako je upisan u očevidnik invalida Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, o čemu nije predao dokument. Nakon toga je ravnateljica pročitala popis kandidata i predložila BR za spremača na neodređeno nepuno radno vrijeme, koji bi s radom trebao početi početkom drugog polugodišta, 14. siječnja 2019. Za riječ se javio načelnik općine ŽR, koji je istaknuo da su se do sada prednosti pri zapošljavanju uvijek poštivale, te je na taj način primljen spremač iz Bogdanovaca. Smatra da bi sada u [adresa], zapošljavanje navedenog kandidata izazvalo revolt ljudi, možda i prosvjede pred školom. Puno ljudi iz [adresa] je nezaposleno i zbog toga odlaze iz sela. Naglasio je da za ovaj slučaj, on ne može dati suglasnost, jer se ljudi iz [adresa] odseljavaju. Iako se do sada poštivao zakon, navodi da ga sada ne može ispoštovati. Smatra da je najlakši način da se opravdaju zakonom, da kandidat ima prednost, ali ne može to napraviti zbog ljudi iz sela, ljudi ga zaustavljaju i traže da radi bilo koja žena iz sela koja ima troje ili četvero djece u školi, samo da je iz [adresa], te da se na taj način pomogne nekoj obitelji s više č lanova. Na kraju je rekao da svatko kaže prema svojoj savjesti. Nakon toga se javio ĐR i u svemu podržao ŽR, te postavio pitanje kandidatove funkcionalnosti i sposobnosti obavljanja radnih obaveza, te istaknuo kako je bitno da je čovjek za posao mentalno i fizički zdrav. Nakon rasprave u koju se uključila još ERN i ravnateljica CR. Prešlo se na odlučivanje, te je predsjednica školskog odbora NR, pitala članove daju li suglasnost na prijedlog ravnateljice, da se za spremača na neodređeno, nepuno radno vrijeme primi BR, koji je prijedlog ravnateljice podržala samo ERN podizanjem ruke i obrazloženjem da se čovjeku treba pružiti šansa uz uvjet probnog rada , kako bi se ocijenila njegova sposobnost za obavljanje posla, dok su se svi ostali članovi školskog odbora, uključujući optužene suzdržali od glasanja. Slijedom navedenog, prijedlog ravnateljice da se na radno mjesto spremača na nepuno, neodređeno radno vrijeme primi BR, nije usvojen i nitko nije zaposlen.
12. Ravnateljica CR prvotno je ispitana 25. svibnja 2020. godine u Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima, te je potvrdila kako se sjednica školskog odbora održana 10. siječnja 2019. godine, odvijala upravo onako kako je to navedeno zapisnikom, kako je BR iz [adresa], bio jedini s pravom prednosti pri zapošljavanju, no, kako su svi članovi školskog odbora, osim ERN, koja je podržala njen prijedlog da se isti i zaposli, ostali suzdržani, te se natječaj morao poništiti. Također je potvrdila kako je član školskog odbora ŽR, istaknuo kako je potrebno na radnom mjestu zaposliti nekog iz [adresa], s obzirom da ljudi napuštaju mjestu, s čim se usuglasio i ĐR, koji je istaknuo da je upitno može li kandidat BR, s obzirom na invalidnost, obavljati poslove koji se od njega traže. Dodala je, a što nije upisano u zapisnik sjednice školskog odbora od 10. siječnja 2019. godine, kako je i članica školskog odbora ZR, predstavnica vijeća roditelja podržala stav kako treba voditi računa o zapošljavanju osoba iz [adresa], kako bi se umanjio odlazak ljudi. S obzirom da je samo ERN dala suglasnost za zapošljavanje BR, ravnateljica istoga nije mogla zaposliti, te je poništila natječaj i s njim zasnovala radni odnos na određeno vrijeme od 60 dana, za obavljanje poslova koji ne trpe odgodu.
12.1. Ponovno ispitana na raspravi kod Općinskog suda u Vinkovcima 25. veljače 2025. godine, iskazala je prije svega kako nije izvanbračna supruga ŽR, već je samo s njim u vezi, što je potvrđeno i uvidom u izvadak iz matice rođenih i uvjerenje o prebivalištu za istu, iz kojih proizlazi kako nije udana, te nema istu adresu prebivališta kao optuženi ŽR. Pojasnila je, kako je na predmetnom natječaju, objavljenom krajem 2018. godine, za radno mjesto spremača na pola radnog vremena pristiglo 23 prijave kandidata, od kojih su se dva pozvala na pravo prednosti pri zapošljavanju, dok jedan od tih nije imao prednost na koju se pozvao, a drugi je bio BR. Nije bilo testiranja za ovo radno mjesto, već je ona skupa s tajnicom pregledavala dokumentaciju i zaključila da BR, zaista, ostvaruje prednost pri zapošljavanju koju je dokazao svjedodžbom srednje škole i rješenjem Ureda državne uprave o primjerenom obliku školovanja, dok im je usmeno rekao da je upisan u očevidnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao osoba s invalidnošću, o čemu nije priložio dokaz uz prijavu. Međutim, smatrala je kako priložena dokumentacija , dokazuje njegovu prednost i od školskog odbora zatražila da upravo njega primi na radno mjesto spremača. Od sedam članova školskog odbora, samo ERN ju je podržala, dok su ostali članovi ostali suzdržani, a kako se odluke donose natpolovičnom većinom, nije mogla biti donesena odluka o prijemu TR na ovo radno mjesto. Navela je kako se, prije glasovanja, na sjednici školskog odbora komentiralo da djeca odlaze iz škole, da ima sve manje učenika zbog smanjivanja broja stanovnika [adresa], a svi kandidati osim TR i još jedne osobe su bili iz [adresa]. Nitko nije predložio nekog drugog kandidata. Kako joj je to bio prvi slučaj kandidata s pravom prednosti pri zapošljavanju, smatrala je da je isti dostavio svu potrebnu dokumentaciju, no, sada bi tražila u uvjerenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Nije se mogla sjetiti, što joj je značilo da joj je BR, usmeno na informativnom razgovoru 2. siječnja 2019. godine, rekao da je upisan u očevidnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
12.2. Iskaz ove svjedokinje je, u cijelosti, suglasan sa zapisnikom sa sjednice školskog odbora održane 10. siječnja 2019., isti je dan po osobnom sjećanju svjedokinje CR, koje evidentno u nekim dijelovima, uslijed proteka vremena, slabi, no, očito je kako ista iznosi ono čega se sjeća i na način na koji joj je to ostalo u sjećanju, bez pokušaja nadopunjavanja eventualnih zaboravljenih okolnosti.
13. Oštećeni BR, prvotno je ispitan 10. prosinca 2021. godine u Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima, iskazao je kako se prijavio na natječaj za zapošljavanjem Osnovne škole Stjepan Antolović u [adresa], na radno mjesto spremača na neodređeno vrijeme, koji oglas je vidio na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, s tim da je u natječaju bilo istaknuto kako prednost pri zapošljavanju imaju osobe s invaliditetom, vojni branitelji i dr. Priložio je traženu dokumentaciju, pozvao se na pravo prednosti pri zapošljavanju, priloživši ujedno i rješenje o invalidnosti. Nedugo nakon toga, pozvala ga je ravnateljica i rekla kako jedini ostvaruje prednost pri zapošljavanju i da mora donijeti poreznu karticu, original završene škole, kopiju osobne karte i tekućeg računa. Tada mu je rekla da školski odbor mora odlučiti o njegovom zaposlenju. Međutim, čuo je da je natječaj poništen i da nitko nije primljen i nakon toga primio odluku o ne zasnivanju radnog odnosa, zbog čega se počeo obraćati udrugama za pomoć osoba s invaliditetom. Potom ga je ravnateljica nazvala i zasnovan je radni odnos na 60 dana, u kojem vremenu je u školu došla i prosvjetna inspekcija i pravobraniteljica za zaštitu osoba invaliditetom, te su zatražili cjelokupnu dokumentaciju natječaja. Ne zna jesu li utvrđene nepravilnosti.
13.1. Ponovno ispitan na raspravi 15. veljače 2026. godine, iskazao je kako je natječaju priložio svu traženu dokumentaciju i rješenje o invalidnosti. Ne zna tko je izdao to rješenje. Nije primljen na prvom natječaju, već je nakon njega primljen na rad od 60 dana, u kojem je roku proveden novi natječaj, na koji se ponovno prijavio s istom dokumentacijom, te je primljen. Nakon što mu je pokazana njegova prijava na natječaj, potvrdio je da je rješenje Vukovarsko-srijemske županije od 5. travnja 2004. godine, upravo rješenje kojim je dokazao svoju invalidnost i naveo kako je to jedino rješenje koje ima kao dokaz invalidnosti.
13.2. Oštećeni je i u Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima i ispitan na sudu, iskazivao suglasno, iako je u Općinskom državnom odvjetništvu iskazivao nešto opširnije. Njegov iskaz je u cijelosti suglasan pročitanoj natječajnoj dokumentaciji i Odluci o ne zasnivanju radnog odnosa od 16. siječnja 2018.
14. Svjedok ČR, ispitan izvanraspravno 12. veljače 2025. godine, čiji je iskaz uz suglasnost stranaka pročitan na raspravi 15. travnja 2026. , iskazao je kako je Služba za financijski nadzor ministarstva znanosti i obrazovanja od Službe prosvjetne inspekcije, Područna jedinica Osijek, zatražila nadzor u Osnovnoj školi Stjepana Antolovića u [adresa], krajem 2018. godine i to zbog predmeta vezanog uz računovođu te škole, da bi nakon dva mjeseca ista služba je primila anonimnu prijavu nepravilnosti vezano uz zapošljavanje spremača u istoj školi. Ministarstvo je naložilo rješavanje oba predmeta u jednom nadzoru, u koji nadzor je on osobno išao 15. veljače 2019. Pregledao je cijelu dokumentaciju vezano za natječaj spremača i utvrdio kako je natječaj pravilno objavljen, kako se na isti prijavilo 23 kandidata . Kako tada nisu postojali pravilnici o postupku i načinu zapošljavanja u školama, zapošljavanje je ovisilo o volji ravnatelja, odnosno izbor kandidata o volji ravnatelja. Od prijavljenih kandidata na natječaj za spremača, dvije osobe pozvale na pravo prednosti, i to jedna kandidatkinja na prednost sukladno Zakonu o hrvatskim braniteljima, ali svoj status ničim nije dokazala, i drugi kandidat BR, na prednost temeljem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i svoj status je valjano dokazao svjedodžbom o obrazovanju po posebnom programu. Svi kandidati su udovoljavali opće uvjete natječaja, a to je završena osnovna škola i radna sposobnost. Ravnateljica nije mogla provoditi testiranje kandidata, jer Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, takav postupak pri zapošljavanju, nije poznavao. Bila je dužna zatražiti suglasnost školskog odbora za zapošljavanje upravo kandidata TR, s obzirom na dokazanu prednost pri zapošljavanju, što je i učinila, no, suglasnost nije ishodila, jer je samo jedan član bio na zavedenog kandidata, a ostali su bili suzdržani. Nije mogla sklopiti ugovor o radu s navedenim kandidatom na neodređeno radno vrijeme, za pola radnog vremena, za koje je natječaj bio raspisan, jer joj je potrebna natpolovična većina glasova članova školskog odbora, odnosno , četiri člana. Nije mogla samostalno odlučiti o izboru kandidata, već je samo sukladno članku 114. stav 1. Zakona o odgoju i obrazovanju o osnovnoj i srednjoj školi, bila ovlaštena samostalno sklopiti ugovor na 60 dana za poslove koji ne trpe odgodu, te je temeljem tog članka 22. siječnja 2019. godine, zaključila ugovor o radu s BR. U slučaju sklapanja ugovora na 60 dana, ravnatelj nije vezan niti s prijavljenim kandidatima, niti s prednosti pri zapošljavanju. Ravnatelj uvijek predlaže školskom odboru samo jednog kandidata za radno mjesto, te svjedok smatra kako školski odbor nije dužan dati suglasnost za predloženog kandidata, osim u slučaju ako taj kandidat ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju. Škola nema pravo tražiti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, već tek nakon što je sklopila ugovor o radu može poslati na provjeru radne sposobnosti. Nakon izvršenog nadzora zaključio je kako je školski odbor, povrijedio Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, te je Uredu državne uprave Vukovarsko-srijemske županije, uputio zahtjev za raspuštanje školskog odbora. Napomenuo je kako ne postoji propisana obveza školskog odbora na davanje suglasnosti ravnateljici, na prijedlog za zapošljavanje kandidata s prednosti pri zapošljavanju temeljem invaliditeta, već je propisana samo obveza školske ustanove na zapošljavanje osoba s pravom prednosti i to posebnim zakonima, odnosno , Zakonom o braniteljima, Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji. Dokaz o invaliditetu su javne isprave propisane Pravilnikom o načinu upisa u registar zaposlenih osoba s invaliditetom. Smatra kako je školski odbor, morao dati suglasnost za zapošljavanje TR. na temelju Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, temeljem kojeg zakona školska ustanova mora dati prednost kandidatu s invaliditetom, te da u tom slučaju član školskog odbora nema pravo glasati protiv ili suzdržan, ukoliko je samo jedan kandidat sa takvim pravom prednosti pri zapošljavanju. Ako je prijedlog ravnatelja za izbor nekog kandidata, nezakonit, njegovo je mišljenje kako je školski odbor dužan glasati protiv.
14.1. Kako je i svjedok sam iskazao, isti svoja saznanja crpi iz obavljenog inspekcijskog nadzora, kojim je utvrdio nepravilnosti u redu školskog odbora prilikom izbora kandidata za radno mjesto spremača na neodređeno vrijeme na pola radnog vremena, te je isti sukladan i zapisniku Ministarstva znanosti i obrazovanja, samostalnog sektora za inspekcijski nadzor, Službe prosvjetne inspekcije, Područne jedinice Osijek od 15. veljače 2019. godine, iz kojeg proizlazi, kako je upravo ovaj svjedok u ime prosvjetne inspekcije, kao viši prosvjetni inspektor, sastavljao predmetni zapisnik i izvješće o provedenom inspekcijskom nadzoru 11. ožujka 2019. godine , dostavljeno pravobranitelju za osobe s invaliditetom, a temeljem svojih utvrđenja podnio 27. veljače 2019. godine, podnio Uredu državne uprave Vukovarsko-srijemske županije, zahtjev za raspuštanjem školskog odbora Osnovne škole Stjepan Antolović Privlaka, što je sud utvrdio čitanjem predmetnog zahtjeva.
14.2. Također je vidljivo kako je Ured državne uprave Vukovarsko-srijemske županije 19. ožujka 2019. godine, donio odluku o raspuštanju školskog odbora Osnovne škole Stjepan Antolović Privlaka.
14.3. Dakle, iskaz svjedoka ČR je u cijelosti potvrđen i materijalnom dokumentacijom, koja se nalazi u spisu, te sud njegov iskaz smatra nepristranim i vjerodostojnim.
15. Iz iskaza svjedoka ERN, ispitane na raspravi 9. prosinca 2025. godine, čiji je iskaz pročitan na raspravi 15. travnja 2026., proizlazi kako je ista učiteljica razredne nastave u Osnovnoj školi Stjepana Antolovića i bila član školskog odbora tijekom 2018. i 2019. godine. Sjeća se natječaja za radno mjesto spremača, objavljenog krajem 2018. godine, jer se radi o natječaju koji nije uspio i o kojem se puno pričalo. Na natječaj se javilo puno kandidata, a između ostalih i BR, kojeg je ravnateljica MR predložila kao kandidata, za kojeg bi odbor trebao glasati, jer je osoba s teškoćama. Prije glasanja, ponekad raspravljaju o kandidatima, i o prijedlogu ravnateljice za prijem nekog kandidata, no, nemaju uvid u natječajnu dokumentaciju. Predsjednik školskog odbora bila je ŽRN, tada prvi puta bila u toj ulozi. Prilikom rasprave o prijedlogu ravnateljice za prijem kandidata TR, je tadašnji načelnik ŽR, predložio da se primi osoba iz sela, s obzirom da je to prikladno i za školu, jer često spremač mora priskočiti izvan radnog vremena. Osobno je rekla, kako smatra da treba primiti osobu s invaliditetom, jer je i sama majka djeteta s invaliditetom. Rekla je kako bi bilo dobro uvesti probni rok prilikom prijema osobe, što nije bilo predviđeno Statutom škole. Nakon toga su pristupili glasanju, pri kojem je ona jedina bila za prijem, te se sjeća da je ŽRN bila suzdržana, dok se ostalih glasova ne sjeća. Prilikom glasanja, samo dignu ruku za jednu od opcija, ne obrazlažu svoje razloge. Uslijed ovakvog glasanja, BR nije primljen na ovom natječaju, već je primljen na vrijeme, koje ga ravnateljica može primiti bez natječaja, a na sljedećem natječaju je i zaposlen, te je radio u školi nekakvih šest mjeseci. Ne sjeća se, jeli se na sjednici školskog odbora, raspravljalo o prirodi invaliditeta kandidata TR, te njegovoj sposobnosti obavljanja posla. Sjeća se kako je načelnik ŽR, rekao kako je problem njegova adresa stanovanja, a ĐR, rekao kako treba ispitati jeli kandidat sposoban za rad u školi, s obzirom na njegovo fizičko i mentalno zdravlje. Navela je kako tijekom sjednice školskog odbora, nitko na nju nije utjecao, niti pokušao utjecati da promijeni svoj stav glede glasanja, a također nije čula, niti primijetila da se ostali članovi školskog odbora međusobno dogovaraju o načinu glasovanja. Svaki kandidat može glasati po svom nahođenju. Ne sjeća se da su na sjednici školskog odbora 10.siječnja 2019., raspravljali o dokumentaciji koja je dostavljena uz prijavu TR na natječaj. Nakon sjednice su ona i ravnateljica pregledavali dokumentaciju i utvrđivali koji dokumenti dokazuju invalidnost kandidata. Zapisnik o sjednici se piše rukom na sjednici, a zatim strojno prepisuje.
15.1. Iskaz ovog svjedoka, je sukladan zapisniku o sjednici školskog odbora Osnovne škole Stjepan Antolović Privlaka, kojoj sjednici je i sam svjedok prisustvovao kao član školskog odbora, te kao takav iznio što je vidio prilikom održavanja sjednice. Očito je da svjedok iznosi podatke sukladno svome sjećanju, jasno dajući do znanja da se ne sjeća svega i ograđujući se od činjenica kojih se ne sjeća. Stoga sud iskaz ovog svjedoka smatra vjerodostojnim.
16. Međusobno povezujući iskaze svim ispitanih svjedoka, proizlazi kako su isti suglasni u pogledu tijeka sjednice školskog odbora Osnovne škole Stjepana Antolovića u Privlaci, održane 10. siječnja 2019., te potvrđuju kako je zapisnik sa iste sjednice vjerodostojno sastavljen, a izjave navedene u njemu, unesene dosljedno izrečenom.
17. Čitanjem Statuta Osnovne škole Stjepana Antolovića u Privlaci od 11. svibnja 2016., Statuta Osnovne škole Stjepana Antolovića u [adresa] od 15. svibnja 2019. i Odluka o izmjenama i dopunama Statuta Osnovne škole Stjepana Antolovića u [adresa] od 11. svibnja 2016., donesene 3. studenog 2017.g., utvrđeno je kako je, u trenutku provođenja natječaja za spremača, objavljenog 13. prosinca 2018., na snazi bio Statut iz 2016.g., izmijenjen 2017. Ovlasti školskog odbora, definirane su člankom 58. navedenog statuta, kojim je, između ostalog, propisano kako školski odbor daje prethodnu suglasnost ravnatelju škole pri zasnivanju i prestanku radnog odnosa sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi , dok je člankom 49. istog statuta propisano kako odlučuje većinom glasova ukupnog broja članova.
18. Sud je čitanjem mišljenja i upozorenja R za osobe s invaliditetom od 25. veljače 2019., utvrdio kako je pravobraniteljica upozorila na sumnje na diskriminaciju na osnovi invaliditeta u postupku zapošljavanja i mogućnost kako se radi o kaznenom djelu. Ovo mišljenje i upozorenje, nema dokaznu vrijednost u kaznenom postupku.
19. Kazneno djelo iz članka 125. stav 1. KZ/11, čini onaj tko na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, izražavanju rodnog identiteta, spolnom opredjeljenju ili drugim osobinama uskrati, ograniči ili uvjetuje drugome pravo na stjecanje dobara ili primanje usluga, pravo na obavljanje djelatnosti, pravo na zapošljavanje i napredovanje, ili tko na temelju te razlike daje drugome povlastice ili pogodnosti glede navedenih prava.
20. Radi utvrđivanja jesu li optuženi počinili predmetno kazneno djelo, potrebno je raspraviti nekoliko ključnih kaznenopravnih pitanja, i to: ostvaruje li se suzdržanošću članova Školskog odbora pri glasovanju o prethodnoj suglasnosti za prijem kandidata s invaliditetom kazneno djelo povrede ravnopravnosti iz članka 125. stav 1. KZ/11, jesu li ispunjeni uvjeti za supočiniteljstvo iz članka 36. stav 2. KZ/11, te je li obrana optuženih, koja se temelji na navodnoj nepotpunosti prijave, pravno održiva.
20.1. Prema odredbi članka 20. stavka 1. KZ/11, kazneno djelo može se počiniti činjenjem ili nečinjenjem. Stavkom 2. istog članka propisano je da će za nečinjenje odgovarati tko propusti spriječiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela, ako je pravno obvezan spriječiti nastupanje takve posljedice i ako je propuštanje po djelovanju i značenju jednako počinjenju tog djela činjenjem. Optuženi ŽR, ŽRN i ZR, bili su kao članovi Školskog odbora u položaju osoba koje su, prema odredbi članka 118. stavka 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine broj 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018 dalje: ZOOOŠ), ovlaštene i dužne davati prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u školskoj ustanovi. Sukladno članku 118. stav 1. ZOOOŠ , školom upravlja školski odbor. Prema odredbi članka 114. stavka 1. ZOOOŠ, ravnatelj ne može samostalno zasnovati radni odnos bez te prethodne suglasnosti. Sukladno odredbi članka 119. stavka 8. ZOOOŠ, odluke školskog odbora pravovaljane su jedino ako za njih glasuje većina od ukupnog broja članova. Svaki od optuženih, kao član školskog odbora, bio upravo u onoj poziciji moći koja je odlučna za ostvarivanje prava oštećenika TR na zapošljavanje, bio je u položaju i u mogućnosti, pozitivnim glasovanjem, omogućiti ostvarivanje tog prava, ili ga, propuštanjem pozitivnog glasovanja, onemogućiti. Prema odredbi čl. 119. st. 8. ZOOOŠ, prethodna suglasnost ravnatelju za zasnivanje radnog odnosa, donosi se kao pozitivna odluka školskog odbora, i to glasovanjem kojim se postiže propisana glasačka većina. To znači da suglasnost pravno postoji jedino onda kada za nju glasuje potrebna većina članova. U situaciji u kojoj nema dovoljan broj glasova "za", bio razlog tome negativan glas ili suzdržanost, pravni učinak je identičan: suglasnost nije dana, a ravnatelj je pravno spriječen zasnovati radni odnos. Svaki od optuženih, kao član školskog odbora, bio je pozvan glasovati o prijedlogu ravnatelja i bio je u mogućnosti pozitivnim glasovanjem dati suglasnost. Propuštanjem te glasačke radnje, ostajanjem suzdržanim, svaki je od optuženih, propustio ispuniti pravnu obvezu koja iz njegova položaja člana školskog odbora proizlazi: obvezu da u okviru zakonski dopuštenih razloga donese odluku o prijedlogu ravnatelja. Budući da nijedan zakonski dopušteni raz log za uskratu, nije postojao - kandidat BR, ispunjavao je sve uvjete natječaja i jedini je ostvarivao pravo prednosti, jedino zakonski opravdano postupanje, bio je pozitivni glas. Propuštanje te radnje, po svom je djelovanju i značenju jednako počinjenju tog djela činjenjem u smislu članka 20. stavka 2. KZ/11.
20.2. Zakonski opis kaznenog djela iz članka 125. stavka 1. KZ/11, obuhvaća ne samo "uskratu" nego i "ograničavanje" i "uvjetovanje" prava na zapošljavanje . Suzdržanost svakog pojedinog optuženog, razmatrana zasebno, čini djelomično onemogućavanje ostvarivanja prava oštećenika BR, s obzirom da je svaki od optuženih kao autonomni nositelj glasačkog prava, individualnim činom suzdržanosti, oduzeo jedan glas koji je bio neophodan za postizanje propisane glasačke većine. U svojoj ukupnosti, suzdržanost svih okrivljenih zajedno, dovela je do potpunog onemogućavanja - suglasnost nije dobivena, ravnateljica nije mogla zasnovati radni odnos s BR i bila je prisiljena poništiti natječaj. Stoga ponašanje svakog pojedinog optuženog, ispunjava uvjete ograničavanja i uvjetovanja prava na zapošljavanje u smislu članka 125. stav 1. KZ/11, a u svojoj kumulativnoj posljedici ostvaruje i upravo uskratu tog prava.
20.3. Suzdržanost sama po sebi, bila bi pravno neutralan čin kada bi se događala bez prethodnog konteksta, koji rasvjetljava njezinu motivaciju. U konkretnom slučaju , to nije tako. Suzdržanost svih optuženih, zbila se neposredno nakon što je optuženi ŽR, javno iznio razloge zbog kojih je protivan suglasnosti: izjavio je da bi davanje suglasnosti izazvalo revolt kod stanovnika [adresa], da je u tom mjestu nezaposlen velik broj mještana koji zbog toga napuštaju selo, te da je od bitnog interesa da se na predmetno radno mjesto primi osoba podrijetlom iz [adresa]. Navedene su izjave bile javne i zabilježene u zapisniku sa 14. sjednice školskog odbora održane 10. siječnja 2019. Pored toga, suzdržanost optuženih je uslijedila i neposredno nakon što je pravomoćno osuđeni ĐR, javno doveo u pitanje mentalno i fizičko zdravlje oštećenika, pozivajući se na njegovu funkcionalnost i sposobnost obavljanja radnih obveza, što je neposredna referenca na invaliditet kao zabranjenu osnovu diskriminacije iz članka 125. stavka 1. KZ/11. Svi optuženi bili su prisutni tim izjavama. Bili su svjesni kako je oštećeni BR osoba s invaliditetom, koja jedina ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju. Suzdržanost koja je uslijedila bez ikakvog vlastitog obrazloženja koje bi ukazivala na drugačiju motivaciju, jedino je razumno tumačiti kao pristajanje uz diskriminatornu motivaciju koja je javno izražena na toj sjednici.
20.4. U pogledu odnosa između motivacije, iznesene na raspravi kod ovoga suda prilikom iznošenja obrane optuženih, važno je naglasiti kako je sud analizom utvrdio da je stvarni razlog uskrate prava na zapošljavanje bila nedopuštena osnova, te smatra kako je formalni razlog koji su optuženi navodili u svojoj obrani, tek naknadno konstruiran izgovor radi izbjegavanja kaznenopravne odgovornosti. (tako i Županijski sud u Bjelovaru u presudi Kž-107/2023-7 od 11. listopada 2023.). Naime, iako su se optuženi naknadno branili tvrdnjom o nepotpunosti prijave oštećenog BR, iz zapisnika sa 14. sjednice školskog odbora održane 10. siječnja 2019., ne proizlazi kako su prije glasovanja uopće izražavali zabrinutost zbog nepotpunosti prijave oštećenog, niti sumnju u njegovu prednost pri zapošljavanju, a ne proizlazi niti da bi ravnateljica CR tijekom predmetne sjednice navela da je prijava oštećenog BR bila nepotpuna ili na bilo koji način manjkava, već naprotiv ista je, jasno i decidirano predložila samo kandidata TR naglašavajući da isti, jedini ima pravo prednosti pri zapošljavanju, dok formalne uvjete za zapošljavanje ispunjavaju svi prijavljeni kandidati. Naprotiv, stvarni razlozi suzdržanosti pri glasanju optuženih, bili su oni koji su izneseni na samoj sjednici - revolt mještana, nezaposlenost lokalnog stanovništva i preferiranje lokalnog kandidata , te sumnja u mentalno i fizičko zdravlje oštećenika. Ove izjave nisu bila nečija interpretacija niti naknadno pripisivanje, one su zabilježene činjenice u trenutka počinjenja kaznenog.
20.5. Osim što je prijava BR bila potpuna, s obzirom da isti ispunjava opće uvjete natječaja, a to je završena osnovna škola i radna sposobnost, isti je dokazao i prednost pri zapošljavanju. Naime, prema članku 9. stavak 2. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 157/2013, 152/2014, 39/2018): Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba s invaliditetom dužna je u prijavi pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu. Stavkom 3. predmetnog zakonskog članka dokazom o invaliditetu, u smislu ovoga Zakona, smatraju se javne isprave o invaliditetu na temelju kojih se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom iz članka 13. ovoga Zakona. Nadalje, taksativni popis kategorija osoba koje se upisuju u očevidnik, a time i odgovarajućih javnih isprava, sadržan je u članku 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 75/2018), koji propisuje kako se u očevidnik upisuju osobe s invaliditetom koje su prijavljene na mirovinsko osiguranje na temelju radnog odnosa, odnosno samostalnog obavljanja djelatnosti, a kojima je:
1. priznat status osobe ometene u psihofizičkom razvoju prema propisima o socijalnoj skrbi,
2. priznat status invalida rada prema propisima o mirovinskom osiguranju, 3. priznat status invalidne osobe sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem prema propisima o mirovinskom osiguranju,
4. priznat status osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjem prema propisima o mirovinskom osiguranju,
5. priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata prema propisima o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, 6. priznat status vojnog, odnosno civilnog invalida rata prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata,
7. priznat status učenika s teškoćama u razvoju prema propisima o odgojno - obrazovnoj skrbi,
8. priznat invaliditet i smanjena radna sposobnost na temelju rješenja ureda državne uprave nadležnog za socijalnu skrb, a starije su od 21 godine,
9. priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13),
10. priznato pravo na radno prilagođavanje prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13), 11. priznat status osobe s invaliditetom prema propisima drugih država članica Europske unije,
12. priznata neposredna opasnost od nastanka invalidnosti prema propisima o mirovinskom osiguranju, s datumom prije 1. 1. 1999. godine,
13. utvrđen invaliditet u odnosu na rad, sa stupnjem poteškoća i prepreka od 1 do 4, temeljem uvjerenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a sukladno prethodno pribavljenom nalazu i mišljenju centra za profesionalnu rehabilitaciju.
20.6. Rješenje Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti od 5. travnja 2004. godine, je javna isprava navedena u članku 4. stav 1. točka 8. Pravilnika. Sama činjenica upisa u očevidnik osoba s invaliditetom, je deklaratornog karaktera i nije uvjet za ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju.
20.7. Međutim, optuženi kao članovi školskog odbora, su istaknuli kako nisu niti vršili uvid u priloge prijava kandidata, pa tako niti kandidata TR, već su svoje glasanje, odnosno, odluku o suzdržanosti pri glasanju, donijeli samo temeljem iznesenih navoda na sjednici, od kojih navoda osobito treba istaknuti izlaganje ravnateljice kako predmetni kandidat ispunjava sve uvjete natječaja i jedini ostvaruje prednost pri zapošljavanju, kao i, već izložene, navode ŠR i optuženog ŽR.
20.8. Obrana optuženih o navodnoj nepotpunosti prijave oštećenika BR, neodrživa je i zbog sljedećeg razloga: isti školski odbor, u istom sastavu, je u ponovljenom natječaju dao je suglasnost za zapošljavanje istog oštećenika TR na isto radno mjesto, i to na temelju iste priložene dokumentacije kandidata. Ako je razlog suzdržanosti u prvom natječaju bila formalna nepotpunost prijave, taj isti formalni prigovor, morao bi biti primijenjen jednako i u ponovljenom natječaju. Budući da nije i budući da je isti odbor, isti prijedlog u ponovljenom postupku prihvatio, jedino logički konzistentno objašnjenje je da sumnja u formalnu nepotpunost prijave, nije bila ni stvarni ni pravno relevantan razlog prvotne suzdržanosti. Radi se o naknadno konstruiranom razlogu radi izbjegavanja kazneno pravne odgovornosti.
20.9. Napominje se pritom da obrana optuženih kako "imaju pravo glasovati kako žele", nije pravno relevantna obrana. Sloboda glasovanja u tijelu poput školskog odbora, ne obuhvaća pravo na diskriminatorno glasovanje. Zabranjene osnove iz članka 125. stav 1. KZ/11, obvezuju sve koji vrše ovlasti vezane uz zapošljavanje, neovisno o institucionalnom obliku u kojemu se ta ovlast ostvaruje.
21. Prema odredbi članka 36. stavak 2. KZ/11, supočinitelji su osobe koje "na temelju zajedničke odluke, kazneno djelo počine tako da svaka od njih sudjeluje u počinjenju radnje ili na drugi način bitno pridonese počinjenju kaznenog djela". Za supočiniteljstvo su kumulativno nužna dva elementa: zajednička odluka i bitan doprinos svakoga od sudionika počinjenju. Zajednička odluka u smislu članka 36. stav 2. KZ/11, ne mora biti izričita, niti prethodno verbalno artikulirana, dovoljna je prešutna koordinacija razvidna iz postupanja sudionika. U konkretnom slučaju, optuženi ŽR, kao i pravomoćno osuđeni ĐR, su javno izložili razloge protivljenja davanju suglasnosti, s jasno izraženom diskriminatornom motivacijom, a potom su svi okrivljeni ostali suzdržani. Koordinacija postupanja vidljiva je iz vremenskog slijeda: izjave optuženog ŽR i ĐR, nakon kojih je uslijedila suzdržanost u glasanju svih optuženih. Zajednička odluka zaključuje se iz prešutnog dogovora koji je razvidan iz koordiniranog postupanja svih optuženih prema istom cilju, u istoj prigodi, temeljem istih motivacijskih osnova koje su bile javno iznesene. Posebno je značajno što optuženi nisu glasali "protiv", mogli su to učiniti da su željeli neposredno izraziti svoje protivljenje prijedlogu ravnateljice. Umjesto toga, suzdržanošću su odabrali modalitet koji ne zahtijeva otvoreno obrazlaganje razloga odbijanja, ali koji funkcionalno postiže isti učinak. Ovakav izbor oblika postupanja, dodatno potkrepljuje zaključak o koordiniranoj, prešutno dogovoreno j radnji, pogotovo stoga što je upravo ovakav način postupanja predložio i optuženi ŽR, sukladno svojoj obrani . Bitan doprinos svakoga od optuženog počinjenju kaznenog djela neovisan je, pri tome, o tome koji bi broj glasova "za" bio dostatan za postizanje propisane glasačke većine. Svaki od optuženih bio je autonomni nositelj glasačkog prava i svaki je, individualnom suzdržanošću, propustio dati glas koji je bio neophodan za pozitivnu odluku. Bez svake od tih triju glasačkih radnji propuštanja, pozitivna odluka školskog odbora bila bi matematički moguća ili izvjesna. Doprinos svakoga pojedinog optuženog bio je, dakle, individualno odlučujući za nastupanje kaznenopravno relevantnog ishoda.
22. Ubrojivost i svijest optuženika o protupravnosti, pri počinjenju ovog kaznenog djela, nisu osporeni, ni ničim dovedeni u pitanje, uslijed čega sud uzima , kako su u vrijeme počinjenja kaznenog djela bili ubrojivi i svjesni zabranjenosti i protupravnosti svog ponašanja, a za njihovo postupanje ne postoji niti jedan ispričavajući razlog. Za postojanje svijesti o protupravnosti nije nužno da je počinitelj svjestan da je određeno ponašanje zakonski definirano kao kazneno djelo, već je dovoljno da zna kako se radi o ponašanju koje je općenito zabranjeno pravnim normama , bilo kaznenim, građanskim ili upravnim pravom. Dovoljno je, dakle, da je počinitelj svjestan opće protupravnosti postupanja, bez potrebe da poznaje točnu zakonsku kvalifikaciju kaznenog djela. Zabrana diskriminacije u zapošljavanju, jedna je od temeljnih i općepoznatih pravnih normi suvremenog pravnog poretka, propisana Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o radu i nizom posebnih propisa. Ona nije skrivena u tehničkim odredbama, s kojima laik nije dužan biti upoznat, radi se o jednom od osnovnih postulata demokratskog pravnog poretka koje svaki razborit punoljetni građanin, a posebice osoba koja obnaša javnu funkciju u tijelu školske ustanove, ne samo da može, nego i mora poznavati. Prema načelu koje je u sudskoj praksi dosljedno primijenjeno, svaki počinitelj mora ozbiljno razmisliti o dopustivosti radnje za koje se, prema iskustvu, zna da je regulirano posebnim pravnim propisima. Optuženi koji obnašaju funkcije u javnoj upravi, što je narav školskog odbora, podliježu višem standardu poznavanja zakonskih zabrana koje uređuju obnašanje te funkcije. Stoga kod optuženih ne postoji niti jedna okolnost koja bi dovodila u sumnju njihovu svijest o protupravnosti ili koja bi davala osnovu za primjenu instituta otklonjive ili neotklonjive zablude o protupravnosti iz članka 32. KZ/11.
23. Kazneno djelo iz članka 125. stavak 1. KZ/11, može se počiniti samo s namjerom. Namjera kao element subjektivnog bića kaznenog djela podrazumijeva, u smislu članka 28. KZ/11, ili izravnu namjeru (počinitelj je svjestan da ostvaruje obilježja kaznenog djela i to hoće) ili neizravnu namjeru (počinitelj je svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela pa na to pristaje).
23.1. U skladu s odredbom članka 39. stavak 1. KZ/11, svaki supočinitelj, kažnjava se u skladu sa svojom krivnjom. Na stupanj krivnje optuženog ŽR, utječe okolnost da je ne samo ostao suzdržan, nego da je prethodno javno iznio diskriminatornu motivaciju, čime je faktički dao smjer koordinacije ostalim članovima odbora, dok optužena ŽRN i optužena ZR, odgovaraju za vlastiti doprinos, u obliku svjesnog propuštanja radnje glasovanja, u diskriminatornom kontekstu koji im je bio u cijelosti poznat.
23.2. U odnosu na optuženog ŽR, isti je javno iznio razloge protivljenja suglasnosti koji su po svojoj naravi diskriminatorni (socijalno podrijetlo kandidata), a potom se suzdržao od glasovanja. Čak je, sukladno svojoj obrani, predložio i ostalima da tako učine. I stoga nedvosmisleno slijedi da je bio svjestan da time uskraćuje oštećeniku TR pravo na zapošljavanje i da je to htio.
23.3. Optužena ŽRN i optužena ZR, za razliku od optuženog ER na sjednici nisu iznijeli vlastite razloge suzdržanosti, nisu iznijeli nikakve izravne, artikulirane namjere onemogućiti zapošljavanje oštećenika. Njihovo postupanje iscrpljuje se u suzdržanosti, koja ima funkcionalni učinak uskrate prava na zapošljavanje oštećenom. One su bile svjesne kako svojim djelovanjem oštećenom uskraćuju ostvarivanje prava i sigurne kako će svojim postupanjem postići upravo taj učinak, koji im nije bio primarni cilj.
23.4. Sud nalazi da je optuženi ŽR, postupao s izravnom namjerom prvog stupnja, budući da iz njegovog istupanja tijekom rasprave proizlazi kako je upravo sprječavanje zapošljavanja oštećenika predstavljalo cilj njegova postupanja, pri čemu je otvoreno iznosio razloge zbog kojih smatra da na predmetno radno mjesto treba biti zaposlena druga osoba, i to prema kriteriju pripadnosti lokalnoj zajednici, a ne prema zakonskim uvjetima natječaja.
23.5. Nasuprot tome, optužene ŽRN i ZR postupale su s izravnom namjerom drugog stupnja, jer su bili svjesni da će uskratom suglasnosti, unatoč činjenici da oštećenik jedini ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju i ispunjava uvjete natječaja, sigurno doći do povrede njegova prava na zapošljavanje pod jednakim uvjetima, te su na takvu posljedicu pristale.
23.6. Njihova izravna namjera drugog stupnja utvrđuje se iz sljedećih okolnosti: bile su nazočne sjednici školskog odbora i čule izjave optuženog ER i osuđenog ĐR, dakle, svjesne diskriminatorne motivacije koja je na sjednici javno iznesena, također su bile svjesne kako je oštećeni BR jedina osoba koja ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju. Nadalje, kao iskusni članovi školskog odbora, bile su svjesni mehanizma glasovanja, da bez potrebne većine glasova "za" , suglasnost ne može biti dana, te da ravnateljica neće moći zasnovati radni odnos s oštećenikom. Konačno, ostale su suzdržane, bez ikakvog vlastitog obrazloženja , koje bi upućivalo na motivaciju različitu od one javno iznesene na sjednici. Da su imale drugačiji razlog suzdržanosti, primjerice, stvarnu sumnju u potpunost prijave, logično bi ga i izrekle, tim više što je okrivljeni ŽR prethodno javno obrazlagao svoje stajalište. Šutnja i suzdržanost u tom kontekstu jedino je razumno tumačiti kao slaganje s motivacijom, koja je već bila artikulirana. Iz navedenih okolnosti, sud zaključuje kako su optužena ŽRN i optužena ZR bile svjesne da svojom suzdržanošću mogu ostvariti obilježja kaznenog djela (onemogućiti oštećeniku ostvarivanje prava na zapošljavanje na temelju diskriminatornih osnova) , te su bile sigurne u nastupanje zabranjene posljedice svog postupanja, iako im ta posljedica nije bila primarni cilj djelovanja. Sud smatra kako njihov primarni cilj postupanja nije bio samostalno inicirati uskraćivanje prava oštećeniku, već prikloniti se prethodno iznesenim stavovima, osobito stavu optuženog ŽR, tadašnjeg načelnika općine, prihvaćajući razloge zbog kojih se protivio zapošljavanju oštećenika. Upravo se u takvom usuglašenom postupanju i prihvaćanju zajedničkog načina djelovanja očituje njihovo zajedničko sudjelovanje u počinjenju predmetnog kaznenog djela kao supočinitelja. Bile su svjesne kako će uskratom tražene suglasnosti, sigurno onemogućiti zapošljavanje oštećenika, koji je ispunjavao sve uvjete natječaja i jedini ostvarivao pravo prednosti pri zapošljavanju, pa su pristajanjem na takvu posljedicu postupale s izravnom namjerom drugog stupnja.
23.7. Na strani nijednog od optuženih, nisu utvrđeni ispričavajući razlozi koji bi isključivali krivnju. Nije utvrđena zabluda o biću kaznenog djela u smislu članka 30. KZ/11 - svi su optuženi bili svjesni svih stvarnih obilježja svog postupanja i situacije u kojoj se nalaze. Nije utvrđena zabluda o dopuštenosti u smislu članka 31. KZ/11. Nije utvrđena krajnja nužda u smislu članka 22. KZ/11. Nije utvrđen niti jedan drugi ispričavajući razlog koji bi isključivao krivnju.
23.8. Stoga su se u postupanju optuženih, ostvarila sva obilježja kaznenog djela iz članka 125. stav 1. KZ/11, za koje ih je sud proglasio krivim.
24. Sagledavajući ukupnost olakotnih i otegotnih okolnosti, sud zaključuje sljedeće: na strani svih optuženih postoje značajne olakotne okolnosti- neosuđivanost sukladno izvodima iz kaznene evidencije, protek vremena od počinjenja kaznenog djela, u kojemu nije bilo novog sukoba sa zakonom, što ukazuje na to da je radi ostvarivanja svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, dostatno izreći kaznu uz prijetnju izvršenja, bez neposrednog upućivanja na izdržavanje.
Na strani optuženog ŽR dodatna i osobito značajna olakotna okolnost je status sudionika Domovinskog rata i odlikovanje Spomenicom Domovinskog rata, koje govori o vrijednom dijelu njegova životnog puta. Ova okolnost, razmatrana zajedno s neosuđivanošću, sud navodi na zaključak kako se radi o osobi kod koje je opasnost od ponavljanja kaznenog djela minimalna i da je prijetnja kaznom dostatna za ostvarivanje svrhe specijalne prevencije. Nasuprot tome, otegotne okolnosti, diskriminatorna pobuda, povreda dužnosti pri obnašanju javne funkcije i ranjivost žrtve, nalažu da se odabranom sankcijom jasno izrazi društveno moralni prijekor koji pravni poredak izriče ovom vrstom postupanja, te da se ostvari svrha generalne prevencije u smislu članka 41. KZ/11. Sud pri odmjeravanju kazne optuženom ŽR uzima u obzir da je diskriminatorna motivacija u konkretnom slučaju bila posebno izražena , nije ostala na razini prešutnog propuštanja, nego je bila javno i eksplicitno artikulirana na sjednici školskog odbora, čime je taj optuženik ne samo sam počinio djelo, nego je i koordinirao postupanje ostalih članova. Taj intenzitet i javni karakter motivacije nadilaze ono što je nužno za puko ostvarenje bića kaznenog djela , te ih sud cijeni otegotnom okolnošću, u odnosu na optužene ŽRN i ZR, kod kojih je pobuda bila slabijeg intenziteta i pratećeg karaktera. Stoga kod optuženih ŽRN i ZR sud nije pronašao posebno otegotnih okolnosti.
25. S obzirom na ukupnost utvrđenih olakotnih i otegotnih okolnosti u odnosu na svakog od optuženih, sud je donio odluku o vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije. Svi optuženi osuđeni su na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci. Kazna zatvora u navedenom trajanju, odmjerena je uzimajući u obzir kako je zakonski okvir za kazneno djelo iz članka 125. stavka 1. KZ/11, kazna zatvora do tri godine bez propisanog minimuma što znači da se raspon protezao od zakonskog minimuma od tri mjeseca do tri godine, da na strani svih optuženih postoji niz izraženih olakotnih okolnosti koje sprječavaju odmjeravanje kazne u gornjem dijelu raspona, da na strani optuženog ŽR inicijatorska uloga i javni karakter motivacije, povećavaju stupanj krivnje, što je ipak uravnoteženo osobitom olakotnom okolnošću statusa sudionika Domovinskog rata i odlikovanjem, da su optužene ŽRN i ZR djelovale s neizravnom namjerom i pratećom ulogom, što u odnosu na njih, uz izostanak otegotnih okolnosti specifičnih za optuženog ER, opravdava jednaku kaznu u konkretnom trajanju.
25.1. Prema odredbi članka 39. stavka 1. KZ/11, svaki supočinitelj kažnjava se u skladu sa svojom krivnjom. Sud napominje da je mogao odmjeriti optuženom ŽR višu kaznu s obzirom na njegovu inicijatorsku ulogu, međutim, osobita olakotna okolnost - status sudionika Domovinskog rata i odlikovanje, opravdava izjednačavanje visine kazne sa suokrivljenima, dok razlika u krivnji dolazi do izražaja u obrazloženju i javno izrečenoj društveno moralnoj osudi, a ne u visini kazne.
25.2. Prema odredbi članka 56. stavka 2. KZ/11, sud može počinitelju koji je osuđen na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine izreći uvjetnu osudu, kada ocijeni da počinitelj i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela. Pri tome će se voditi računa o ličnosti počinitelja, njegovu prijašnjem životu, osobito o ranijoj osuđivanosti, obiteljskim prilikama, okolnostima počinjenja kaznenog djela te ponašanju nakon počinjenja.
25.3. Budući da je svim optuženim izrečena kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, što je ispod zakonskog praga od jedne godine, formalnopravne pretpostavke za primjenu uvjetne osude iz čl. 56. st. 2. KZ/11 su ispunjene . Ocjenjujući materijalne pretpostavke za primjenu uvjetne osude, sud uzima u obzir: neosuđivanost svih optuženih - niti jedan od optuženih nije do sada bio u sukobu sa zakonom, što upućuje na nisku opasnost od ponavljanja kaznenog djela; protek vremena - od počinjenja kaznenog djela do dana presuđenja, proteklo je dulje vremensko razdoblje za koje niti jedan od optuženih nije činio kaznena djela, što samo po sebi govori u prilog ocjeni da je svrha specijalne prevencije ostvariva bez izvršenja kazne, osobnost optuženih i prijašnji život - svi su optuženi bili i ostali aktivni sudionici zajednice u kojoj su čak obavljali javne dužnosti, što su okolnosti koje govore u prilog mogućnosti ponovnog uključivanja u društvo bez negativnih učinaka bezuvjetnog lišenja slobode , ponašanje nakon počinjenja - nije utvrđeno nijedno ponašanje optuženih nakon počinjenja kaznenog djela koje bi upućivalo na nepostojanje kajanja ili na opasnost od ponavljanja. Sud stoga zaključuje da će se i bez izvršenja kazne zatvora ostvariti svrha kažnjavanja propisana u članku 41. KZ/11 - izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak, odvratiti optužene od budućeg činjenja kaznenih djela te im omogućiti nastavak uključenosti u društvo.
25.4. Rok od tri godine određen je uzimajući u obzir: kako se radi o djelu počinjenom u sferi obnašanja javnih dužnosti u institucionalnom okviru, gdje je poštivanje zakonskih zabrana diskriminacije trajnog karaktera, rok od tri godine dostatno dugo osigurava prijetnju kaznom i obvezuje optužene na poštivanje tih zabrana, neosuđivanost i protek vremena govore u prilog tome da duži rok provjeravanja nije neophodan za svrhu specijalne prevencije, rok od tri godine odražava svrhu generalne prevencije - dovoljno je dug da svim osobama koji obavljaju ovakve javne funkcije prenese poruku o ozbiljnosti kažnjavanja počinitelja kaznenih djela iz domene diskriminacije, te je u skladu sa sudskom praksom za kazne u ovom rasponu.
26. Kako su proglašeni krivima, sud je optužene ŽR, ŽRN i ZR, na temelju članka 148. stav 1. u svezi članka 145. stav 2. točka 6. ZKP/08, obvezao na plaćanje paušalnog iznosa od 150,00 eura koji je iznos sukladan duljini i složenosti ovog kaznenog postupka.
26.1. Slijedom svega naprijed iznijetog odlučeno je kao u izreci.
U Vinkovci 20. travnja 2026.
Sutkinja
Ivana Lovrić Vidaček
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u 3 (tri) primjerka, a o njoj u drugom stupnju odlučuje vijeće Županijskog suda. Oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinsko pravnom zahtjevu.
Dostavna naredba:
1.ODO u Vinkovci, na KO-DO-97/2024
2. Opt. ŽR, [adresa]
3. Branitelj, odvj. Hrvoje Šutalo, Vinkovci
4. Opt. Željka Ditrih, [adresa]
5. Branitelj, odvj. KR, [adresa]
6. Opt. ZR, [adresa]
7. Branitelj, odvj. Hana Lukić Hob, Vinkovci
8. Ošt. BR, [adresa]
9. Punomoćnik ošt. Odvj. Neda Brčić, Vinkovci
