Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

P-1264/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužitelja NN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Martini Alagić, odvjetnici u Vukovaru, protiv tuženika Grad Osijek, OIB: 30050049642, Franje Kuhača 9, Osijek, zastupanog po punomoćnici Tihani Ranđelović, odvjetnice u Zajedničkom odvjetničkom uredu Hrvoje Krivić, Margareta Krivić, Drago Aćimović i Tihana Ranđelović u Osijeku, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 23. ožujka 2026., u nazočnosti tužitelja, zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, te uz javnu objavu presude, 20. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj NN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]., dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnina upisanih kod Općinskog suda u Osijeku, Zemljišnoknjižnog odjela u Osijek, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oranica površine 128 m2, što mu je tuženik Grad Osijek, OIB: 30050049642, Franje Kuhača 9, Osijek, dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva temeljem ove presude nakon njezine pravomoćnosti.

II. Nalaže se tuženiku Gradu Osijeku, OIB: 30050049642, da tužitelju NN, OIB: [osobni identifikacijski broj] plati trošak postupka u iznosu od 2.625,00 EUR-a (dvijetisućešestodvadesetpeteura), sve u roku 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadu troška postupka u preostalom dijelu, odnosno preko dosuđenog troška postupka u iznosu od 2.625,00 EUR-a.

IV. Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troška postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo da od 1984., dakle, više od 40 godina, kao zakonit, istinit i pošten posjednik posjeduje nekretninu upisanu kod Općinskog suda u Osijeku, Zemljišnoknjižnog odjela u Osijek, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oranica površine 128 m2. Kao vlasnik navedene nekretnine u zemljišnim knjigama, naveo je, upisan je Grad Osijek. Nadalje, naveo je da je u ostavinskom postupku provedenom iza pok. KN utvrđeno da je ostavitelj samovlasnik, te je predmetna nekretnina kao ošasna imovina prešla u vlasništvo tuženika. Predmetna čestica, naveo je, u naravi predstavlja vrt koji je desetljećima bio u funkciji obiteljske kuće tužitelja na adresi [adresa], izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica]. Tužitelj je naveo da je u posjed navedene nekretnine još od 1984., te je slijedom toga posjed i istinit jer nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom, odnosno zloupotrebom povjerenja, a napose je posjed pošten jer nije znao niti je imao razloga posumnjati da mu pravo na samostalni posjed ne pripada. S obzirom na navedeno, naveo je da podnosi ovu tužbu radi utvrđenja stjecanja prava vlasništva nekretnina dosjelošću, budući da ga do sada nitko nije uznemiravao u njegovom posjedu niti mu osporavao vlasništvo, te da su u cijelosti ispunjeni uvjeti propisani odredbom čl. 159. i čl. 160., a u svezi čl. 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Slijedom navedenog, predložio je sudu da donese presudu kojom će usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev, a potraživao je i naknadu parničnih troškova.

1.1. Tijekom postupka tužitelj je isticao da je čestica koja je predmet ovog spora jedna od četiri čestice koje su činile vrt obiteljske kuće izgrađene na kč. br. [katastarska čestica], a da je u posjedu istih od 1984. Isticao je da je njegov posjed zakonit, istinit i pošten od 1984., od kada je obrađivao predmetnu nekretninu i nitko ga nije smetao u tome, niti mu to osporavao i već je protekom roka od 10 godina, a u svakom slučaju protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću, slijedom čega je nebitan navod tuženika da je 2020. prenio pravo vlasništva na kč. br. [katastarska čestica]. Isto tako, naveo je, nebitno je što ima od 2008. prebivalište u [adresa], budući da je pravo vlasništva dosjelošću stekao i prije 2008., navodeći kako osoba može imati jedno prebivalište, a u samostalnom posjedu može imati neograničen br. nekretnina. Tužitelj je isticao da je pošten posjednik, da je njegov posjed samostalan i nesmetan te dulji od 40 godina, kao i posjed njegovih prednika te da smatra da su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Nadalje, naveo je da tužitelj nije vlasnik niti posjednik katastarske čestice broj:

7138/1 k. o. [katastarska općina], budući da iz povijesnog zk. izvatka proizlazi da je tužitelj prenio svoje pravo vlasništva na kč. br. [katastarska čestica]., te da isti od 2008. ima prebivalište u [adresa]. Tuženik je naveo da iz tužbe nije vidljivo koji bi bio pravni temelj tužiteljevog navodnog posjeda katastarske čestice broj: [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti tko se na navedenoj čestici vodio kao vlasnik u trenutku tužiteljevog stupanja u posjed. Isto tako, naveo je, nejasni su razlozi zbog kojih tužitelj smatra da bi imao pravo na posjed sporne čestice, odnosno da bi bio pošten posjednik, navodeći kako iz svega navedenog proizlazi da tužitelj nije u samostalnom posjedu niti sporne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] niti k. č. br. [katastarska čestica], napominjući pri tome kako se ne radi o susjednim česticama. Tuženik je nadalje naveo kako pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću moraju biti ispunjene u trenutku podnošenja tužbe, a da je osnovna pretpostavka samostalan posjed tužitelja, koja pretpostavka, istaknuo je, u konkretnom slučaju nije ispunjena. Također, naveo je, posjed tužitelja mora biti makar pošten da bi posjednik mogao steći pravo vlasništva, a budući da tužitelj nije u samostalnom posjedu predmetne čestice br. 7139/1 k. o. [katastarska općina], nije niti pošten posjednik te nisu ispunjenje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Slijedom svega navedenog predložio je sudu da odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te obveže tužitelja na naknadu troškova parničnog postupka. Tijekom postupka tuženik je isticao da tužitelj nije dokazao izvanknjižni niz neprekinutih stjecanja od knjižnog prednika do sebe.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao zk. izvadak (list spisa 4), prijepis posjedovnog lista (list spisa 5), povijesni izvadak (list spisa 6-13), izvadak iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] (list spisa 20), prijepis posjedovnog lista (list spisa 21), izvadak iz katastarskog plana (list spisa 22) presuda i rješenje ovog suda posl.br. P-654/2022-32 od 7. siječnja 2025. s klauzulom pravomoćnosti (list spisa 26-34, kao i na listu spisa 39-47), izvadak iz zk. ul. [broj ZK uloška], povijesni izvadak i popisni list za zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 48-55), posjedovni list za zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 56-59), isprave na temelju kojih je izvršen upis u zemljišne knjige (kupoprodajni ugovori) (list spisa 60-72) te je saslušao svjedokinje i tužitelja.

3.1. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika za provođenjem očevida na adresi [adresa]. jer je isti dokazni prijedlog predložen radi utvrđenja da se na predmetnu nekretninu moglo pristupiti s adrese [adresa] (sada [adresa] i 202a) a čiji vlasnik je bio tužitelj. Naime, zbog proteka vremena i izmjene izgleda objekta na adresi [adresa] (sada [adresa] i 202a jer je predmetna čestica cijepana 10. ožujka 2021.) sud je navedenu činjenicu utvrđivao na temelju iskaza svjedoka i tužitelja, a činjenicu jesu li navedene nekretnine bile susjedne (predmetna nekretnina i nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), sud je utvrdio na temelju Izvoda iz katastarskog plana (list spisa 22) u vezi sa Povijesnim izvatkom iz zemljišnih knjiga za kč. br. [katastarska čestica].

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

6. Među strankama nije sporno da je tuženik u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik predmetne čestice.

7. Među strankama je sporno je li tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću nad predmetnom nekretninom te je li tužitelj bio u posjedu i bio samostalni posjednik nekretnine upisane u kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Iz izvatka zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 4), proizlazi je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] Grad Osijek. Iz prijepisa posjedovnog lista broj 8373 od 19. prosinca 2024. (list spisa 5) proizlazi da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi oranica, u [adresa], ukupne površine 129m2 u posjedu 1/1 Grada Osijeka.

9. Iz povijesnog izvatka zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] (list spisa 6-13), proizlazi da tužitelj od ranijih vlasnika stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, na temelju ugovora o kupoprodaji, kao i na temelju ugovora o darovanju (darovatelj ĆN), te da je potom vlasnikom predmetne nekretnine 2020. postala GN, IN, ON i PN. Nadalje, proizlazi da se kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], cijepala na nove kčbr. [katastarska čestica]. i to 21. ožujka 2021. Iz djelomičnog izvatka iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] (list spisa 20), proizlazi da je sada nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] na adresi [adresa], u suvlasništvu VN. Iz prijepisa posjedovnog lista br. 24252 (list spisa 21), proizlazi da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedu VN, EN i MN.

10. Iz izvatka iz katastarskog plana za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list spisa 22) od 7. veljače 2025. proizlazi da je predmetna nekretnina – kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] susjedna česticama kč. br. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Iz presude i rješenja ovog suda posl.br. P-654/2022-32 od 7. siječnja 2025. s klauzulom pravomoćnosti (list spisa 26-34, kao i na listu spisa 39-47), proizlazi da je utvrđeno da je tužitelj NN dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. č. br. [katastarska čestica], a što su mu tuženici ĐN i AN, sada nepoznata boravišta, dužni priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva. Predmetna odluka postala je pravomoćna i ovršna 23. siječnja 2025.

12. Iz potvrde o prebivalištu za tužitelja proizlazi da isti ima prebivalište na adresi [adresa], i to od 21. srpnja 2004.

13. Iz izvatka iz zk. ul. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], povijesni izvadak i za zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 48-55), proizlazi da je 1/1 vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] Grad Osijek, dok iz povijesnog prikaza izvatka i isprava na temelju koje su vršeni raniji upisi proizlazi predmetna nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo, te da je KN 1967 kupio predmetnu česticu (navedeno proizlazi iz raspravnog zapisnika Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Osijeku iz 1968.) te uknjiženo pravo korištenja KN [adresa].

14. Iz iskaza svjedokinje RN proizlazi da poznaje tužitelja od sredine 80- tih godina, jer je tamo dolazila kod svoje prijateljice, te kada bi došla vidjela je tužitelja na predmetnoj parceli koju je koristio kao vrt. Tužitelj je imao i kuću u čijem produžetku se nalazilo to dvorište, odnosno vrt, koji je tužitelj obrađivao. Ta kuća tužitelja i to dvorište činili su cjelinu i samo tužitelj je mogao pristupiti u to dvorište. U tom dvorištu viđala bi ga jednom u par mjeseci, viđala ga je i poslije rata do prije jedno pet do šest godina. U zadnjih par godina ga ne viđa, jer je je tužitelj prodao tu kuću gosp. PN, njezinoj obitelji i sada oni koriste to dvorište. Predmetnu parcelu nitko osim tužitelja nije koristio. Od 1982. ili 1983. živjeli je u blizini, ali nije mogla neposredno vidjeti u to dvorište. Tužitelj joj je ispričao da su ranije njegovi djed i baka tamo stanovali, da je on tamo dolazio, ali joj je rekao da je to stekao kupnjom. Ne zna od koga je kupio. Ne zna je li tužitelja netko ometao ili mu osporavao posjed. Nije joj poznato postoje li na tom zemljištu neki sagrađeni objekti. Poznato joj je da je to dvorište činilo više čestica, a zna da je na jednoj od čestica nešto sagrađeno, zna da su to sagradili N, a sagrađeni su neki pomoćni objekti. Predmetnu česticu koriste sada Bekeri. To zemljište održavaju N, uređeno je i održavano dvorište. Dolazila je kod prijateljice na adresu 202 ili 202 a, a to je kuća odmah pored kuće tužitelja. Prijateljica se zvala TN, a njezino dvorište se protezalo i završavalo kao i dvorište tužitelja. To su kuće jedna pored druge sa vrtovima. Nakon što joj je priložen na uvid izvod iz katastarskog plana sa lista spisa 22, navela je da je njezina prijateljica živjela na adresi 202 b. Dvorište njezine prijateljice je bilo ograđeno od dvorišta tužitelja i to improviziranom ogradom. Od kada su Bekeri to kupili ne zna da ga je baš poslije toga viđala, jer su to Bekeri kupili i oni su to održavali, a Bekeri su kupili 2019., to zna jer je prijateljica Bekerima.

14.1. Iskaz svjedokinje RN sud je ocijenio vjerodostojnim jer je uvjerljiv, jasan, bez proturječnosti. U dijelu u kojem je svjedokinja iskazivala da je tužitelj imao kuću u čijem produžetku se nalazila predmetna nekretnina s dvorištem – a koje dvorište je činila i predmetna čestica, je u skladu sa povijesnim izvatkom za česticu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz koje proizlazi da je tužitelj bio vlasnik nekretnine na adresi, ranije, [adresa], te je u skladu s Izvodom iz katastarskog plana iz kojega proizlazi položaj predmetne čestice u odnosu na nove čestice kčbr. [katastarska čestica] (nastale cijepanjem 2021.). Nadalje, iskaz svjedokinje RN sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem da je jedino tužitelj sa svoje nekretnine mogao pristupiti na predmetne čestice, jer je isti u skladu sa iskazom svjedokinje GN i iskazom tužitelja.

15. Iz iskaza svjedokinje GN proizlazi da su njezina obitelj i ona kupili kuću od tužitelja, koja je ranije bila jedna parcela, ali su je oni kasnije podijelili na dvije, tako da imaju na 202 i 202a nekretnine, odnosno nekretnine im se nalaze na dvije čestice. Kada su kupovali od tužitelja njegovu nekretninu, mislili su da su kupili i dvorište u produžetku. Njezin suprug je živio u blizini, znao je NN koji je živio u [adresa] sa svojim bakom i djedom, koji su ga odgajali. Njezin je muž išao u razred s BN, koja je bila susjeda od NN, pa su se tako upoznali s tužiteljem. Njezin je muž pitao tužitelja da kupi kuću. NN je pristao, ali je jedan dio kuće bio upisan na K, a kojeg su oni isto isplatili. NN je predstavljao da su dvorište i bašča njegovi, jer se brinuo i održavao dvorište, a plaćao je i ljude da kopaju i sade. On je taj vrt obrađivao i posjedovao od kada su mu baka i djed bili živi. NN je mislio da je to njegovo dvorište i zato se brinuo o njemu. Oni su saznali da dvorište nije bilo tužiteljevo, nakon što su kupili kuću i nakon što su zatražili građevinsku dozvolu. Tada su pozvali NN i rekli su mu da su saznali da dvorište nije njegovo, a on im je rekao da je mislio da je to njegovo i da se nastave brinuti. Rekli su NN da im to sada riješi pravno, a on je rekao da će to riješiti. Već je dvije čestice i riješio na sudu. Na ta dvorišta se moglo pristupiti samo iz Alojzove kuće, to je bilo ograđeno. Od kada oni koriste to dvorište nitko im nije dolazio osporavati posjedovanje niti pravo na posjed. Mislili su da im je NN prodao vrt zajedno s kućom, jer im je on to tako prezentirao. Od kada im je prodao samo oni obrađuju taj vrt i više nije dolazio. Oni su to misli kupili 2020. Obrađuju to dvorište od kada su kupili parcelu, od 2020. NN je obrađivao to dvorište od 1991. kada su svi otišli i od kada više ne zna gdje su. Prije 1991. ne zna tko je obrađivao, možda baka i djed od NN. NN je tamo živio i prije rata, dok granata nije pogodila kuću. Pretpostavlja, jer je vidjela kupoprodajne ugovore, da su 1991. možda osobe navedene u tim ugovorima to koristile. Oni su bili vlasnici pa joj je logično da su se oni o tome brinuli. Tužitelj joj je rekao da su oni svi poslije rata otišli valjda iz [adresa], iz Hrvatske. Na toj čestici odzada, na tom dvorištu, ima neka šupa, koju su oni uredili. Oni su u posjedu te šupe i imaju i ključeve.

15.1. Iskaz svjedokinje GN sud je ocijenio vjerodostojnim jer je jasan i uvjerljiv. Iskaz svjedokinje u dijelu u kojem je iskazivala da su česticu koju su kupili od tužitelja podijelili na dva dijela je u skladu sa povijesnim izvatkom za česticu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, u dijelu u kojem je svjedokinja GN iskazivala da je tužitelj predmetnu česticu - vrt obrađivao i brinuo se o njemu te da se u to dvorište moglo pristupiti samo iz tužiteljeve kuće, te da je plaćao ljude da se brinu o tome vrtu, je u skladu sa iskazom tužitelja, čiji iskaz je sud ocijenio vjerodostojnim u navedenom dijelu. Isto tako, sud je ocijenio vjerodostojnim iskaz svjedokinje GN da zna da je tužitelj bio u posjedu predmetne nekretnine od 1991., (dok ne zna tko je bio prije u posjedu predmetne nekretnine), jer je u tom dijelu u skladu s iskazom tužitelja.

15.2. Iskaz svjedokinje GN u dijelu u kojem je navodila da su možda prije tužitelja vrt koristile osobe koje su u ranijim kupoprodajnim ugovorima bile navedene kao kupci, odnosno vlasnici, sud je ocijenio nevjerodostojnim jer svjedokinja nema saznanja o navedenim činjenicama nego su isto njezine pretpostavke, a i nejasno je na koje osobe misli i na koju česticu misli kada iskazuje da je vidjela kupoprodajne ugovore (nejasno je na koje čestice se odnose kupoprodajni ugovori koje je vidjela).

16. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je kupio predmetnu česticu, sjeća se da je svom advokatu rekao da on sastavi ugovor i on je sastavio ugovor i on je mislio da kupuje predmetnu česticu odnosno dvorište, ali je po tom ugovoru bila provedena samo kuća

– tri stana, dva od ulice i jedan dvorišni. Bašče su bile druge čestice, ali to nije znao, mislio je da to kupuje i da je to sve obuhvaćeno njegovom kupnjom. Ne može se sjetiti od koga je kupio. Bilo je tri stana, jedan je kupio od Ć, a ta tri stana su bila na parceli i sjeća se da je živio odzada jedan čovjek koji se prezivao G. G je skupljao smeće po gradu i ostavljao ispred svojih vrata u tom dijelu dvorišta, ispred vrata, a bašču je on održavao. Nije imao problema s G i ne sjeća se kada je umro. Godine 2004. kupio je te čestice i ušao u posjed. Radio je 30 godina u Njemačkoj, a djed mu je ostavio nasljedstvo u selu kod Virovitice pa zato tamo sada živi. Bašče je koristio, nekad je dolazio i plaćao neke dečke da mu pomognu održavati i kositi te bašče. Nitko ga nije smetao u njegovom posjedu. Poznato mu je ime KN, on je bio vlasnik jednog od stanova na adresi [adresa], a nakon njegove smrti su to naslijedili neka žena i muškarac, koji su jedan dan došli kod njega i pitali ga hoće li kupiti dio koji su naslijedili i on je to kupio od njih. Do bašča se dolazilo na način da se uđe u dvorište iz [adresa], kroz kapiju se prođe te se dođe do dvorišta koje je bilo nešto šire te se iz dvorišta dođe do tih bašča. Samo se sa nekretnine [adresa] imalo pristupa bašči. On je I prodao sve što je imao, a prodao je i bašče i tek je tada kada je to prodao saznao da to nije bilo provedeno. Ne može se točno sjetiti kada je prvi stan kupio od žene koja je kasnije otišla u Kanadu. Kada je prodavao I nije znao da bašče nisu na istoj čestici, mislio je da su bašče njegove. Na upit suda da pojasni zašto je rekao da je sve stanove kupio istovremeno, a potom je naveo da je jedan od stanova, koji je kupio od žene koja je otišla u Kanadu, kupio ranije, tužitelj je odgovorio da misli da je jedan od stanova kupio ranije, ali se ne može toga sjetiti. Prvi stan je kupio ranije od AN, kratko prije rata je to kupio, a tamo je dopustio sinu od očuha da živi, a on kojega je pustio unutra je održavao i te bašče. K zna samo po priči. Gabelicin sin je dio prodao GN. Nitko ga nikada nije smetao u korištenju, s nikim nikada nije imao problema. Bašče su bile ograđene s vanjske strane kućnog br. na kojem su se nalazile, nije bila svaka ograđena. Kada se gleda sa ulaza u dvorišta prema baščama, njegove su bile prva, druga i treća, s lijeva na desno, a četvrta je bila od G, a sve je to on obrađivao. Nakon što sud tužitelju dao na uvid izvod iz katastarskog plana sa lista spisa 22, tužitelj je naveo da su njegove bile kč. br. [katastarska čestica], te da ne zna je li kupio 7139/1. Ne zna koju je bašču koristio G, ne zna je li koristio 7139/1 ili 7139/2. Kupio je tri stana i tri bašče, a koja je pripadala ne zna, a kada je obrađivao sve četiri bašče je držao u redu. Bašče je prodao GN, te sada on ne obrađuje više te bašče, bio je sretan da se toga riješio. Kada je prodao prednju kuću O, misleći da im prodaje sve, te su oni u posjedu i obrađuju te bašče.

16.1. Iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je kupio dio stanova na ranije kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer je u tom dijelu iskaz tužitelja u skladu s povijesni izvatkom za česticu kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz koje proizlazi da je tužitelj bio vlasnik stanova na navedenoj nekretnini. Nadalje, sud je ocijenio vjerodostojnim iskaz tužitelja u dijelu u kojem je naveo da je kupio jedan od stanova još prije rata (misleći na Domovinski rat 1991.) te da je tada dopustio sinu od očuha da tamo živi i održava sve bašče, kao i da se u bašče moglo pristupiti iz nekretnine tužitelja, da su bašče bile ograđene s vanjske strane kućnog broja uz koji su se nalazile, jer je u tom dijelu iskaz tužitelja uvjerljiv i u skladu s iskazom svjedokinje RN. Nadalje, iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je bašče obrađivao samo on (odnosno osobe kojima je dao da obrađuju, ili ih platio da održavaju), pa i predmetnu česticu, jer je u skladu sa iskazom svjedokinje RN. Nadalje, iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je navodio da mu nitko nije osporavao korištenje i ometao ga u posjedovanju predmetne čestice koja je činila dio bašče koju je obrađivao, jer je u tom dijelu iskaz tužitelja jasan i uvjerljiv.

16.2. Potrebno je reći da je tužitelj tijekom iskaza ispravio svoj navod da je sve stanove na čestici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupio 2004., te naveo da je jedan od stanova kupio od AN kratko prije rata (misleći na Domovinski rat 1991.) te da je od tada obrađivao sve bašče, pa i predmetnu česticu.

17. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, ovaj sud je utvrdio da je:

- da tužitelj prije 1991. kupio nekretninu – stan (od ranijih vlasnika AN) koja se nalazila na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iz koje je tužitelj imao pristup na predmetnu česticu kčbr. [katastarska čestica],

- da je tužitelj koristio predmetnu česticu kao vrt (bašču) od kada je kupio nekretninu od AN, odnosno da je istu koristio prije 1991.,

- da je tužitelj dopustio sinu svoga očuha da stanuje u njegovoj nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da obrađuje vrt na predmetnoj čestici, odnosno da isti posjeduje,

- da je tužitelj naknadno kupio još dva stana koja su se nalazila na čestici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da se na predmetnu česticu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] moglo pristupiti jedno sa čestice kčbr. [katastarska čestica],

- da je čestica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi vrt, te da je s još tri čestice činila vrt (bašću) na koju se moglo pristupiti jednino sa čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je taj vrt bio ograđen sa vanjskih strana kućnog broja uz koji su se nalazili

- da je čestica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila na adresi [adresa], te da je u ožujku 2021. cijepana na nove čestice kčbr. [katastarska čestica] na adresi [adresa] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa], te da zbog cijepanja predmetna čestica graniči sa česticom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ranije, prije cijepanja je graničila sa česticom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da tužitelja nitko nije smetao niti ga osporavao u posjedovanju kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je tužitelj mislio da je kupnjom stanova na kčbr [katastarska čestica] kupio i dvorište – vrt (bašću) a koja se nalazila u produžetku kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je mislio da je predmetna čestica njegovo vlasništvo,

- da je predmetna čestica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upisana kao društveno vlasništvo, te da je istu kupio KN 1967. (list spisa 69), te da je na temelju navedenoga kupoprodajnog ugovora KN bilo upisano pravo korištenja, te da je potom KN upisan kao vlasnik, a kojega je tuženik kao ošasni nasljednik naslijedio, te naslijedio predmetnu nekretninu.

18. Tijekom postupka tužitelj je tvrdio da više od 40 godina kao zakonit, istinit i pošten posjednik posjeduje predmetnu nekretninu, te da je predmetni vrt bio u funkciji kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čiji je on bio vlasnik, a osim toga da je protekom 10 godina, odnosno 20 godina poštenog posjedovanja postao vlasnik predmetne nekretnine.

19. Odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 76/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12., 152/14. 81/15 i 94/17, u nastavku: ZV) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (st.1.). Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st.2.). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed bar pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 3.). Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokane samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. ili 3. ovog članka (st.4.).

20. Odredbom čl. 160. ZV-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost (st. 1.). U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se u vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

21. Odredbom čl. 18. ZV-a propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno.

22. Odredbom čl. 11. ZV-a propisano je da tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednog posjednika, nesamostalni je posjednik, a tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava samostalni je posjednik. Posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

23. U konkretnom slučaju, ovaj sud je utvrdio da je tužitelj predmetnu nekretninu posjedovao kao samostalni posjednik, odnosno posjedovao ju je kao da je vlasnik, ne priznajući ničiju višu vlast. Naime, tužitelj je nakon što je prije 1991. kupio stan koji se nalazio na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od AN dopustio sinu svog očuha da stanuje u navedenom stanu, te da koristi i predmetnu nekretninu kao vrt. Dakle, tužitelj je bio samostalni posjednik predmetne nekretnine jer je kao vlasnik odlučivao tko može koristiti predmetnu česticu kao vrt, a potom je tužitelj sam obrađivao vrt ili je plaćao druge ljude da isto održavaju. Dakle, na predmetnoj čestici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužitelj nije priznavao ničiju višu vlast, pa je tužiteljev posjed bio samostalan.

24. Budući da je tužitelj posjed predmetne nekretnine stekao nakon što je kupio stan na kčbr. [katastarska čestica] od AN, a kasnije kupio i još dva stana na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je isti mislio da je kupnjom stana od AN kupio i predmetnu česticu koja se nalazila u produžetku kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je nakon kupnje navedenog stana od AN, stupio u posjed predmetne čestice, prema ocjeni ovoga suda tužitelj je imao istinit posjed (posjed nije pribavio silom, potajno niti prijevarno).

25. Nadalje, s obzirom na to da je tužitelj u posjed predmetne čestice stupio nakon kupnje stana na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od AN, te da je mislio da je kupio i predmetnu česticu, nije imao razloga posumnjati mu ne bi pripadalo pravo na posjed. Osim toga, ističe se da tužitelju nitko nije osporavao posjed, niti mu je osporavao vlasništvo, pa je prema ocjeni ovoga suda posjed tužitelja bio pošten.

26. Međutim, prema odredbi čl. 18. ZV-a propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj posjedovanja (pravo na posjed), a tužitelj nije dokazao da je imao valjani pravni temelj, odnosno da je istu stekao ugovorom, nasljeđivanjem ili na temelju zakona. Tužitelj je tijekom postupka tvrdio da je mislio da je kupio i navedenu česticu – vrt, i navedeno je odlučno za poštenje tužitelja, ali isto ne utječe na zakonitost posjeda. Stoga je ovaj sud utvrdio da tužitelj nije imao zakonit posjed predmetne čestice.

27. Slijedom navedenoga, ovaj sud je utvrdio da je tužiteljev posjed predmetne nekretnine bio samostalan, istinit i pošten, ali ne i zakonit.

28. Odredbom čl. 388. st. 4. ZV-a propisano je da u rok za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana. Ovdje se još jednom ističe da je ranije kao vlasnik predmetne nekretnine bilo upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja KN (koji je istu česticu kupio 1967.), te da je potom, nakon 1991. vlasnikom predmetne čestice bio upisan KN, koju česticu je kao ošasni nasljednik naslijedio tuženik.

28.1. Dakle, zbog navedene činjenice, odnosno da je ranije kao vlasnik bilo upisano društveno vlasništvo, sukladno čl. 388. st. 4. ZV-a ovaj sud u rok za stjecanje prava vlasništva nije računao i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga 8. listopada 1991.

1 0

28.2. Budući da tijekom postupka nije sporno da je predmetna nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo na dan 8. listopada 1991., u konkretnom slučaju a sukladno odredbi čl. 388. st. 4. ZV-a u rok za stjecanje dosjelošću nekretnine ne računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, pa je stoga u konkretnom slučaju rok počeo teći nakon 8. listopada 1991.

29. Dakle, tužitelj je bio u posjedu predmetne nekretnine i prije 1991., ali se navedeno vrijeme ne računa u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, pa je ovaj sud u vrijeme posjedovanja tužitelju računao vrijeme počevši od 8. listopada 1991.

30. Imajući na umu sve navedeno, ovaj sud je utvrdio da je tužitelj predmetnu nekretninu posjedovao kao samostalni, istinit i pošten posjednik i to od 9. listopada 1991. do 20. listopada 2020. (navedeno sud utvrdio na temelju povijesnog izvatka iz zemljišnih knjiga za kčbr. [katastarska čestica]) kada je napustio posjed predmetne čestice jer je mislio da je istu prodao obitelji GN zajedno sa stanovima na čestici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, tužitelj je kao samostalni, istinit i pošten posjednik, predmetnu nekretninu – kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] neprekidno posjedovao 29 godina, pa su u konkretnom slučaju ispunjenje pretpostavke iz čl. 159. st. 3. ZV-a, odnosno tužitelj je dosjelošću stekao predmetnu nekretninu. Imajući na umu prednje navedeno, odlučeno je kao pod toč. I. izreke.

31. Ovaj sud smatra potrebnim navesti da je tuženik tijekom postupka navodio da je tužiteljevo prebivalište u [adresa], te da isti nije samostalni posjednik. U vezi s navedenim potrebno je reći da na stjecanje prava vlasništva ne utječe činjenica je li tužiteljevo prebivalište na predmetnoj čestici, nego je za stjecanje prava vlasništva odlučna činjenica ima li posjed određenu kvalitetu i je li trajao zakonom određeno vrijeme. Isto tako, tuženica je navodila da čestica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i predmetna čestica uopće nisu susjedne pa da tužitelj sa čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije mogao pristupiti na predmetnu česticu. U vezi s navedenim potrebno je reći da je za vrijeme dok je tužitelj bio (su)vlasnik čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ista graničila sa predmetnom česticom, ali da je naknadno, 2021. čestica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cijepana te da je dio te čestice i to dio uz predmetnu česticu novosonovan i nosi oznaku kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

32. Tužitelj je u sporu uspio u cijelosti pa mu sukladno čl. 154. st. 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., u nastavku: ZPP) u vezi sa čl. 155. ZPP-a pripada naknada troška postupka u cijelosti. Tužitelju je priznata naknada troška sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR-a sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023., u nastavku: Tarifa), trošak zastupanja na ročištima 3. srpnja 2025., 25. studenog 2025. i 23. ožujka 2026. za svako ročište iznos od 500,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, što sveukupno iznosi 2.000,00 EUR-a, uvećano za 25% PDV-a iznosi 2.500,00 EUR-a. Navedenom trošku pridodan je trošak pristupa na ročište za objavu u iznosu od 100,00 EUR-a uvećano za 25% PDV-a što iznosi 125,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife, što sveukupno iznosi 2.625,00 EUR-a. Slijedom navedenoga odlučeno kao pod toč. II. izreke.

1 1

32.1. Tužitelju nije priznata naknada troška sudskih pristojbi na tužbu i presudu jer u vrijeme donošenja odluke nije plati navedene pristojbe. Nadalje, tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 9. srpnja 2025. jer navedenim podneskom dostavlja sudu praksu suda, a koju praksu je već dostavio na pripremnom ročištu, pa navedeni podnesak nije bio potreban za parnicu sukladno čl. 155. st. 1. ZPP-a. Slijedom navedenoga, u preostalom dijelu tužiteljev zahtjev za naknadu troška postupka odbijen je kao neosnovan, odnosno odbijen je kao neosnovan u dijelu preko dosuđenog troška postupka u iznosu od 2.625,00 EUR-a, pa je odlučeno kao pod toč. III. izreke.

33. Tuženik je u cijelosti izgubio u sporu pa mu ne pripada naknada troška postupka, te je stoga odlučeno kao pod toč. IV. izreke.

Osijek, 20. travnja 2026.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika