REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj Gž-482/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao suca izvjestitelja i Renate Marić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice FK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Antunu Franetoviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika GRADA SPLITA, Obala kneza Branimira 17, Split, OIB: 78755598868, zastupanog po punomoćniku EK dipl. iur , radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-670/2025 od 4. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 20. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Žalba tuženika odbija se kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-670/2025 od 4. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

Utvrđuje se da je tužiteljica FK ud. F OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica za cijelo, dijela čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] na Skici lica mjesta br. 1 – Skica izmjere PK, ing. geod. stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 7. rujna 2023. godine, koja je sastavni dio ove presude, označenog točkama 1-2-3-4-1 i crvenom bojom površine 44 m2 pa je stoga tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude zatražiti izradu i provedbu prijavnog lista cijepanja predmetne čestice ukupne površine 362 m2 u zasebnu česticu površine 44 m2 te preostali dio čestice površine 318 m 2, provedbu predmetnog prijavnog lista u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] pri čemu se na novoformiranoj čestici površine 44 m2 upisuje kao vlasnik za cijelo tužiteljica, a briše uknjiženo javno dobro čiji je isključivi pravni sljednik tuženik, dok na preostalom dijelu čestice površine 318 m2 ostaje upisan zk vlasnik. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.544,00 eura uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 4.4.2025. do konačne isplate prema stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka 2 P-670/2025 za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, koja teče od dana donošenja rješenja do isplate, sve u roku od 15 dana.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tuženik zbog svih zakonskih žalbenih razloga, te predlaže presudu preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice uz obvezu da tuženiku naknadi parnični trošak, podredno presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. U sadržaju žalbe tuženik ističe da predmetna nekretnina predstavlja javno dobro, da prema odredbi članka 35. u svezi s člankom 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 i 143/12) stvari koje imaju status javnog dobra predstavljaju stvar izvan prometa (res extra commercium), te nisu sposobne biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava, da iz sadržaja navedenih odredbi Zakona o vlasništvu proizlazi da se na predmetnoj nekretnini, kao javnom dobru, ne može stjecati pravo vlasništva, a koje pravo prema odredbi članka 30. stavak 2. ZV-a obuhvaća i pravo posjedovanja, stoga da se na toj nekretnini ne može stjecati niti posjed, za kojeg prvostupanjski sud kao osnovu za stjecanje vlasništva dosjelošću navodi da je bio „zakonit, istinit, pošten".

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj sud ne nalazi da bi bila učinjena neka od bitnih povreda parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22 dalje u tekstu: ZPP), pa stoga žalbeni razlog bitne povrede postupka nije osnovan.

6. Iz isprava u spisu proizlazi da je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina] ukupne površine 362 m2 u zemljišnim knjigama upisana kao javno dobro, dok je u posjedovnom listu broj 6462 katastarske općine [katastarska općina] upisana kao kat. čest. [katastarska čestica] Stoci Put površine 362 m2, posjednik Grad Split .

7. Na temelju iskaza saslušanih svjedoka, te utvrđenja suda prilikom očevida i skice vještaka, prvostupanjski sud utvrđuje da je sporni dio predmetne nekretnine sastavni dio posjeda tužiteljice koji je sa svih strana omeđen zidom, da se na spornom dijelu predmetne parcele nalazi betonski plato koji služi za parkiranje vozila, dakle da se taj dio ne koristi kao javno dobro, da se tužiteljica u posjedu tog dijela nekretnine putem prednika nalazi duže od 80 godina, da tužiteljici nitko nije osporavao posjed navedenog dijela zemljišta.

8. Prema odredbi članka 35. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 , 38/09, 143/12 , 152/14 , 81/15 - dalje: ZVDSP) svatko ima pravo stvarima u vlasništvu RH koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja.

8.1. Prema podatcima iz posjedovnog lista broj 6462 Katastarske općine [katastarska općina] proizlazi da je na kat. čest. [katastarska čestica] Stoci od 362m2 upisan način uporabe put, a kao korisnik je upisan Grad Split

9. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme, a pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu, ipso iure, kada se ispune zakonske pretpostavke stjecanja vlasništva dosjelošću, pri čemu se zahtijeva ispunjenje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete i da posjed traje zakonom određeno vrijeme, kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti, te da je i stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću.

10. Posjed je pošten, ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, poštenje se uvijek predmnijeva, ali ako posjed nije pošten odnosno ako je posjednik znao ili je morao znati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati stvar, ne dolazi u obzir stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti, pa ni putem izvanredne dosjelosti.

11. Pri stjecanju prava vlasništva dosjelošću posjed stjecatelja mora trajati zakonom propisano vrijeme, a kada su predmet stjecanja nekretnine, tada je kod kvalificiranog posjeda propisano vrijeme posjedovanja od 10 godina, a kod samo poštenog posjeda propisano je vrijeme posjedovanja u trajanju od 20 godina (čl. 159. st. 2. i 3. ZVDSP).

12. Kod stjecanja stvari u vlasništvu određenih privilegiranih osoba i to Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak, nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, posjednik nekretnina u vlasništvu navedenih osoba steći će ih nakon 20 godina posjedovanja ako mu je posjed kvalificiran zakonit i istinit, odnosno nakon 40 godina poštenog, samostalnog i neprekidnog posjeda.

13. Stupanjem na snagu ZVDSP-a 1. siječnja 1997. odredbom članka 388. st. 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.

14. Ukidanjem odredbe članka 388. st. 4. ZVDSP-a, odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma bilo moguće steći vlasništvo dosjelošću ako su do tada bile ispunjene za to zakonske pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.

15. U odnosu na navedene propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: Gashi protiv Hrvatske po zahtjevu broj 32457/05, Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu Hrvatske broj 35298/04, Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10, u kojim presudama je zauzet pravni stav da sud smatra da podnositelj zahtjeva "koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država, te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

16. Prvostupanjski sud je utvrđenja da je tužiteljica u posjedu sporne nekretnine u neizmijenjenom obliku 80 godina i to preko supruga i njegovih roditelja od 1968. a prije toga putem obitelji E od koje je nekretnina kupljena, da iz nalaza vještaka proizlazi kako se radi o dijelu zemljišta koji je omeđen zidom sa svih strana i čini dio posjeda tužiteljice,

17. Na temelju takvih utvrđenja proizlazi da kroz utvrđeno vrijeme posjedovanja sporni dio nekretnine nije faktički korišten kao javno dobro, pa je izgubio taj status javnog dobra ,slijedom čega se suprotno navodima žalbe tužiteljica mogle steći vlasništvo kako je to prvostupanjski sud utvrdio.

18. Radi iznesenog je žalbu tuženika valjalo odbiti kao neosnovanu i temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a potvrditi pobijanu presudu.

U Požegi, 20. travanj 2026.

Predsjednik vijeća

Branimir Miljević