Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

K-36/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ivani Hruška Premužak, predsjednici vijeća, uz sudjelovanje Klaudije Papić i Tomislava Tomaševića, kao članova vijeća i Ivane Sancin, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optužene EK (ranije KK), OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 6. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018, 126/2019, 84/2021.–dalje KZ/11.), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KO-DO-484/2022 od 15. rujna 2022., nakon javne rasprave održane 14. travnja 2026., u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku EKJ, optužene KK i branitelja optužene Zdravka Dumančića, odvjetnika u [adresa], a u odsutnosti uredno pozvane oštećenice, dana 17. travnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Optužena EK (ranije KK), zvana E, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Tomislava i GK rođene K, rođena **.**.1997. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, odgajateljica predškolske djece sa završenom višom školom, zaposlena u Dječjem vrtiću Grlica u Bilju, s mjesečnim primanjima u iznosu 1.400,00 eura, vlasnica osobnog automobila Opel Corsa proizvedenog 2007. godine, udana, bez djece, bez vojnog čina i odlikovanja, neosuđivana, nekažnjavana, brani se sa slobode,

k r i v a  j e

što je dana 23. ožujka 2022., oko 15,30 sati, u Đakovu, na raskrižju Ulice Josipa Runjanina i Ulice Ivice Račana, upravljajući osobnim automobilom Toyota Cammy, registarskih oznaka [registarska oznaka], nakon što je prethodno skrenula na kolnik Ulice Ivice Račana kako bi se polukružno okrenula automobilom i nakon što se vozeći automobil unatrag vratila na kolnik Ulice Josipa Runjanina, protivno odredbi članka 43. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, lakomisleno smatrajući da time ne dovodi u opasnost druge sudionike u prometu započela automobilom skretati ulijevo na kolni prilaz kbr. 18. u Ulici Josipa Runjanina, a da se prethodno nije uvjerila da to može učiniti na siguran način, ne vodeći pri tome računa o položaju i smjeru kretanja motocikla Honda, registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao ŠK vozeći kolnikom Ulice Josipa Runjanina u istom smjeru i u trenutku kada se optužena svojim automobilom polukružno okretala na raskrižju sa Ulicom Ivice Račana je motociklom započeo pretjecati njezin osobni automobil, pa je upravo zbog opisanog propusta prilikom skretanja ulijevo, na lijevoj kolničkoj traci došlo do udara desne bočne strane motocikla ŠK u prednji lijevi bočni dio automobila okrivljenice, uslijed čega je oštećeni ŠK pao s motocikla na kolnik zadobivši pored niza teških tjelesnih ozljeda i prijelom lubanje sa difuznim nagnječenjem mozga, uslijed čega je preminuo na mjestu događaja,

dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu, kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena smrt jedne osobe,

čime je počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano po članku 227. stavak 1. i 2. u svezi stavka 6. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 6. KZ/11.

II. Na temelju članka 227. stavak 6. KZ/11 optužena EK se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

III. Na temelju članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. optuženoj EK se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

tako što se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ako optužena u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

IV. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi članka 148. stavka 6. ZKP optužena EK osolobađa se naknade troškova postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP, a na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 2. točke 8. ZKP nalaže se optuženoj EK da podmiri troškove nužnih izdataka oštećenice i trošak nagrade i nužnih izdataka opunomoćenika oštećenice, a koji će troškovi na temelju članka 148. stavak 4. ZKP biti određeni posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KO-DO-484/2022 od 15. rujna 2022. optužena je EK (ranije GK), zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisanog po članku 227. stavak 1. i 2. u svezi stavka 6. KZ/11, a kažnjivog po članku 227. stavak 6. KZ/11.

2. Na raspravi, koja je zbog promjene raspravnog suca započela iznova, održanoj 14. travnja 2026. optužena EK očitovala se da se ne smatra krivom za navedeno kazneno djelo.

3. U dokaznom postupku su uz suglasnost stranaka pročitani i pregledani zapisnik Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku o ispitivanju oštećene CK od 6. rujna 2022. (list 166-168), izvješće o očevidu Policijske postaje Đakovo Osijek od 28. ožujka 2022. s fotodokumentacijom očevida i situacijskim planom mjesta događaja (list 9-14, 60-93), zapisnik o očevidu Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku od 30. ožujka 2022. (list 53-57), zapisnik sekcije Kliničkog bolničkog centra Osijek tijela pokojnog ŠK od 28. ožujka 2022. (list 17-21), pregledana je izvršena reprodukcija cd medija sa snimkom nadzorne kamere sa obiteljske kuće ŽK iz [adresa], pročitani su nalaz i mišljenje trgovačkog društva Brod – Promet d.o.o. o provedenom prometno-tehničkom vještačenju nastanka i dinamike prometne nesreće od 5. lipnja 2022. (list 95-116). zapisnik o ispitivanju oštećene CK od 18. lipnja 2024. (list 229-240), zapisnik o ispitivanju svjedoka FK od 18. lipnja 2024. (list 229-240), zapisnik o ispitivanju vještaka Darka Konjevića od 18. lipnja 2024. (list 229-240), nalaz i mišljenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 12. rujna 2024., ispitan je stalni sudski vještak za cestovni promet iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" Andrija Repušić, pregledan je cd medij sa fotografijama te je pročitano uvjerenje iz kaznene evidencije za optuženu. Na kraju dokaznog postupka optužena je iznijela svoju obranu. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

4. Optužena je na raspravi dana 14. travnja 2026. u svojoj obrani iskazala da se toga dana isparkirala sa dvorišta kuće br. 18 vožnjom unazad gdje je vozilo usmjerila prema ulici Ante Starčevića, zatim se kretala ravno svega 10-ak metara, nakon čega je dala lijevi pokazivač smjera i uz potrebne provjere u zrcalima izvršila radnju skretanja u lijevo u [adresa] LK pomoću koje se polukružno okrenula ponovno vožnjom unazad i okrenula vozilo u smjeru ulice Vladimira Nazora, nakon čega je napravila provjeru u zrcalima, dala kratki pokazivač smjera u lijevo i izvršila radnju skretanja na asfaltirani pločnik ispred kbr. 18 gdje joj se niotkud da lijeve strane po pločniku pojavio motociklist koji ju je okrznuo na prednjoj lijevoj strani automobila te je odmah nakon toga udario u parkirani automobil ispred kbr. 16.

4.1. Nakon iznošenja obrane u neometano izlaganju optužena je odgovarala na pitanja pa je odgovorila da se ona konkretne prilike samo htjela preparkirati na način da joj vozilo bude okrenuto u drugom smjeru, odnosno da je do prometne nesreće došlo pred njenom kućom te da su joj sve ove radnje koje je poduzela bile potrebne da bi vozilo okrenula u suprotnom smjeru. Dalje je odgovorila da je prostor ispred njene kuće ravan i da se radi o širini možda jedne prometne trake, ne zna koliko je to točno u metrima. Vozačku dozvolu stekla je 2016. te je aktivno vozila do ove prometne nesreće koja se dogodila 2022.

4.2. Na upit punomoćnika oštećene Dine Vukušića da li je neposredno nakon što je izašla iz dvorišta svoje kuće mogla izvršiti radnju parkiranja bočno na desnoj strani gdje je zapravo i htjela parkirati optužena odgovara da je mogla, ali auto ne bi bio okrenut u željenom smjeru.

4.5. Na upit branitelja optužene da li je u trenutku izlaska iz dvorišta i skretanja ulijevo vidjela motociklistu optužena je odgovorila da nije, a na daljnji upit da li je u trenutku kada je skrenula u lijevo i izvršila radnju polukružnog okretanja i ponovnog uključivanja u ulici J. Runjanina, uočila motociklistu optužena je odgovorila da okretanjem unatrag i gledanjem u retrovizor nije uočila nikakvo vozilo. Na daljnji upit branitelja optužene da li je dobro provjerila da li može izvršiti radnju skretanja, optužena je odgovorila: "Jesam pogledom u zrcala".

4.6. Na upit zamjenice ODO je li izlaskom iz ulice LK vožnjom unatrag uključila pokazivače smjera ili neku drugu signalizaciju optužena je odgovorila da nije uključila nikakvu signalizaciju.

4.7. Na upit branitelja opt. je odgovorila da je prilikom poduzimanja radnje skretanja ulijevo uključila pokazivač smjera.

4.8. Optužena je na situacijskom planu predočila svoje kretanje, a koje je opisala u svojoj obrani pri čemu je pokazala i položaj vozila koje ju je ometalo da na drugi način parkira svoje vozilo na željeni položaj pred svojom obiteljskom kućom te dodaje da je konkretne prilike trebala čekati oca kako bi se odvezli dalje.

5. Iz iznesene obrane optuženice proizlazi da ona ne osporava da je dana 23. ožujka 2022., oko 15,30 sati, u [adresa], na raskrižju Ulice Josipa Runjanina i Ulice Ivice Račana, sudjelovala u prometnoj nesreći u kojoj je smretno stradao ŠK, u kojoj je optužena upravljavljala osobnim automobilom Toyota Cammy, registarskih oznaka [registarska oznaka], kao niti da je ona nakon što je prethodno skrenula na kolnik Ulice Ivice Račana kako bi se polukružno okrenula automobilom i nakon što se vozeći automobil unatrag vratila na kolnik Ulice Josipa Runjanina, započela automobilom skretati ulijevo na kolni prilaz kbr. 18. u Ulici Josipa Runjanina. U ovom postupku na temelju obrane optužene nije bilo sporno niti da je pokojni oštećeni ŠK upravljao motociklom Honda registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim se vozio kolnikom Ulice Josipa Runjanina u istom smjeru kao i optužena niti da je na lijevoj kolničkoj traci došlo do udara desne bočne strane motocikla ŠK u prednji lijevi bočni dio automobila optužene, uslijed čega je oštećeni ŠK pao s motocikla na kolnik zadobivši pored niza teških tjelesnih ozljeda i prijelom lubanje sa difuznim nagnječenjem mozga, uslijed čega je preminuo na mjestu događaja.

6. U ovom postupku sporna su bile činjenice da li je optužena prilikom svojih činjeničnim opsiom opisanih radnji koje je potvrdila i u svojoj obrani propustila voditi računa o položaju i smjeru kretanja oštećenika i posebice da li je isti već započeo motociklom pretjecati njezin osobni automobil u trenutku kada se optužena svojim automobilom polukružno okretala na raskrižju sa Ulicom Ivice Račana i da li je upravo zbog opisanog propusta prilikom skretanja ulijevo izazvala predmetni sudar jer se prethodno nije uvjerila da tu radnju može učiniti na siguran način.

7. Čitanjem izvješća o očevidu Policijske postaje Đakovo Osijek od 28. ožujka 2022. i pregledom fotodokumentacijom očevida sa situacijskim planom mjesta događaja i čitanjem zapisnika o očevidu Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku od 30. ožujka 2022. utvrđeno je da je izlazak zamjenice državnog odvjetnika na mjesto događaja izvršen povodom dojave BK, policijskog službenika dana 27. ožujka 2022 u 16,10h te da je očevid započet istog dana u 17,20 sati. Očevidom je utvrđeno da se prometna nesreća dogodila u mjestu [adresa], u [adresa] ispred kbr. 18, na ravnoj asfaltiranoj cesti s kolnikom u oba smjera širine 5,80 metara. Kolnik je zatečen suh i čist. Brzina je ograničena prometnim znakom na 50 km/h. U trenutku prometne nesreće bio je dan i sunčano vrijeme. U prometnoj nesreći sudjelovali su pokojni ŠK kao vozač motocikla registarske oznake [registarska oznaka]-OG za kojeg je utvrđena smrt na mjestu, i optužena KK (sada EK) kao vozač osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] koja nije zadobila ozljede. Za vrijeme očevida mjesto događaja je fotografirano te su izvršena potrebna mjerenja i izrađen situacijski plan prometne nesreće i fotodokumentacija očevida, a koja sadrži fotografije na kojima je vidljivo i vozilo optužene kao i tijeko pokojnog oštećenog i motocikl žute boje kojim je isti upravljao te vozilo marke BMW registarske oznake [registarska oznaka] u koje vozilo je pokojini oštećeni udario nakon sudara s optuženom, vidljiva su i oštećenja na svimvozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći te oštećena kaciga i obuća pokojnog oštećenika. Reprodukcijom snimke cd medija sa snimkom nadzorne kamere sa obiteljske kuće ŽK iz [adresa] te i fotografija nsmiki ekrana koje su sastavni dijelovi provedenih vještačenja vidljivo je polukružno okretanje optužene, zaustavljanje u [adresa] LK te vožnja unatrag na ulicu Josipa Runjanina i zaustavljanje na istoj te početak vožnje unaprijed te početak njenog skrenanja u 14:32:01 te u isto vrijeme motocikli i u slijedećem tenutku motocikli kod stražnjeg lijevog ugla osobnog automobila, no sam sudar nije vidljiv na snimci.

8. Čitanjem zapisnika sekcije Kliničko-bolničkog centra Osijek tijela pokojnog ŠK utvrđeno je da je ŠK umro nasilnom smrću uslijed prijeloma lubanje sa difuznim nagnječenjem mozga. Vanjskim pregledom su utvrđene ozljede: avulzija kože prednje strane gornje trećine desne potkoljenice sa otvorenim prijelomom desne goljenične kosti na visini 36 cm od stopala, rane razderotine desne natkoljenice, laceracije kože lijeve strane lica i prstiju desne šake, krvni podljevi lica i lijeve strane vrata, prsnog koša i lijeve nadlaktice, oguljotine kože glave, lijeve strane vrata, prsnog koša i lijeve ruke i obje noge te traumatska dislokacija nosnog septum. Unutrašnjim pregledom su utvrđeni krvni podljev mekog oglavka, krvarenje unutar tvrde moždane opne, krvarenje u meke moždane opne, krv u moždanim komorama, prijelom svoda i baze lubanje, difuzno nagnječenje mozga, traumatski edem mozga, prijelom III. i IV. lijevog rebra, nagnječenja pluća i laceracije donjeg režnja lijevog plućnog krila te nagnječenje gušterače.

8.1. Budući da je obdukcija tijela pokojnog oštećenog ŠK provedena stručno i objektivno, odnosno u skladu s pravilima struke, te imajući u vidu da nije bilo primjedbi na zaključke liječnika obducenta i da njegova utvrđenja nisu bila ni sporna, rezultati obdukcije su u cijelosti prihvaćeni.

8.2. Na temelju zapisnika o provedenoj sekciji Kliničkog bolničkog centra Osijek Vijeće je nedvojbeno utvrdilo da je pokojni ŠK u prometnoj nesreći zadobio teške tjelesne ozljede od kojih je preminuo na mjestu događaja.

9. Čitanjem uz suglasnost stranaka zapisnika o ispitivanju oštećene CK u Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku od 6. rujna 2022. utvrđeno je kako je ista iskazala da nema neposrednih saznanja o prometnoj nesreći u kojoj je smrtno stradao njezin sin ŠK. Navela je da su idućeg dana od dana prometne nesreće kod njih u kuću došli roditelji KK kako bi izrazili sućut te su se zadržali pola sata u razgovoru. Motor s kojim je stradao njen sin ŠK je pripadao njegovom kumu i motor se preko zime nalazio na njihovoj natkrivenoj terasi na čuvanju. ŠK nije imao svoj motor. Zaključno je molila je da ju se ne poziva na daljnja ispitivanja budući da nema neposredna saznanja o prometnoj nesreći i ne želi biti dodatno traumatizirana.

9.1. Čitanjem uz suglasnost stranaka zapisnika o ispitivanju oštećene CK na raspravi kod ovog suda od 18. lipnja 2024. utvrđeno je kako je ista iskazala da je ispitana u ODO Osijek 6. rujna 2022. kada je iskazala da nema saznanja o prometnoj nesreći u kojoj je smrtno stradao njen sin ŠK. Iskazala je kako joj se okr. KK nikada nije došla ispričati. Motor kojim je upravljao njen sin je pripadao je njegovom prijatelju. Nadalje je iskazala da je njen sin 2008. godine imao prometnu nesreću sa motorom i koliko zna od tada nije upravljao motorom, a ona nema saznanja o tome jer je živjela u [adresa]. Roditelji optužene su nakon par dana došli kod nje u kuću i izrazili sućut.

10. Čitanjem uz suglasnost stranaka zapisnika o ispitivanju svjedoka FK s rasprave kod ovog suda od 18. lipnja 2024. utvrđeno je kako je isti iskazao da je kritične zgode upravljao svojim motociklom koji je inače 1000 kubika, ušao je u ulicu Runjaninovu kada je ispred sebe vidio da mu se u susret kreće automobil, a iza njega je vidio motor. U jednom trenutku po njemu se to činilo u istom trenutku auto je započeo skretanje u lijevo, motor iza njega ga je počeo pretjecati, u jednom trenutku došlo je do udara motora u prednji lijevi kraj vozila, od siline udara motorista je bio odbačen na automobil koji je stajao sa lijeve strane kolnika odnosno s njegove desne strane, a vidio je da je motor ostao na mjestu udara. Prišao je da pomogne, međutim, vidio je da je vozač bio teško ozlijeđen jer je bio u lokvi krvi.

10.1. Nadalje je utvrđeno da je na poseban upit zamjenika ODO naveo je da ne može reći .zbog čega je vozačica .automobila započela radnju skretanja u lijevo, da li je tamo bilo neka cesta ili kolni prilaz, može samo pretpostaviti da je to bilo iz razloga da gospođa živi tamo. Naveo je da se ne može očitovati o prethodnom kretanju automobila i vozača motora a iz razloga što kada je skrenuo u Runjaninovu ulicu njih je uočio u položaju o kojem je iskazivao. Automobil je ispred njega na udaljenosti od oko 200 m, a ne može se sa sigurnošću očitovati na kojoj udaljenosti od automobila se kretao motor možda na udaljenosti od jednog vozila, ali u to nije siguran.

10.2. Na poseban upit opun. ošt. naveo je da se isto tako ne može očitovati da li se vozačica osobnog automobila zaustavila prije skretanja ili je radnju skretanja vršila iz vožnje. Isto tako, sa sigurnošću se ne može očitovati da li je radnju skretanja vozačica automobila poduzela u kontinuitetu, ali misli da je. Koliko se sjeća, do kontakta između osobnog automobila i motora došlo je na suprotnoj, odnosno njegovoj prometnoj traci možda čak bliže rubu kolnika, ali u to nije siguran. Ne može se očitovati o tome da li je na motoru odnosno na automobilu bio uključen pokazivač smjera.

10.3. Na poseban upit branitelja okr. naveo je da ne može se očitovati o brzini kojom su se kretali automobil i motor.

10.4. Na poseban upit vještaka odgovorio je da je na motociklu bilo upaljeno svijetlo. Nije čuo zvuk kočenja, niti je vidio poniranje motora prilikom kočenja, a motociklista je imao kacigu na glavi. Nakon što je uočio automobil i motocikl ispred sebe vrlo brzo otprilike nakon 3-4 sekunde vozačica automobila je započela radnju skretanja u lijevo. Kao što je rekao ne može se točno očitovati na kojoj udaljenosti se motocikl kretao iza osobnog automobila, međutim, motocikl je bio žute boje pa ga je uočio, a po njemu se kretao na maloj udaljenosti iza automobila, kao što je rekao na udaljenosti od dužine jednog vozila.

11. Sud je ocijenio da je svjedok FK u bitnome vjerodostojno iskazivao prema svom najbojem sjećanju, a s obzirom da se radilo o iznimno kratkom vremenu od svega nekoliko sekundi u kojem je on mogao uočavati događanja na kolniku ispred sebe nakon skrenuo na kolnik Runjaninove ulice kao i s obzirom da je pred sudom ispitan više od dvije godine nakon same prometne nesreće. S obzirom da iz spisa ne proizlazi da je navedeni svjedok poznavao sudionike predmetne prometne nesreće,očito je da se radi o neutralnom svjedoku koji nema interes od ovog kaznenog postupka, time da ni od strane stranaka nije ukazano da bi on imao bilo kakav motiv da neistinito iskazuju niti je na njegov iskaz bilo primjedbi. Iz navedenih razloga ocijenjeno je da je navedeni svjedok opisiva okolnosti koje je doista opazio predmetne zgode uz ogradu proteka vrmena kako je navedeno.

12. Sud je pročitao i nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještačenja provedenog po vještaku Darku Konjeviću dipl. ing. Koji je zaključno naveo kako je KK, upravljajući osobnim automobilom "Toyota Camry 2,5 HSD E-CVT Hybrid" reg. Oznake [registarska oznaka] nakon ulaza na Ulicu Ante Starčevića vožnjom unatrag promijenila smjer kretanja i počela radnju skretanja u lijevo u trenutku kada se iza njenog osobnog automobila nalazio motocikl "Honda CBR 954 RR Fire Blad" reg. oznake [registarska oznaka] sa kojim je upravljao ŠK. Prema evidentiranim tragovima u tijeku očevida, položaju zaustavljenog osobnog automobila "Toyota" nakon prolaska motocikla, sekundarnom naletu motocikla na osobni automobil BMW i video-zapisu bočno okrznuće između prednjeg lijevog blatobrana i lijevog ugla prednjeg branika osobnog automobila "Toyota" i sa prednjim desnim dijelom motocikla (bez vidljive deformacije prednjeg kotača motocikla) je ostvareno na lijevoj prometnoj traci promatrano u smjeru kretanja u kontaktnoj točki na 12,3 m od PTM i 1,5 m od lijevog ruba kolnika. U trenutku sudara je osobni automobil skretao u lijevo, a motocikl je pretjecao osobni automobil. Sekundarno, motocikl ostvaruje nalet na stražnji desni dio parkiranog osobnog automobila BMW, rotira i pada na desni bok, a osobni automobil se, bez tragova, odbacije prema naprijed do zaustavljanja sa komprimiranim tijelom vozača motocikla koji se odvaja i pada pored desnog dijela zaustavljenog osobnog automobila BMW. Nisu evidentirani tragovi prethodne putanje kretanja motocikla do sudara. Prema intenzitetu deformacija na osobnom automobilu BMW i motocikla, intenzitetu ozljeda kod vozača motocikla, odbačaju osobnog automobila BMW te položaju motocikla nakon PN brzina motocikla pri naletu na parkirani osobni automobil BMW se procjenjuje na 72 km/h (20 m/s), a prethodna na 74 km/h. Prometno – tehnički se može utvrditi da KK namjeru radnje skretanja osobnim automobilom u lijevo nije mogla jasno i pravodobno označiti pokazivačem smjera najmanje 3 – 5 sekundi jer je nakon ulaza na ulicu Ante Starčevića vožnjom unatrag, nakon zaustavljanja, odmah promijenila smjer kretanja pa počela sa skretanjem. Da je KK izvršila pravilnu prometno – tehničku provjeru i uočila položaj, smjer i brzinu kretanja motocikla, u trenutku početka skretanja mogla je, u tijeku skretanja, uočavanjem pretjecanja motocikla, prekidanjem radnje skretanja prije presjecišta sa putanjom kretanja motocikla spriječiti nastanak prometne nesreće. Da je ŠK kao vozač prosječne vještine upravljanja motociklom i kao vozač prosječnih psiho-fizičkih sposobnosti reagirao na neposrednu opasnost skretanja osobnog automobila u lijevo, kočenjem bi se zaustavio prije kontakta sa osobnim automobilom "Toyota", a posebno bez kontakta sa osobnim automobilom "BMW". Izostanak tragova kočenja prije primarnog, a posebno prije sekundarnog kontakta izuzetno je atipična pojava za motocikl bez ABS. Prema stanju u spisu nije moguće prometno – tehnički jednoznačno utvrditi tko je od sudionika prometne nesreće prije počeo sa radnjom u prometu.

12.1 Čitanjem zapisnika o ispitivanju vještaka Darko Konjević s rasprave kod ovog suda dana 18. lipnja 2024. utvrđeno je kako je isti iskazao da je u ovom postupku dao pisani nalaz i mišljenje 5. lipnja 2022. i da ostaje u cijelosti kod istog.

12.2. Na poseban upit zamjenika ODO da li nakon što je čuo iskaz svjedoka i dalje ostaje u cijelosti kod svoga nalaza i mišljenja sa zaključkom ili to nešto mijenja isti je iskazao da je u pisanom nalazu naveo da prema materijalnim tragovima i položaju vozila nije bilo moguće objektivno utvrditi gdje se nalazio motocikl u poprečnom presjeku ceste u trenutku početka radnje skretanja lijevo KK. Prema današnjem iskazu svjedoka motocikl se nalazio na desnoj prometnoj traci promatrano u smjeru svog kretanja i kretanja osobnog automobila, a prometna nesreća, odnosno direktni sudar je ostvaren na lijevoj prometnoj traci. To znači da je KK mogla uočiti svijetla motocikla na unutarnjem retrovizoru u trenutku kada je počela sa radnjom skretanja u lijevo. Prethodne radnje KK sa osobnim automobilom su evidentirane video zapisima koje je prezentirao u obliku izdvojenih fotografija. S tim u svezi iskazao je da se ne može očitovati tko je prvi započeo radnju da li motociklista radnju pretjecanja ili okr. radnju skretanja.

12.3. Na poseban upit opunomećenika oštećenika da li je optužena s obzirom na prethodno izvođenje radnji na kolniku, zaustavljanja pa vožnje unatrag mogla pravodobno naznačiti ostalim sudionicima u prometu namjeru skretanja u lijevo, a u vezi koje je došlo do kontakta sa motociklom vještak je odgovorio da je optužena prethodno izvršila radnju kretanja unatrag iz ulice Račana te se zaustavila na ulici A. Starčevića i vožnjom prema naprijed odmah izvršila pokretanje i skretanje u lijevo. Minimalno vrijeme označavanja namjere radnje u prometu je 3-5 sekundi. Optužena nije imala vremensku mogućnosti za pravovremeno označavanje namjere jer je odmah počela sa radnjom pokretanja naprijed.

12.4. Na poseban upit branitelja optužene da li se može očitovati kojom brzinom se optužena kretala nakon što je pokrenula vozila i nastavila vožnjom unaprijed, a prije skretanja odgovara radi se o vrlo maloj brzini jer je to bilo pokretanje iz zaustavljenog položaja i može biti od 5-10 km/h. Na poseban upit branitelja optužene da je u svom nalazu naveo da se motocikl u trenutku poduzimanja radnje skretanja u lijevo nalazio na udaljenosti od 30,9 m od vozila okr. pa s tim u svezi da li se može očitovati u slučaju da se je motociklista kretao dozvoljenom brzinom od 50 km/h da li bi se mogao pravodobno zaustaviti i izbjeći nalet na osobni automobil odgovara da je u zaključku pisanog nalaza na str. 22 naveo da je ŠK kao vozač prosječne vještine upravljanja motociklom i kao vozač prosječnih psiho fizičkih sposobnosti reagirao na neposrednu opasnost skretanja osobnog automobila u lijevo kočenjem bi se zaustavio prije kontakta sa osobnim automobilom okr., a posebno bez kontakta sa osobnim automobilom BMW koji je bio parkiran. Također je naveo da je izostanak traga kočenja motocikla atipičan s obzirom da je vrijeme skretanja osobnog automobila do sudara bilo duže od vremena reagiranja. S tim u svezi odgovor na pitanje branitelja da je ošt. kretao se brzinom od 50 km/h on se mogao pravovremeno zaustaviti prije naleta na osobni automobil. U spisu nema podataka da li je vozač motocikla poduzeo radnju kočenja. Na poseban upit branitelja s obzirom da je vještak izračunao brzinu motocikla od 74 km/h u trenutku kontakta sa osobnim automobilom te njegovog iskaza da je atipično izostanak traga kočenja što to znači po njemu vještak odgovara da bi vozač prosječne vještine na pojavu neposredne opasnosti intenzivno kočio sa tragovima na kolniku prije sudara, dakle vrijeme reagiranja kočenjem je 0,8 sekundi, a neposredna opasnost je trajala oko 1,5 sekundi, što ukazuje da je vozač motocikla imao i prostorne i vremenske mogućnosti za kočenje prije sudara.

12.5. Na poseban upit člana vijeća da li je prometna traka sa desne strane u odnosu sa smjer kretanja motocikla bila slobodna te da li je on mogao izbjeći udar u vozilo ispred sebe da je prešao na desnu prometnu traku odnosno vratio se u prometnu traku vještak odgovara na str. 16 dao je grafički prikaz položaja osobnog automobila i motocikla u trenutku sudara, a iz kojeg je razvidno da je osobni automobil u trenutku sudara još uvijek predstavljao zapreku na desnoj prometnoj traci za kretanje motocikla. Ujedno izrazito bi bilo atipično da je vozač motocikla u danim okolnostima pri kojima osobni automobil vrši skretanje ispred motocikla od desna prema lijevo vrši bilo kakvu radnju u desno jer je tipična i prirodna pojava da vozač izbjegava opasnost skretanjem od neposredne opasnosti što u ovom slučaju znači skretanjem u lijevo. Na upit člana vijeća kako je bilo odbačeno tijelo vozača motocikla nakon udara u osobni automobil, vještak odgovara nakon udara u prednji lijevi ugao osobnog automobila motocikl je nastavio sa kretanjem do udara u parkirani osobni automobil. Osobni automobil okr. nije srušio motociklistu na lijevi bok, dakle utjecaj udara u prednji lijevi ugao osobnog automobila je bio samo zadržavanje smjera kretanja i preusmjerenje prema zaustavljenom osobnom automobilu.

12.6. Na poseban upit zamjenika ODO da se po njegovom nalazu kontakt između osobnog automobila okr. i ošt. dogodio negdje na sredini lijeve kolničke trake a da je vrijeme skretanja okr. duže od vremena reagiranja vozača motocikla da li s tim u vezi može zaključiti iako u svom nalazu je rekao da ne može reći tko je prvi započeo radnju da li sada može se očitovati da je vozač motocikla prvi započeo radnju preticanja a i vezano za utvrđene brzine kretanja sudionika, vještak odgovara da i dalje ostaje kod svog zaključka da ne može odrediti tko je prvi započeo radnju u prometu, a posebno prema današnjem iskazu svjedoka koji je procijenio da je počimanje radnji u prometu bilo istovremeno.

12.7. Na poseban upit opunomoćenika oštećenika da je u svom nalazu procijenio da je vrijeme skretanja osobnog automobila do sudara 1,5 sekundi kao na str. 18 nalaza koliko je bilo potrebno vrijeme motociklu da se izmakne sa desne kolničke trake na lijevu kolničku traku do mjesta kontakta sa osobnim automobilom uzimajući u obzir brzinu motocikla vještak odgovara da treba razlikovati skretanje od izmicanja. Izmicanje je promjena smjera kretanja iz paralelnog u paralelni položaj za određenu širinu dok je skretanje kontinuiranja radnja koja nije identična bočnom izmicanju. Nema publiciranih podataka o potrebnom vremenu motociklu za zauzimanje otklona u lijevo u trenutku primarnog kontakta. Sva ta vremena su izuzetno kratka jer se radi o dijelovima sekunde pa je teško ili nemoguće jednoznačno utvrditi vrijeme skretanja motocikla od položaja na desnoj prometnoj traci do sudarnog položaja. Na što opunomoćenik oštećenika navodi kako vještak nije odgovorio na njegovo pitanje. On ga je tražio da mu odgovori koliko je oštećenom trebalo vremena da iz desne prometne trake prijeđe na lijevu prometnu traku i dođe do mjesta kontakta, a vještak je na str. 20 naveo da se motocikl u vrijeme početka sretanja osobnog automobila nalazio na 30,9 m od primarnog sudarnog položaja na desnoj prometnoj traci, na što vještak odgovara da na temelju stanja spisa ne može odrediti i očitovati se o vremenu koje je bilo potrebno motociklu da izvrši skretanje u lijevo do položaja u trenutku sudara. Naveo je da se ne može očitovati koliko je trajala radnja koju je poduzeo motociklista od trenutka kada je započeo radnju skretanja prelaska na lijevu prometnu traku i naleta na osobni automobil, a to ne može se očitovati iz razloga što nije poznato u kojem poprečnom presjeku se nalazio motocikl kada je vozač počeo sa radnjom skretanja u lijevo. Odnosno, kada kaže u kojem poprečnom presjeku se nalazio, misli na položaj motocikla u odnosu na desnu prometnu traku da li se nalazio motociklista na sredini prometne trake uz desni rub prometne trake ili pri središnjoj razdjelnoj traci ili čak da je već bio na lijevoj prometnoj traci.

12.8. Na poseban upit branitelja optužene na kojoj udaljenosti je vozač motocikla mogao uočiti optuženu ispred sebe s obzirom na činjenicu da je optužena poduzimala radnje prije, i to iz razloga što je optužena prije toga iz ulice J. Runjanina skrenula u Račanovu ulicu napravila manevar vožnje unatrag u ulicu J. Runjanina, da se vještak očituje na kojoj udaljenosti je tada vozač motocikla mogao uočiti nju na kolniku vještak odgovorio je da je na str. 11 nalaza utvrdio na video zapisu da je početak vožnje unatrag optužene bio u 54 sekunde. Zaustavljanje u ulici A. Starčevića je optužena napravila u 58 sekundi ili 4 sekunde trajanja vožnje unatrag. Za to vri jeme je motocikl prešao put od 80 m i mogao je uočiti kretanje optužene unatrag u Starčevićevu ulicu. Dakle mogao ju je uočiti na 80 m.

12.9. Na poseban upit suca kako je utvrdio brzinu kretanja motocikla u svim fazama događaja vještak odgovara da je brzinu motocikla bilo moguće utvrđivati samo od trenutka sudara pa do zaustavljanja. Brzina motocikla se utvrđuje prema intenzitetu nastalih oštećenja posebno na vozilu BMW te intenzitetu ozljeda koje su nastupile kod vozača motocikla. Drugih kriterija nije bilo. S tim u svezi, dakle, ima samo nesporno utvrđenu brzinu naletnu motocikliste, a koja je brzina kojom je udario u osobni automobil, a prilaznu brzinu motocikliste nema i ne može ju utvrditi jer nema tragova kočenja.

12.10. Na poseban upit suca, s obzirom na činjenicu da ne može izračunati niti utvrditi prilaznu brzinu motocikliste do udara u osobni automobil, a da nema tragova kočenja motocikliste, a vezano za činjenicu da vozač motocikl nije bio ni pod jednim opojnim sredstvom, što to znači u odnosu na kretanje motocikliste koji je u trenutku prometne nesreće bio u dobi od 31 godine, vještak navodi da izostanak traga kočenja može biti posljedica nedovoljne vještine upravljanja motociklom, nedovoljnog poznavanja konkretnog motocikla ili pokušaj vozača da kontroliranim kočenjem bez tragova održi motocikl u stabilnom stanju. Na poseban upit suca kako je utvrdio na kojoj udaljenosti se nalazio motociklista kada je okr. započela radnju skretanja u lijevo ako nema utvrđenu prilaznu brzinu motociklista mjestu kontakta vještak odgovara ako je vrijeme skretanja osobnog automobila bila 1,5 sekundi, a brzina motocikla je bila 72 km/h ili 20 m u jednoj sekundi to pomnoženo daje 30 m. Na poseban upit suca kako je utvrdio vrijeme skretanja od 1,5 sekundi da li se radi o njegovoj procjeni ili utvrđenoj brzini na temelju materijalnih tragova, vještak odgovara da je na str. 18 pisanog nalaza obrazložen način utvrđivanja vremena osobnog automobila do skretanja. Posebno je napomenuo da je prometna nesreća pri kojoj jedno vozilo skreće, a drugo vrši pretjecanje najčešća sporna prometna nesreća pa se iz velikog broja takvih prometnih nesreća utvrđuju prosječna vremena i brzine kretanja. Ovo skretanje od 1,5 sekunde je srednja vrijednost koja je publicirana a odstupanja mogu biti samo 10 % u odnosu na duže ili kraće vrijeme skretanje a inače je to nemjerljivo. Na poseban upit suca vezano za njegovo utvrđenje da je vozačica automobila pravovremenom provjerom mogla uočiti motociklistu koji se nalazio iza njenog vozila te je pravovremenom provjerom mogla izbjeći prometnu nesreću jer ga je mogla vidjeti iza svog vozila na udaljenosti od 30 m motocikl, a na inzistiranje suca da se očituje vezano za činjenicu da ustraje kod toga da ne može utvrditi tko je prvi započeo radnju da li okr. radnju skretanja ili ošt. radnju pretjecanja i dalje smatra da je okr. mogla izbjeći prometnu nesreću jer je vidjela iz sebe na udaljenosti od 30 m motocikl i da je prekinula namjeravanu radnju skretanja.

13. Primjedbe na iskaz vještaka stavio je opunomoćenik oštećenika navodeći da vještak nije, iako je mogao, utvrdio niti vrijeme dolaska motocikla u sudarni položaj s obzirom na ostale utvrđene brzine kretanja osobnog automobila i udaljenost motocikla od mjesta kontakta, te da je sukladno istom trebao i mogao utvrditi tko je započeo radnje skretanja odnosno pretjecanja prije. Vještak je na primjedbe opunomoćenika oštećene odgovorio kako ostaje u cijelosti kod nalaza i današnjeg iskaza.

14. Nakon opisanog ispitivanja vještaka na istoj rasravi opunomoćenik oštećenika predlažio je da sud odredi novo prometno vještačenje kojim će se utvrditi vrijeme dolaska motocikla u sudarni položaj, te time i tko je od sudionika prometne nesreće prvi započeo radnju u prometu odnosno radnju skretanja i radnju pretjecanja. Zamjenik ODO i obrana su odluku o novom vještačenju prepustili sudu.

14.1. Nakon toga predsjednica vijeća donijela je rješenje da će se provesti prometno vještačenje nastale prometne nesreće po vještaku Centru Ivan Vučetić u Zagrebu, te će se istom dostaviti spis, a kojim vještaćenjem je potrebno utvrditi dinamiku prometne nesreće, mogućnost izbjegavanja prometne nesreće a posebice tko je prvi započeo radnju u prometu. Ujedno je naložila strankama da po dobivenom nalazu u roku od 15 dana dostave primjedbe ukoliko iste imaju, a radi eventualnog pozivanja vještaka.

15. Dana 17. rujna 2024. sud je zaprimio nalaz i mišljenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" koji je pročitan na raspravi 14. travnja 2026. i u kojem je vještak Andrija Repušić dipl.ing. dao mišljenje kako je uzrok nastanka predmetne prometne nesreće skretanje vozačice vozilom „Toyota Camry” reg. oznake [registarska oznaka] ulijevo u smjeru sjevera, s južne trake glavne ceste preko isprekidane središnje crte kolnika na sjevernu traku, kojom se kretao motociklist vršeći radnju pretjecanja navedenog vozila. Dinamika prometne nesreće opisana je ispod naslova Il. Analiza prometne nesreće u Zapisniku o vještačenju. Brzina kretanja motocikla neposredno prije i u trenutku nastanka prometne nesreće iznosila je oko 108 km/h. Motociklist je mogao uočiti vozilo „Toyota Camry” u T raskrižju na mjestu događaja oko četiri sekunde prije kontakta s istim, kada je navedeno vozilo vožnjom unatrag došlo na južnu traku glavne ceste, odnosno kada se motociklist nalazio oko 100 m zapadno od navedenog raskrižja Optužena najvjerojatnije nije mogla uočiti motociklistu prije nego što je u raskrižju okrenula vozilo jer je ista počela skretati s glavne na sporednu cestu oko jedanaest sekundi prije kontakta, a kada je motociklist mogao biti udaljen oko 300 m od iste. Nakon što se vožnjom unatrag vratila na glavnu cestu optužena je imala reduciranu mogućnost uočavanja motocikliste u osvrtnom zrcalu jer se od početka okretanja vozila do kontakta s motociklistom ista kretala po zakrivljenim lukovima, a ne pravocrtno. Optužena je mogla izbjeći nastanak predmetne prometne nesreće da nije dolazila do raskrižja na mjestu događaja već da se zaustavila na sjevernoj traci glavne ceste (Ulica Josifa Runjanina) između kolnog ulaza kbr. 18 i navedenog raskrižja te kretanjem vozila unatrag, iz smjera zapada u smjeru sjevera, ušla na kolni ulaz kbr.18. Optužena bi izbjegla nastanak prometne nesreće i nakon što je u raskrižju okrenula svoje vozilo, da se zaustavila i propustila motocikl da ju pretekne po sjevernoj traci prije nego što je vozilom skrenula ulijevo, s južne na sjevernu traku glavne ceste. Motociklist je, pri brzini kretanja 108 km/h, kočenjem mogao izbjeći kontakt s vozilom optužene da je počeo kočiti kada je od vozila optužene bio udaljen više od 60 m. Motociklist je bio započeo pretjecanje i nalazio se na sjevernoj (lijevoj) traci u trenutku kada je optužena vozilom počela prelaziti preko isprekidane središnje crte kolnika na tu sjevernu (lijevu) traku.

16. S obzirom na različite naloge koji su dani vještacima Sud na raspravu održanu 14. travnja 2026. nije pozvao prethodno ispitanog vještaka u prisutnosti stranaka radi njihovog ventualnog usklađivanja s obzirom da je vještaku Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i Vještačenja "Ivan Vučetić" dan nalog da odgovori na pitanja na koja se prethodni vještak očitovao kako na ista ne može ogovoriti.

17. Na raspravi održanu 14. travnja 2026. ispitan je stalni sudski vještak za cestovni promet iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" Andrija Repušić koji je iskazao da je u ovom postupku dao pisani nalaz i mišljenje 12. rujna 2024. i da ostaje u cijelosti kod istog.

17.1. Na upit opunomoćenika oštećene vještak je odgovorio da je, kako je naveo u svom nalazu i mišljenju, motociklist prvi započeo radnju pretjecanja.

17.2. Na daljnji upit da li je radnja optužene bila uobičajena, odnosno njeno skretanje ulijevo da bi skrenula desno, vještak je odgovorio da je u pisanom nalazu naveo u točki 4. svoga mišljenja na koji način je optužena mogla izbjeći nastanak prometne nesreće. Drugi, po njenu sigurniji način izvođenja radnje polukružnog okretanja, bio bi da je optužena prošla T raskrižje, držeći se svoje desne trake kretanjem unaprijed, zatim da se zaustavila na desnoj traci i ukoliko nema prometa vozila ispred i iza nje, da je krenula unatrag preko njoj lijeve trake glavne ceste u sporednu cestu, zaustavila se, provjerila je li se pojavilo ijedno vozilo na glavnoj cesti, a ako nije, onda krenula unaprijed glavnom cestom u suprotnom smjeru i na taj način izvršila polukružno okretanje te provjerila ponovno u retrovizorima da li se pojavilo neko vozilo iza njenog vozila, dala lijevi pokazivač smjera i ukoliko se nije nikakvo vozilo pojavilo izvršila skretanje ulijevo ponovno preko njoj lijeve trake na kolni prilaz kuće. Razlog zašto je ovo sigurniji način izvođenja ove radnje je u tome što je sigurnije voziti unatrag sa glavne ceste na sporednu nego obrtnuto jer je u svakom slučaju bolja preglednost.

17.3. Na upit branitelja optuženice vještak je odgovorio da su radnje koje je optužena obavila tehnički i prometno ispravne, jer ona ne prelazi nigdje punu crtu , a na daljnji upit branitelja optuženice vještak je odgovorio da ostaje pri svom mišljenju danom u točki 3 nalaza i mišljenja.Vještak je dalje odgovorio da je motociklist mogao uočiti optuženu 4 sekunde prije kontakta s njenim vozilom na udaljenosti od 100 metara. Vještak se ne može očitovati na kojem je točno mjestu motociklist prelazio središnju crtu, no, nalazio se na lijevoj traci u trenutku kada je optužena počela prelaziti na lijevu traku. Točnu udaljenost motociklista od optužene u trenutku kada je ona počela prelaziti srednju crtu ne može izračunati, s obzirom da nema tragova kotača niti jednog vozila, na inzistiranje branitelja da proba približno reći o kojoj udaljenosti se radi isti je odgovorio da je bila manja od 100 metara, a na daljnji upit odgovorio je da je motociklist i pri brzini od 108 km/h mogao izbjeći prometnu nesreću da je počeo kočiti kada je od vozila optužene bio udaljen više od 60 metara, odnosno da je mogao kočenjem izbjeći prometnu nesreću. Na upit branitelja odgovorio je da je ograničenje brzine na mjestu promete nesreće 50 km/h. Na upit branitelja optužene da li bi do prometne nesreće došlo da je pok. oštećeni vozio dopuštenom brzinom, vještak je odgovorio da u ovim uvjetima ne bi.

17.4. Na upit punomoćnika oštećene vještak je odgovorio da se na snimci ne vidi da li je optužena dala pokazivač smjera pa ne može ni odgovoriti na to pitanje, a na daljnji upit da ukoliko ona nije to učinila da li bi njena radnja bila pravilna, vještak odgovara da ne bi bila pravilna, jer da bi obavijestila druge sudionike u prometu o namjeri skretanja s pravca dotadašnjeg kretanja mora dati pokazivač smjera.

17.5. Na upit punomoćnika oštećene da li bi u konkretnom slučaju došlo do prometne nesreće da optužena skretanjem ulijevo nije oduzela prednost prolaza motorkotaču vještak je odgovorio da u tom slučaju do ove prometne nesreće ne bi došlo. Na daljnji upit vještak je odgovorio da vozač prije skretanja u lijevo mora dati lijevi pokazivač smjera da bi obavijestio druge sudionike u prometu o svojoj namjeri, zatim ukoliko ima vozila koja se kreću iz suprotnog smjera po lijevoj traci, mora propustiti sva ta vozila i pogledom u osvrtna zrcala/retrovizore provjeriti da li ga neko vozilo pretječe po lijevoj traci. Kada se uvjeri da nijedno vozilo ne pretječe i da je lijeva traka preko koje skreće slobodna, odnosno da se po istoj ne kreću vozila iz suprotnog smjera, onda može početi radnju skretanja ulijevo.

17.6. Na upit branitelja optužene ukoliko su se motociklist i vozilo optužene kretali istom ulicom u istom smjeru, zašto je vještak naveo da je optužena oduzela prednost oštećenom, vještak odgovara da su se oni nalazili u istoj traci, no da je motociklist prvi započeo radnju pretjecanja te prešao u lijevu traku te da mu je tada ona oduzela prednost, odnosno ukoliko se oba sudionika kreću iz smjera zapada u smjeru istoka, a jedan od sudionika u jednom trenutku mijenja smjer kretanja koji više nije iz smjera zapada u smjeru istoka već iz smjera zapada u smjeru sjevera, a drugi sudionik zadržava smjer svog kretanja iz smjera zapada u smjeru istoka, onda po mišljenju vještaka taj sudionik koji mijenja smjer kretanja oduzima prednost sudioniku koji ne mijenja smjer kretanja.

17.7. Na daljnji upit branitelja optužene na temelju čega je vještak zaključio da je motociklist poduzeo radnju pretjecanja prije nego je opt. poduzela radnju skretanja u lijevo, vještak je odgovorio s obzirom da je prilikom sudara došlo do okrznuća te da je vozač motocikla vozio duplo većom brzinom od dopuštene na mjestu događaja, te da je morao pri toj brzini kretanja odlučiti hoće li kočiti ili neće, on je odlučio da neće kočiti nego će pretjeći vozilo, s obzirom da se sudar dogodio na lijevoj traci, a obzirom na geometriju sudara, činjenicu da je došlo do okrznuća i da smjer kretanja motocikla nije znatno promijenjen, odnosno nije odbijen van kolnika, i obzirom na brzinu kretanja optužene i radnje skretanja, nalazi da je motocikl poduzeo radnju pretjecanja prije nego što je optužena skrenula ulijevo.

17.8. Na daljnji upit branitelja optuženice da motociklist nije započeo radnju pretjecanja i da je ostao u svojoj traci, bi li došlo do prometne nesreće vještak je odgovorio da je po njegovom mišljenju jedini siguran način da motociklist izbjegne ovu prometnu nesreću bio da počne pravovremeno kočiti.

18. Na nalaz i mišljenje kao ni na iskaz vještaka Andrija Repušić nije bilo primjedbi.

19. Čitanjem uvjerenja iz kaznene evidencije od 21. siječnja 2026. utvrđeno je kako optužena nije kazneno osuđivana.

20. Vijeće je nalaze i mišljenja vještaka ocijenio stručnim i vjerodostojnim, budući da su vještaci u cijelosti odgovorili na svakom ponaosob postavljene im zadatke, nalaze i mišljenja su dali u skladu sa pravilima struke i dostignućima znanosti, kao i na temelju svog dugogodišnjeg profesionalnog iskustva, zbog čega je Sud nalaze i mišljenja vještaka prihvatio. Vijeće je posebice nalaz vještaka Andrije Repušića prihvatilo u cijelosti, a s obziroim da je isti dobio nalog da da nalaz i mišljenje koje se odnosilo na za Sud sporne činjenice u ovom postupku koje su bile nužne za donošenje odluke o kaznenoj odgovornosti optužene, a također na sam nalaz nije bilo primjedbi stranaka.

21. Člankom 43. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisano je kako vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu kao i da je prije započinjanja radnji iz stavka 1. vozač dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

22. Nakon provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i sve zajedno, utvrđeno je da je optuženica počinila kazneno djelo za koje se tereti predmetnom optužbom, odnosno da je inkriminirane zgode upravljajući osobnim automobilom u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život ljudi, odnosno prometnu nesreću u kojoj je oštećeni ŠK smrtno stradao na mjestu događaja.

23. Analizirajući prikupljene dokaze na temelju provedenog dokaznog postupka, za Vijeće nedvojbeno proizlazi utvrđenim da je optužena KK ostvarila sva bitna zakonska obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz članka 227. stavak 1. i 2. u svezi članka 227. stavak 6. KZ/11. Naime, provedenim prometno -tehničkim vještačenjem po Centru za ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" i vještaku Andriji Repušiću dipl.ing., koji nalaz i mišljenje je Vijeće u cijelosti prihvatilo i na koji nije bilo primjedbi stranaka, Vijeće je utvrdilo da je uzrok nastanka predmetne prometne nesreće skretanje optužene vozilom „Toyota Camry” reg. oznake [registarska oznaka] ulijevo u smjeru sjevera, s južne trake glavne ceste preko isprekidane središnje crte kolnika na sjevernu traku, kojom se kretao pokojni oštećeni kao motociklist vršeći radnju pretjecanja navedenog vozila odnosno utvrđena je sporna činjenica tko je prvi započeo radnju te je nedvojbeno utvrđeno da je sudar ostvaren na lijevoj prometnoj traci promatrano u smjeru kretanja optužene i oštećenog u trenutku skretanjem optužene u lijevo u traku na kojoj se već nalazio pokojni oštećeni ŠK u fazi pretjecanja osobnog automobila optužene.

24. Za Vijeće nije sporno da je oštećeni vozio brzinom većom od propisane dopuštene brzine, no njegova brzina sama po sebi nije uzrok ove prometne nesreće jer je u tijekom ovog postupka utvrđeno da do prometne nesreće, nevisno o brzini oštećenika konkretne prilike, ne bi došlo da optužena nije izvršila radnju skre tanja u traku na kojoj se isti već nalazio u fazi pretjecanja njenog vozila.

25. Vijeće je obranu optužene prihvatio u dijelu u kojem ona opisuje svoja postupanja konkretne prilike i sve radnje koje je poduzela kako bi izvršila radnju preparkiranja svog vozila kako bi isto bilo okrenuto u željenom smjeru. Vijeće s druge strane obranu optužene kako se "niotkud sa lijeve strane po pločniku pojavio motociklist" nije ocijenilo uvjerljivom niti istinitom, jer se ne radi o vrsti vozila koje bi se moglo pojaviti "niotkud" s obzirom na njegove karakteristike i činjenicu da su motocikli primarno bučni pogotovo kada voze velikom brzim. Vještačenjem je utvrđeno da je optužena imala mogućnost uočavanja motocikla koja je doduše bila reduciranu zbirom njenog prethodnog postupanja, a kako se radilo o motociklu koji je je i po iskazu svjedoka očevica imao upaljenja svjetla i bio žute boje (što je vidljivo i na fotodokumentaciji) pravilnom provjerom ista ga je morala moći uočiti, neovisno o vlastitoj fokusiranosti na veći broj radnji koje je ista izvodila neposredno prije same prometne nesreće,a mogla ga je vrlo vjerojatno i čuti, jer se radi o sporednoj ulici i manjem mjestu ([adresa]). Vijeće je cijeneći navedeno, obranu optužene u tom di jelu ocijenilo usmjerenom na umanjenje njene kako osobne , jer se radi o djelu s teškom posljedicom s kojom se zasigurno teško nositi, tako posebice i njene kaznenopravne odgovornosti za prometnu nesreću u kojoj je oštećeni preminuo.

26. Slijedom navedenog Vijeće je utvrdio da je optužena kao mlada osoba i, po svom vlastitom opisu svog ponašanja i postupanja u prometu konkretne prilike očigledno neiskusna vozačica, s obzirom da se radilo o doista neuobičajnom i kompliciranom postupanju za, u svojoj biti, jednostavnu radnju peparkiranja vozila koju je optužena htjela obaviti, očigledno (s obzirom da je do prometne nesreće doista i došlo) propustila da se kao vozač koji namjerava na cesti obaviti radnju skretanja ulijevo prije započinjanja radnje s dužnom pažnjom uvjeri da može to učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, a koju radnju u konkretnom slučaju u skladu sa zakonskim odredbama nije smjela započeti jer je time dovela u opasnost drugog sudionika u prometu, koji je uslijed njenog propusta da se zaustavi i propusti ga odnosno uslijed njenog oduzimanja prednosti preminuo na mjestu prometne nesreće, a što proizlazi i iz provedenog vještačenja kojim je utvrđeno kako bi optužena izbjegla nastanak prometne nesreće da se zaustavila i propustila motocikl da ju pretekne po sjevernoj traci prije nego što je vozilom skrenula ulijevo, s južne na sjevernu traku glavne ceste.

27. Iz svih iznesenih razloga nedvojbeno je utvrđeno da je optuženica dana 23. ožujka 2022., oko 15,30 sati, u [adresa], na raskrižju Ulice Josipa Runjanina i Ulice Ivice Račana, upravljajući osobnim automobilom Toyota Cammy, registarskih oznaka [registarska oznaka], nakon što je prethodno skrenula na kolnik Ulice Ivice Račana kako bi se polukružno okrenula automobilom i nakon što se vozeći automobil unatrag vratila na kolnik Ulice Josipa Runjanina, protivno odredbi članka 43. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, lakomisleno smatrajući da time ne dovodi u opasnost druge sudionike u prometu započela automobilom skretati ulijevo na kolni prilaz kbr. 18. u Ulici Josipa Runjanina, a da se prethodno nije uvjerila da to može učiniti na siguran način, ne vodeći pri tome računa o položaju i smjeru kretanja motocikla Honda, registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao ŠK vozeći kolnikom Ulice Josipa Runjanina u istom smjeru i u trenutku kada se optužena svojim automobilom polukružno okretala na raskrižju sa [adresa] LK [adresa] je motociklom započeo pretjecati njezin osobni automobil, pa je upravo zbog opisanog propusta prilikom skretanja ulijevo, na lijevoj kolničkoj traci došlo do udara desne bočne strane motocikla ŠK u prednji lijevi bočni dio automobila optužene, uslijed čega je oštećeni ŠK pao s motocikla na kolnik zadobivši pored niza teških tjelesnih ozljeda i prijelom lubanje sa difuznim nagnječenjem mozga, uslijed čega je preminuo na mjestu događaja.

27.1. Optuženica je, dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa, odnosno konkretno odredbe članka 43. stavak 1.i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, izazvala opasnost za život ljudi, uslijed čega je prouzročena smrt druge osobe, oštećenog ŠK.

28. Takva nepropisna vožnja optuženice kojom je izazvana prometna nesreća u kojoj je druga osoba smrtno stradala odgovara opisu kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1. i 2. u vezi stavka 6. KZ/11. U ponašanju optužene nije bilo razloga isključenja protupravnosti, ubrojivost optužene nije bila upitna, a na njenoj strani postoji i krivnja u obliku svjesnog nehaja, jer je optužena kao odrasla i duševno zdrava osoba a pri tome i mlađi vozač koja je prošla osposobljavanje za vožnju svega nekoliko godina prije ove prometne nesreće , bila svjesna da skretanjem bez prethodnog uvjeravanja da radnju skretanja može poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu odnosno bez provjere da li ju je netko već započeo obilaziti može ugroziti sigurnost prometa jer je znao da postoji mogućnost da ju je za vrijeme dok je ona obavlja sve svoje prethodne radnje netko već mogao započeti obilazi, bez potrebne provjere, lakomisleno smatrajući da ju nitko nije započeo pretjecati i da svojim skretanjem neće izazvati opasnost za druge odnosno da će moći sigurno skrenuti, što se nije dogodilo, jer je takvim postupanjem oduzela prednost oštećeniku koji ju je već započeo obilaziti čime je prouzročila prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom. Optuženica je, dakle, ostvarila sva subjektivna i objektivna obilježja navedenog kaznenog djela.

29. Prilikom odmjeravanja kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, vijeće je cijenilo optuženici kao olakotne okolnosti da je mlada osoba koja je u vrijeme prometne nesreće bila neiskusan vozač i da ju zasigurno teške posljedice ovog događanja osobno pogađaju, da je neosuđivana, da je u međuvremenu zasnovala obitelj, odnosno stupila u brak kao i svojevrsan doprinost oštećenika u vidu brzine vožnje kojom je upravljao motociklom konkretne prilike. Otegotnih okolnosti Vijeće joj nije našlo s obzirom da je iznimno teška posljedica ovog kaznenog djela već predstavlja kvalifikatornu okolnost istoga.

30. Imajući u vidu navedene okolnosti, kao i društvenu opasnost predmetnog kaznenog djela koja je izražena i u propisanoj kazni (kazna zatvora u trajanju od jedne do osam godina), optuženica je za predmetno kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1. i 2. u vezi stavka 6. KZ/11. na temelju članka 227. stavak 6. KZ/11. osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, time da joj je na temelju članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11 izrečena uvjetna osuda s rokom provjeravanja od 3 (tri) godine.

31. Imajući u vidu olakotne okolnosti na strani optužene kao i osobu konkretne optuženice kao počinitelja ovog kaznenog djela, okolnosti u kojima je došlo do prometne nesreće, a posebno uvažavajući da ranije nije osuđivana i da je doista mlada osoba, vijeće smatra da će se i ovakvom uvjetnom osudom postići specijalna prevencija i utjecati na optuženu u pravcu da shvati da joj je dana nova prilika da dokaža da je ovo kazneno djelo bio izolirani slučaj nepažljive vožnje kojoj inače nije sklona i samim time događaj koji se neće više ponoviti te da u prometu postupa sa punom pažnjom,. Optužena će dakle za vrijeme trajanja roka provjeravanja primjenom uvjetne osude u trajanju od 3 godine imati priliku opravdati ocjenu Vijeća da i bez izvršenja kazne zatvora neće ubuduće činiti kaznena djela, jer joj se u protivnom uvjetna osuda može opozvati i izrečena kazna zatvora na koju je osuđena ovom presudom izvršiti u cijelosti, a sve kako bi se u odgovarajućoj mjeri izrazio prijekor društva i ostvario utjecaj na optuženicu u pravcu da kao vozač vodi računa o sigurnosti sudionika u prometu i poštuje prometne propise, a ujedno i utjecaj na druge građane da se klone kršenja prometnih propisa.

31.1. Također, vijeće smatra da će ova kazna utjecati i na društvo u cjelini u pravcu postizanja svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja s obzirom da se ovdje radi o kaznenom djelu zbog kojeg je jedna mlada osoba izgubila život te da su kaznena djela u prometu sve češća i da nerijetko završavaju s teškim i osobito teškim tjelesnim ozljedama, kao i najtežom posljedicom za ljudski život, odnosno smrću sudionika u prometu kao što je ovdje slučaj, a što dovoljno govori o velikoj društvenoj opasnosti ovakvih kaznenih djela, pa vijeće smatra da se u ovakvim postupcima mora utjecati na počinitelje i na sve druge da ne čine ovakva kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja ovakvih i drugih kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

31.2. Navedena je uvjetna osuda po ocjeni vijeća primjerena osobi optužene i težini i okolnostima počinjenog kaznenog djela i za očekivati da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11.

32. Iako je optužena optužena proglašena krivom, s obzirom na njena niska primanja i visoke troškove tijekom ovog postupka Vijeće ju je na temelju članka 148. stavak 1. u vezi članka 148. stavka 6. ZKP osolobodilo naknade troškova postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP.

33. Vijeće je nadalje optuženoj, s obzirom da je proglašena krivom naložilo na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 2. točke 8. ZKP da podmiri troškove nužnih izdataka oštećenice i trošak nagrade i nužnih izdataka opunomoćenika oštećenice, a koji će troškovi na temelju članka 148. stavak 4. ZKP biti određeni posebnim rješenjem.

34. Slijedom navedenog, presuđeno je kao u izreci.

Osijek, 17. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Ivana Hruška Premužak

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku, na broj KO-DO-484/2022

2. Optužena EK (ranije KK)

3. Branitelj opt. Zdravko Dumančić, odvjetnik u Osijeku

4. Punomoćnik oštećenika Dino Vukušić, odvjetniku u Osijeku