Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Kaštel Sućurcu

Kaštel Sućurac, Braće Radić 1

Pp-14855/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, na prijedlog sudskog savjetnika Roberta Olujića, uz sudjelovanje zapisničarke Antonije Radunić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice MD, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine, br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Kaštela, klasa: 211-07/25-5/16951, ur. broj: 511-12-28- 25-1 od 6. listopada 2025., nakon javne glavne rasprave održane 17. travnja 2026. u prisutnosti okrivljenice, istoga dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

okrivljenica MD, rođena **.**.1970., OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju kuharica, zaposlena, mjesečna primanja oko 1.100,00 eura, udovica, majka jednog djeteta, nekažnjavana,

k r i v a  j e

što je 2. srpnja 2025. u 20,10 sati u obiteljskoj kući u [adresa], počinila psihičko nasilje u obitelji prema svojoj sestri JD tako što je došla u dio kuće u kojoj stanuje njezina sestra, gdje ju je zatekla zajedno sa suprugom M i nevjestom ND te je gurnula televizor, u dvorištu bacila ljestve i daske i u njezinoj prisutnosti vikala na njezinog supruga i nevjestu: „vojničko đubre, životinjo, gade, snimaj kučko snimaj, pičku svoje matere snimaj šta je ubila dicu” te svima njima: „prokleto vam sve bilo, do ludila me dovodite, sve će vam se to preko dice vratit...”, što je kod njezine sestre JD izazvalo uznemirenost,

dakle, počinila psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo uznemirenost,

čime je počinila prekršaj iz članka 10. točke 3. kažnjiv po članku 22. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

za koji joj se na temelju te odredbe zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 600,00 (šesto) EURA,

koju je dužna platiti u roku od 1 mjeseca, a ako u ostavljenom roku plati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da ju je u cijelosti platila.

Nalaže se okrivljenici na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od 80,00 (osamdeset) eura u roku od 1 mjeseca.

Obrazloženje

1. Optužnim aktom okrivljenicu se tereti za prekršaj iz izreke ove presude.

2. Ona je navela da se ne smatra krivom za prekršaj, ove riječi koje se navode u optužnom prijedlogu nije rekla jer to nije njezin rječnik. Kod sestre, koja inače živi u istoj kući, koja je podijeljena na tri dijela (u sredini je ona, lijevo je njena sestra J i brat N, a desno je njena sestra JD), otišla je prigovoriti zato što je primijetila da u njenom dijelu kuće na katu nema struje, a isto tako da su blokirana vrata koja vode do wc-a. Naime, vrata su se mogla otključati, ali se nisu mogla otvoriti, a inače se otvaraju put unutra, pa joj nije bilo jasno što se tu dogodilo. Kada je došla do sestre, sjeća se da je vikala jer ju je sve to uznemirilo, a Majin muž počeo ju je snimati mobitelom. Oni su na sve to ostali mrtvi – hladni, ne može se sjetiti što je govorila, smatra da nije rekla ove riječi jer to nije njezin rječnik. Na pitanje branitelja je li bacila ljestve na dvorištu, odgovorila je da je ljestve uzela jer su to ljestve od njihova oca.

3. JD navela je kako se sjeća ovoga događaja, ona i suprug sjedili su u kuhinji kada je upala njena sestra MD i počela vikati da su joj isključili struju te da su joj blokirali vrata do wc-a. Napominje da su ta vrata zatvorena još dok im je pok. mama bila živa, struju joj nisu isključili ona i njezin suprug, nego brat, koji je isključio osigurače, zato što njih tu nema. Ona je tada kada je upala u kuhinju gurnula televizor te je na dvorištu bacala ljestve i daske. Na pitanje što je MD vikala tada kada je došla, svjedokinja je navela da je najviše vikala na njezinog muža da je vojničko đubre, gad itd. Kada je navečer šetala psa svoje kćeri, naišla je MD sa svojim psom, kojega je huškala na nju govoreći mu: „drži je K. Na pitanje branitelja okrivljenice kako se osjećala zbog ovog događaja, svjedokinja je odgovorila da se osjećala loše jer joj sestra radi razne smicalice za koje misli da ih ona neće vidjeti, a vidi ih. Zbog svega toga od rujna prošle godine odlazi i kod psihijatra, o čemu je predala nalaze. Na daljnje pitanje branitelja okrivljenice kako su oni reagirali u toj situaciji, svjedokinja je odgovorila da je njezina nevjesta ND to snimala.

4. ND navela se da se nalazila u kući kada je u jednom trenutku čula vrištanje, otvorila je vrata gdje se to događalo i počela snimati mobitelom, MD ju je vidjela te je rekla: „snimaj ti snimaj”, tako da je snimila kako se taj put ponašala. Nakon što je izišla u dvorište bacala je ljestve za koje je rekla da ih je kupio njezin otac, a bacala je i daske po dvorištu.

5. Na glavnoj raspravi pregledane su tri snimke s mobitela ND iz kojih se čuje, između ostaloga, kako okrivljenica viče riječi navedene u izreci ove presude. Također, čuje se bacanje ljestava i dasaka na pod, no isto tako se vidi kako ih okrivljenica podiže natrag gdje su stajale i odnosi ljestve sa sobom. Vidljivo je kako je sestra okrivljenice bila prisutna ovom događaju.

6. Tijek događaja u bitnom je vidljiv sa snimke, tako da obrana okrivljenice nije prihvatljiva u dijelu u kojem poriče da je izgovorila riječi navedene u optužnom prijedlogu. Većina uvreda i psovki okrivljenica je uputila suprugu i nevjesti svoje sestre u njezinoj prisutnosti, ali im je i kolektivno govorila da će im se sve vratiti preko djece, prokleto im sve bilo i sl. Njezino je ponašanje, vidljivo na snimci, na trenutke bilo agresivno i neprimjereno, uz uočljiv nedostatak samokontrole, tako da je premašilo prihvatljivu granicu ponašanja prilikom rasprave s članovima obitelji između kojih postoji spor oko imovine, koji nije predmet ovoga postupka.

7. Protivno tvrdnji branitelja okrivljenika, snimke nisu nezakonit dokaz ni po jednoj osnovi iz članka 90. stavka 2. Prekršajnoga zakona jer sestra okrivljenice i njezini članovi obitelji u svojem domu mogu činiti što hoće, pa i snimati okrivljenicu koja je tamo agresivno upala i počela vikati i vrijeđati te gurati namještaj odnosno bacati stvari po dvorištu. Okrivljenica je navela da je došla u dio kuće u kojem stanuje njezina sestra, koji je prema tome njezin dom, neovisno o eventualno nerazriješenim imovinskopravnim odnosima. Uostalom, okrivljenici je bilo poznato da ju se snima, što se vidi sa snimke.

8. Činjenični opis usklađen je sa stvarnim činjeničnim stanjem utvrđenim pregledom snimke, tako da je ispravljeno koje je riječi okrivljenica vikala sestri, a koje članovima njezine obitelji u njezinoj prisutnosti. Prema mišljenju suda, tako grubo vrijeđanje članova obitelji njezine sestre kod nje je moglo izazvati uznemirenost, a o tome je ona i iskazivala pred sudom navodeći da se loše osjećala. Bez obzira na riječ kojom je opisala kako se osjećala, agresivnost okrivljenice uz guranje namještaja, nekontrolirano vikanje i vrijeđanje njezina supruga i nevjeste kočijaškim rječnikom, kako je prikazano na snimci, neprijeporno je kod njezine sestre prouzročilo uznemirenost. O tome u prilog ide i to što se obratila psihijatru, između ostaloga, zbog sestrina ponašanja. To što je gđa ND ostala mirna za vrijeme ispada okrivljenice nipošto ne znači da nju taj događaj nije uznemirio, kako nastoji prikazati branitelj okrivljenice. Isto tako, nije riječ ni o kakvoj režiji događaja jer je okrivljenica bila svjesna da ju se snima i svejedno se nije mogla obuzdati. Takvo je ponašanje potpuno neprimjereno i ispunjava obilježja psihičkog nasilja koje je kod žrtve prouzročilo uznemirenost. To što se gđa ND nije obratila psihijatru neposredno nakon ovoga događaja i u vezi s njim, također nije podobno otkloniti zaključak da je ponašanje okrivljenice kod nje izazvalo uznemirenost. Ovakvim opisom događaja očuvan je objektivni identitet optužbe jer su bitna obilježja prekršaja ostala ista (psihičko nasilje prema sestri), a kriminalna količina nije bitno povećana time što je dodano da je okrivljenica gurnula televizor i precizirano što je komu govorila jer o tim utvrđenjima ne ovisi primjena kakve odredbe materijalnog prava (usp. III Kr-82/2024 od 18. lipnja 2024., odlomak 13. i I Kž 1255/2004 od 16. veljače 2006., treća stranica). Neovisno je li njezina optužba da su joj sestra i njezina obitelj isključili struju i blokirali vrata, okrivljenica se nije imala pravo ponašati tako kako se ponašala na snimci ovoga događaja. Zato je odbijen dokazni prijedlog za ispitivanjem KD kao svjedokinje, a prekršaj je pouzdano utvrđen pregledom snimke događaja, tako da je ispitivanje ove svjedokinje postalo nepotrebno (članak 421. stavak 1. točke 2. i 4. Zakona o kaznenom postupku).

9. Za prekršaj je propisana novčana kazna od 300 do 6630 eura ili zatvor do 90 dana, pa kako okrivljenica nije kažnjavana za prekršaje, izrečena joj je novčana kazna kao blaža vrsta kazne, i to u iznosu nešto većem od najmanje propisanoga, kojim se mogu postići svrhe propisane u članku 32. Prekršajnoga zakona, s obzirom na visinu njezinih mjesečnih primanja. U obzir treba uzeti i njezinu nekritičnost prema vlastitom ponašanju, kao i rastuću potrebu suzbijanja nasilja u obitelji zaoštravanjem kaznene politike te pozitivne obveze države u zaštiti žrtava nasilja u obitelji, koje proizlaze iz čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni dio, br. 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99 - ispravak, 14/02, 1/06, 13/17), a sastoje u osiguravanju da izrečene kazne budu učinkovite i razmjerne. Predložena zaštitna mjera nije izrečena jer intenzitet počinjenog nasilja i prethodna neosuđivanost okrivljenice ne opravdavaju njezinu primjenu, tako da će se već izricanjem novčane kazne moći otkloniti opasnost ponavljanja prekršaja.

10. Trošak postupka odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka. Raspon iznosi od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13), a primjereno je odmjeriti ga u iznosu od 80 € s obzirom na to da je u postupku bilo potrebno ispitati dvije svjedokinje, što povećava njegovu složenost, okrivljenica nije pridonijela trajanju postupka, a njezino je imovno stanje srednje.

U Kaštelima 17. travnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Antonija Radunić, v. r.

Mario Bakota, v. r.

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- okrivljenici

- branitelju

- ovlaštenom tužitelju

- JD (po pravomoćnosti)