REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-667/2018-58

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Saši Bušić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice RĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Saši Pavličić Bekić, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Grad Zagreb, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, zastupan po punomoćniku Daši Vrziću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 12. veljače 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika stranaka, 17. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

1. Nalaže se tuženiku Grad Zagreb, iz Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, platiti tužiteljici RĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete iznos od 17.900,00 eur zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počam od dana završetka liječenja 27.11.2018. godine pa do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, na račun punomoćnika tužitelja odvjetnika Saše Pavličić Bekić iz Zagreba, Bednjanska 8, OIB: [osobni identifikacijski broj] br. HR262484008-1100261860, koji se vodi kod Raiffeisenbank Austria d.d.., a sve to u roku 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku Grad Zagreb, iz Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, platiti tužiteljici RĐ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege iznos od 3.600,00 eur zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počam od dana 17. travnja 2026. godine pa isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, na račun punomoćnika tužitelja odvjetnika Saše Pavličić Bekić iz Zagreba, Bednjanska 8, OIB: [osobni identifikacijski broj] br. HR262484008- 1100261860, koji se vodi kod Raiffeisenbank Austria d.d.., a sve to u roku 15 dana.

3. Nalaže se tuženiku Grad Zagreb iz Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, platiti tužiteljici ŽĐ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 9.944,62 eur zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počam od dana 17. travnja 2026. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, na račun punomoćnika tužitelja odvjetnika Saše Pavličić Bekić iz Zagreba, Bednjanska 8, OIB: [osobni identifikacijski broj] br. HR262484008-1100261860, koji se vodi kod Raiffeisenbank Austria d.d.., a sve to u roku 15 dana.

4. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva 763,80 eura te zatraženim zakonskim zateznim kamatama na materijalnu štetu od dana 27. studenog 2018. godine do 16. travnja 2026. godine.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 03.03.2015. godine u Zagrebu u Savskom Gaju, na aveniji Dubrovnik u neposrednoj blizini autobusnog stajališta u pothodniku se dogodio štetni događaj u kojem je tužiteljica zadobila ozljedu više komadni prijelom proksimalne trećine desne nadlaktične kosti s pomakom i angulacijom ulomaka. Predmetna nezgoda se dogodila da se tužiteljica kretala sa svojim suprugom prema pothodniku jer je htjela prijeći na drugu stranu ceste ispod avenije Dubrovnik da bi došli u naselje, dolaskom do 19. stepenice na istoj je zagazila i pala. Čim je tužiteljica zagazila na predmetnu stepenicu komadić iste se odlomio, tužiteljica je izgubila ravnotežu i pala cijelom težinom na desnu stranu prilikom čega je zadobila ozljede koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji, tužiteljica radi zadobivenih ozljeda potražuje od tuženika naknadu materijalne i nematerijalne štete u preciziranom tužbenom zahtjevu od 03.02.2023. uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu i to kako osnovu tako i visini tužbenog zahtjeva. Tuženik osporava štetni događaj, obzirom da o istome nema nikakvih saznanja, a iz razloga jer nije priložen zapisnik o policijskom očevidu niti potvrda o intervenciji hitne pomoći. Tuženik osporava i odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja, ističe prigovor isključive krivnje tužiteljice za nastanak predmetnog štetnog događaja, jer ista očito nije primijenila dužnu pažnju prilikom kretanja. Tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, s obzirom da osporava tvrdnje tužiteljice da je navedena površina, javna površina, a koju bi bio dužan održavati Grad Zagreb. Tuženik predlaže da sud nakon provedenog postupka odbije tužiteljicu u cijelosti s tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnog troška.

3. Na glavnoj raspravi održanoj 07.02.2023. sud je dozvolio miješanje Croatia osiguranja d.d. na strani tuženika. Umješač u odgovoru na tužbu u cijelosti se pridružuje navodima i prigovorima tuženika iznijetim u odgovoru na tužbu. Umješač je odustao tijekom spora od miješanja jer je ispunjen limit osiguranja.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u povijest bolesti tužiteljice, fotografije mjesta nezgode, iskaz tužiteljice, svjedoka KĐ, nalaz i mišljenje medicinskog vještaka ĆĐ, iskaz vještaka na ročištu, fotografije lica mjesta, zapisnici i priležeći podnesci.

5. Među strankama je sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, odgovornost tužiteljice za dobivene ozljede, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva. Sud je dozvolio preinaku tužbenog zahtjeva od 6. studenog 2025. godine, a prema čl. 190. ZPP-a jer je od vrijeme donošenja kriterija Vrhovnog suda RH pa do danas došlo do znatne inflacije i gubitka vrijednosti novca te navedeni postavljeni tužbeni zahtjev prije ovog ne bi predstavljali pravičnu naknadu s obzirom na činjenicu gubitka vrijednosti novca. Na povišeni iznos tužbenog zahtjeva ne nastupa zastara potraživanja jer se nije mijenjao osnov tužbe i tužbenog zahtjeva nego samo visina, a radi navedenih razloga.

6. Neosnovano tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer prema čl. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da su komunalne djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta te se pod održavanjem nerazvrstanih cesta podrazumijeva održavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa. Prema odredbi čl. 4. navedenog Zakona određeno je da komunalne djelatnosti mogu obavljati trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave, javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, vlastiti pogon koji osniva jedinica lokalne samouprave, pravna i fizička osoba temeljem ugovora o koncesiji te pravna osoba temeljem ugovora o povjeravanju komunalnih poslova iz čega proizlazi da je tuženik kao jedinica lokalne samouprave dužan osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti. Činjenica da su tuženik i netko treći ugovorili isključivu odgovornost za štete koje bi mogle nastati drugim osobama u svezi s obavljanjem radova, a koji su predmet ugovora, ne oslobađa odgovornosti tuženika, a prema čl. 43. ZOO-a. Prema odredbi čl. 1084. ZOO-a osobe koje obavljanju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.

7. Iz iskaza svjedoka KĐ proizlazi da se štetni događaj dogodio 03.03.2015. u Savskom Gaju na aveniji Dubrovnik u blizini autobusnog stajališta, gdje su on i supruga htjeli proći kroz pothodnik da bi došli na Savski Gaj, te prilikom hodanja niz stepenice na trećoj stepenici odozgo pred kraj tužiteljica je pala na desnu ruku. Proizlazi da nije mogao vidjeti zbog čega je tužiteljica pala ali kasnije kada je pala vidio je da je navedena stepenica otkrhnuta. U trenutku hodanja po stepenicama bio je pored nje, ona mu je bila s desne strane. Vrijeme je bilo tmurno i stepenice nisu bile vlažne jer se nalaze pod krovom.

8. Iz iskaza tužiteljice RĐ proizlazi da se ne sjeća da li su bile vlažne stepenice, zna da je sporo hodala niz stepenice nije se žurila. Kada je došla do donje treće stepenice, naglo joj je noga otišla s tim komadom i tada je pala na desnu ruku i nakon toga je suprug pozvao taksi i otišla je na pregled u Draškovićevu gdje je i operirana. Torbu je nosila na ramenu, na nogama je imala tenisice, zna da se odlomio dio od stepenice. Navodi da mora da su već ranije bile oštećene stepenice, a vidjela se i krhotina. Navodi da su stepenice dosta široke. Prije tog pada nije nikada imala ozljedu lijeve ruke.

9. Na očevidu održanom 08.05.2023. sud je konstatirao da je mjesto štetnog događaja izmijenjeno.

10. Iskazom tužiteljice i navedenog svjedoka sud je utvrdio da se dana 3. ožujka 2015. godine u Zagrebu u Savskom gaju u neposrednoj blizini autobusnog stajališta u pothodniku dogodio štetni događaj na način da je tužiteljica sa svojim suprugom sišla u pothodnik i kada je zagazila na stepenicu, komadić stepenice se je odlomio. Tužiteljica je izgubila ravnotežu i pala cijelom težinom na desnu stranu prilikom čega je zadobila ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji. Uvidom u medicinsku dokumentaciju sud je utvrdio da je istog dana otišla u KBC Sestre Milosrdnice, a radi ozljeda. Uvidom u fotografije list 42 spisa vidljivo je daje stepenica na kojoj je pala tužiteljica razlomljena. Budući daje tužiteljica rođena 1948. godine i da se radi o starijoj osobi , životno je i logično da prilikom hodanja po stepenicama tužiteljica nije mogla znati a i primijetiti da je navedena stepenica razlomljena i opasna po život osobama koje silaze po navedenim stepenicama. Da se je tužiteljica držala za rukohvat prema mišljenju medicinskog vještaka , mehanizam ozljeđivanja mogao je biti drugačiji odnosno mogla je zadobiti neku drugu ozljedu jer kod držanja za rukohvat može doći do rotacijskih sila koje također dovode do prijeloma. Prema provedenim dokazima sud zaključuje da tužiteljica nije odgovorna ili suodgovorna za štetni događaj jer je upotrijebila dovoljnu pažnju starije osobe prilikom hodanja po stepenicama i da se je držala za rukohvat slično bi se ozlijedila , jer držanjem za rukohvat ne bi spriječilo njezin pad na stepenici. Tuženik je odgovoran jer nije održavao i obavljao djelatnost popravljanja stepenica ,te nije predmetni pothodnik održavao sukladno zakonskim odredbama, nije postupao pažnjom dobrog gospodarstvenika i time ugrozio tužiteljicu koja se ozlijedila na navedeni način. Dokaz da se je tužiteljica ozlijedila su fotografije s lica mjesta , povijest bolesti tužiteljice te nalaz i mišljenje medicinskog vještaka koji je potvrdio da prilikom pada tužiteljica je mogla zadobiti ozljede u predmetnom štetnom događaju.

11. Prema nalazu i mišljenju medicinskog vještaka ĆĐ, tužiteljica je u štetnom događaju zadobila višekomadni prijelom gornjeg dijela desne nadlaktične kosti. Vještak navodi da je liječenje završeno, odnosno stanje se stabiliziralo nakon kontrola fizijatra 27.11.2018. trajanje i intenzitet bolova jakog intenziteta trajnog karaktera bili su sumarno 15 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 30 dana, bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 180 dana, povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Tzv. primarni strah bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od kumulativno 12 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 24 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 60 dana. U navedenom štetnom događaju tužiteljica je zadobila višekomadni prijelom gornjeg dijela desne nadlaktične kosti, koji je doveo do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 25%. Ožiljak u području desne nadlaktice i uz deformitet nadlaktice predstavlja naruženje srednjeg stupnja koje je vidljivo kada tužiteljica ne nosi gornji dio odjeće. Tuđa pomoć i njega tužiteljici je bila potrebna u trajanju sumarno 60 dana po 3 sata dnevno, zatim 180 dana po 2 sata dnevno, te još 180 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

12. Na ročištu održanom dana 06.04.2023. vještak ĆĐ iskazuje da nakon uvida u podnesak tuženika nema podataka u medicinskoj dokumentaciji da je tužiteljica prije predmetnog štetnog događaja imala ozljedu desne ruke, ozljedu u području desnog ramena, pri kliničkom pregledu tužitelja je iskazala kako prije predmetnog štetnog događaja nije imala ozljede u području desnog ramena. Vještak iskazuje da je procjena smanjenja životne aktivnosti dana temeljem uvida u postojeću medicinsku dokumentaciju koja se nalazi u spisu te kliničkog pregleda od strane vještaka. Pokretljivost ramenog zgloba kod tužiteljice je utvrđena prema podacima iz nalaza fizijatra od 13.02.2018., 03.05.2018., te 07.06.2018. bila je pokretljivost u većem opsegu nego što je izmjerena kod vještaka na kliničkom pregledu, te se mora uzeti u obzir da su mjerenja vršena neposredno nakon i tijekom provođenja izrazito intenzivne fizikalne terapije uz još nezavršeno liječenje tužiteljice. Tužiteljica je iskazala 03.03.2015. te je vidljivo da je uslijed neadekvatne sanacije prijeloma tužiteljica reoperirana i da se kod tužiteljice razvio lažni zglob uslijed neadekvatnog zaraštanja prijeloma te je tužiteljica provodila dugotrajnu fizikalnu terapiju i to su sve faktori koji su utjecali na procjenu trajanja intenziteta bolova kao i trajanja intenziteta straha. Kod bolova dominanto su procijenjeni bolovi slabijeg intenziteta, a kod straha je procijenjeno dominantno strah manjeg intenziteta. Na konačnu procjenu tuđe pomoći i njege je utjecalo što se tužiteljica liječila radi zadobivenog prijeloma i liječenje je bilo izrazito produženo, nosila je imobilizaciju, tužiteljica je dešnjakinja te su to sve faktori koji su utjecali na konačnu procjenu tuđe pomoći. Vještak je uzeo u obzir životnu dob tužiteljice te je izvršeno korporativno mjerenje pokretljivosti oba ramena zgloba i na taj način je kompenziran utjecaj degenerativnih promjena kod tužiteljice. Vještak iskazuje da nije imao na uvid kompletan zdravstveni karton tužiteljice.

13. Sud je odbio tuženika s prijedlogom za novo medicinsko vještačenje jer je vještak pregledom tužiteljice uvidom u povijest bolesti tužiteljice te tvrdnjom da je padom na stepenicama tužiteljica mogla zadobiti navedene ozljede prihvatio nalaz i mišljenje medicinskog vještaka. Sud je dao vjeru vještaku da je svoje vještačenje iznio savjesno u skladu s pravilima znanosti i vještine na postavljena pitanja odgovorio i objasnio nalaz i mišljenje prema čl. 258. i 259. ZPP-a.

14. Vrhovni sud RH na sjednici građanskog odjela održane 15.06.2020., zauzeo je pravno shvaćanje kojim je izmijenio orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50 % te se primjenjuju na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete a što je sud uzeo u obzir prilikom odlučivanja o visini tužbenog zahtjeva. Od vremena donošenja kriterija Vrhovnog suda RH došlo je d znatne inflacije i gubitka vrijednosti novca te u vrijeme određeni iznosi danas ne predstavljaju pravičnu naknadu s obzirom na činjenicu gubitka vrijednosti novca te je ovu činjenicu sud uzeo u obzir prilikom odlučivanja o visini tužbenog zahtjeva. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade u slučaju povrede prava osobnosti sud je vodio računa o jačini i trajanju povredom izazivanih tjelesnih boli, duševnih boli, pretrpljenog straha, stoga je valjalo slobodnom ocjenom temeljem čl. 223 ZPP-a i odredbe čl. 1100. ZOO-a, odlučiti da je primjereni iznos pretrpljenih tjelesnih boli 4.640,00 eura, pretrpljenog straha 3.980,00 eura, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti 3.980,00 eura, za duševne boli zbog naruženja (fotografija list 42) koje su vidljive drugima pogotovo kad se nose kratki rukavi iznos 3.980,00 eur, a odbio s dijelom tužbenog zahtjeva 123,00 eur kao neprimjeren.

15. Sud je utvrdio da je tužiteljici pružena tuđa pomoći njega od osobe kojoj to nije profesionalna djelatnost, a satnica NKV radnika iznosi oko 7,00 eura, stoga je valjalo slobodnom ocjenom temeljem čl. 223 ZPP-a, odlučiti da je primjereni iznos neto satnice 5,00 eura, te utvrditi ukupni primjereni iznos od 3.600,00 eura (prema čl. 1095. ZOO-a) s zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja odluke iz razloga jer je sud dosudio satnicu po današnjim cijenama, stoga je odbio tužiteljicu za zatražene zakonske zatezne kamate od dana 27. studenog 2018. godine pa do 16. travnja 2026. godine, a s ostalim dijelom odbio kao neprimjereni iznos 640,80 eur.

16. Sud je dosudio ukupni primjereni iznos u odnosu na povrede prava osobnosti 15.925,00 eur sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja Odštetnog zahtjeva pa do isplate.

17. Sud je dosudio na iznos nematerijalne štete zakonske zatezne kamate koje teku od dana podnošenja zahtjeva za štetu tuženiku, pa do isplate a prema čl. 1103 ZOO-a, jer obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe.

18. Sud je dosudio parnični trošak tužiteljici temeljem čl. 154. st. 5. ZPP-a (neuspjeh prema tužbenom zahtjevu manji je od 10 %, tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva) u iznosu od 9.944,62 eur koji se odnosi na: tužba 250 bodova, podnesak od 14.03.2018. g. 50 bodova, podnesak od 23.05.2018. g. 250 bodova, ročište 6.11.2018. g. 250 bodova, podnesak od 4.01.2019. g. 50 bodova, podnesak od 12.02.2019. g. 50 bodova, ročište 11.09.2019. g. 250 bodova, podnesak od 3.10.2019. g. 50 bodova, podnesak od 22.05.2020. g. 50 bodova, podnesak od 01.07.2020. g. 250 bodova, podnesak od 8.07.2020. g. 50 bodova, podnesak od 2.10.2020. g. 50 bodova, podnesak od 22.10.2020. g. 50 bodova, podnesak od 3.11.2021. g. 50 bodova, podnesak od 3.02.2023. g. 50 bodova, ročište 7.02.2023. g. 250 bodova, ročište 6.04.2023. g. 250 bodova, očevid 8.05.2023. g. 250 bodova, podnesak od 8.05.2023. g. 50 bodova, ročište 7.02.2024. g. 250 bodova, ročište 4.04.2024. g. 250 bodova, podnesak od 7.11.2025. g. 250 bodova, ročište 13.11.2025. g. 250 bodova, ročište 12.02.2026. g. 250 bodova, a što iznosi za rad odvjetnika prema OT 7.600,00 eur, PDV 1.900,00 eur, troškovi predujma za medicinsko vještačenje 146,00 eur, troškovi pristojbe na tužbu 91,58 eur, troškovi pristojbe na presudu 207,04 eur.

U Zagrebu, 17. travnja 2026.

Sudac:

Saša Bušić

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude strankama je dopuštena žalba u roku od 15 dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- tužitelju po pun

- tuženiku po pun