REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-446/2025-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Marini Braje Meznarić, u pravnoj stvari tužitelja AU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Igor Zekić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 4. ožujka 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Igora Zekića, odvjetnika i punomoćnika tuženika TU, savjetnice u OGDO u Zagrebu, dana 17. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB:52634238587, platiti tužitelju AU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.754,44 eura, zajedno sa zateznom kamatom po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom na iznose od:

- 90,49 EUR od dana 16.01.2020. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 38,46 EUR od dana 16.02.2020. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 203,98 EUR od dana 16.05.2020. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 8,12 EUR od dana 16.07.2020. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 83,63 EUR od dana 16.08.2020. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,67 EUR od dana 16.09.2020. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 6,43 EUR od dana 16.11.2020. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 42,67 EUR od dana 16.01.2021. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 34,83 EUR od dana 16.02.2021. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 17,42 EUR od dana 16.05.2021. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 36,32 EUR od dana 16.07.2021. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 287,25 EUR od dana 16.08.2021. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 80,32 EUR od dana 16.09.2021. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 71,56 EUR od dana 16.01.2022. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 44,05 EUR od dana 16.03.2022. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,77 EUR od dana 16.05.2022. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 96,30 EUR od dana 16.06.2022. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 100,19 EUR od dana 16.08.2022. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 33,24 EUR od dana 16.09.2022. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 10,16 EUR od dana 16.11.2022. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 41,34 EUR od dana 16.12.2022. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 23,87 EUR od dana 16.01.2023. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,82 EUR od dana 16.02.2023. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 12,03 EUR od dana 16.03.2023. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 8,50 EUR od dana 16.04.2023. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 9,58 EUR od dana 16.05.2023. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,24 EUR od dana 16.06.2023. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 10,86 EUR od dana 16.07.2023. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,71 EUR od dana 16.10.2023. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 49,06 EUR od dana 16.01.2024. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,52 EUR od dana 16.02.2024. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,03 EUR od dana 16.03.2024. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 13,45 EUR od dana 16.06.2024. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 164,49 EUR od dana 16.08.2024. do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 17,08 EUR od dana 16.09.2024. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženoj naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.956,81 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik Općinskog građanskog suda u Zagrebu na radnom mjestu sudskog ovršitelja, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 20.11.2019. do 20.11.2024., tužitelj je prema utvrđenom radnom vremena tuženika, izlazio na teren nekoliko puta tjedno i sudjelovao u ovršnim radnjama, a za koji rad je bio uredno plaćen. Međutim, tuženik je tužitelju pogrešno obračunavao i isplaćivao razliku plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, privremene nesposobnosti za rad te za vrijeme korone u spornom razdoblju. Naime, tuženik je tužitelju isplaćivao samo osnovnu plaću, a nije uzeo u obzir prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Na ovakav izračun plaće upućuje i Zakon o radu u članku 81. i članak 14. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 56/22).Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali je isti odbijen u cijelosti, odnosno na isti nije odgovoreno. Tužitelj se također putem svog punomoćnika obratio i tuženiku radi dostave radnopravne dokumentacije putem maila od 26.02.2025. međutim na isti nije odgovoreno . Nakon provedenog financijskog vještačenja tužitelj potražuje ukupan iznos glavnice od 1.754,44 eura, zajedno sa zateznom kamatom tekućom na svakomjesečni iznos razlike plaće od 16. - tog u mjesecu za prethodni mjesec. Potražuje i parnični trošak sa zateznom kamatom.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja te se prvenstveno predlaže tužbu odbaciti. Podredno, tuženik predlaže tužbu odnosno tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, time što se osporava kako osnova tako i visina tužbenog zahtjeva. Tužbu predlaže odbaciti jer je ista neuredna za raspravljanje, odnosno nisu ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje stupnjevite tužbe. Nadalje, ukoliko sud tužbu ne odbaci – ističe se da je sukladno odredbi članka 81. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23) propisano da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Odredbom članka 13. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 56/22, 127/22, 58/23, 128/23 i 29/24, u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) propisano je da službenik i namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u najkraćem trajanju propisanom općim propisom o radu, dok je stavkom 2. istog članka zakona propisano da se osnovica za izračun godišnjeg odmora iz stavka 1. tog članka – uvećava prema pojedinačno određenim mjerilima iz članka 19. tog Kolektivnog ugovora (s obzirom na uvjete rada, s obzirom na složenosti poslova i stupanj stručne spreme, s obzirom na dužinu radnog staža, s obzirom na posebne socijalne uvjete, s obzirom na ostvarene rezultate rada). Temeljem članka 14. Kolektivnog ugovora Općinski građanski sud u Zagrebu za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službenicima i namještenicima isplaćuje naknadu plaće u visini njihove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem koristi godišnji odmor ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za službenika i namještenika povoljnije. Pri navedenom izračunu naknada za očevide koju pojedini službenici ostvaruju temeljem Pravilnika o naknadama za obavljanje službenih radnji izvan zgrade suda („Narodne novine" br. 38/14, 127/19, 154/22 i 48/24) ne ulazi u prosjek mjesečne plaće. U odnosu na privremenu nesposobnost za rad, temeljem članka 42. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine" br. 56/22, 127/22, 58/23, 128/23 i 29/24) Općinski građanski sud u Zagrebu za vrijeme korištenja bolovanja službenicima i namještenicima isplaćuje naknadu plaće u visini 85% njihove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je započeto bolovanje ili 85 % njihove plaće kao da su radili u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za službenika i namještenika povoljnije. Pri navedenom izračunu naknada za očevide koju pojedini službenici ostvaruju temeljem Pravilnika o naknadama za obavljanje službenih radnji izvan zgrade suda („Narodne novine" br. 38/14, 127/19, 154/22 i 48/24) ne ulazi u prosjek mjesečne plaće pri korištenju godišnjeg odmora ili bolovanja. Tužitelj temeljem Pravilnika o naknadama za obavljanje službenih radnji izvan zgrade suda („Narodne novine" br. 38/14, 127/19, 154/22 i 48/24) ostvaruje paušalnu naknadu za svaku obavljenu službenu radnju izvan zgrade suda, te se ta naknada isplaćuje posebno, isplaćuje se iz drugog izvora- ostali prihodi za ostale namjene. Sredstva za navedene rashode nadoknađuju se iz depozita za posebne namjene, te su financirani sredstvima stranaka, a ne iz Državnog proračuna, te ne ulaze u prosjek mjesečne plaće pri korištenju godišnjeg odmora ili bolovanja. Programsko informatički sustav COP automatski izračunava naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora sukladno čl. 14. Kolektivnog ugovora. Sve aktivnosti vezane za funkcioniranje sustava centraliziranog obračuna plaća koordinira Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije - Uprava za službenički sustav. Postupanjem po navedenom zahtjevu trebala bi se ručno računati i unositi korekcija plaće. Slijedom navedenog bez pismene upute Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, poslodavac tužitelja odnosno Odsjek za financijsko - materijalno poslovanje Općinskog građanskog suda u Zagrebu ne može postupiti. U vrijeme Pandemije COVID-19 tužitelj je imao smanjen broj očevida, sukladno tadašnjim zaštitnim mjerama, te nije nigdje propisano na koji način bi se trebala nadoknaditi ta mjera, s obzirom da se očevidi financiraju iz sredstava stranaka. Slijedom svega navedenog, tuženica predlaže prije svega tužbu odbaciti, podredno tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan u cijelosti, sve uz naknadu troška parničnog postupka tuženoj sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

3. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u: Zahtjev za mirno rješenje spora od 18.11.2024. sa preslikom povratnice i potvrde o privitku, e-mail punomoćnika tužitelja, sudsku praksu, tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, obračunske liste i evidencije radnog vremena, provedeno je financijsko vještačenje po vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o., koji vještak je i saslušan tijekom postupka.

4. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (("Narodne novine" br.53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Tužena tijekom postupka ne osporava da je tužitelj raspoređen na radno mjesto sudskog referenta- sudskog ovršitelja, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Navedeno slijedi i iz obračunskih isprava za isplatu plaće, koje radno mjesto tužitelja definiraju kao sudskog referenta za ovrhu a kasnije kao voditelja sudskih ovršitelja.

6. Na tužitelja kao državnog službenika se ima primijeniti Zakon o državnim službenicima (Narodne novine: 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 1/15, 138/15, 61/17, 70/19, 98/19 i 141/22 kojim je u odredbi čl. 4. st. 2. određeno da na pitanja koja nisu uređena tim ili posebnim zakonom, uredbama i drugim propisima te kolektivnim ugovorom, se primjenjuju opći propisi o radu. Prema čl. 10. plaće i druga materijalna prava državnih službenika uređuju se posebnim zakonom, a materijalna i druga prava državnih službenika se mogu odrediti i kolektivnim ugovorom. Navedeno slijedi i iz Zakona o državnim službenicima (Narodne novine: 155/2023), kako je to propisano čl. 6. st. 2. i 12. tog Zakona. Iz navedenog valja zaključiti da ovi Zakoni ne određuju što su dodaci na plaću a što primitci koji ulaze u plaću.

7. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima (Narodne novine: 27/01) u čl. 2. je također propisano da se prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika uređuju zakonom i na temelju zakona donijetim propisima, a na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, posebnim zakonom , drugim propisima, Uredbom Vlade RH, se primjenjuju opći propisi o radu, odnosno u skladu s njima sklopljeni kolektivni ugovori. Člankom 108. je propisano što čini plaću službenika, odnosno namještenika u smislu da je to umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik, odnosno namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Nadalje, da se osnovica utvrđuje kolektivnim ugovorom, dok temeljem čl. 109. vrijednost koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta utvrđuje Uredbom Vlada. Također je čl. 111. propisan dodatak za uspješnost na radu. Stoga niti ovaj Zakon ne određuje što su dodaci na plaću a što primitci koji ulaze u plaću.

7.1. Nastavno je Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama (Narodne novine: 155/03), u odredbi čl. 5. propisao da službenik i namještenik ima pravo na plaću i naknade pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, drugim propisima i kolektivnim ugovorima, dok je člankom 11. određeno da se plaća službenika i namještenika sastoji od osnovne plaće i dodataka na osnovnu plaću utvrđenih ovim Zakonom te ostalih primitaka u skladu s ovim Zakonom i općim propisom o radu. Također je člankom 12. definirano da osnovnu plaću čini umnožak koeficijenta za obračun plaće radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen ili za koje je sklopio ugovor o radu te osnovice za obračun plaće. Prema članku 13. osnovica za obračun plaće se utvrđuje Kolektivnim ugovorom. Odredba čl. 17. propisuje što čine dodaci na osnovnu plaću, a to su: dodatak za radni staž, dodatak za učinkovitost rada, dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini, dodatak za policijsko zvanje, dodatak za rad u izvanrednim radnim okolnostima i dodatak za posebne oblike organizacije rada koji posljednji se obračunava na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž, ali samo za sate rada odrađene u propisanim uvjetima, odnosno oblicima rada. Zakon ne određuje što su primitci koji ulaze u plaću.

8. Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike (Narodne novine: 112/2017, 12/18, 2/19, 119/19 i 66/20) u odredbi čl. 35. određeno je da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, dok su dodaci na osnovu plaću: dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće ( za rad noću, prekovremeni rad, rad subotom, rad nedjeljom rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs, rad u smjenama, dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta, rad u turnusu, pasivno dežurstvo, znanstveni stupanj, obavljanje poslova više složenosti od poslova na koje je radnik raspoređen, rad na terenu, naknada za odvojeni život od obitelji). Nadalje je Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenika (Narodne novine: 56/22, 127/22, 58/23, 128/23) u čl. 35. propisano identično. Stoga niti KU ne definira točno što su primitci koji ulaze u plaću.

9. Budući da navedeni Zakoni upućuju na primjenjuju općih propisa o radu, isto upućuje na čl. 34. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine: 151/22, 45/23 i 64/23) koji je stupio na snagu 01.01.2023., a kojim je propisano da je plaća, u smislu ovoga Zakona, primitak radnika koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu, a može se sastojati od: osnovne odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Dodaci su novčani primitci radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu razmjerno odrađenim radnim satima pod određenim uvjetima (otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom i sl.) i koje ostvaruje neovisno o efektivnom radu (uvećanje za navršene godine radnog staža i sl.), odnosno koje je u skladu sa propisanim, utvrđenim ili ugovorenim kriterijima ili visini ostvaruje ovisno o ostvarenim rezultatima rada i radnoj uspješnosti (stimulacija i sl.). Ostali primitci radnika su primici radnika koje poslodavac radniku isplaćuje u novcu ili naravi na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu. Plaća iz stavka 1. ovoga članka je plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće u skladu s posebnim propisima, dok je ukupan trošak plaće, u smislu ovoga Zakona, trošak plaće iz stavka 7. ovoga članka, uvećan za trošak javnih davanja na plaću u skladu s propisima o po rezima i doprinosima. Člankom 35. je nadalje propisano da primitci koje radnik može ostvariti na temelju radnog odnosa su primitci koje poslodavac u skladu sa propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, aktom poslodavca ili ugovorom o radu isplaćuje radniku kao materijalno pravo iz radnog odnosa (jubilarna nagrada, regres, božićnica i sl.), te primitci koji predstavljaju naknadu troška. Navedeni primitci se ne smatraju plaćom iz čl. 90. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22, dalje ZR).

10. Koji primitci čine plaću definira i Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine:115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22), u članku 21., pa se u bitnom primitcima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju: svi primitci koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su: plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa bez obzira na sadašnji status te osobe – umirovljenik ili neki drugi status, i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos, odnosno raskinut ugovor o radu ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa, primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa, plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba, naknada članu uprave i/ili izvršnom direktoru koji kao radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi, premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnoga zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa i osiguranja njihove imovine i svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku vezano uz radni odnos i odnos poslodavca i radnika bez obzira na oblik i način isplate ili temelja za isplatu, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.

11. Da li će se određeno pravo koje radnik ostvaruje smatrati ostalim primitkom ili će se smatrati dodatkom kojeg radnik ostvaruje temeljem radnog odnosa ovisi o karakteru isplate takvog prava, odnosno o činjenici da li se radniku isto isplaćuje za obavljeni rad u određenom mjesecu i na koji način je isto definirano nekim od izvora prava za radnika. S obzirom da je tužitelj ostvario naknadu sukladno Pravilniku o naknadama za obavljanje službenih radnji izvan zgrade suda (Narodne novine br: 38/14, 127/19, 154/22 i 48/24), u prosjek mjesečne plaće prilikom korištenja godišnjeg odmora, bolovanja ili prekida rada, ulazi i naknada koju je ostvario u prethodna tri mjeseca u pogledu obavljenih službenih radnji izvan zgrade suda, neovisno da li su poduzete tijekom ili izvan radnog vremena suda i neovisno iz kojeg izvora se ovaj primitak isplaćuje tužitelju. Naime citiranim Pravilnikom definirano je da se službenom radnjom obavljenom izvan zgrade suda smatra svaka ona radnja koju sud poduzima tijekom ili izvan radnog vremena suda, u interesu i na trošak stranke ili drugog sudionika u postupku ili na teret sredstava suda. Tužitelj kao sudski ovršitelj obavlja službenu radnju izvan zgrade suda za koju mu pripada paušalna naknada kako to određuje Pravilnik, što znači da je tužitelj ostvaruje u pogledu obavljanja redovnih poslova svog radnog mjesta i koja naknada se veže uz točno zadane izlaske na uredovanje. Sud stoga smatra da je time ispunjen kriterij redovitosti isplate i kriterij rada radnika u kojem ove poslove obavlja u točno određenom i zadanom vremenu u okviru jednog mjeseca. Stoga nije u pitanju materijalno pravo iz radnog odnosa (jubilarna nagrada, regres, božićnica i sl.), niti primitak koji predstavlja naknadu troška koji bi se kao takav izuzeo iz plaće, a kako to definira ZR, već dodatak kojeg tužitelj ostvaruje prema posebnom propisu (Pravilniku donesenom na temelju Zakona o sudovima), razmjerno odrađenim radnim satima pod određenim uvjetima a sukladno Zakonu o porezu na dohodak, koji ga definira kao primitak koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos.

12. Stoga nisu relevantni navodi tužene da se navedena naknada ne isplaćuje iz proračunskih sredstava, već iz predujma stranaka budući se prema Zakonu o porezu na dohodak plaćom smatra i ona plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba. Također, nije relevantno na koji način se obračunava navedeni dodatak, jer obračun plaće uređuje poslodavac i samog radnika se isti ne tiče. Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama u čl. 17., na kojeg se poziva tužena, ne isključuje dodatak temeljem citiranog Pravilnika, jer je Zakon o sudovima koji propisuje sredstva za posebne namjene, lex specialis u odnosu na odredbe Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama.

13. Člankom čl. 81. Zakona o radu (Narodne novine: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 45/23. i 64/23) je propisano da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

14. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 112/2017 - 56/2022) u članku 14. propisuje da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem koristi godišnji odmor (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za službenika i namještenika povoljnije. Od 1. svibnja 2022. primjenjuje se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 56/2022 - 29/2024) koji propisuje sljedeće: (1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojem koristi godišnji odmor (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za službenika i namještenika povoljnije. Pod ostvarenim plaćama u prethodna tri mjeseca smatraju se plaće ostvarene za rad u tri mjeseca koja prethode mjesecu korištenja godišnjeg odmora. Ako je u prethodna tri mjeseca službenik i namještenik za dio razdoblja ili za cijelo razdoblje ostvario pravo na naknadu plaće, tada mu se za to vrijeme obračunava naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu i kao takva uračunava u prosjek iz stavka 1. ovoga članka.

15. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 112/2017 - 56/2022) u članku 43. navodi ako je službenik i namještenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje. Nadalje, Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenik (NN 56/2022 - 29/2024) u odnosu na bolovanje navodi u članku 42. sljedeće:

(1) Ako je službenik i namještenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, neovisno o vrsti bolovanja, pripada mu naknada plaće u visini 85 % njegove plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu ili u visini 85 % njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je započeto bolovanje (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za službenika i namještenika.

(2) Iznimno, naknada plaće u visini 100 % iznosa njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je započeto bolovanje pripada službeniku i namješteniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu i to za vrijeme trajanja bolovanja zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

(3) Ako je u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojemu je započeto bolovanje službenik i namještenik za dio razdoblja ili za cijelo razdoblje ostvario pravo na naknadu plaće, tada mu se za to vrijeme obračunava naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu i kao takva uračunava u prosjek iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Ako je posebnim propisima pravo na naknadu plaće iz ovog članka uređeno na povoljniji način, na službenika i namještenika će se primijeniti to povoljnije pravo.

16. Prema odredbi čl. 95. ZR-a ( Narodne novine: 93/14, 127/17. i 98/19.) propisano je da za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca. Osim toga Dodatak III. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN 128/2023) u članku 10. navodi da se iza članka 42. dodaje članak 42.a koji glasi:

"Za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije, bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, službenik i namještenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je nastala izvanredna okolnost (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za službenika i namještenika povoljnije."

17. Iz nalaza i mišljenja vještaka Petre Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. proizlazi da za razdoblje od 01.11.2019. do 30.11.2024. godine:

- manje obračunata naknada za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, temeljem prosječne mjesečne plaće obračunate i isplaćene u prethodna tri mjeseca uzevši u obzir obračunatu naknadu za očevid, iznosi 1.322,11 EUR (Tabela 1. stupac ‘23’),

- manje obračunata naknada za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, temeljem prosječne mjesečne plaće obračunate i isplaćene u prethodna tri mjeseca uzevši u obzir obračunatu naknadu za očevid, iznosi 228,35 EUR (Tabela 1. stupac ‘24’),

- manje obračunata naknada za vrijeme prekida rada zbog okolnosti za koje radnik nije odgovoran, temeljem prosječne mjesečne plaće obračunate i isplaćene u prethodna tri mjeseca uzevši u obzir obračunatu naknadu za očevid, iznosi 203,98 EUR (Tabela 1. stupac ‘25’), što sveukupno iznosi 1.754,44 EUR (Tabela 1. stupac ‘26’). Za ukazati je da je ova naknada tužitelju isplaćena samo za travanj 2020 (Tabela 1.). Nalazu i mišljenju vještaka sud u cijelosti poklanja vjeru ocjenjujući ga stručnim i objektivnim. Tužena je na isti nalaz istaknula primjedbe u odnosu na pravna pitanja objašnjena u obrazloženju ove odluke, dok na ročištu održanom 04.03.2025. zakonski zastupnik tuženika nije imao pitanja na sam matematički izračun pa stoga nalaz i mišljenje nije dovedeno u sumnju.

18. Slijedom navedenih odredaba KU-a i čl. 81. i 95. ZR-a, tužitelju u utuženom razdoblju pripada razlika u odnosu na manje obračunatu naknadu za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad i prekid rada (covid), a u odnosu na naknade koje bi ostvario da je prilikom obračuna plaće tužitelju obračunavan i dodatak po osnovi obračunatih i isplaćenih naknada za očevid.

19. Tužitelj osnovano potražuje zateznu kamatu na temelju odredbe članka 29. stavak 1. ZOO-a, koja teče od 16-tog u mjesecu za plaću za prethodni mjesec, imajući u vidu odredbu čl. 92.st.3. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17).

20. Odluka o zateznoj kamati temelji se na čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41./08., 125/11. 78/15, 114/22 - dalje ZOO), te Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima "Narodne novine" broj: 156/22).

21. Dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće (Gž R-624/14 od 16.04.2015., Gž R-376/15 od 02.06.2015., Gž R-440/15 od 24.02.2015., Gž R-508/14 od 14.04.2015.).

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), a trošak je odmjeren tužitelju koji je bio zastupan po odvjetniku temeljem VPS od 1.754,44 eura, temeljem važeće Odvjetničke Tarife i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u visini od 100 bodova, (Tbr. 32., 7.t.1.), sastav tužbe u visini 100 bodova (Tbr. 7.t.1.), za zastupanje na ročištima 02.09.2025. i 04.03.2026., za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 9.t.1., 7.t.1.), za sastav podnesaka od 09.04.2025., 07.01.2026., za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 8.t.1., 7.t.1.), za pristup na ročište za objavu odluke u visini od 50 bodova (Tbr. 9.t.3., 7.t.1.), što ukupno iznosi 650 bodova, odnosno 1.300,00 eura odmjerenih temeljem vrijednosti jednog boda od 2,00 eura. U navedeni iznos je valjalo pridodati PDV u visini od 325,00 eura, kao i troškove financijskog vještačenja u visini od 331,81 eura, pa je ukupni parnični trošak tužitelju priznat i dosuđen u visini od 1.956,81 eura. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

23. Tužitelj je podnio zahtjev za mirno rješenje spora dana 19.11.2024. kojeg je tužena zaprimila 21.11.2024. kako slijedi iz zahtjeva za mirno rješenje spora i preslika povratnica i potvrde o primitku pa je ispunjena procesna pretpostavka za vođenje ovog postupka iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku, imajući u vidu i da je u ovom sporu tužitelju dosuđeno upravo ono potraživanje u pogledu kojeg se i obratio tuženoj u mirnom postupku.

24. Sud je tijekom postupka utvrdio da je osnovan manifestacijski zahtjev tužitelja iz čl. 186.b st. 3. ZPP-a, pa je naloženo tuženiku da dostavi dokumentaciju, što je tuženik i učinio. Stoga više nije osnovan prigovor tuženika a da nisu ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje stupnjevite tužbe.

25. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izrekama ove presude.

U Zagrebu 17. travnja 2026.

Sudac:

Marina Braje Meznarić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana, od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženiku