REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-1752/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ines Božić, u pravnoj stvari tužitelja CULTOR SAVJETOVANJE d.o.o., OIB: 94648815267, Zagreb, Špansko 26, kojeg zastupa punomoćnik Igor Sieber, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika ZRCALO- INŽENJERING d.o.o., OIB: 57379573933, Zaprešić, Ivanec Bistranski, Braće Radića 10, kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Barun, odvjetnik u Zaprešiću, radi isplate, zaključio je glavnu raspravu 11. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, te donio i objavio presudu 17. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 4.055,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 5. studenog 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 750,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadu troškova sudskih pristojbi s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je tuženik nakon razgovora i dobivenog idejnog rješenja dana 23. srpnja 2024. dao tužitelju ponudu broj 3503/2024 za izradu tehničke dokumentacije za ishođenje Građevinske dozvole i izgradnju stambene zgrade (obiteljske kuće) na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Ponuda osim izrade projektne dokumentacije obuhvaća i ishođenje dozvole. Tužitelj je prihvatio navedenu ponudu u cijelosti, te je tuženiku platio dva računa izdana temeljem navedene ponude i to račun broj 83/1/1 od dana 20. kolovoza 2024. na iznos od 1.350,00 EUR i račun broj 112/1/ od dana 30. listopada 2024. na iznos od 2.705,00 EUR. Tužitelj je obavijestio tuženika da će gospodin TF sudjelovati u postupcima prilikom određivanja konačnog tlocrta predmetne stambene zgrade (obiteljske kuće) u ime tuženika te je uputio tuženika da sve informacije vezane za predmet dostavlja i njemu. Nakon što je tlocrt prizemlja predmetne nekretnine prema ideji tužitelja usuglašen između stranaka, tuženik je pristupio izradi glavnog projekta. Tuženik je izradio Glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole i predao ga nadležnom uredu u Donjoj Stubici dana 5. studenog 2024. Nadležni ured u Donjoj Stubici ne odobrava predani glavni projekt nego poziva investitora (tužitelja) da uskladi projekt s prostornim planom pozivajući se na čl. 101. st. 2. Prostornog plana uređenja Općine Stubičke Toplice. Problem je nastao jer čl. 101. Prostornog plana uređenja Općine Stubičke Toplice propisuje udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste 5m, a u glavnom projektu izrađenom po tuženiku udaljenost je 2,5 m. Nakon saznanja o konkretnom problemu tuženik nije imao razumno objašnjenje zašto nekretnina (obiteljska kuća) nije na predmetnoj čestici pozicionirana sukladno zakonskim propisima. Tužitelj posebno ističe čl. 68. st. 5. (Glavni projekt) Zakona o gradnji: „Prva mapa glavnog projekta, osim izjave iz st. 4. ovog članka, mora sadržavati i izjavu glavnog projektanata da je glavni projekt cjelovit i međusobno usklađen, izrađen u skladu s prostornim planom, odnosno s lokacijskom dozvolom kada je njezino izdavanje propisano posebnim propisom.“ Čl. 51. st. 2 (Projektant) Zakona o gradnji propisuje: „Projektant je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrade i druge propisane zahtjeve i uvjete.“ Smještaj građevine na predmetnoj čestici zadan je prostornim planom i tuženik kao projektant je morao u okviru svoje stručnosti upozoriti tužitelja (potpuni laik) već prilikom izrade tlocrta prizemlja predmetne nekretnine da takav tlocrt nije primjeren za predmetnu parcelu, a ne da usprkos tome izradi Glavni projekt koji nije u skladu s prostornim planom. Tužitelj nakon poziva nadležnog ureda za usklađenje projekta s prostornim planom od dana 27. siječnja 2025. i kontaktiranja referenta koji je vodio postupak u nadležnom uredu u Donjoj Stubici traži od tuženika da izradi ispravan glavni projekt (izradi novi tlocrt prizemlja nekretnine) u skladu s prostornim planom i s činjenicom da ovakav tlocrt ne dozvoljava da se kuća „samo“ pomakne 2,5 m u odnosu na poziciju iz projekta, jer to onemogućuje nagib i veličina parcele te u velikom smanjuje kvalitetu kompletnog projekta (smanjenje okućnice, nemogućnost izgradnje bazena, poskupljenje gradnje i dr.). Tuženik je odbio zahtjev tužitelja za izradu ispravnog glavnog projekta te je nadležni ured u Donjoj Stubici izdao rješenje o odbijanju zahtjeva tužitelja za izdavanje građevinske dozvole. Tužitelj je pozvao tuženika da vrati primljeni novac, no tuženik se na poziv oglušio. Tuženik opisanim postupanjem nije izvršio uslugu koja mu je plaćena te je time oštetio tužitelja.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da ne spori da je s tužiteljem bio u poslovnom odnosu temeljem ponude broj 3503/2024, da mu je temeljem ponude plaćen iznos od 4.055,00 EUR te da je za tužitelja izradio Glavni projekt kojeg nadležni ured u Donjoj Stubici nije odobrio. Međutim, tužitelj spori da je odbio zahtjev tužitelja za izradu ispravnog glavnog projekta. Suprotno navodima tužbe, tuženik je imao namjeru ispraviti glavni projekt sukladno pozivu nadležnog ureda u Donjoj Stubici, u čemu ga je onemogućio tužitelj otkazavši mu poslovnu suradnju. Navedeno je razvidno iz pisane korespondencije koja se dostavlja uz ovaj odgovor, a posebno iz one od dana 19. veljače 2025. Vezano za predmetni poslovni odnos tuženik dodatno ističe da mu tužitelj nije platio račune br. 94 od 24. rujna 2024. i br. 125 od 3. prosinca 2024. Sukladno naprijed navedenom, predlaže se sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te obvezati tužitelja na naknadu parničnog troška tuženiku.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao isprave u spisu: ponuda br. 3503/2024 (str. 5. – 7. spisa), račun 83/1/1 (str. 8. spisa), račun 112/1/1 (str. 9. spisa), analitička kartica konta (str. 10. spisa), poziv za usklađenje projekta s prostornim planom (str. 11. spisa), Izjava br. 3503/2024-A (str. 12. – 14. spisa), rješenje od 18. travnja 2025. (str. 15. spisa), e-mail korespondencija (str. 16. spisa), Zahtjev eDozvola (str. 17. 24. spisa), račun 94/1/1 (str. 36. spisa), račun 125/1/1 (str. 37. spisa), e-mail korespondencija (str. 38. – 56. spisa). Sud je saslušao kao svjedoke BF, DF te TF i zakonskog zastupnika tuženika UF. Sud nije saslušao zakonskog zastupnika tužitelja s obzirom na to da se na ročištu za glavnu raspravu od 11. ožujka 2026. punomoćnik tužitelja izričito očitovao da je na strani tužitelja s tuženikom pregovarala gospođa DF te da nema potrebe za saslušanjem zakonskog zastupnika tužitelja, sve u smislu odredbe čl. 265. st. 1. Zakona o parničnom postupku "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 144/22 i 155/23; dalje: ZPP).

4. Sud je raspravnim rješenjem od 11. ožujka 2026. odbio dodijeliti tuženiku rok za dostavu e-mail dokumentacije s obzirom na to da je tužitelj već u tužbi (točka III) iznio činjenicu da je uputio tuženika da će gospodin TF sudjelovati prilikom određivanja konačnog tlocrta predmetne stambene zgrade u ime tuženika i da je uputio tuženika da sve informacije vezane za predmet dostavlja i njemu. Stoga se ne radi o novim činjenicama za koje je tuženik saznao tijekom iskazivanja svjedoka na ročištu za glavnu raspravu, već o činjenicama koje je tužitelj iznio već u tužbu, pa je tuženik sukladno odredbi čl. 461.a st. 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 461.a st. 9. i 10. ZPP-a trebao takve dokazne prijedloge istaknuti najkasnije u odgovoru na tužbu. Pored toga, iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je gospodin TF samo sudjelovao i pomagao ovlaštenoj osobi tužitelja oko projekta, međutim nije nikada bio opunomoćenik tužiteljice, a što je tuženiku bilo poznato i o čemu je iskazivao svjedok UF.

5. Nakon ocjene svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev za isplatu iznosa 4.055,00 EUR-a koji tužitelj potražuje od tuženika na ime povrata naknade koju je platio tuženiku za izradu tehničke dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole za izgradnju stambene zgrade (obiteljske kuće) na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

8. Između stranaka nije sporno, a proizlazi iz isprava u spisu, da je:

- tužitelj prihvatio tuženikovu ponudu br. 3503/2024 za izradu tehničke dokumentacije i da je prihvatom ponude između stranaka sklopljen ugovor o djelu,

- da je ponuda br. 3503/2024 izrađena temeljem razgovora i dobivenog idejnog rješenja i posebnih uvjeta, a predmet ponude je bio glavni projek za ishođenje potvrde glavnog projekta i izmjene i dopune građevinske dozvole te izgradnju stambene zgrade koji je obuhvaćao arhitektonski projekt tehnički opis, projekt racionalne uporabe energije i toplinske zaštite zgrade, tehnički elaborat zaštite od buke, analitički izračun mjera, arhitektonski nacrti (tlocrti, presjeci, pročelja), uređenje okoliša – situacija), građevinski projekt (projekt konstrukcije: statički proračun, plan pozicija), projekt vodovoda i odvodnje (instalacija sanitarno-potrošne hladne i tople vode, odvodnja sanitarnih i oborinskih voda), elektrotehnički projekt (električna rasvjeta i priključnice) te strojarski projekt (etažno centralno grijanje i hlađenje) te 3D vizualizaciju (izrada 3D vizualizacije pročelja zgrade sa situacijom uređenja), za cijenu od 3.375,00 EUR (koja ne uključuje PDV), dok usluga ishođenja građevinske dozvole iznosi 200,00 EUR,

- da je ponudom određeno da cijena od 3.375,00 EUR uključuje materijalne troškove za 3 kopije glavnog projekta i sve projekte u pdf-u te predaju zahtjeva za posebne uvjete i uvjete priključenja (preko sustava e-Dozvola), dok ne obuhvaća geodetski elaborat i troškove ponovne obrade pojedinih faza projekta zbog promjena u tijeku građenja od strane investitora,

- da je tuženik ispostavio tužitelju, a tužitelj je platio tuženiku po računu br. 83/11 iznos od 1.350,00 EUR (za izradu tehničke dokumentacije) te po računu br. 112/1/1 iznos od 2.705,00 EUR (za izradu glavnog projekta i ishođenja dokumentacije), odnosno ukupno 4.055,00 EUR,

- tuženik nije osporio da je iznos od 1.350,00 EUR plaćen dana 21. kolovoza 2024., a iznos od 2.705,00 EUR dana 4. studenog 2024. (što proizlazi iz izvoda na str. 10. spisa),

- projektant arhitektonskog projekta tuženika dao izjavu br. 3503/2024 o usklađenosti glavnog projekta sa zakonima, pravilnicima i propisima,

- tuženik dana 30. listopada 2024. putem sustava eDozvola predao Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole u prilogu kojeg je dostavio glavni projekt, na temelju punomoći tužitelja,

- Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Donja Stubica, Krapinsko – zagorske županije, dana 27. siječnja 2025. zaključkom pozvao tužitelja na usklađenje projekta s prostornim uređenjem (poziv na str. 11. spisa) u postupku izdavanja građevinske dozvole na način da uskladi dostavljenu projektnu dokumentaciju i to glavni projekt oznake 3503/224 s odredbom čl. 101. st. 2. Prostornog plana uređenja Općine Stubičke Toplice ("Službeni glasnik Krapinsko – zagorske županije" broj 10/09, 15/10, 17/13, 19/14, 20/16, 22/20, 22/22, 3/23 i 18/23, dalje: prostorni plan) u roku od 15 dana, jer će u protivnom nadležno tijelo odbiti zahtjev,

- u glavnom projektu koji je temeljem prihvaćene ponude izradio tuženik udaljenost vanjskog ruba zgrade od osi ceste 2,5 m, dok je Prostornim planom u čl. 101. st. 1. i 2. propisano da se ulična ograda podiže iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu, dok u slučaju kada javna ili nerazvrstana cesta prolazi kroz građevinsko područje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste utvrđuje se kod lokalne i nerazvrstane ceste: 5 m,

- rješenjem od 18. travnja 2025. Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Donja Stubica, Krapinsko – zagorske županije, odbijen tužiteljev zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, uz obrazloženje da tužitelj nije postupio po zaključku od 27. siječnja 2025.,

- tužitelj otkazao suradnju tuženiku.

9. Između stranaka je sporno je li tuženik odbio otkloniti nedostatke u izrađenom projektu (djelu) i je li tužitelj zbog toga imao pravo na otkaz poslovne suradnje, a posljedično tome i ima li tužitelj pravo na povrat naknade koju je platio tuženiku na ime izrade djela.

10. U odnosu na otkaz poslovne suradnje, prema stajalištu ovoga suda u smislu odredbe čl. 212. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) mogu se otkazati samo trajni obvezni odnosi. Ugovor o djelu, kakav je bio sklopljen između stranaka, nije trajni obvezni odnos pa takav ugovor nije moguće otkazati, već raskinuti zbog neispunjenja sukladno odredbi čl. 360. ZOO-a. Stoga je sud otkaz poslovne suradnje kvalificirao kao raskid ugovora o djelu.

11. Odredbom čl. 368. ZOO-a je propisano da su raskidom ugovora obje strane oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete (st. 1.). Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala (st. 2.). Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje danog, uzajamna vraćanja obavljaju se po pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora (st. 3.). Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u međuvremenu imala od onoga što je dužna vratiti, odnosno nadoknaditi (st. 4.). Strana koja vraća novac dužna je platiti zatezne kamate od dana kad je isplatu primila (st. 5.).

12. Odredbom čl. 590. ZOO-a je propisano da se ugovorom o djelu izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu, dok je odredbom čl. 597. st. 1. ZOO-a propisano da je izvođač dužan izvršiti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke.

13. Odredbom čl. 609. ZOO-a je propisano da kad obavljeni posao ima takav nedostatak koji djelo čini neuporabljivim ili je obavljen u suprotnosti s izričitim uvjetima ugovora, naručitelj može, ne tražeći prethodno otklanjanje nedostatka, raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.

14. Odredbom čl. 610. ZOO-a je propisano kad obavljeni posao ima nedostatak zbog kojega djelo nije neuporabljivo, odnosno kad posao nije obavljen u suprotnosti s izričitim uvjetima ugovora, naručitelj je dužan dopustiti izvođaču da nedostatak otkloni (st. 1.). Naručitelj može odrediti izvođaču primjeren rok za otklanjanje nedostataka (st. 2.). Ako izvođač ne otkloni nedostatak do isteka toga roka, naručitelj može, po svom izboru, otkloniti nedostatak na račun izvođača ili sniziti (st. 3.). Kad je riječ o neznatnom nedostatku, naručitelj se ne može koristiti pravom na raskid ugovora (st. 4.). U svakom slučaju on ima pravo i na naknadu štete (st. 5.).

15. Na izradu glavnog projekta, kao djela koji je tužitelj naručio od tuženika prema idejnom projektu, se kao lex specialis primjenjuju odredbe Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/2013, 20/2017, 39/2019, 125/2019, 145/2024, dalje: Zakon o gradnji).

16. Odredbom čl. 51. st. 2. Zakona o gradnji je propisano da je projektant odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete, dok je odredbom čl. 68. st. 5. toga zakona propisano da prva mapa glavnog projekta, osim izjave iz stavka 4. ovoga članka, mora sadržavati i izjavu glavnog projektanta da je glavni projekt cjelovit i međusobno usklađen, izrađen u skladu s prostornim planom, odnosno s lokacijskom dozvolom kada je njezino izdavanje propisano posebnim propisom.

17. Između stranaka nije sporno da je tuženik 30. listopada 2024. putem sustava eDozvola predao Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole u prilogu kojeg je dostavio glavni projekt, zatim da je Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Donja Stubica, Krapinsko – zagorske županije, dana 27. siječnja 2025. zaključkom pozvao tužitelja na usklađenje projekta s prostornim uređenjem (poziv na str. 11. spisa) u postupku izdavanja građevinske dozvole na način da uskladi dostavljenu projektnu dokumentaciju i to glavni projekt oznake 3503/224 s odredbom čl. 101. st. 2. Prostornog plana u roku od 15 dana, jer će u protivnom nadležno tijelo odbiti zahtjev, te da je rješenjem od 18. travnja 2025. Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Donja Stubica, Krapinsko – zagorske županije, odbijen tužiteljev zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, uz obrazloženje da tužitelj nije postupio po zaključku od 27. siječnja 2025.

18. Dakle, nije sporno da je glavni projekt koji je tuženik izradio i predao putem eDozvole bio u suprotnosti s čl. 101. st. 2. Prostornog plana. Naime, iz glavnog projekta na str. 18. – 24. spisa proizlazi da površina građevne čestice, bez rezerviranog dijela za proširenje ceste, iznosi 730 m2, dok je teren čestice u vlagom padu od sjeveroistoka prema jugozapadu, pri čemu je utvrđeno da je regulacijska linija određena na udaljenosti 2,50 m od osi ceste na sjevernoistočnoj strani i 2,50 m od osi ceste na jugoistočnoj strani prema čl. 101. st. 2. Prostornog plana, premda je čl. 101. st. 2. Prostornog plana da ulična ograda može biti podignuta iza regulacijske linije u odnosu na lokalnu i nerazvrstanu cestu na udaljenosti od 5 m.

19. Iz prepiske elektroničke pošte na str. 55. i 56. spisa proizlazi da se gđa. DF, kao ovlaštena osoba tužitelja, obratila 9. veljače 2025. tuženiku, navodeći da iz zaključka i odredbi PP-a proizlazi da projektirana kuća ne može biti smještena na parceli kao na situaciji koja je sastavni dio projekta, slijedom čega je pozvala tuženika da se očituje je li spreman preprojektirati kuću o svom trošku u cijelosti. Iz e-maila od 10. veljače 2025. proizlazi da se tuženik očitovao ka je kuća projektirana prema tužiteljevim željama i da se ista može smjestiti na predmetnoj građevnoj čestici sukladno sa citiranim člankom PPUO Stubičke Toplice te da ispravak situacije u glavnom projektu mogu napraviti bez napate. Međutim, tuženik se očitovao kako nakon prihvaćenog konačnog rješenja dodatno se naplaćuje i preprojektiranje kuće i može biti jedino predmet nove ponude. Nadalje, iz e-maila ovlaštene osobe tužitelja od 19. veljače 2025. na str. 38., 40. spisa proizlazi da se tužitelj obraćao tuženiku zbog nezadovoljstva što tuženik odbija prihvatiti činjenicu da je prilikom proprojektiranja napravljena pogreška u odnosu na smještaj kuće na čestici i posljedice koje su iz toga proizašle (nemogućnost dobivanja dozvole za kuću koja je projektiranja) u smislu počeka gradnje i da je takvo odbijanje trajalo gotovo 2 mjeseca, što nije u interesu tužitelja kao naručitelja. Premda u e-mailu od 19. veljače 2025. tuženik navodi da nisu ništa predali bez suglasnosti tužitelja, o tome da je tužitelj dao suglasnost na predani (izmijenjeni) projekt ne postoji pisana korespondencija niti drugi materijalni dokazi u spisu. Nadalje, premda je tužitelj e- mailom od 9. veljače 2025. pozvao tuženika da se očituje je li spreman o svom trošku preprojektirati kuću, na što se tuženik dana 10. veljače 2025. očitovao da bi se radilo o posve novom poslu za što se naplaćuje dodatna naknada, to nije odlučno što je tuženik e-mailom od 19. veljače 2025. obavijestio tužitelju da će predati ispravak prema nacrtu rješenja koji šalje u privitku, a s obzirom na to da je prethodno obavijestio tužitelja da bez plaćanja dodatne naknade nije u mogućnosti preprojektirati kuću radi ishođenja građevinske dozvole.

20. Iz iskaza svjedoka BF, koji je u sporno vrijeme radio u projektantskom uredu tuženika, proizlazi da su po sklopljenom ugovoru tuženikove obveze bile izraditi tehničku dokumentaciju, glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole te da je tuženik trebao predati glavni projekt Uredu za graditeljstvo u Donjoj Stubici, što je tuženik i napravio. Građevinska dozvola na temelju glavnog projekta nije bila izdana, već je gospođa DF odustala od ishođenja građevinske dozvole, odnosno od gradnje. U odnosu na razloge zbog kojih nije izdana građevinska dozvola, svjedok je naveo da je tuženik kao opunomoćenik predao glavni projekt, međutim kako je gospođa DF odustala, to dozvola nije izdana. Na upit je li od strane nadležnog ureda za graditeljstvo bilo kakvih problema u vezi s predanim projektom, svjedok je naveo da je bila rasprava oko javno prometne površine koja prolazi uz parcelu te je postignut dogovor sa gospođom DF sa referentom koji je vodio predmet da se korigira na situaciji dio koji je bio sporan u smislu proširenja budućeg mogućeg proširenja prometnice, odnosno u prostornom planu postoje uvjeti koliki je koridor određene kategorije prometnice i na toj regulacijskoj liniji gdje se može najbliže postaviti ograda, a u iznimnim slučajevima, odnosno tamo gdje već postoji ograda na susjednoj parceli kao što je bio ovdje slučaj, može se zadržati ta regulacijska linija kao što je to kod susjeda. Na upit što misli pod raspravom oko javne prometne površine i je li dobio ikakav pisani dokument od strane ureda za graditeljstvo vezano uz predani projekt, svjedok je odgovorio da je imao konzultacije sa referentom u uredu za graditeljstvo i da je dobio pisani dokument. Navodi da se ne sjeća točno detalja, ali je u tom dokumentu pisalo da se načelno prihvaća stav tuženika da ograda ne mora biti uvučena 5 metara odnosno da se može pozicionirati i na liniju kao što su postojeće ograde na susjednim parcelama. Na upit je li prije predaje projekta pregovarao s ovlaštenom osobom tužitelja i upozorio ju na moguće probleme oko kompletne situacije zbog kojeg je ured za graditeljstvo vratio glavni projekt radi usklađenja, svjedok je odgovorio da je gospođu DF o svemu izvještavao, kao što je i gospodina TF koji je sudjelovao, te je bila upoznata s time, pri čemu dodaje da je upozorio gospođu DF da rješenja u glavnom projektu i prihvaćanje tih rješenja ovisi o referentu kod kojeg dođe predmet, s obzirom na to da je u prostornom planu definirano da se u takvom slučaju mogu napraviti iznimke. Na upit je li prije predaje glavnog projekta izradio verziju a i verziju b glavnog projekta kako to u svom iskazu navodi, svjedok odgovara da nije bilo verzije glavnog projekta već dvije verzije situacija koje u naravi predstavljaju grafički prikaz. Navodi da je te isprave predao gospođi DF na strani tužitelja jer je cijelo vrijeme s njom komunicirao putem e-maila i usmeno. Navodi da je nakon dogovora u uredu za graditeljstvo o svemu obavijestio gospođu DF koja je bila jako zadovoljna s postignutim dogovorom i predloženim rješenjem, te je očekivala da će građevinska dozvola biti izdana uskoro, radilo se o vremenu nešto prije Božića. Zahtjev za usklađenjem je od strane ureda za graditeljstvo dobio pisanim putem i da je po takvom zahtjevu postupio na način da je u tekstualnom dijelu ispravljeno da se ograda neće pomicati. Korekcija je izvršena nakon što su usmenim putem izvršene konzultacije s uređujućim referentom. Na upit da pojasni je li zahtjev nadležnog ureda za graditeljstvo kojim je tuženik pozvan na usklađenje glavnog projekta zahtijevao i određene korekcije vezane uz položaj objekta, svjedok odgovara da nije jer se položaj i gabariti objekta nisu mijenjali ni po čemu. Pojašnjava da se projekt izmijenio jedino u dijelu da se ograda neće izvoditi na udaljenosti bližoj od 5 metara od osi kolnika što nije utjecalo na položaj niti gabarite zgrade. Navodi da je ispravljeni projekt predan, dok je tužitelj prije dostave bilo kakvog rješenja od strane ureda za graditeljstvo povukao punomoć tuženiku i poslije toga je gospođa DF odustala od zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole. Navodi da je gospođi DF prije predaje glavnog projekta prikazo grafičke skice verzije a i verzije b. Na grafičkom prikazu odnosno situaciji posebno je prikazano odnosno označen prostor na parceli koji je rezerviran za buduće proširenje prometnice. Na upit je li u predanom glavnom projektu naveo da se radi o iznimci, svjedok odgovara da nije. Navodi da je s gospođom DF surađivao oko grafičkog dijela projekta, dok tekstualni dio nije osobno izrađivao jer na projektu radi više osoba.

21. Iz iskaza svjedoka DF, koja ima neposrednih saznanja o poslovnom odnosu tužitelja i tuženika jer je sudjelovala neposredno u tom odnosu, proizlazi da je nakon kupnje zemljišta tužitelj odlučio ishoditi građevinsku dozvolu, dok je preporuku za projektante koji bi preuzeli posao je dala gospođa koja je prodala zemljište. Sa gospodinom TF je došla u ured tuženika sa idejnim rješenjem i posebnim uvjetima izdanim u prethodnom postupku, prije građevinske dozvole. Navodi da je tuženiku prezentirala svoje želje oko građevine koja je trebala biti kuća za najam, a nakon čega su tuženici predložili neke korekcije radi poboljšanja zgrade. Nakon što je s tuženikom bilo sve usuglašeno, dogovor je bio da tuženici pristupe projektiranju, za što im je trebalo određeno vrijeme. Na upit je li tuženik u ovoj fazi izrade glavnog projekta, a prije njegove predaje, upozorio na postojeće prostorne planove i mogućnosti prema prostornom planu, svjedok odgovara da tuženik nije ništa upozorio tužitelja, odnosno svjedoka, već je prezentirao svjedoku gotov projekt u kojem je bilo naznačen smještaj građevine na toj čestici. Na upit je li tuženik dostavio svjedoku grafičke prikaze, odnosno situacije na kojima bi bilo prikazano kako je moguće prikazati određena rješenja u skladu s prostornim planom, svjedok odgovara da nije. Nakon što je proteklo izvjesno vrijeme od predaje glavnog projekta, svjedok navodi da je pitao tuženika kada može očekivati izdavanje građevinske dozvole. S obzirom na to da nije dobila adekvatan odgovor od tuženika, obratila se gospođi koja je prodala zemljište i zamolila je da s obrati nadležnom referentu kako bi dobili informacije i obavijesti oko izdavanja građevinske dozvole. Nadležni referent je obavijestio tu gospođu, a koja je potom svjedoku prenijela informacije, da postoje određeni problemi oko izdavanje građevinske dozvole. Dan nakon toga je otišla kod nadležnog referenta, od kojeg je dobila informaciju da je tuženik u međuvremenu predao drugu, izmijenjenu verziju glavnog projekta, koja njoj kao osobi s kojom je tuženik komunicirao nije bila predočena niti prezentirana, a prema kojoj verziji je kuća bila pomaknuta tako da se prostorno trebala nalaziti prema toj zadnjoj verziji u "rupi" s obzirom na to da se radi o zemljištu s nagibom i da predmetna kuća više nema ogradu. Tada je u spis predmeta nadležnom tijelu ureda za graditeljstvo predala podnesak kojim otkazuje tuženiku punomoć. Navodi da prije otkazivanja punomoći nije kontaktirala tuženika jer se osjećala prevareno s obzirom na to da je smatrala da bi u situaciji kada bi nadležno tijelo prema glavnom projektu koji je predao tuženik, a koji nije bio predočen tužitelju, izdalo građevinsku dozvolu, tužitelj prema toj građevinskoj dozvoli morao graditi kuću koja ne odgovara njegovim željama i koja prema svom položaju nije na mjestu kako je to tužiteljici predočeno dok bi troškovi gradnje bili veći kada bi se takav projekt i prihvatio. Nakon toga je kontaktirala i tuženika sa zamolbom da pokušamo riješiti problem na način da se kuća iznova projektira prema dogovoru. Navodi da je nakon nekog vremena da bez dodatnih troškova tuženici nisu spremni to učiniti. Na upit bi li od tuženika tražila grafičke skice o eventualnim problemima koji bi se mogli javiti s obzirom na prostorni plan, svjedok odgovara da bi tražila skice da je uopće imala bilo kakvo upozorenje od strane osobe koje je angažirala za taj posao. Prilikom izrade grafičkog dijela projekta navodi da je komunicirala većinom s gospodinom BF i drugim kolegama u uredu jer projektant koji se potpisivao na projekt je jedna gospođa čijeg se imena sad ne može sjetiti. Navodi da je većina komunikacije bila u pisanom obliku, dok je usmene i neposredne komunikacija bilo vrlo malo. Navodi da se neposredna komunikacija odvijala prvi puta kada je kontaktirala tuženika oko izrade projekta, a nakon toga je još jednom došla kada je projekt bio gotov i kada su se suglasili da će upravo taj projekt će biti predan nadležnom tijelu za graditeljstvo. Pojašnjava da je gospodin TF bio njen prijatelj kojeg je kontaktirala kako bi joj pomogao oko unutarnjeg izgleda kuće s obzirom da je po struci arhitekt i profesor na fakultetu. U jednom trenu kada je imala osobnih obiteljskih problema zbog bolesti jednog člana obitelji, a kako projekt ne bi stajao, gospodin TF je preuzeo na sebe koordinaciju unutarnjeg izgleda kuće. Nakon što je svjedoku predočena isprava na str. 42. spisa, da pojasni kako je gospodin TF bio angažiran samo na unutarnje uređenje kuće, a s obzirom na sadržaj navedene isprave, svjedok pojašnjava da je gospodin TF bio uključen u komunikaciju do izrade glavnog projekta. Nakon što je tužiteljica otkazala suradnju gospodin TF se uključio ponovno u komunikaciju kako bi pokušao pomiriti obje strane te je navedeni e-mail poslao bez njenog znanja, a nakon čega je tek obavijestio svjedoka o tome što je napravio. Na upit je li između predaje prvog projekta i izmijenjenog projekta komunicirala s tuženikom, svjedok odgovara da između toga se ne može točno sjetiti je li bilo komunikacije jer se radi o odmaku vremena, ali se sjeća da je nakon saznanja da je predan izmijenjeni projekt komunicirala s ovdje prisutnim zz tuženika i izrazila mu svoje nezadovoljstvo. Na to je tuženik odgovorio svjedoku da ništa neće izgubiti, da se kuća samo malo pomiče i da ograda nije neophodna. Na upit je li gospodin TF bio na prvom sastanku s njom kod tuženika, svjedok odgovara se ne sjeća tog detalja, možda je bio, možda nije, dok na upit je li ovlastila prema tuženiku gospodina TF kao ovlaštenu osobu tužitelja, a ako je na koji način i za što, svjedok odgovara da na takvo što nije mogla ovlastiti gospodina TF jer u to vrijeme nije bila osoba za ovlaštena za zastupanje pa takvu ovlast nije mogla dati. Na upit je li tuženik u bilo kojem trenutku ponudio tužiteljici ispravak projekta bez naknade, svjedok odgovara da nije i da se toga ne sjeća. Tuženik je za ponovno projektiranje tražio naknadu.

22. Iz iskaza svjedoka TF, koji je sa gospođom DF bio u prijateljskom odnosu i nije bio izravno uključen u ugovaranje, ali je cijelo vrijeme pratio projekt, proizlazi da je sudjelovao na prvom sastanku kada je tužitelj dogovorio sa tuženikom izradu glavnog projekta. Navodi da nema saznanja je li tuženik poslao tužiteljici verzije grafičkih skica sukladno postojećem prostornom planu i takve skice nije vidio. Navodi da mu je gospođa DF pokazala glavni projekt koji je bio predan radi ishođenja građevinske dozvole, na kojem je kuća bila smještena na gornjem dijelu parcele kako je dogovoreno. Nakon toga, a s obzirom da je postupak ishođenja građevinske dozvole trajao neuobičajeno dugo, ga je gospođa DF obavijestila da postoji problem oko građevinske dozvole jer takva kuća kako je bila zamišljena u glavnom projektu sukladno dogovoru, u odnosu na nju nije mogla biti izdana građevinska dozvola prema odredbama prostornog plana i uređenja. Navodi da je prema izmijenjenom glavnom projektu, kojeg je svjedoku poslao putem e-maila, ne može se točno sjetiti tko, trebao bi provjeriti u e-mailovima, kuća pomaknuta na donji dio parcele u rupu, te se prema tom projektu više nije mogao niti izgraditi bazen na južnoj strani kako je to planirano s obzirom na to da se trebalo raditi o kući za odmor, niti vrt, dok kuća prema tom projektu nije imala niti ogradu. Navodi da je nakon toga samoinicijativno kontaktirao tuženika, bez znanja gospođe DF kako bi pokušao izgladiti cjelokupnu situaciju između ovdje tužitelja i tuženika i izbjeći sud. Navodi da je pokušao s tuženikom dogovoriti izraditi novi glavni projekt, međutim od tuženika je dobio odgovor da bi se radilo o novom poslu za koji je potrebno platiti posebnu i dodatnu naknadu. Navodi da se prema izmijenjenom planu, koji nije bio dogovoren, radilo o pomaku kuće za otprilike za 2,5 metara, a možda i malo više. To znači da zbog takvog pomaka više nije bilo moguće na južnoj strani izgraditi bazen koji je trebao biti u razini dnevnog boravka jer više nije bilo prostora zbog tog pomaka za izgradnju planiranog bazena, dok je od 5 metara planiranog vrta prema dogovoru ostalo 2,5 metra, a što je prema njegovom mišljenju ogromna razlika. Nakon što je svjedoku predočena isprava na str. 42. spisa, svjedok pojašnjava da se ne radi o projektnom zadatku, već se radi o komunikaciji njega s tuženikom, bez znanja gospođe DF, a kako bi pokušao izgladiti probleme koji su nastali tijekom ishođenja građevinske dozvole. Pojašnjava da tuženik nije pristao niti u dodatnoj komunikaciji izvršiti preprojektiranje bez dodatne naknade.

23. Iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika UF proizlazi daje gospođa DF došla sa gotovim idejnim rješenjem što nam skraćuje posao z a jedan korak. Bila je nezadovoljna s prijašnjim projektantima i s njima je raskinula suradnju. Dogovorili smo se oko cijene i oko daljnjih koraka što se tiče projektiranja i gospođa je bila sam u uredu, bez gospodina TF. U procesu projektiranja smo zaključili da idejno rješenje nije dobro napravljeno, a jedan od razloga je bio što je kuća bila preblizu ceste, a zbog čega je tuženik u dogovoru s gospođom DF morao mijenjati idejno rješenje za što je dogovorena dodatna naknada s obzirom na to da je u početnom dogovoru izrada idejnog rješenja nije bila predviđena. Navodi da je u idejnom projektu određen položaj kuće na parceli, a kojeg se kasnije može malo korigirati. Na poseban upit suda gdje se nalazio građevinski objekt svojim položajem na parceli u idejnom projektu, a zatim i glavnom projektu kojeg je tuženik izradio, zz tuženika odgovara da se nalazio na gornjem dijelu parcele bliže ceste, a ne u rupi. Na daljnji upit suda da pojasni u čemu je razlika idejnog projekta tužiteljice i idejnog projekta kojeg je tuženik ponovno izradio, zz tuženika odgovara da je u idejnom projektu tužiteljice ispred objekta se nalazila nadstrešnica koja je bila preblizu, a dok su u novoizrađenom idejnom projektu maknuli nadstrešnicu te nije bilo velikog pomaka građevine. Navodi da je gospođa DF u to vrijeme imala privatnih problema zbog kojih nije mogla komunicirati s tuženikom te je napisala u e-mailu da mogu kontaktirati gospodina TF, dala je njegov kontakt te čak navela da ga može i opunomoćiti. Navodi da gospođa DF nije nikada opunomoćila gospodina TF. Navodi da je nakon toga nastavljena komunikacija s gospodinom TF te nakon što je predan glavni projekt je gospodin T iz ureda za graditeljstvo obavijestio dopisom tuženika da takav projekt nije dobar iz razloga prevelike blizine regulacijske linije. Drugi dan je gospodin BF otišao kod referenta te je dogovoreno da će biti manje korekcije u vidu toga da se ne postavlja ograda u tom dijelu. Navodi da je nakon toga obavijestio gospođu DF jer se sve tako jednostavno riješilo, a nakon čega su dodali u tekstualnom dijelu jedan pasus kojeg su predali elektronski. Na poseban upit suda je li izmijenjeni projekt bio u pisanom obliku, zz tuženika odgovara da je bio i projekt i grafika. Navodi da je taj isti ili idući dan dobio e-mail od gospođe DF u kojem navodi da nije prihvatljivo da se ograda pomiče ili odnosno da nema ograde. Nakon toga je gospođa DF tražila da se zgrada preprojektira na način da se smanje gabariti zgrade kako bi se kompenzirala razlika što su izgubili zbog pomicanja ograde. Na to je zz tuženika odgovorio da je za takvo preprojektiranje potrebno ugovoriti dodatnu naknadu jer se radi o dodanom poslu, ali da je moguće unutar onoga što je već bilo dogovoreno da se građevina samo pomakne na donji dio parcele. O tome je s gospođom DF razgovarao usmeno. Navodi da je u istom mailu u kojem je gospođa DF navela da nije prihvatljivo, već tada je zaprijetila tužbom. Prema usmenom dogovoru s gospođom DF tuženik je napravio izmijenjeni projekt prema kojem je građevina bila pomaknuta za 2,5 metara prema donjem dijelu parcele, a tako izmijenjeni projekt nije ponovno slao gospođi DF, već je poslao na ured za graditeljstvo. Navodi da je u naknadnoj komunikaciji s gospođom DF tuženik naknadno i pristao izraditi izmijenjeni projekt bez naknade, a dogovor je bio da će gospodin TF poslati skice, što je i napravio. Navodi da gospođa DF nije bila kao cc u mailu, već je obavijestila tuženika da ne može komunicirati i da ide tužba. Na upit je li gospođu DF upoznao s mogućim problemima oko projekta zbog postojećeg prostornog uređenja i propisa, zz tuženika odgovara da je u projektu dana izjava da je projekt izrađen sukladno prostornom planu i da je tužitelj bio o tome obaviješten. Na upit zašto prilikom preprojektiranja idejnog projekta u vidu micanja nadstrešnice nije došlo i do preprojektrianja projekta u odnosu na ogradu i pomicanje kuće u rupu, zz tuženika odgovara da iz razloga što nije bilo potrebe jer se dozvola mogla dobiti i bez toga.

24. Sud je prihvatio iskaz svjedoka BF u dijelu u kojem navodi kako do izdavanja građevinske dozvole nije došlo jer je tuženik kao opunomoćenik predao glavni projekt, no kako je gospođa DF na strani tužitelja odustala, to dozvola nije bila izdana. U tom dijelu je iskaz svjedoka logičan i životan i u skladu s iskazom svjedoka DF, koja je također iskazivala da je u spis nadležnog tijela predala otkaz punomoći s obzirom na to da se osjećala prevarenom jer je tuženik predao drugu, izmijenjenu verziju glavnog projekta, koji njoj kao osobi s kojom je tuženik komunicirao nije bila predočena niti prezentirana, a prema kojoj verziji je kuća bila pomaknuta tako da se prostorno trebala nalaziti u "rupi" s obzirom na to da se radi o zemljištu s nagibom i da predmetna kuća više nema ogradu. Sud je u tom dijelu prihvatio iskaz svjedoka DF jer je iskazivala uvjerljivo i životno logično, i u skladu s e-mail korespondencijom u spisu na str. 46 spisa, kao i na str. 45., 51. – 53. spisa. Sud je prihvatio i razloge zbog kojih je gospođa DF otkazala tuženiku punomoć, u dijelu iskaza u kojem je navela da bi u situaciji kada bi nadležno tijelo prema glavnom projektu koji je predao tuženik, a koji nije bio predočen tužitelju, izdalo građevinsku dozvolu, tužitelj prema toj građevinskoj dozvoli morao graditi kuću koja ne odgovara njegovim željama i koja prema svom položaju nije na mjestu kako je to tužitelju predočeno, dok bi troškovi gradnje bili veći kada bi se takav projekat prihvatio. Sud je prihvatio iskaz svjedoka DF u dijelu u kojem navodi kako je nakon toga kontaktirala tuženika sa zamolbom da pokušaju riješiti problem na način da se kuća iznova projektira prema dogovoru jer je u tom dijelu iskaz u skladu s e-mailovima na str. 51. i 52. spisa, međutim, tuženik je obavijestio tužitelja da je za "preprojektiranje" kuće potrebno platiti dodatnu naknadu. U tom dijelu je iskaz svjedoka u skladu s iskazom svjedoka TF, koji je po struci arhitekt i sveučilišni profesor, u dijelu u kojem navodi da prema predanom izmijenjenom projektu kuća bila pomaknuta na donji dio parcele u rupu, te se prema tom projektu više nije mogao izgraditi na južnoj strani kako je to planirano s obzirom na to da se trebalo raditi o kući za odmor, niti vrt, dok kuća prema tom projektu nije imala niti ogradu.

25. Sud je prihvatio iskaz svjedoka DF i u dijelu u kojem navodi da je gospodin TF poslao e-mail na str. 42. spisa bez njenog znanja, kao i u dijelu da na zastupanje nije niti mogla ovlastiti gospodina TF jer tada nije bila osoba ovlaštena za zastupanje, jer je u tom dijelu iskaz svjedoka životno logičan s obzirom na to da punomoć za zastupanje pravne osobe može dati jedino osoba ovlaštena za zastupanje po zakonu (direktor), a u tom dijelu je iskaz svjedoka da gospodin TF nije nikada bio opunomoćenik tužitelja u skladu s iskazom svjedoka UF. Sud nije prihvatio iskaz svjedoka UF u dijelu u kojem navodi da je o svemu izvještavao gospođu DF i upozorio je da rješenja u glavnom projektu i prihvaćanje tih rješenja ovisi o referentu kod kojeg dođe predmet, a imajući u vidu da se u takvom slučaju mogu napraviti iznimke. Naime, sukladno čl. 51. st. 2. Zakona o gradnju projektant je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete i da je građevina projektirana u skladu (i) s prostornim planom. Prostornim planom je točno i određeno propisano u kojim slučajevima udaljenost vanjskog ruba ulične zgrade od osi ceste može biti manja od 5 metara, dok tuženik na okolnost da su ispunjene propisane pretpostavke za primjenu iznimke nije priložio niti jedan dokaz (npr. ispravu nadležnog tijela da se radi o građevinskom području gdje je formiran građevni pravac i utvrđen položaj uličnih ograda). Primjena zakona i podzakonskih akata prema stajalištu ovoga suda treba biti jedinstvena, temeljena na konkretnom činjenicama i utvrđenjima, a ne ovisiti kod kojeg referenta dođe predmet. Stoga u tom dijelu sud nije prihvatio iskaz svjedoka jer je životno nelogičan, a u konačnici i u suprotnosti sa zaključkom od 27. siječnja 2025. kojim je tužitelj pozvan na usklađenje glavnog projekta u skladu s č. 101. st. 2. Prostornog plana.

26. Sud nije prihvatio iskaz svjedoka BF u dijelu u kojem je naveo da je od nadležnog referenta zaduženog za rješavanje o zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole dobio pisani dokument jer tuženik takav dokument nije dostavio u spis, niti je tuženik dostavio dokaze (pisane isprave), odnosno objasnio na temelju čega je zaključio da je u konkretnom slučaju ispunjena zakonska pretpostavka iz čl. 101. st. 4. Prostornog plana za primjenu iznimke sukladno kojoj najmanja udaljenost vanjskog ruba ulične zgrade može biti manja od udaljenosti definiranih u stavku 2. toga članka. Naime, tuženik nije tijekom postupka dostavio dokaze na okolnost da se radi o građevinskom području gdje je formiran ulični građevni pravac i utvrđen položaj uličnih ograda, sve sukladno čl. 219. st. 1. i čl. 221.a ZPP-a.

27. Sud je prihvatio iskaz svjedoka TF jer je iskazivao logično, životno uvjerljivo i u skladu s dokumentacijom u spisu. Na temelju iskaza tog svjedoka sud je utvrdio da je g. TF, nakon saznanja za izmijenjeni projekt, samoinicijativno kontaktirao tuženika, bez znanja gospođe DF, kako bi pokušao izgladiti cjelokupnu situaciju između ovdje tužitelja i tuženika i izbjeći sud, a u tom dijelu je iskaz svjedoka u skladu s iskazom svjedoka DF. Navodi da je pokušao s tuženikom dogovoriti izraditi novi glavni projekt, međutim od tuženika je dobio odgovor da bi se radilo o novom poslu za koji je potrebno platiti posebnu i dodatnu naknadu. U tom dijelu je iskaz svjedoka u skladu s iskazom svjedoka DF, koja je na strani tužitelja pregovarala s tuženikom o izradi glavnog projekta, kao i s e-mail prepiskom na str. 41. – 42. spisa iz koje proizlazi da se gospodin TF obraćao neposredno tuženiku, dok je tuženik nakon toga 19. veljače 2025. (e-mail na str. 40. spisa) o svemu izvijestio gospođu DF.

28. Sud nije prihvatio iskaz svjedoka UF u dijelu u kojem navodi da je izmjenu projekta, prema kojem je građevina bila pomaknuta za 2,5 metara prema donjem dijelu parcele, izradio prema usmenom dogovoru s gospođom DF, s obzirom na to da je svjedok DF u svom iskazu navela da joj izmijenjeni projekt nije bio prezentiran niti o tome postoji pisana dokumentacija u spisu. Sud je prihvatio iskaz svjedoka UF u dijelu u kojem je iskazivao da predani projekt nije bio dobar zbog prevelike blizine regulacijske linije i da je prema izmijenjenom projektu, za kojeg je sud utvrdio da nije bio predočen ovlaštenom predstavniku tužitelja, građevina bila pomaknuta za 2,5 metara prema donjem dijelu parcele, a tako izmijenjeni projekt nije bio poslan gospođi DF, već uredu za graditeljstvo. Nije odlučan iskaz svjedoka u dijelu u kojem navodi da je pristao izraditi izmijenjeni projekt bez naknade s obzirom na to da iz e-mailova proizlazi da bi za preprojektiranje kuće prema tužiteljevim zahtjevima bilo potrebno platiti dodatnu naknadu, dok je u konačnici zahtjev za izdavanje građevinske dozvole odbijen jer glavni projekt nije bio izrađen u skladu s prostornim planom.

29. Slijedom navedenog, sud zaključuje da iz izvedenih dokaza proizlazi da je izrađeni glavni projekt kojeg je tuženik za račun i u ime tužitelja predao nadležnom uredu za graditeljstvo bio u suprotnosti s Prostornim planom, premda sukladno čl. 51. st. 2. Zakona o gradnji projektant odgovara da je građevina projektirana u skladu s propisanim prostornim planom. Kako zbog toga glavni projekt ima nedostataka zbog kojeg je djelo neuporabljivo jer bi za tužitelja to značilo da mora graditi građevinu koja ne odgovara njegovim željama i potrebama, dok je prihvatom ponude tuženik pristao izraditi tehničku dokumentaciju prema razgovoru i idejnom projektu, a naručitelj nije u primjerenom roku otklonio taj nedostatak kako bi tužitelj mogao postupiti po zaključku već je za preprojektiranje zahtijevao dodatnu naknadu, to je sud zaključio da je tužitelj sukladno odredbi č. 609. i 610. ZOO-a opravdano raskinuo ugovor.

30. Kao posljedica raskida ugovora o djelu, tuženik je dužan vratiti tužitelju iznos plaćene naknade od 4.055,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dana plaćanja, čiji tijek tuženik nije osporavao, po stopi propisanoj za ostale odnose (čl. 368. st. 1., 2. i 5. ZOO-a u vezi s čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a).

31. Tužitelj koji je u cijelosti uspio u sporu ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a) u visini propisnoj Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika "Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 157/15, 37/22 i 137/23, dalje: Tarifa).

32. Tužitelju su opravdano nastali troškovi sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.7.1. Tarife) te zastupanja na ročištima od 22. listopada 2025. i 11. ožujka 2026. svaku u iznosu od po 200,00 EUR (Tbr.9.1.Tarife), sve uvećano za 25% PDV- a, pa je tuženik obvezan naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 750,00 EUR s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP-a) (točka II. izreke).

33. Tužitelj nema pravo na naknadu sudskih pristojbi jer je takav zahtjev za naknadu troškova neodređen u smislu odredbe čl. 164. st. 1. ZPP-a jer tužitelj nije naznačio niti pravnu osnovu niti visinu sudske pristojbe čiju naknadu potražuje. Stoga je u tom dijelu tužiteljev zahtjev odbijen (točka III. izreke).

U Zagrebu, 17. travnja 2026.

Sutkinja

Ines Božić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem je presuda objavljena ako je stranka bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, odnosno u roku od 15 dana od primitka presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku. Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a.