REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Poslovni broj: P-1741/2022-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Josi Puljiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice DP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Damiru Batarelu, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Grada Kaštela, Kaštel Sućurac, Braće Radić 1, OIB: 08727843572, kojeg zastupa punomoćnik Zoran Mimica, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja, nakon održane glavne rasprave, zaključene dana 3.ožujka 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu dana 17.travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se glavni tužbeni zahtjev koji glasi:

„I.Utvrđuje se kako je tužiteljica PP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naspram tuženika Grad Kaštela suvlasnica nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu - Zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić, a označene kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] zvana MILJEVČIĆ upisana kao put površine 1236 m2, a upisana u Z. U. [broj ZK uloška] i to za realni dio koji je prikazan u Vještvu sudskog vještaka Ivana Barbalića „Split, veljača 2024.g.“ a koje vještvo je sastavni dio ove presude a koji dio je površine 55 m2 i koji je označen slovima A-B- C-D-H-I-J-K-L-A šrafiran crveno bojom.

II.Utvrđuje se kako je tužiteljica PP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naspram tuženka Grad Kaštela suvlasnica nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu - Zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić, a označene kao čest. zem. [katastarska čestica] zvana VITRENICA upisana kao put površine 589 m2, a upisana u Z. U. [broj ZK uloška] i to za realni dio koji je prikazan u Vještvu sudskog vještaka Ivana Barbalića „Split, veljača 2024.g.“ a koje vještvo je sastavni dio ove presude a koji dio je površine 8 m2 i koji je označen slovima H-D-E-F-G šrafiran plavom bojom.

III.Ovlašćuje se PP temeljem ove presude zatražiti i postići parcelaciju realno određenih dijelova iz točke I. i II. Izreke ove presude i nakon parcelacije na svoje ime upisati za cijelo novoformirane čestice zemlje a koju radnju je tuženi Grad Kaštela dužan trpjeti.

IV.Nalaže se tuženiku Gradu Kaštela da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, sukladno odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15)."

II. Odbija se eventualno kumulirani (podredni) tužbeni zahtjev koji glasi: „I.Utvrđuje se kako je tužiteljica PP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu - Zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić, a označene kao čest. zem. [katastarska čestica] zvana D upisana kao put površine 1236 m2, a upisana u Z. U. [broj ZK uloška] i to 55/1236 suvlasnička dijela navedene nekretnine, a koji suvlasnički dio je prikazan u Vještvu sudskog vještaka Ivana Barbalića „Split, veljača 2024.g.“ a koje vještvo je sastavni dio ove presude a koji dio je površine 55 m2 i koji je označen slovima A-B-C-D-H-I-J- K-L-A šrafiran crveno bojom.

II.Utvrđuje se kako je tužiteljica PP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu - Zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić, a označene kao čest. zem. [katastarska čestica] m2 zvana VITRENICA u naravi put površine 589 m2, a upisana u Z. U. [broj ZK uloška] i to 8/589 suvlasnička dijela navedene nekretnine, a koji suvlasnički dio je prikazan u Vještvu sudskog vještaka Ivana Barbalića „Split, veljača 2024.g.“ a koje vještvo je sastavni dio ove presude a koji dio je površine 8 m2 i koji je označen slovima H-D-E-F-G šrafiran plavom bojom.

III.Ovlašćuje se PP temeljem ove presude zatražiti i postići parcelaciju suvlasničkih dijelova iz točke I. i II. Izreke ove presude i nakon parcelacije na svoje ime upisati za cijelo novoformirane čestice zemlje a koju radnju je tužena dužna trpjeti.

IV.Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, sukladno odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15).“

III. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku u roku od 15 dana na ime troškova parničnog postupka iznos od 3.062,50 EUR.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dana 4.svibnja 2022. podnijela tužbu ovom sudu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva na dijelovima nekretnina u vlasništvu tuženika. Tužba se činjenično temelji na tome: da je tužiteljica vlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; da dijelovi susjednih čestica (čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje u vlasništvu tuženika) koje su u naravi put, su prvotno bile sastavni dio nekretnine čiji je vlasnik bio pravni prednik tužiteljice; da je tuženik bez njezine suglasnosti i bez valjanog pravnog temelja u postupku osnivanja (formiranja) zemljišne knjige uknjižen kao vlasnik navedenih čestica, unatoč njezinu protivljenju u ispravnom postupku, te da predmetno zemljište nikada nije bilo formirana javna cesta u smislu propisa o cestama niti je nad njim provedeno izvlaštenje.

1.1.Pozivom na sadržaj nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ivana Barbalića iz veljače 2024., tužiteljica je podneskom od 28.10.2025. uredila tužbeni zahtjev tako da traži utvrđenje svog prava vlasništva na realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] površine 55 m² (označenom slovima A-B-C-D-H-I-J-K-L-A crvenom bojom) i realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] površine 8 m² (označenom slovima H-D-E-F-G plavom bojom), sukladno navedenoj skici vještaka, sa svim pratećim zahtjevima glede parcelacije i upisa vlasništva. Osim toga, postavljanjem eventualno kumuliranog zahtjeva preinačila je tužbu koju je ovaj sud dopustio rješenjem od 3.3.2026.

2.U odgovoru na tužbu tuženik se protivio tužbi u cijelosti. Nije osporavao vlasništvo tužiteljice na čest. zem. [katastarska čestica] ni svoje uknjiženo vlasništvo na spornim česticama. Iznio je da je upis prava vlasništva tuženika na č. zem. [katastarska čestica] nastao kao rezultat postupka osnivanja zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina] (zapisnici br. Z- 1454/2008/2889 od 16. svibnja 2011. i br. Z-1654/2008/7747 od 22. svibnja 2017.), a da je taj upis odraz stvarnog stanja na terenu - navedene čestice su u naravi put koji egzistira godinama, omeđen je zidovima te ga kao jedini pristup koriste vlasnici okolnih parcela. Osporene su tvrdnje tužiteljice da je ikada bila u posjedu utuženog dijela puta. Predloženo je da se tužbeni zahtjev u cijelosti odbije.

3.Sud je u dokaznom postupku izveo dokaz pregledom cjelokupne pisane dokumentacije u spisu, pregledom spisa br. Z-41633/19, očevidom, geodetskim vještačenjem i saslušanjem tužiteljice i svjedoka UP, LP, OP, NP, CP, EP, AP, SP, BP i RP.

Prijedlog tužiteljice da se kao svjedok sasluša neimenovani bagerist je rješenjem od 8.4.2025. odbačen kao nepravovremen jer je podnesen nakon zaključenja prethodnog postupka, a prema mišljenju ovog suda tužiteljica je mogla ovog svjedoka ranije predložiti budući da je on s njezinim suprugom obavljao radove na zidu koji je izgrađen prije podnošenja tužbe.

3.1.Ni glavni ni podredni tužbeni zahtjev nisu osnovani.

4.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na točno određenim, realnim dijelovima dviju čestica, podredno suvlasništva na tim parcelama.

4.1.U ovom postupku mjerodavne su niže citirane odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine« 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV) te Zakona o cestama (»Narodne novine« 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21; dalje: ZC).

4.2.Među strankama nije sporno:

-da je tuženik pasivno legitimiran jer je uknjižen predmetnih nekretnina kao vlasnik u postupku obnove zemljišne knjige;

-da je tužiteljica vlasnica susjedne nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

4.3.Sporno je među strankama je li predmetna nekretnina predstavlja u naravi javnu, nerazvrstanu cestu ili je riječ o nekretnini na kojoj je tužiteljica stekla vlasništvo.

5.U postupku je utvrđeno sljedeće:

Vještačenjem po vještaku geodetske struke Ivanu Barbaliću, nakon obavljenog očevida na licu mjesta, je utvrđeno:

-da predmet spora predstavlja: (a) dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na skici označen točkama A, B, C, D, H, I, J, K, L, A, šrafiran crvenom bojom, površine 55 m², i (b) dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na skici označen točkama H, D, E, F, G, šrafiran plavom bojom, površine 8 m²;

-da navedeni dijelovi čestica tvore u naravi jedinstvenu cjelinu koja predstavlja dio makadamskog puta, te da je sve izvan zida tužiteljičine okućnice neasfaltiran makadamski put;

-da je zapadna međa čest. zem. [katastarska čestica] prema čest. zem. [katastarska čestica] prikazana je linijom L- M-N-O na skici.

5.1.Upis tuženika kao vlasnika na čest. zem. [katastarska čestica] nastao je u tijeku postupka osnivanja (formiranja) zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina], koji je vodio Zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić Općinskog suda u Splitu (spis ZK odjela br. Z- 1454/2008/2889 od 16. svibnja 2011.), a upis na čest. zem. [katastarska čestica] također u sklopu toga postupka (spis br. Z-1654/2008/7747 od 22. svibnja 2017.). Zemljišna knjiga za k. o. [katastarska općina] je otvorena oglasom ovog suda od 10.6.2019. koji je obavljen i u oglasnom dijelu Narodnih novina (br. 61/19 od 21.6.2019.).

Tužiteljica nije dokazala da se protivila upisu na ime tuženika u predmetnim zemljišno-knjižnim postupcima podnošenjem prigovora ili pravnih lijekova u navedenim postupcima, niti je pravodobno zatražila zabilježbu spora.

Pregledani spis br. Z-41633/19 odnosi se na kasniji ispravni postupak koji je pokrenuo Vodovod i Kanalizacija d.o.o. radi uknjižbe prava služnosti na većem broju nekretnina, u sklopu kojega je rješenjem od 28. veljače 2024. otvoren pojedinačni ispravni postupak glede čest. zem. [katastarska čestica], a tužiteljica ni u tom postupku nije podnosila podneske.

5.2.Put koji u naravi predstavljaju čest. zem. [katastarska čestica] postoji od kraja 1980-ih godina. Iz suglasnih iskaza svjedoka LP, CP, AP, EP, BP utvrđeno je da je put nastao krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, kad su tadašnji vlasnici zemljišta (LP i ŽP, suvlasnici čest. na kojoj je danas tužiteljičina kuća) ustupili ukupno 54 m² za potrebe proširenja tadašnjeg uskog kozjeg puta, dobivši zauzvrat od RP dvostruku površinu u kompenzaciji. RP, koji je prodavao susjedne parcele, osigurao je put za kupce kao uvjet prodaje, put je od tada bio širok oko 4 m i služio kao jedini pristup za parcele koje leže iza tužiteljičine, a koristi ga, prema iskazima svjedoka, oko 8 do 10 vlasnika parcela i kuća u blizini. Svjedok LP izričito je potvrdio da Grad Kaštela povremeno ravna predmetni makadamski dio puta.

S druge strane, svjedok RP je potvrdio prodaju zemljišta P prije 35-36 godina te je naveo da on nije vršio nikakvo otkupljivanje ni zamjenu zemljišta za potrebe formiranja nekakvog puta.

5.3.Tužiteljica je čest. zem. [katastarska čestica] kupila od Milana Buzova 2006. godine. U trenutku kupnje parcela nije bila ograđena zidom, a sporni put koji se proteže česticama 1786 i 1784 pored kuće prema kućama susjeda nije bio asfaltiran. Betonske ogradne zidove koji danas omeđuju okućnicu tužiteljičine kuće izgradio je njezin suprug u razdoblju od četiri do šest godina prije dana vještačenja (dakle otprilike 2019.–2022. g.), pri čemu su oni izgrađeni prema dogovoru sa susjedima o širini puta, koji dogovor u konačnici nije realiziran jer susjedi tužiteljici nisu platili naknadu za ustupljenu površinu niti je OP njima prodao kompenzirajući dio, pa tužiteljičin suprug nije bio u mogućnosti ograditi sporni dio. Tužiteljica sama je u iskazu potvrdila da u trenutku kupnje put nije bio ograđen, da ona niti osoba od koje je kupila imovinu nisu koristili sporni dio kao isključivi posjed te da se tim putem koriste susjedi za pristup svojim parcelama.

Suprug tužiteljice NP je u iskazu naveo da je tužiteljica nakon 2006. sporni dio ustupila LP i vlasnicima okolnih kuća kako bi im put bio širi. Oni su trebali odgovarajuću površinu koju su dobili od tužiteljice platiti OP, a onda bi on to svoje zemljište uz njihovu parcelu ustupio tužiteljici, ali na kraju, oni taj dogovor nisu ispoštovali i platili OP pa je svjedok od njega kupio 21 m2 zemljišta. Također je naveo da nakon 2006. tj. kupnje zemljišta tužiteljica nije na neki način obilježila dio ovog spornog zemljišta koji potražuje ovom tužbom kao zemljište koje bi bilo njezino isključivo vlasništvo.

5.4.Svjedokinja UP (susjeda) navela je da betonski zidovi koji omeđuju okućnicu tužiteljičine kuće postoje dvije do tri godine, da sporni dio nikada nije bio ograđen u granicama koje tužiteljica traži, te da ne postoji dogovor o obeštećenju tužiteljice od strane susjeda za širi put.

Svjedok OP (vlasnik čest. zem. [katastarska čestica]) naveo je da je on negdje 1989. ili 1990. ustupio dio svog zemljišta čest. br. 1776 kako bi se na istočnom dijelu te parcele formirao put za ostale parcele koje su se prodavale drugim osobama te je čuo od drugih osoba da se tad i LP mijenjao za zemljišta u svezi širenja tog puta, ali neki detalji mi nisu poznati. Naveo je i to da je tužiteljica čak kupila dio njegova zemljišta (cca 20 m²) radi postavljanja južnog ogradnog zida.

6.S obzirom na sadržaj izvedenih dokaza, odlučeno je kao u izreci zbog sljedećih razloga.

Prije svega, treba reći da prema čl. 114. ZV vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. U konkretnom slučaju tužiteljica nije dokazala ni jedan od navedenih osnova stjecanja vlasništva na spornim dijelovima čestica.

6.1.Glede stjecanja na temelju pravnog posla, tužiteljica je od svojeg prednika, prodavatelja ŽP, stekla vlasništvo isključivo na čest. zem. [katastarska čestica] na koju se i uknjižila. Nema nikakvog pisanog, a ni usmenog dokaza o pravnom poslu kojim bi tužiteljica, njezin pravni prednik (prodavatelj ŽP) ili bilo koji od ranijih vlasnika te parcele stekao pravo vlasništva na spornim dijelovima čest. zem. [katastarska čestica], niti je tužiteljica predočila makar jednu ispravu kojom bi dokazala da su sporni dijelovi čestica 1786 i 1784 ikad bili dio njezine parcele čest. zem. [katastarska čestica]. Suprotno tome, iz suglasnih iskaza svjedoka LP, CP, AP i BP jasno je da su sporni dijelovi uvijek u zadnjih najmanje 35 godina bili predviđeni i korišteni kao put za pristup susjednim parcelama te da je LP za predaju tih 54 m² bio kompenziran od strane RP, čime je to zemljište u sklopu puta prešlo iz sfere privatnog posjeda u zajednički pristupni put dostupan većem broju osoba (tj. u javnu cestu). Stjecanje vlasništva na temelju pravnog posla na nekretnini zahtijeva valjani pisani ugovor i upis u zemljišnu knjigu (čl. 115. st. 3. i čl. 120. ZV), a toga u ovom konkretnom slučaju nema.

6.2.Glede stjecanja dosjelošću, institut dosjelosti uređen je odredbama čl. 159. i 160. ZV. Međutim, rok za dosjelost ne može teći na nekretnini koja je zakonom svrstana u stvari izvan pravnog prometa ili na kojoj je pravo vlasništva ograničeno posebnim propisima koji isključuju dosjelost, što je slučaj s javnim cestama. Neovisno o tome, u konkretnom slučaju tužiteljica nije dokazala ni minimalni preduvjet za dosjelost - samostalni posjed spornog dijela. Upravo suprotno, iz iskaza svih saslušanih svjedoka, uključujući supruga tužiteljice, te iz iskaza same tužiteljice, nedvosmisleno proizlazi da tužiteljica i osoba od koje je kupila parcelu nisu nikada bili u faktičnom posjedu spornog dijela puta koji je sve to vrijeme bio u neometanom zajedničkom korištenju okolnih vlasnika nekretnina. Tužiteljica je sama potvrdila da spornim putem prolaze susjedi do svojih kuća te osim toga ona prilikom gradnje zida nije unutar svog ogradnog zida obuhvatila i sporne dijelove nekretnine osim možda jednog manjeg dijela (točke K-L i par metara zida istočno od točke J) koji zadire u put.

6.3.Posebno je važna pravna kvalifikacija spornog zemljišta u kontekstu ZC-a. Prema čl. 2. ZC, ceste se dijele na javne ceste (državne, županijske i lokalne) i nerazvrstane ceste. Prema čl. 98. ZC, nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima, a koje nisu razvrstane u smislu toga Zakona, a nalaze se na području jedinice lokalne samouprave. Nerazvrstane ceste su vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze (čl.101.ZC). Na zemljištima koja su u naravi javna cesta ne može se stjecati vlasništvo dosjelošću.

Iz utvrđenog činjeničnog stanja, a napose iz suglasnih iskaza svjedoka koji potvrđuju da predmetni put već više od 35 godina služi kao jedini pristup za cca 10 vlasnika okolnih parcela i kuća, te da ga Grad Kaštela povremeno ravna i održava (i povrh toga u zemljišno-knjižnom postupku Vodovod i kanalizacija d.o.o. traži upis služnosti radi polaganja cijevi ispod razine zemlje na tim česticama), nedvojbeno proizlazi da sporne čestice u naravi predstavljaju nerazvrstanu cestu u smislu čl. 101. ZC. Grad Kaštela upisan je kao vlasnik navedenih čestica upravo sukladno toj zakonskoj odredbi u sklopu postupka osnivanja (formiranja) zemljišnih knjiga, koji postupak je po svojoj naravi bio postupak u kojemu se utvrđivalo i upisivalo stvarno stanje na terenu.

6.4.Tužiteljica u podnesku od 3.travnja 2025. ističe da nije provedeno izvlaštenje te da tuženik nema valjani pravni temelj za upis. Ovaj sud ne prihvaća tu argumentaciju. Iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je put formiran dragovoljno, a ne prisilnim izvlaštenjem i to davno prije nego li je tužiteljica kupila svoju nekretninu. Nakon što je put formiran od strane fizičkih osoba (vlasnika okolnih nekretnina), on je očito prepušten tuženiku na upravljanje jer je faktički postao javna cesta. Nadalje, tuženik je uknjižen u postupku obnove zemljišne knjige, oglas o otvaranju iste je objavljen 10.6.2019. (u Narodnim novinama 21.6.2019.), a tužiteljica nije ni tvrdila ni dokazala da je u tom postupku u pogledu č. zem. [katastarska čestica] u zakonskim rokovima podnijela prijavu ili prigovor. Rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu odredbi Zakona o zemljišnim knjigama. Spis na koji se tužiteljica pozivala u tužbi je pregledan, ne tiče se upisa prava vlasništva na ime tuženika nego upisa služnosti na teret predmetnih nekretnina i u tom postupku nisu zaprimljeni podnesci tužiteljice.

6.5.Nadalje, tužiteljica ističe da upis tuženika nije bio temeljen na valjanoj ispravi te da se protivila upisu. Uvid u spis Z.K. odjela, koji je pregledan na ročištu 7. studenog 2024., ne potvrđuje navod da je tužiteljica ulagala pravovremene pravne lijekove u ZK postupcima (spisi br. Z-1454/2008 i Z-1654/2008) koji su rezultirali uknjižbom tuženika. Neovisno o tome, i kada bi pretpostavke za brisanje upisa iz čl. 123. st. 2. ZV bile ispunjene (tužba radi brisanja u roku od tri godine od zatraženog upisa ili uz prethodnu zabilježbu spora), tužbeni zahtjev u ovom predmetu nije oblikovan kao konstitutivni zahtjev za brisanje tuženikova upisa nego isključivo kao deklaratorni zahtjev za utvrđenje tužiteljičina vlasništva. Deklaratorni zahtjev može biti osnovan samo ako tužiteljica dokaže materijalno-pravni osnov vlasništva, čega ovdje nema.

6.6.Slijedom svega navedenoga, tužiteljica nije dokazala ni jedan zakonom predviđen temelj stjecanja prava vlasništva na spornim dijelovima čestica 1784 i 1786, K. O. [katastarska općina], koje su u naravi nerazvrstana cesta u zakonskom vlasništvu tuženika Grada Kaštela, pa je tužbeni zahtjev (i glavni i podredni) valjalo odbiti kao neosnovan u cijelosti.

7.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154.st.1.Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" NN 138/23, dalje: OT).

Tuženiku je od troška priznato: po 100 bodova za sastav odgovora na tužbu (Tbr. 8.toč.1 OT) i podnesaka od 9.9.2024., 30.6.2025., 16.2.2026. te za ročišta od 17.10.2023., 12.1.2024., 19.9.2024., 7.7.2024., 6.2.2025., 8.4.2025., 28.10.2025., 3.3.2026, 25 bodova za ročište od 10.7.2025., što zbrojeno i uvećano za 25% PDV-a iznosi 3.062,50 EUR.

U Splitu, 17.travnja 2026.

S U D A C

Joso Puljić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

-pun.tužitelja

-pun.tuženika