REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
Broj: Pp-4076/2024-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenih KAUFLAND HRVATSKA k.d. i LB zbog prekršaja iz članka 172. b stavka 1. i 2. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine: 118/18, 42/20, 127/20, 52/21 i 152/22, dalje: Zakon o poljoprivredi), povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe poljoprivredne inspekcije (dalje: Državni inspektorat), klasa: 320-02/23-15/1642, ur. broj: 443-02-03-05-24-16 od 6. veljače 2024., nakon provedene glavne rasprave zaključene 14. travnja 2026. u odsutnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, dana 17. travnja 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: KAUFLAND HRVATSKA k.d. za trgovinu, OIB: 47432874968, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavan, kao pravna osoba
drugookrivljeni: LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin L, rođen **.**.1969. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan, odgovorna osoba
k r i v i s u
što su dana 2. listopada 2023., prvookrivljenik kao prava, a drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi – rukovoditelj sektora nabave, u poslovnom prostoru oznake PJ 4230, koji posluje u sastavu prvookrivljenika na adresi [adresa], stavili na tržište proizvod iz sektora voća i povrća – naranču, koji nije označen sukladno članku 3. stavku 2. Provedbene Uredbe Komisije (EU) br. 543/2001 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe vijeća (EZ) br. 124/2007 za sektor voća i povrća te prerađevine voća i povrća (SL L 157, 15.6.2011.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 543/2011), jer na deklaraciji nije naveden podatak (oznaka) o nazivu sorte i nazivu proizvoda te su izdali popratnu ispravu transportnu otpremnicu br. 20205351 od 27. rujna 2023., isporuka br. 8106473469 od 27. rujna 2023. , koja je proizvod naranču pratila od platforme za distribuciju do navedenog poslovnog prostora, a na kojoj prvookrivljenik nije izdao spomenutu ispravu niti je označio podatak o klasi proizvoda sukladno članku 5. stavku 4. Uredbe (EU) br. 543/2011,
dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, stavili na tržište proizvod koji nije u skladu s utvrđenim tržišnim standardima prema sektorima ili proizvodima u skladu s člankom 51. stavcima 1., 2. i 5. ovoga Zakona,
čime su počinili prekršaj opisan u članku 51. stavku 1. Zakona o poljoprivredi u vezi s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. stavkom 4. provedbene Uredbe (EU) br. 543/2011, kažnjiv po članku 179.b stavku 1. točki 9. i stavku 2. Zakona o poljoprivredi.
Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. i 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon) se
i z r i č e
PRVOOKRIVLJENIKU NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.800,00 (tisuću osamsto) EURA
DRUGOOKRIVLJENIKU NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 400,00 (četiristo) EURA
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti po 50,00 (pedeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat izdao je pod gore navedenom poslovnom oznakom prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.
2. Okrivljenici su u zakonskom roku podnijeli prigovor protiv prekršajnog naloga pa ga je sud stavio izvan snage i na temelju članka 238. stavka 10. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu.
3. Sud je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu u odsutnosti uredno pozvanih okrivljenika, koji su prethodno u spis dostavili svoju pisanu obranu pa je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da neposredno ispitivanje okrivljenika nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.
3.1. U zajedničkoj pisanoj obrani okrivljenici u bitnom navode kako inspektor nije ni trebao pokrenuti postupak, jer je sporni proizvod odmah po primitku zapisnika o inspekcijskom nadzoru 4. listopada 2023. povučen iz prodaje. Ističu da je ovlašteni tužitelj trebao primijeniti odredbu članka 73. stavka 1. Zakona o državnom inspektoratu prema kojem se prekršajni postupak neće pokrenuti ako nadzirana pravna osoba tijekom inspekcijskog nadzora otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru. Nadalje navode kako uslijed utvrđenog minornog i kratkotrajnog propusta nije prouzrokovana nikakva šteta niti opasnost za potrošače. Predlaže da se oslobode od optužbe, a podredno da se uzmu u obzir odredbe Prekršajnog zakona o beznačajnom prekršaju i oslobođenju od kazne.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 2. listopada 2023. s transportnim otpremnicama i računima za sporne proizvode i prigovor na prekršajni nalog. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, odakle je vidljivo da je prvookrivljenik višestruko prekršajno kažnjavan zbog različitih prekršaja iz područja gospodarstva, dok je drugookrivljenik višestruko osuđivan zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. Zakona o poljoprivredi.
5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret.
6. Odredbom članka 51. stavka 1. Zakona o poljoprivredi propisano je da pravne i fizičke osobe kod stavljanja na tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda moraju ih proizvoditi, označiti i uskladiti s tržišnim standardima na način kako je to propisano Uredbom (EU) br. 1308/2013 i njezinim provedbenim propisima te ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisima.
6.1. Odredbom članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 543/2011 određeno je da su posebni tržišni standardi iz članka 113. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1234/2007 navedeni u Prilogu I. dijelu B ovoj Uredbi za sljedeće proizvode:
(a) jabuke;
(b) agrume;
(c) kivi;
(d) lisnate salate, endivije kovrčavog i ravnog lista;
(e) breskve i nektarine;
(f) kruške;
(g) jagode;
(h) slatke paprike;
(i) stolno grožđe;
(j) rajčice.
6.2. Člankom 5. stavkom 4. Uredbe propisano je da se na računima i popratnim ispravama, osim na potvrdama o kupovini za potrošače, mora naznačiti naziv i zemlja podrijetla proizvoda i prema potrebi klasa, sorta ili trgovački tip, ako se to zahtijeva posebnim tržišnim standardom, ili činjenica da je roba namijenjena za preradu.
6.1. Člankom 172. b stavkom 1. točkom 9. Zakona o poljoprivredi propisano je kako će se novčanom kaznom od 3980,00 do 6630,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba ako stavi na tržište proizvode koji nisu u skladu s utvrđenim tržišnim standardima prema sektorima ili proizvodima u skladu s člankom 51. stavcima 1., 2. i 5. ovoga Zakona. Stavkom 2. istog članka je pak određeno da će se novčanom kaznom od 660,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
7. Dakle, iz zapisnika o provedenom inspekcijskom nadzoru, koji sadrži neposredna zapažanja uredujućeg inspektora pregledom poslovnice prvookrivljene pravne osobe i prateće poslovne dokumentacije, jasno proizlazi da su na spornom proizvodu – naranči utvrđeni nedostaci pri označavanju klase i drugih podataka o proizvodu, koji su precizirani u izreci presude; što okrivljenici u svojoj obrani uostalom ni ne spore. Time su okrivljenici ostvarili sva obilježja utuženog prekršaja, a koja su prema mišljenju suda valjano označena u činjeničnom opisu djela u optužnom aktu, s obzirom na to da se navode relevantne odredbe blanketne norme (članak 3. stavak 2. i članak 5. stavak 4. provedbene Uredbe (EU) br. 543/2011) te su u dovoljnoj mjeri opisane konkretne povrede ovog međunarodnog pravnog propisa.
7.1. Što se tiče navodnih procesnih nedostataka na koje se ukazuje u pisanoj obrani, ističe se kako se citirana odredba članka 73. stavka 1. Zakona o državnom inspektoratu, a opet sukladno kogentnoj normi iz članka 73. stavka 4. istog Zakona, ne odnosi na situacije u kojima je propisana upravna mjera zabrane. S obzirom na to da je odredbom članka 168. stavka 1. podstavka 5. Zakona o poljoprivredi propisano da nadležni inspektor, u okviru svoje nadležnosti propisane ovim Zakonom, pri obavljanju službene kontrole i inspekcijskih nadzora, ima pravo i dužnost donijeti usmeno rješenje o privremenoj zabrani uvoza, prodaje ili stavljanja na tržište proizvoda iz sektora voća i povrća koji nisu u skladu s tržišnim standardima; koja mjera zabrane je u konkretnom slučaju i izrečena; nisu bili ispunjeni uvjeti za nepokretanje prekršajnog postupka, kako to tvrde okrivljenici u svojoj obrani.
8. Prilikom odabira vrste i mjere sankcije, sud je kao olakotnu okolnost na strani okrivljenika uzeo u obzir jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, u smislu da je doista riječ o manjem previdu koji je otklonjen odmah nakon provođenja inspekcijskog nadzora i koji nije imao značajnije posljedice za potrošački odabir. Međutim, ova okolnost nije u dovoljnoj mjeri izražena da bi se mogao primijeniti institut beznačajnog djela, jer je riječ o prehrambenom proizvodu, koji kao takav iziskuje visoki standard tretiranja i evidentiranja tijekom proizvodnog i prodajnog procesa. Također prema mišljenju suda nisu ispunjeni uvjeti za oslobođenje od kazne iz članka 38. Prekršajnog zakona, jer okrivljenici nisu uspjeli u dovoljnoj mjeri otkloniti posljedice prekršaja, s obzirom na to da je sporni proizvod određeno vrijeme bio dostupan potrošačima.
8.1. S druge strane, ovaj sud spomenutu okolnost zbog svog značaja smatra naročito olakotnom okolnošću u smislu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, zbog čega se odlučio za primjenu instituta ublažavanja kazne, i to unatoč prethodnoj osuđivanosti za prekršaje iz područja gospodarstva, jer je razumno za očekivati da će trgovac tolikih razmjera imati određene propuste u poslovnom procesu. Stoga je okrivljenicima izrekao novčane kazne u nižem iznosu od najmanje propisane kazne za predmetni prekršaj za svaku vrstu okrivljenika, smatrajući da će se i takvom kaznom adekvatno ostvariti svrha kažnjavanja.
8.2. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 17. travnja 2026.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić, v.r.
Mario Bakota, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva primjerka; a o njoj odlučuje nadležni Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti: okrivljenicima, tužitelju, u spis
