REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

Posl. Broj Pn-129/2021-36

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji ovog suda, Katarini Heinrich, u pravnoj stvari tužiteljice: OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]/V, zastupana po punomoćniku Ivi Gregovu, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika: ŽJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Antunu Franetoviću, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 17. ožujka 2026. godine, u prisustvu punomoćnika tužitelja odvjetnika Tihane Gregovi i Ive Grgova te zamjenika punomoćnika tuženika Josipa Anzulovića Miroševića, odvjetnika u Supetru, dana 17. travnja 2026. godine, donio je i objavio

p r e s u d u

I. Usvaja se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Obvezan je tuženik ŽJ (OIB [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade štete isplatiti tužiteljici OJ (OIB [osobni identifikacijski broj]) novčani iznos od 9.392,6 EUR € sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 22. 10. 2016. god. do isplate po stopi koja se za period od dospijeća pa do 31.prosinca 2022.g. određuje u skladu s čl. 29. ZOO, odnosno po stopi koja se za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, a za period od 01.siječnja 2023.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

II. Za preostali iznos od 1.273,2 EUR, tužbeni zahtjev se odbija.

II. Obvezan je tuženik ŽJ (OIB [osobni identifikacijski broj]) na ime troškova ove parnice, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici OJ (OIB [osobni identifikacijski broj]) novčani iznos od 3.974,48 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od donošenja ove prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinaniciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj u ovom sudu dana 28. listopada 2019. godine, navodi se da je u stambenoj zgradi u [adresa], na adresi [adresa], kat. oznake čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], tužiteljica vlasnica stana na visokom prizemlju, tuženik ( njen nećak) ŽJ, vlasnik je stana na 1. katu, dok je drugi nećak tužiteljice KJ vlasnik konobe u prizemlju, da je u noći 21. listopada 2016.g., tuženik u svom stanu na 1. katu predmetne zgrade, prije odlaska na spavanje uključio svoju perilicu rublja, koju je smjestio u dnevni boravak ( iznad dnevnog boravka tužiteljice ) te otišao na počinak, ostavivši perilicu da radi bez kontrole, te da je uslijed kvara na perilici ista počela slobodno i intenzivno ispuštati vodu direktno iz vodovodnih instalacija, što da tuženik nije primijetio sve do slijedećeg dana, tako da je pod punim pritiskom voda tekla direktno iz vodovodnih instalacija cijelu noć između 21. i 22. listopada 2019. godine, voda da je poplavila stan tuženika na 1. katu, te cureći niz sve zidove dalje poplavila i natopila veći dio stana tužiteljice na visokom prizemlju, ( stropove od knauf- ploče, drvene podove dnevne sobe, hodnika i spavaće sobe, te sve zidove oko tih prostorija, kako nosive tako i pregradne), čime da je tužiteljici počinjena materijalna šteta, koju ona nije mogla na vrijeme ni predvidjeti, ni spriječiti, ni umanjiti, obzirom da se u to doba godine nije nalazila u [adresa], već u svom stanu u [adresa], gdje pretežno živi i ima prebivalište.

1.1. Nadalje se u tužbi navodi da je o predmetnom događaju tuženik izvijestio tužiteljicu koja je zbog toga iz [adresa] došla u [adresa] 27. listopada 2019.g., te da je tuženik svojom rukom napisao i potpisao Izjavu kojom je priznao svoju odgovornost za nastalu štetu i obvezao se " da će svojoj teti sanirati štetu u potpunosti, a što bi značilo, kompletnu izmjenu spuštenog stropa napravljenog od knauf-ploča, ( sa pripadajućom izolacijom ) izmjenu podova, sanaciju zidova i bude li potrebno i izmjenu električnih instalacija" .

1.2. Glede eventualnog prigovora zastare, kojeg bi mogao izjaviti tuženik, tužiteljica ukazuje da je tuženik svoju obvezu priznao, te se obvezao popraviti štetu svojom izjavom od 27. listopada 2016.g., čime da je prekinut zastarni rok koji bi mogao početi teći od dana nastanka štete.

1.3. U tužbi se nadalje navodi da tužiteljica zbog nastalih oštećenja i zbog izostanka dovođenja u upotrebljivo stanje, nije mogla koristiti svoj stan 2017., 2018., i 2019. godine, pa kako ne bi bila prisiljena propustiti i slijedeća ljeta u uzaludnom čekanju tuženika da polako nastavi sa sanacijom, bila je prisiljena angažirati stručne i ovlaštene izvođače, koji su dovršili sanaciju svih oštećenja i u skladu sa pravilima struke. Kako tuženik ne pokazuje namjeru da tužiteljici naknadi pričinjenu štetu u bilo kojem iznosu, predlaže kao u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu od 3. veljače 2020.g. tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Podneskom od 12. travnja 2022. god., tuženik opreza radi ističe prigovor zastare, zbog proteka trogodišnjeg zastarnog roka (naknada štete). Nadalje, tuženik navodi da je prema dogovoru sa tužiteljicom tuženik započeo sa demontažom stropa od knaufa, u čemu da mu je pomogao AJ, profesionalni vodoinstalater prilikom čega da je ustanovljeno da strop, osim knauf ploča, nije bio natopljen vodom, osim što se voda podlila pod grede i tim putem došla do stropnih lampi, te da se dakle, nije radilo o velikoj količini vode koja bi procurila u stan tužiteljice, te da stoga voda nije mogla uzrokovati štetu kakva je opisana u tužbi. Nadalje, da je utvrđeno da u strop stana tužiteljice nije bila postavljena dvoslojna i troslojna zvučna i toplinska izolacija, nego najviše dupli sloj, a na nekim mjestima jedan sloj, dok na nekim mjestima ništa, te da je unatoč gore navedenom, tuženik postavio na površini cijelog stropa, cca, 2x40 m2 izolacijsku vunu kao i sve konstrukcijske profile za izgradnju pregradnih zidova, čak i onih koje uopće nije bilo potrebno rušiti jer su bili u dobrom stanju. Također, da je u dogovoru sa VJ, zetom tužiteljice, odlučeno da postojeće stropne profile nije potrebno mijenjati. Ističe se kako zet tužiteljice, SJ, nije imao primjedbi na izvršene radove. Tuženik da je postavio nove elektroinstalacije u čemu mu je pomagao GJ, postavio je i knauf ploče, i to 20 bijelih i 20 vlago otpornih ploča (zelenih), dimenzija ploče 200 x 125 cm sa pripadajućim montažnim vijcima i svim ostalim potrebnim za ugradnju profila i ploča. Tuženik da je prije ugradnje konstrukcijskih profila, izolacijske vune i knauf ploča, odstranio svu žbuku kojom je bio ožbukan stan, rastavio je namještaj i odložio isti u susjednu prostoriju zvanu „velika konoba“, te da je isti bio u dobrom stanju i neoštećen vlagom od prodora vode. Nakon što je tuženik odradio gore navedeno, da mu je tužiteljica naložila da obustavi daljnje radove jer je angažirala tvrtku za dovršenje radova. Nakon toga, da je tužiteljica izmijenila bravu na ulaznim vratima svog stana, tako da više u isti nije imao pristupa. Ističe se kako tuženik pouzdano zna da su u potpunosti bili nepotrebni radovi izmjene podnih drvenih greda koje nisu bile oštećene poplavom. Uklonjene drvene grede zamijenjene su čeličnim profilima, „OSB ploče“ koje su bile brušene i lakirane, a same po sebi su vlagootporne. Zaključno se navodi kako je debljina postojećih ploča bila je 22 mm, ispod njih, u spavaćoj sobi bila je postavljena bitumenska folija debljine 3 mm, a ispod ploča u dnevnom boravku, kao hidroizolacija bio je postavljen tzv. „papundek“ (karton namazan katranom) koji je bio u jako lošem stanju i debljine cca 1,5 mm. Ispod svega toga da je bio sloj jako tankog i nekvalitetnog betona, punog pukotina, koji je bio izliven između podnih greda, tako da je na mjestima poviše grede bio debeo cca 2-3 cm. Radi navedenog tuženik drži da pod nije mogao biti oštećen od nastale poplave u tako kratkom vremenskom roku, nego je dotrajao zbog loše kvalitete, vlage koja je prisutna u kući i prostoru koji se nalazi ispod tog poda, kao i proteka vremena. Radi navedenog, u cijelosti osporava opseg i visinu naznačene štete, te se za sada protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu u cijelosti, te predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

2.1. Na ročištu održanom dana 9. ožujka 2022.g. tuženik je priznao odgovornost za štetu koja je tužiteljici nastala na njenom stanu kao posljedica puštanje vode iz tuženikove perilice rublja. I dalje osporava visinu zahtjeva.

3. U dokazne svrhe sud je pregledao: Pregledna rekapitulacija svih izvedenih radova, obračunski troškovnik zidarskih radova, troškovnik građevinsko obrtničkih radova, Izjava tuženika od 27. listopada 2016. godine, sanacija dijela međukatne konstrukcije-arhitektonski projekt, travanj 2019.g, pregledna rekapitulacija svih troškova radova sanacija dijela stana, Postira 2016-2019., računi ( list 39-133 spisa ), građevinski projekt – projekt stabilnosti i mehaničke otpornosti, travanj 2019.g., fotografije ( list 261-273 spisa ), skice sanacije stana ( list 274-283 spisa ), whats up prepiska, Izjava tuženika od 28. kolovoza 2018.g., fotodokumentacija stana, potvrda PP Brač od 30. lipnja 2022.g., prijava početka gradnje od 5. lipnja 2019.g., izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za graditeljstvo koji je svoj pisani nalaz dostavio u spis dana 9. lipnja 2025.g., stručno mišljenje Uprave za zaštitu kulturne baštine, od 23. prosinca 2025.g., izveden je dokaz saslušanjem vještaka za graditeljstvo dipl. ing. građ. ĐJ.

4. Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

5. Zakon o obveznim odnosima (N.N. br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, u daljnjem tekstu ZOO), propisuje u odredbi čl. 1045. st. 1., da je onaj koji drugom prouzroči štetu, dužan naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok u odredbi čl. 1046., propisuje da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist), i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

6. Odredbom čl. 1085. ZOO-a, propisano je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala (st. 1). Ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu (st. 2). Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete (st. 3). Naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtjeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja (st. 4.).

7. Tužiteljica je u dokazne svrhe priložila u spis Izjavu od 27. listopada 2016.g. kojom je tuženik ŽJ priznao da je " odgovoran za štetu nastalu u stanu njegove tete ( tužiteljice ) koja se dogodila dana 22. listopada 2016.g., zbog kvara na mojoj perilici koja je radila u noći sa 21. na 22. listopada 2016.g., i izazvala poplavu mom stanu i načinila štetu na plafoni i podu u stanu tužiteljice.". Nadalje: " ovom izjavom se obvezujem da ću svojoj teti sanirati štetu u potpunosti, što bi značilo kompletnu izmjenu spuštenog stropa načinjenog od knauf ploča, ( sa pripadajućom izolacijom ) izmjenu podova od lakiranih OSB ploča, sanacija zidova, i bude li potrebno izmjena električnih instalacija." Izjavom od 28. kolovoza 2018.g. tuženik potvrđuje da je dogovorom između stranaka sanaciju trebalo dovršiti do 1. listopada 2017.g., što da nije ispoštovano, pa se kao slijedeći rok dovršetka sanacije ugovara 1. listopada 2018.g.. Tuženik se obvezuje snimati situaciju te fotografije izvedenih radova dostaviti nadzornom inženjeru VJ. Pored navedenog, na ročištu održanom dana 9. ožujka 2022.g. tuženik je i priznao odgovornost za štetu koja je tužiteljici nastala na njenom stanu kao posljedica puštanje vode iz tuženikove perilice rublja.

7.1. Obzirom na navedeno pod točkom 7. sud smatra da osnov tužbenog zahtjeva nije sporan, kao niti pravovremenost tužbe.

8. Iz priložene Fotodokumentacije predmetnog stana ( fotografije poplavljenog dnevnog boravka, spavaće sobe, hodnika, djelomično obijene žbuke, nerazmontiranog namještaja, trulih greda i daščanog poda te devastiranog namještaja i oštećenog materijala ) nakon poplave 22. listopada 2016. godine ( prije sanacije ) sačinjene od strane tužiteljice, radi evidentiranja štete nastale uslijed plavljenja stana, razvidno je da je u tom trenutku stan tužiteljice bio toliko oštećen da nije ispunjavao uvjete za življenje, zidovi strop i podovi su natopljeni vlagom prekriveni gljivicama, te su vidljive trule podne grede.

9. Na okolnost stanja predmetnog stana, planiranih troškova sanacije stana koja je dovršena 15. listopada 2019.g. izveden je dokaz saslušanjem svjedoka VJ. Svjedok SJ, zet tužiteljice, u svom iskazu je naveo da je po zanimanju diplomirani arhitekt, zbog čega mu se tužiteljica i obratila nakon štetnog događaja kako bi konstatirao štetu koja je nastala. Prema utvrđenoj šteti, odmah, 2017. godine, izradio je troškovnik, s tim da je o tome komunicirao sa tuženikom obzirom, da je tuženik bio preuzeo na sebe zadatak da će izvršiti radove sanacije. Nakon što je tuženik prestao vršiti radove rekonstrukcije 2019. godine, a obzirom na to da je bilo potrebno izvesti još neke radove sa drugim izvođačima, izradio je i projekt sanacije, i to osobito iz razloga jer su u svibnju 2019. godine, kada su skinuli OSB ploče ustanovili kako su nosive grede koje se ispod njih nalaze, uz njihov vanjski zapadni fasadni zid, a ispod mjesta gdje je došlo do prodora vode, istrunule zbog čega ih je u tom dijelu trebalo izmijeniti. Projekt rekonstrukcije sastoji se od dvije mape u čijoj izradi je sudjelovao inženjer statičar, radi dokazivanja statičke stabilnosti objekta. Ne može sa sigurnošću potvrditi koliko je ukupno greda zamijenjeno u cijeloj dužini, s time da su mijenjane grede isključivo u dnevnoj sobi. Postavljene su tri nove čelične grede koje su umetnute u postojeći ležaj u nosivim kamenim zidovima. Pored tih čeličnih greda okomito na njih postavljene su drvene grede. Iz projektne dokumentacije je točno vidljivo koliko je greda uklonjeno. Upitan jesu li prilikom izrade sekundarne konstrukcije, odnosno prilikom montaže drvenih greda koje idu okomito na čelične grede iskoristili neke od starih greda, navodi da nisu jer stare grede nisu bile upotrebljive za tu svrhu, nisu bile ni po kojoj osnovi prikladne niti po dimenzijama niti po kvaliteti. Što se tiče oštećenja na zidovima potvrđuje da je taj dio posla odradio tuženik i to skidanjem stare žbuke do kamena i to u maloj sobi do dnevne sobe, u dnevnoj sobi na mjestu prodora vode i na suprotnom zidu iste sobe s time da se ne može sa sigurnošću očitovati o svim radovima koje je tuženik napravio. Troškovnikom o naknadnim radovima koji je izrađen 2019. godine za potrebe izvođenja radova koje su izvodili treći izvođači obuhvaćena je površina od cca 4 m2, na kojoj površini je otučena stara žbuka, za potrebe ugradnje nosivih greda i drugi radove koji su obuhvaćeni dodatnim projektom. Upitan je li tuženik izvodio bilo kakve radove na stropovima navodi da nije, zbog čega su svi radovi na stropovima ušli u novi troškovnik dodatnih radova. Dodaje kako u kuhinji, hodniku i spavaćoj sobi nisu bile mijenjane drvene grede jer ih nije bilo potrebno mijenjati. Napominje da je tuženik u cijelom stanu otklonio sve vodom oštećene dijelove stropa, svu žbuku odnosno knauf. Nosive grede u plafonu stana tužiteljice ( ujedno i pod tuženikovog stana ) nije bilo potrebno mijenjati jer su bile u dobrom stanju. Što se tiče elektroinstalacija one su zamijenjene po tuženiku tako da nisu ušle u projekt dodatnih radova. Osim nabrojenog u projekt dodatnih radova ušlo je gletanje i farbanje svih dijelova. Upitan jesu li u dodatni troškovnik ušli i neki radovi koji se ne odnose na sanaciju štete navodim da je u taj projekt ušao pregradni zid u dnevnoj sobi tužiteljice kojim je pregradila nišu s time da nije siguran je li uopće taj posao ušao u dodatni troškovnik, niti je li isti obuhvaćen projektom sanacije. Na upit pun. tužiteljice svjedok navodi kako je prilikom odabira izvođača kontaktirao dvije tvrtke, jednu iz Splita, jednu iz [adresa], kojima je dostavio troškovnike temeljem kojeg su iste dale ponudu, ali kako u Zagrebu ima kontakta sa raznim izvođačima stupio je u kontakt sa firmom koja mu je dala najpovoljniju ponudu, kao i rokove izvođenja radova, zbog čega su njenu ponudu i prihvatili. Na upit pun. tužiteljice iz čega se može zaključiti da tužiteljica po troškovniku nije opteretila tuženika svjedok navodi kako je troškovnikom i projektom bilo predviđeno da se prilikom sanacije upotrijebe svi iskoristivi građevinski materijali, također je popisan i građevinski materijal s kojim je investitor raspolagao, od čega je nešto sačuvano od prije, a nešto je pribavio tuženik. Poseban upitan od strane vještaka za graditeljstvo zbog čega je upotrijebljen konstruktivni sustav i materijali, drugačiji od postojećeg, svjedok navodi da je po prijedlogu projektanta konstrukcije, a kako bi se izbjeglo smanjenje visine susjedne donje etaže, stavljena čelična konstrukcija s manjim brojem elemenata primarne konstrukcije, dok su uveli sekundarne elemente u obliku drvenih poprečnih greda. Ističe kako je tužiteljica, njegova punica, vezano uz rekonstrukciju svog stana uštedjela i na način da joj je on izradio projekt po prijateljskoj cijeni. Na daljnje pitanje pun. tužiteljice zbog čega je statičar predložio metalnu konstrukciju svjedok navodi kako bi u slučaju zamjene drvenim gredama one trebale imati veći profil od ranije postojećih greda jer su takvi profili propisani sadašnjim građevinskim propisima. Na pitanje pun. tužiteljice je li moguće da je činjenica što se drveni pod, koji se nalazi poviše zamijenjenih greda, podigao tek tri godine nakon načinjene štete, svjedok navodi da se na to pitanje ne može očitovati s time da sama činjenica da je do truljenja greda došlo upravo na poziciji gdje je došlo do izlijevanja vode govori da je trulež vezana uz štetni događaj.

9.1. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz saslušanog svjedoka, koji o predmetu spora ima neposrednih saznanja, kao istinit, uvjerljiv, objektivan, u cijelosti sukladan dokumentaciji priloženoj spisu.

10. Iz mišljenja vještaka za graditeljstvo dipl. ing. građ. ĐJ, u njegovom vještvu od dana 9. lipnja 2025. godine, koji je nalaz izrađen temeljem građevinske dokumentacije priložene spisu te neposrednim opažanjem na licu mjesta, proizlazi da visina opravdanih troškova nastalih kao posljedica štetnog događaja, na dan izrade troškovnika u srpnju 2019.g. iznosi 52.776,38 kn ili prema tečaju (1E = 7,5345 kn) 7.004,63 Eur. Vještak nije priznao osnovanost troškova po troškovniku u iznosu od 4.908,00 kn ( konstrukcija za koju nije dokazana legalnost postavljanja ), 3.850,00 kn ( plivajući pod nije postojao prije postavljanja ), 4.137,50 kn te 653,28 kn ( materijali konstrukcije za koje nije dokazana legalnost postavljanja ), 407,00 kn ( neopravdan trošak prijevoza ), te ostale troškove u iznosu od 9.629,32 kn s obrazloženjem da ti troškovi trebaju biti uključeni u jedinične cijene izgradnje ili u tzv. "faktor" firme koje su izvodile radove.

10. 1. Tužiteljica je prigovorila nalazu vještaka u svim dijelovima u kojima vještak ne podupire zahtjev tužiteljice za naknadu štete, slijedom čega je izveden dokaz saslušanjem vještaka. Tuženik je u svom očitovanju na nalaz vještaka naveo da vještak u svom nalazu nije razgraničio radove koje je na stanu tužiteljice izveo tuženik od onih koje je financirala tužiteljica,

10.2. U svom iskazu vještak Slaven Runje, posebno upitan od strane pun. tužiteljice da se očituje o tome temeljem čega je u svom nalazu i mišljenju od 9.6.2025. list 5. naveo da ne priznaje vrijednost plivajućeg poda u iznosu od 3.850.00 kn, i to nakon prigovora tužiteljice, da je plivajući pod izveden samo na dijelu prostorije gdje su mijenjane grede "radi popunjavanja udubljenja i nivelacije" s okolnim i neoštećenim dijelovima poda, te da se izjasni kojim bi načinom on osobno popunjavao udubljenja i izveo nivelaciju, vještak prvenstveno ističe da u ovom predmetu sudjeluje kao vještak a ne kao projektant. Navodi da prema stanju u spisu prije štetnog događaja u stanu tužiteljice nije postojao plivajući pod što znači da plivajući pod nije trebao biti izveden. Što se tiče načina popunjavanja udubljenja i nivelacija s ostatkom poda navodi da ima više načina popunjavanja. Ističe kako je nužno raspraviti legalnost ovakvih radova. Na sljedeće pitanje istog punomoćnika, da se očituje o tome koji bi način popunjavana udubljenja i nivelacija s ostatkom poda, po pravilima struke bio ekonomičniji a jednako kvalitetan kao plivajući pod koji je ovdje izražen kroz iznos od 3.850 kn, vještak navodi kako bi on, da je on bio na mjestu projektanta, umjesto čeličnih greda i djelomične sanacije bio koristio drvene grede s time da bi zamijenio cijelu površinu i dobio ujednačenu krutost podloge, što u konkretnoj stvari nije slučaj. Na daljnje pitanje zbog čega je plivajući pod označio u vrijednosti od 0 kuna navodi da je plivajući pod u stvari estrih koji ranije niti postojao niti ga je bilo nužno kao trošak navesti već je bilo dovoljno donji sloj izravnati betonom, OSB pločama ili na bilo koji drugi način, a da plivajući pod nije bio potreban. Na sljedeće pitanje istog punomoćnika navodi da bi mijenjanje cijele površine poda bila u svakom slučaju skuplja od djelomične zamjene. Na daljnje pitanje iste punomoćnice obzirom da je u projektu obračunata stabilnost objekta da li je i to uzeo u obzir u svom nalazu vještak navodi da apsolutno je, no smatra da je predloženim rješenjem napravljena ploča sa različitim krutostima, obzirom da se radi na zahvatu na zajedničkom dijelu zgrade, te da u proračunu nije prikazana i dokazana stabilnost cijele zgrade. Na sljedeće pitanje istog punomoćnika je li vještaku poznato da u mjestu [adresa] postoje samo tri objekta koja su pod kulturnom povijesnom zaštitom a u koju ne spada predmetna kuća, vještak navodi da je s tom činjenicom upoznat a upoznat je i sa činjenicom da se predmetni objekt nalazi u zoni zaštite gdje je projektant bio dužan zatražiti utvrđenje posebnih uvjeta, na koji je zahtjev služba mogla odgovoriti da je za taj objekt potrebno ili nije potrebno tražiti odobrenje konzervatorskog zavoda. Prema njegovom iskustvu konzervatori traže isključivo vraćanje drvenih greda.

10.3. Nakon ovakvog izlaganja vještaka, punomoćnica tužitelja predala je u spis potvrdu Uprave za zaštitu kulturne baštine područnog konzervatorskog ureda Split od 23.12.2025. godine, kojim je potvrđeno da su izvedeni radovi u skladu s općim mjerama zaštite povijesnih naselja odnosno konzervatorskim smjernicama očuvanja povijesnih naselja, te je taj ured suglasan s predloženim zahvatom. Vještaku je predočena navedena isprava te isti, obzirom na predočenu mu ispravu dopunjuje svoj nalaz vještačenja, kako slijedi:

- u tabeli na listu 5. nalaza, na način da pod: Troškovnik, T1, po troškovniku utvrđeni iznos od 4.908.00 kn priznaje kao opravdani trošak u iznosu od 4,908,00 kn

- u tabeli na listu 5. nalaza, na način da pod: Materijali, Konstrukcija, točka 1. u iznosu od 4.137,50 kn, i točka 2. u iznosu od 653,28 kn, priznaje kao opravdani trošak u ukupnom iznosu od 4.790,78,00 kn,

- u tabeli na list 5. nalazan na način da pod: Materijali, Vrata, pod, bojanje, točka 4. u iznosu od 407,00 kn, priznaje kao opravdani trošak, dok i dalje ostaje kod utvrđenja iz točke T3.1.1. koja se odnosi na plivajući pod u iznosu od 3.850,00 kn, kao vrijednost koju ne priznaje obzirom da plivajući pod nije postojao prije nastanka štete.

10.4. Na daljnje pitanje pun. tužiteljice zbog čega se u svom nalazu vještačenja u tabeli na listu 5 pod: ostali troškovi u iznosu od 9.629,32 kn, očitovao da bi ti troškovi bili neopravdani vještak navodi da je i ranije u svome iskazu naveo kako on kao vještak za graditeljstvo nije nadležan da se očituje o troškovima koji nisu vezani uz njegovu struku.

10.5. Zbrajanjem iznosa od 52.776,38 kn, koje je vještak u svom nalazu vještačenja označio kao opravdane troškove sa iznosom od 10.105,78 kn na ime troškova koje je vještak naknadno opravdao u svom usmenom očitovanju, dobiven je iznos od ukupno 62.882,16 odnosno 8.346,00 EUR.

11. Na ( pripremnom ) ročištu održanom dana 9. ožujka 2022. godine, tužiteljica je povećala tužbeni zahtjev za iznos od 4.000,00 kn ( 533,30 EUR ) koliko je iznosio trošak izrade projektne dokumentacije, na koju okolnost je dostavila račun od 25. studenog 2019.g., te dokaz o izvršenoj uplati navedenog iznosa od 2. kolovoza 2022.g..

12. Vještak u svom nalazu, nije priznao kao osnovan trošak koji se odnosi na izradu plivajućeg poda u iznosu od 3.850,00 kn, ( 513,30 EUR ) obzirom da plivajući pod nije postojao prije nastanka štete.

12.1. Činjenica je da je vještak priznao trošak izmjene podnih greda, što nužno pretpostavlja i postavljanje novog poda, te je taj dio radova izvršen radi popunjavanja udubljenja i nivelacije sa okolnim, neoštećenim dijelovima poda. U svom iskazu, vještak za graditeljstvo, posebno upitan o tome na koji bi način on kao stručnjak riješio pitanje sanacije poda, navodi kako bi on, da je on bio na mjestu projektanta, umjesto čeličnih greda i djelomične sanacije bio koristio drvene grede s time da bi zamijenio cijelu površinu i dobio ujednačenu krutost podloge, što u konkretnoj stvari nije slučaj. Nadalje, je bilo dovoljno donji sloj izravnati betonom, OSB pločama ili na bilo koji drugi način, a da bi mijenjanje cijele površine poda bila u svakom slučaju bila skuplja varijanta od djelomične zamjene poda. Iz iskaza vještaka proizlazi da je u svakom slučaju trebalo sanirati pod stana tužiteljice, s tim da je mišljenja da bi bilo bolje da je umjesto djelomične sanacije izvršena zamjena cijele površine kako bi se dobila ujednačena krutost površine, iako, priznaje da bi u tom slučaju cijena sanacije bila viša.

12. Iz iskaza vještaka proizlazi da je način rekonstrukcije poda kojega je primijenila tužiteljica, jeftiniji od načina na koji bi prema mišljenju vještaka to trebalo izvesti, pa je u dijelu vještačenja kojim vještak nije priznao ovaj trošak u iznosu od 513,30 EUR, sud odlučio isti zanemariti, te tužiteljici priznati i taj dio troška kao opravdan.

13. Iz svih izvedenih dokaza proizlazi da se tuženik svojim izjavama od 27. listopada 2016. godine, te od 28. kolovoza 2018.g., obvezao dovršiti sanaciju oštećenih dijelova stana tužiteljice, najkasnije do 1. listopada 2018.g., a kako do tada tuženik nije ispunio svoju obvezu, tužiteljica je navedene radove sanacije izvršila o svom trošku, kojega tužbom pokušava namiriti od tuženika. Notorna je činjenica, zbog čega je niti ne treba dokazivati, da je zbog propuštanja tuženika da postupi prema dogovoru sa tužiteljicom, protek vremena od dana nastanka štete 2016.g., pa do početka radova sanacije 2019.g., utjecaj vlage na stanje cjelokupne građevinske konstrukcije, utjecao na i visinu štete koja je nastala u stanu tužiteljice, uslijed čega su povećani i troškovi sanacije.

14. Zbrajanjem iznosa troškova od 62.882,16 kn ( 8.346,00 EUR ), koje je vještak, jednim dijelom u svom pisanom nalazu a drugim dijelom u svom usmenom iskazu ocijenio opravdanima, troškova izrade projektne dokumentacije u iznosu od 4.000,00 kn ( 533,30 EUR ), troškova izrade i postavljanja plivajućeg poda u iznosu od 3.850,00 kn, ( 513,30 EUR ), dobiva se ukupan iznos od 9.392,6 EUR, u kojem je dijelu tužbeni zahtjev usvojen, te je odlučeno kao u izreci presude pod točkom I., dok je u preostalom dijelu koji se odnosi na iznos od 1.273,2 EUR, tužbeni zahtjev odbijen.

15. Iznos od 1.273,20 EUR odnosi se na " ostale " troškove, za koje je vještak u svom nalazu naveo da nisu opravdani jer isti trebaju biti uključeni u jedinične cijene izgradnje ili u tzv faktor firme koja je izvodila radove. Tužiteljica je na okolnost opravdanja "ostalih " troškova dostavila račune ( list 42-133 spisa ), između ostalog putne troškove i troškove režije, račune na ime izvedenih knauferskih radova, račun za brtve za vrata, letve za dovratak, drvena vrata, za razne nosače HEA različitih dimenzija, račun za gredu, i sl. Sud bez angažmana ovlaštenog vještaka nije u mogućnosti procijeniti je li se neki od priloženih računa odnose ili ne odnose na materijale ili usluge koji su obuhvaćeni radovima sanacije objekta, i koji su priznati tužiteljici, nadalje, bilo bi nužno procjenjivati je li svaki od priloženih računa direktno vezan za štetu nastalu u stanu tužiteljice, i jesu li ti troškovi bili opravdani, za koju procjenu je tužiteljica trebala predložiti izvođenje dokaza vještačenjem po ovlaštenom vještaku, obzirom na odredbu čl. 2019. ZPP-a, kojom je popisano da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode ili dokaze protivnika, što nije napravila.

16. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi čl. 154 st. 2 ZPP-a, te je tužiteljici odobreni parnični trošak kako slijedi: sastav tužbe, pristup na ročišta 23.6.2020.g., 9.3.2022.g., 17.5.2022.g., 8.12.2025.g., 9.1.2026.g.,17.3.2026.g. te očevid

17.5.2023.g.,

sastav

podnesaka

od

5.3.2020.g.,

28.8.2020.g.,12.5.2022.g.,8.7.2022.g.,16.5.2023.g.,18.7.2025.g.,21.11.2015.g.,20.1. 2026.g., sve po 100 bodova, sastav požurnice od 30.9.2021.g. 25 bodova, ukupno iznosi 1625 bodova, što uz vrijednost boda u iznosu od 2,00 EUR, iznosi 3.250,00 EUR, plus trošak vještačenja 530,89 EUR te 193,59 EUR, ukupno iznosi 3.974,48 EUR, zbog čega je odlučeno kao u izreci presude pod točkom III.

U Supetru, dana 17. travnja 2026. godine

Sutkinja

Katarina Heinrich

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Splitu. Odluka kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dostaviti:

- odvj. Ivo Gregov, Zadar

- odvj. Antun Franetović, Split