K-308/2024-19

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Lovorki Kraljević, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Lane Šušnjar, u kaznenom postupku protiv okrivljene AĆK zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 2. u vezi sa st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22., dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-248/2024 od 12. ožujka 2024., nakon javne rasprave održane 11. studenoga 2025., 20. siječnja 2026., 27. veljače 2026. i 14. travnja 2026., u prisutnosti okrivljenice, njezine braniteljice Suzane Zubović, odvjetnice u Dubrovniku, i zamjenice ODO-a u Splitu IĆK, **.**.2026. objavio je i

p r e s u d i o

a)

Na temelju čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25., 13/26., dalje: ZKP/08), stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Splitu broj K-308/2024 od 19. lipnja 2024. u odnosu na okrivljenu AĆK.

b)

OKRIVLJENICA: AĆK, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći A i I, rođene L, rođena **.**.1977. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], na adresi [adresa], državljanka Republike Hrvatske, diplomirana ekonomistica, zaposlena  u  trgovačkom  društvu  Feel  yachting  d.o.o.,  s mjesečnim primanjima od oko 1.000,00 eura, udana, majka dvoje maloljetne djece, srednjeg imovnog stanja, vlasnica osobnog automobila marke i tipa Renault Clio iz 2018. godine, bez čina, neodlikovana, neosuđivana,

k r i v a j e

I. što je 3. veljače 2023. oko 8,20 sati, u Splitu, na raskrižju kolnika Dubrovačke ulice, Mažuranićevog šetališta i Valpovačke ulice, upravljajući osobnim automobilom marke "Renault", tip "Clio", registarske oznake i broja [registarska oznaka], lijevom prometnom, a istočnom kolničkom trakom Dubrovačke ulice, iz smjera juga u smjeru sjevera postupila protivno odredbi čl. 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22) time što je dolaskom do raskrižja kolnika Dubrovačke ulice s kolnikom Mažuranićevog šetališta i Valpovačke ulice na kojem se prometom upravlja uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima, ušla u raskrižje dok je na svjetlosnom znaku za njen smjer kretanja bilo uključeno zeleno svjetlo i poduzela radnju skretanja ulijevo u smjeru zapada na kolnik Mažuranićevog šetališta, a da prethodno nije propustila motocikl marke "Kawasaki", tip "Versys 650", registarske oznake i broja [registarska oznaka], kojim je srednjom prometnom, a zapadnom kolničkom trakom Dubrovačke ulice, iz smjera sjevera u smjeru juga upravljao AĆ, zadržavajući smjer kretanja kroz raskrižje za vrijeme dok je na svjetlosnom prometnom znaku za njegov smjer kretanja bilo uključeno zeleno svjetlo, svjesna da time može ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, a lakomisleno smatrajući da se to neće dogoditi, a što se upravo dogodilo, jer je zbog opisane vožnje presjekla pravac kretanja navedenom motociklu što je dovelo do sraza između desne bočne strane osobnog vozila kojim je upravljala i prednje desne bočne strane motocikla, zbog čega je došlo do prevrtanja vozača motocikla na kolnik, pri čemu je AĆ zadobio prijelom 4. kosti donožja desnog stopala te iščašenje 2. prsta desnog stopala, uz ogrebotine kože, a koje ozljede predstavljaju u svom zbroju tešku tjelesnu ozljedu,

dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život ili tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročila tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

II. čime je počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – djelo opisano po čl. 227. st. 2. u vezi sa st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22., dalje: KZ/11), a kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11.

III. Stoga se okrivljena AĆK, na temelju čl. 227. st. 2. KZ/11

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

IV. Nakon toga se okrivljenoj AĆK, na temelju čl. 56. KZ/11, izriče

UVJETNA OSUDA

s tim da se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci na koju je okrivljenica osuđena neće izvršiti ako u roku provjeravanja od 1 (jedne) godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

V. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25, 13/26, dalje: ZKP/08), dužna je okrivljena AĆK u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude podmiriti troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.229,50 (tisuću dvjesto dvadeset devet eura i pedeset centi) eura, što se odnosi na trošak sudsko-medicinskog vještačenja u iznosu od 252,00 eura, trošak prometno-tehničkog vještačenja u iznosu od 577,50 eura, dok 400,00 eura predstavlja paušalnu svotu.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu broj KO-DO-248/2024 od 12. ožujka 2024. protiv okrivljene AĆK zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11.

1.1. Na temelju prijedloga iz optužnice, presudom broj K-308/2024 od 19. lipnja 2024. protiv okrivljenice je izdan kazneni nalog kojim je ona proglašena krivom zbog počinjenja predmetnog kaznenog djela. No, budući da je okrivljenica pravodobno izjavila prigovor protiv kaznenog naloga, postupak je nastavljen dostavljanjem spisa optužnom vijeću koje je optužnicu potvrdilo rješenjem broj Kov-473/2024 od 15. siječnja 2025.

2. Stoga je pod toč. a) izreke ove presude, a na temelju čl. 544. st. 1. ZKP/08, citirani kazneni nalog stavljen izvan snage.

3. Na raspravi održanoj 11. studenoga 2025., okrivljenica je prilikom očitovanja o optužbi izjavila da se ne smatra krivom zbog počinjenja kaznenog djela koje joj se stavlja na teret i da će obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka.

4. U dokaznom postupku, na temelju članka 430. u vezi s člankom 329. i 330. ZKP/08 pročitane su isprave i reproducirane snimke, i to zapisnik o očevidu PUSD, Postaje prometne policije Split od 11. veljače 2023. sa situacijskim planom (listovi 4-8 spisa), optički medij s fotografijama (omot 30a spisa), zapisnik PUSD, Postaje prometne policije Split o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za AĆ (list 10 spisa), zapisnik PUSD, Postaje prometne policije Split o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenu AĆK (list 11 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PUSD, Postaje prometne policije Split broj 01535861 (list 39 spisa), medicinska dokumentacija za oštećenika-žrtvu AĆ (listovi 40-44 spisa) i izlist poruka (list 133 spisa).

5. Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08, suglasnošću stranaka, pročitani su nalaz i mišljenje o provedenom sudsko-medicinskom vještačenju stalne sudske vještakinje prof. dr. sc. Marije Definis od 18. svibnja 2023. (listovi 56-57 spisa) i nalaz i mišljenje o provedenom prometno-tehničkom vještačenju stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Stanka Smodlake od 22. kolovoza 2023. (listovi 60-69 spisa).

6. Na raspravi su ispitani oštećenik AĆ te svjedoci IĆ, LĆ i ĐĆ. Ispitan je i stalni sudski vještak prometne struke Stanko Smodlaka te stalna sudska vještakinja za sudsku medicinu prof. dr. sc. Marija Definis.

7. Prije završetka dokaznog postupka, na temelju čl. 431. st. 3. i 4. ZKP/08, iz spisa su kao nezakoniti dokazi izdvojene službene zabilješke Postaje prometne policije Split o obavljenim obavijesnim razgovorima sa AĆK (list 18 spisa), s AĆ (list 19 spisa), s LĆ (list 20 spisa) i s IĆ (list 21 spisa), koji materijali će se nakon pravomoćnosti rješenja o izdvajanju zatvoriti u poseban omot i predati sucu istrage radi čuvanja odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se razgledati niti koristiti u postupku. Navedene službene zabilješke sastavljene su na temelju obavijesti policije dobivenih od građana, a na takvim obavijestima ne može se temeljiti sudska odluka.

8. Na kraju dokaznog postupka, a prije ispitivanja okrivljenice, pročitani su potvrda iz prekršajne evidencije od 14. travnja 2026. (listovi 164-165 spisa) i uvjerenje iz kaznene evidencije od 14. travnja 2026. (list 166 spisa) za okrivljenicu.

9. Kako nije bilo prijedloga za dopunu dokaznog postupka, okrivljenica je ispitana na kraju dokaznog postupka, nakon čega je pročitan zapisnik Postaje prometne policije Split o ispitivanju osumnjičene AĆK sukladno čl. 208.a ZKP/08 od 8. ožujka 2023. i reproducirana je audio-video snimka tog ispitivanja (listovi 13-17, omot 30 b spisa).

10. Nakon tako provedenog postupka te ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljena AĆK počinila kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11, na način opisan u izreci u dijelu b).

11. Navedeno kazneno djelo čini sudionik u cestovnom prometu koji iz nehaja kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera.

12. Tijekom postupka, a s obzirom na okrivljeničinu obranu, nije bilo sporno da je okrivljenica dana 3. veljače 2023. oko 8,20 sati, u Splitu, upravljala osobnim automobilom marke "Renault", tip "Clio", registarske oznake i broja [registarska oznaka], da se na raskrižju kolnika Dubrovačke ulice, Mažuranićevog šetališta i Valpovačke ulice kretala lijevom prometnom, a istočnom kolničkom trakom Dubrovačke ulice iz smjera juga u smjeru sjevera i da je dolaskom do raskrižja kolnika Dubrovačke ulice s kolnikom Mažuranićevog šetališta i Valpovačke ulice, na kojem se prometom upravlja uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima, ušla u raskrižje i poduzela radnju skretanja ulijevo na kolnik Mažuranićevog šetališta. Nije sporno ni da se oštećenik AĆ upravljajući motociklom marke "Kawasaki", tip "Versys 650", registarske oznake i broja [registarska oznaka], kretao srednjom prometnom, a zapadnom kolničkom trakom Dubrovačke ulice, iz smjera sjevera u smjeru juga i da je kroz navedeno raskrižje zadržavao smjer kretanja i da je došlo do sraza između desne bočne strane osobnog vozila kojim je upravljala okrivljenica i prednje desne bočne strane navedenog motocikla, zbog čega je došlo do prevrtanja vozača motocikla na kolnik.

12.1. Ove nesporne činjenice proizlaze iz okrivljeničine obrane, kao i iz iskaza svjedoka oštećenika AĆ, zapisnika o očevidu te nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prometne struke dipl. ing. Stanka Smodlake.

13. Međutim, s obzirom na okrivljeničinu obranu, bilo je sporno je li okrivljeničina vožnja kritične prigode bila skrivljeno (iz nehaja) nepropisna, dakle, je li ona poduzela radnju skretanja ulijevo, a da prethodno nije propustila motocikl Kawasaki kojim je upravljao oštećenik zadržavajući smjer kretanja kroz raskrižje i time mu presjekla pravac kretanja, odnosno je li oštećeniku u vrijeme prolaska kroz raskrižje za njegov smjer kretanja bilo uključeno zeleno svjetlo na semaforu. Sporno je i je li takva okrivljeničina protupravna vožnja u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s teškim tjelesnim ozljeđivanjem oštećenika AĆ.

14. Naime, iznoseći svoju obranu u policiji (listovi 13-17 i omot 30b spisa) okrivljenica je u bitnom navela da je 3. veljače 2023. oko 08,20 sati u Splitu upravljala osobnim automobilom marke Renault Clio reg. oznake [registarska oznaka], kretala se u smjeru sjevera. Najprije je bila u desnijoj traci, a već prije prestrojavanja uočila je zeleno svjetlo u svom smjeru kretanja na raskrižju između Dubrovačke ulice i Ulice Mažuranićevo šetalište. Dala je lijevi pokazivač smjera za prestrojavanje u krajnji lijevi prometni trak istočne kolničke trake Dubrovačke ulice, a prilikom toga je usporila. Dolaskom do semaforiziranog raskrižja s kolnikom Mažuranićevog šetališta i Valpovačke ulice, nije još ušla u raskrižje jer je prvo pogledala je li itko već ušao u raskrižje prije nje. Vidjela je da nije nikoga bilo u tom trenutku u raskrižju. Prije ulaska u raskrižje uočila je lijevu zelenu dopunsku prometnu strelicu. Dalje je navela da je skoro stala, usporeno se kretala, vidjela je da nitko nije u raskrižju, vidjela je dopunsku zelenu strelicu, imala je cijelo vrijeme uključen pokazivač smjera ulijevo i nastavila se kretati. U tom trenutku uočila je da joj se približava motorist kojeg zbog iznenadne okolnosti što ga nije prije uočila nije mogla izbjeći i on je udario u desni dio njezinog auta, u suvozački dio i u stražnja vrata. Kretala se vrlo sporo, skoro je stala kad je ulazila u samo raskrižje. Odmah nakon što je došlo do tog udara upalila je sva 4 pokazivača smjera, izašla je pomoći, vidjela je da je motorist pao, izašla je vidjeti je li ozlijeđen i zvati hitnu i policiju ako je potrebno, a bilo je potrebno jer je rekao da ga boli noga. Izjašnjavajući se o intenzitetu prometa, navela je da je bilo prometa u traci desno od nje koja je također namijenjena za skretanje ulijevo i auta su skretala istovremeno kad i ona i ulazila su u raskrižje. Bio je srednji intenzitet prometa i dobra vidljivost. Kad je već započela skretati ulijevo vidjela je strelicu pa se nastavila kretati i onda je tek uočila motociklistu. Da ga je uočila prije, onda ne bi nastavila svoje kretanje. Kad je uočila motociklistu, on je već ušao u raskrižje. Oštećenika nije posjetila u bolnici, ali ga je kontaktirala i pitala je li sve u redu. Ne smatra se krivom, misli da je poštivala prometne propise.

15. Iznoseći obranu na raspravi (listovi 171-172 spisa), u kojoj je odgovarala samo na pitanja svoje braniteljice, okrivljenica je u bitnom navela da negira počinjenje kaznenog djela i da nije kriva za ovu prometnu nesreću. Nesreća se dogodila 3. veljače 2023. ujutro, u to vrijeme nigdje nije žurila, iskusna je vozačica s 30 godina vozačkog staža. Tog dana kretala se Dubrovačkom ulicom desnom prometnom trakom, i na raskrižju koje je prethodilo mjestu prometne nesreće zaustavila se na crveno svjetlo. Kad joj se uključilo zeleno svjetlo nastavila je kretanje Dubrovačkom ulicom prema raskrižju te ulice s Ulicom Mažuranićevo šetalište. Vozila je polako i usporila je približavajući se navedenom raskrižju te se prestrojila u lijevu traku pored one kojom se do tada kretala. Pred semaforom je gotovo potpuno zaustavila vozilo i na zeleno svjetlo za njezin pravac kretanja polagano je krenula u raskrižje, prethodno je već uključila lijevi pokazivač smjera i prije skretanja ulijevo propustila je vozila koja su se već kretala raskrižjem dolazeći iz suprotnog smjera. U to vrijeme u traci desno od nje bilo je vozila, a bilo je vozila i iza nje, i prije nego što je ušla u raskrižje i započela skretanje provjerila je prometnu situaciju iza i ispred sebe.

15.1. Kretala se polagano u raskrižju i dok je bila u raskrižju upalila joj se dopunska lijeva strelica, dobro je vidjela trenutak kada se ona upalila. Kako je prethodno propustila sva vozila iz suprotnog smjera, poduzela je radnju skretanja ulijevo radi uključivanja na kolnik Mažuranićevog šetališta i tu radnju je poduzimala dok joj je bila uključena dopunska zelena strelica. U jednom trenutku, sasvim iznenada, iz suprotnog smjera naišao je motocikl koji se kretao brzo, između 50-60 km/h, a u to vrijeme nije imala vremena reagirati niti je očekivala nailazak tog motocikla i pretpostavlja da je on u raskrižje ušao dok mu je na semaforu bilo žuto svjetlo, a moguće i crveno. Taj motocikl je udario u suvozačevu stranu, i to u zadnji dio njezinog vozila. Od tog udara njezino vozilo se zatreslo i jako se prestrašila. Odmah je izišla iz vozila, zadržala je pribranost iako je bila u šoku. Kad je pristupila motociklisti, na njemu je ležao motocikl pa je s još nekoliko ljudi koji su priskočili taj motocikl podigla s njega. Cijelo vrijeme je bila uz motociklistu, a on je bio pri svijesti. Pitala je nekog od prisutnih hoće li zvati hitnu pomoć, no netko ju je već pozvao. Nakon što je došlo do nesreće na vozilu je odmah uključila sva 4 pokazivača smjera, povukla je ručnu kočnicu i zatim izašla iz vozila.

15.2. Na mjesto događaja pristupili su policajac i policajka koji su osiguravali mjesto događaja i uzimali izjave od zatečenih osoba. Ima primjedbu na to što policija te prigode nije uzela izjavu od čovjeka koji je upravljao vozilom koje je bilo iza nje u vrijeme nesreće. Sjeća se da joj je netko od policijskih službenika, ne zna mu identitet, kazao da je od neke osobe koja je ispitana na mjestu događaja doznao da je u vrijeme njezinog skretanja na semaforu bila uključena dopunska zelena strelica. Ima primjedbu i na ponašanje policije u nastavku obrade ove nesreće. Primjerice, prilikom njezinog ispitivanja u policiji, policajac je unio u zapisnik da se ona odrekla prava na branitelja, a to nije točno, jer je rekla da njoj branitelj nije potreban za to ispitivanje, ali da će u nastavku postupka angažirati svog branitelja. Osim toga, prilikom policijskog postupanja suočila se s podrugljivim ponašanjem na svoj račun temeljen na stereotipu o ženama kao lošim vozačima i stekla je dojam da je unaprijed okrivljena za nastanak ove nesreće. Iznenadilo ju je i to što nakon iznošenja obrane u policiji nije dobila napismeno svoj iskaz kako bi mogla svojim potpisom autorizirati točnost onoga što je uneseno u zapisnik. Nakon ispitivanja dobila je audio-video snimku tog ispitivanja.

15.3. Žao joj je došlo je do ove nesreće i što je gospodin AĆ stradao. Nakon nesreće stupila je s njime u kontakt i raspitivala se za njegovo stanje i drago joj je da na kraju on nije pretrpio psihičke posljedice ovog događaja ili zadobio teže ozljede, a tješi je njegova izjava da je nakon ove nesreće na motociklu proputovao tri kontinenta. Međutim, činjenica što je on stradao u ovoj nesreći ne može značiti da je ona za to odgovorna jer je uvjerena da je upravljala vozilom po prometnim pravilima i signalizaciji i da ovu nesreću nije skrivila. Okrivljenica je plakala tijekom iznošenja obrane.

15.4. Odgovarajući na pitanja braniteljice koji je bio položaj njezinog tijela u odnosu na motociklistu kad ga je prvi put uočila, navela je da ga je vidjela perifernim vidom kad je već bila u radnji skretanja ulijevo, dakle, bila je svojim profilom okrenuta motociklisti kad ga je uočila. Na pitanje je li na semaforu bila uključena zelena dopunska strelica kad je ona uočila motociklistu, navela je da joj je ta strelica bila uključena još u vrijeme kad je poduzela skretanje ulijevo pa tako i u vrijeme kad ga je uočila. Nju je njegova pojava na kolniku iznenadila jer joj je bio slobodan prolaz s obzirom na tu uključenu strelicu.

16. Oštećeni AĆ, ispitan pred policijskim istražiteljem (listovi 35-38 spisa) u bitnom je naveo da je 3. veljače 2023. oko 08,30-09,00 sati u Splitu upravljao motociklom marke „Kawasaki" reg. oznake i broja [registarska oznaka]. Bio je sam na motociklu, koristio je zaštitnu kacigu i za vrijeme upravljanja nije se koristio mobitelom, a kretao se iz smjera sjevera u smjeru juga lijevom prometnom trakom zapadne kolničke trake Dubrovačke ulice brzinom od oko 50-60 km/h. Uočio je vozilo okrivljenice u samom raskrižju 1 ili 2 sekunde do samog sudara i poduzeo radnju kočenja, a za njegov smjer kretanja je tada bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu. Ne može odrediti točno mjesto u raskrižju na kojem je došlo do sudara vozila, on je imao namjeru proći raskrižje zadržavajući smjer kretanja. Okrivljenica je upravljala automobilom marke Renault Clio, a kretala se od juga prema sjeveru krajnjom lijevom prometnom trakom istočne kolničke trake Dubrovačke ulice i u raskrižju je skrenula ulijevo, u smjeru zapada. U prometnoj nesreći je zadobio prijelom kostiju donožja te iščašenje i istegnuće nožnog prsta, a liječenje od zadobivenih ozljeda je završilo. Okrivljenica mu nije ponudila pomoć nakon nesreće niti ga je kontaktirala i pitala za zdravstveno stanje, već je on njoj poslao SMS poruku na koju nikada nije odgovorila. Ne postoje svjedoci u ovom događaju. Nije zainteresiran za kazneni progon okrivljene AĆK i ne postavlja imovinskopravni zahtjev u ovom postupku.

17. Oštećenik AĆ, ispitan na raspravi (listovi 138-141 spisa) u bitnom je naveo da se kretao Dubrovačkom ulicom u Splitu, prema Firulama, a upravljao je motociklom marke i tipa "Kawasaki Versys". Na motociklu je bio sam i vozio je brzinom od oko 50 km/h. Koristio je zaštitnu kacigu. Kada je došao do raskrižja Dubrovačke ulice s drugom ulicom, ne zna naziv, nastavio je svoje kretanje kontinuiranom vožnjom jer je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo uključeno zeleno svjetlo. Krećući se kroz raskrižje zadržavao je pravac kretanja, a po ulasku u raskrižje ispred sebe je uočio jedan osobni automobil, ne sjeća se ni marke ni boje tog vozila, koji je skretao ulijevo, i to iz Dubrovačke ulice u drugu ulicu kojoj ne zna naziv. Pretpostavio je da će se taj automobil zaustaviti i prije skretanja najprije njega propustiti budući da je imao prednost kretanja, no taj automobil je poduzeo radnju skretanja ulijevo i shvatio je da će doći do sraza između njegovog motocikla i tog automobila. Pokušao je kočiti, ali za to nije bilo vremena, nije bilo vremena da kočenjem izbjegne sraz i bio je siguran da će udariti u taj automobil pa je upravljačem manevrirao ulijevo tako da je desnom stranom motocikla udario u desnu stranu navedenog automobila. Ne sjeća se je li udario u prednji ili u stražnji dio tog automobila.

17.1. Nakon udara u automobil pao je na kolnik, motocikl mu je pao po desnoj nozi i pritom je zadobio ozljede desne potkoljenice, slomio je dva prsta na toj nozi i ozlijedio zglob. Osjećao je jaku bol u desnoj nozi i bio je u šoku zbog tog događaja. Oko njega se skupilo nekoliko nepoznatih ljudi. U međuvremenu je na mjestu događaja stigla Hitna pomoć i odvezen je u KBC Split gdje je utvrđen prijelom noge i postavljena mu je gipsana imobilizacija koju je nosio oko tri tjedna i tu je liječenje završeno. Više ne osjeća nikakve posljedice nesreće, osim što su prsti na nozi blago deformirani u odnosu na prste druge noge.

17.2. Nakon ove nesreće, došao je do podataka o osobi koja je upravljala automobilom u koji je udario pa joj je putem WhatsApp aplikacije poslao poruku, no nije dobio očekivani odgovor, odnosno, on bi se na mjestu te osobe drukčije postavio i reagirao. Ne poznaje AĆK, tada je tada dobio samo broj osobe za koju mu je rečeno da je sudjelovala u ovoj nesreći. Njegova odvjetnica je pokrenula postupak naknade štete koju je pretrpio u nesreći i isplaćena mu je odšteta. Zainteresiran je za vođenje ovog kaznenog postupka, odnosno želi znati njegov ishod, smatra da je onaj tko je prouzročio ovu nesreću trebao drugačije reagirati. U ovom postupku ne postavlja imovinskopravni zahtjev.

17.3. Odgovarajući na pitanje braniteljice da pojasni kojom se brzinom kretao prije samog sraza, a kojom brzinom pri samom srazu, naveo je da se kretao brzinom od oko 50 km/h krećući se prema raskrižju u kojem je došlo do nesreće, a brzina njegovog kretanja u samom srazu s automobilom je bila svakako manja nakon što je poduzeo kočenje i manevrirao upravljačem ulijevo. Na daljnji upit je li se ispred njega kretalo koje vozilo te prigode, naveo je da ispred njega nije bilo drugih vozila. Na daljnji upit s koje udaljenosti prije pozicije semafora je ugledao da mu je uključeno zeleno svjetlo na semaforu, naveo je da se ne može izjasniti o samoj udaljenosti, ali da je nekoliko puta pogledao prema semaforu i uvjerio se da je za njegov smjer kretanja uključeno zeleno svjetlo. Na upit s koje udaljenosti je uočio skretanje tog automobila ulijevo, odnosno koliko je vremenski ranije uočio to skretanje, naveo je da mu je teško kazati koliko je bio udaljen od automobila u trenutku kada je taj automobil poduzeo radnju skretanja ulijevo, ali procjenjuje da je taj automobil u lijevom skretanju uočio sekundu ili dvije prije nego što je došlo do sudara.

17.4. Nakon što je braniteljica svjedoku AĆ predočila izlist korespondencije (na listu 133 spisa), naveo je da se prisjeća te komunikacije iz koje je vidljivo da je on prvi s broja [broj telefona] poslao poruku koju je potpisao svojim imenom, a stric mu je neposredno nakon nesreće prenio da je razgovarao sa suprugom žene koja je upravljala automobilom koji je sudjelovao u nesreći, no ne sjeća se više oko čega se vodio taj razgovor, dozvoljava mogućnost da je to bilo u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem.

17.5. Na upit suda je li te prigode u raskrižju uočio još koje vozilo, naveo je da je u prometnoj traci pored one u kojoj se nalazio automobil koji je skretao ulijevo i s kojim se sudario bilo i drugih vozila koja su namjeravala skrenuti ulijevo, ali su stajala zaustavljena i čekala su svoj red, ne sjeća se koja su to vozila bila u susjednoj prometnoj traci, zna da su dvije prometne trake bile namijenjene za skretanje ulijevo.

17.6. Nakon što je svjedoku sukladno članku 426. ZKP/08 predočen njegov iskaz pred policijskim istražiteljem od 14. travnja 2023. (listovi 35-38 spisa) naveo je da je njegovo sjećanje na taj događaj tada bilo svježije i da u potpunosti ostaje kod tog svog iskaza, i da nema neke razlike između prijašnjeg i njegovog iskaza na raspravi.

18. Svjedok IĆ, ispitan pred policijskim istražiteljem (listovi 45-47 spisa) naveo je da se 3. veljače 2023. oko 08,20 sati kao putnik na mjestu suvozača prevozio u osobnom automobilu marke „Nissan" kojim je upravljala njegova supruga LĆ. Tom prilikom kretali su se od smjera juga put sjevera srednjom prometnom trakom istočne kolničke trake Dubrovačke ulice. Na raskrižju s kolnikom Mažuranićevog šetališta imali su namjeru skrenuti lijevo te je njegova supruga nakon što su u raskrižju ušli na zeleno svjetlo za njihov smjer kretanja zaustavila vozilo kako bi propustila motocikl koji je dolazio kolnikom Dubrovačke ulice od smjera sjevera prema jugu. Ne može sa sigurnošću reći jesu li se u tom trenutku prethodno zaustavili na znak crvenog svjetla na semaforu i čekali da im se upali zeleno ili su naišli na već uključeno zeleno. U raskrižju su se prilikom propuštanja motocikla zaustavili prvi, a s njihove lijeve strane je bio osobni automobil marke Renault Clio za koji nisu sigurni je li se vozačica zaustavila radi propuštanja ili je bila u kretanju prilikom skretanja u lijevo. Nakon što je raskrižje prošao prethodno navedeni motocikl iz suprotnog smjera, njegova supruga je odlučila i nakon toga ostati zaustavljena kako bi propustila osobni automobil Mercedes koji se kretao iza motocikla velikom brzinom iz istog smjera, a njima se još nije bila uključila zelena strelica za skretanje ulijevo. Vozačica Renault Clia koja se nalazila njima s lijeve strane je također skretala lijevo ne propustivši navedeni motocikl te je vozač motocikla udario u desni dio Renaulta, a za to vrijeme na semaforu se za njihov smjer kretanja još uvijek nije bila upalila zelena strelica za skretanje ulijevo. Nakon navedenog događaja, svjedok je ostavio djecu u obližnjem vrtiću te se odmah nakon vratio na mjesto događaja radi davanja iskaza policiji.

19. Prema iskazu svjedoka IĆ, ispitanog na raspravi, u bitnom proizlazi da su se on i njegova supruga LĆ, koja je upravljala vozilom, a on je bio suvozač, tog jutra kretali od juga prema sjeveru srednjom prometnom trakom Dubrovačke ulice u Splitu. Dolaskom od raskrižja, namjeravali su skrenuti ulijevo u ulicu Mažuranićevo šetalište. U vrijeme kad je supruga ušla u raskrižje, na glavnom semaforu bilo je upaljeno zeleno svjetlo, a nije bila upaljena zelena dopunska strelica. Supruga je stajala zaustavljena u raskrižju čekajući da joj se oslobodi promet za skretanje ulijevo, čekala je da prođe Mercedes koji se kretao Dubrovačkom ulicom iz suprotnog smjera i zadržavao je pravac kretanja. Do sudara je došlo dok je njegova supruga čekala prolazak tog Mercedesa. Najednom su začuli jaki udar u neposrednoj blizini svog vozila, a onda su ugledali motociklistu na kolniku. Taj motocikl je udario u osobno vozilo koje se nalazilo u prometnoj traci lijevo od njihovog vozila. Do tog trenutka nije uočio taj motocikl niti vozilo gospođe u koje je on udario. To je sve čega se može sjetiti, vjeruje da je o ovoj nesreći dao detaljniji iskaz prilikom ranijeg svjedočenja.

19.1. Nakon što je svjedoku sukladno članku 426. ZKP/08 predočen prijašnji iskaz pred policijskim istražiteljem od 21. travnja 2023. (listovi 45-47 spisa), svjedok je naveo da u cijelosti ostaje kod tog iskaza i da se tada dobro sjećao svih detalja nesreće.

19.2. Odgovarajući na pitanja braniteljice može li pojasniti koja je verzija događaja vjerojatnija, ona koju je iskazao na raspravi prema kojoj je te prigode uočio samo Mercedes koji je nailazio Dubrovačkom ulicom iz suprotnog smjera ili verzija koju je iznio prilikom ranijeg svjedočenja da su u raskrižju propuštali motocikl, a da je nakon toga njegova supruga ostala zaustavljena radi propuštanja i vozila Mercedes, svjedok je naveo da je siguran da su oni s vozilom stajali zaustavljeni radi propuštanja nekog vozila, a moguće da je to upravo bio ovaj motocikl o kojem je ranije svjedočio u policiji, a Mercedes mu je ostao u sjećanju jer mu se pojavila dilema hoće li supruga propustiti još i to vozilo koje se brzo kretalo, a sve budući da se njima još nije bila uključila dopunska zelena strelica. Na daljnji upit braniteljice je li vidio sam udarac motocikla u vozilo, naveo je da nije vidio sam udarac, nego je samo čuo jaki udarac u neposrednoj blizini. Na daljnji upit braniteljice je li vozačica vozila koje se sudarilo s motociklom na mjestu događaja pružila pomoć motociklisti, naveo je da je gospođa odmah izašla iz vozila, bila je vidno šokirana i pristupila je motociklisti u želji da mu pomogne, reagirala je na jedan dobar, human način.

20. Iz iskaza svjedokinje LĆ (listovi 154-155 spisa), ispitane na raspravi, u bitnom proizlazi da je ona upravljajući vozilom Nissan namjeravala na raskrižju skrenuti ulijevo iz Dubrovačke ulice, a kretala se desnom prometnom trakom namijenjenom za skretanje lijevo. Lijevo od nje bilo je jedno sivo vozilo koje je također namjeravalo skrenuti ulijevo. Dok je čekala za skretanje ulijevo, propustila je motocikl koji je nailazio Dubrovačkom ulicom iz suprotnog smjera, a nakon tog motocikla odlučila je propustiti i jedan crni Mercedes koji je nailazio iz istog smjera, a za koji je zaključila da će još proći kroz raskrižje dok mu je zeleno svjetlo jer je to vozilo ubrzavalo. Na semaforu je bilo uključeno zeleno svjetlo, i to za njezin pravac kretanja, kao i za vozila koja su se kretala iz suprotnog smjera Dubrovačkom ulicom. Čekajući da prođe Mercedes kroz raskrižje, u jednom trenutku začula je udar. Nakon što je došlo do tog udara, upalila se dopunska zelena strelica i skrenula je ulijevo u ulicu Mažuranićevo šetalište.

20.1. Odgovarajući na pitanja braniteljice je li vidjela udarac motocikla u vozilo ili je to samo čula, svjedokinja je navela da je samo čula udarac. Na daljnji upit braniteljice je li vidjela je li netko izišao iz tog drugog vozila koje se nalazilo lijevo u odnosu na nju, a nakon što je došlo do udara, navela je da na to nije obraćala pozornost, za nekoliko sekundi upalila joj se dopunska zelena strelica i skrenula je vozilom ulijevo.

21. Prema iskazu svjedoka ĐĆ, ispitanog na raspravi, u bitnom proizlazi da se on u vrijeme nesreće nalazio u osobnom automobilu namjeravajući skrenuti ulijevo iz Dubrovačke ulice u ulicu Mažuranićevo šetalište. Približavajući se tom raskrižju primijetio je da je na semaforu zeleno svjetlo za njegov pravac kretanja pa je ubrzao da uhvati to svjetlo. Došavši do raskrižja, usporio je vožnju i odlučio se prestrojiti iz lijeve prometne trake u krajnju lijevu prometnu traku radi skretanja na Mažuranićevo šetalište. Prilikom tog prestrojavanja dolazi do prometne nesreće, a tada se još nije približio samom raskrižju. Začuo je ili povik ili škripu guma na kolniku i kad je podignuo pogled vidio je motociklistu koji se približava vozilu kojim je upravljala AĆK, a njezino vozilo je bilo u položaju za lijevo skretanje i nalazilo se u desnoj prometnoj traci i ispred njega (svjedoka). Njezino vozilo je bilo u raskrižju tako da je vidio vozačevu stranu njezinog vozila. Nakon što je vidio približavanje tog motocikla, odmah zatim došlo je do udara motocikla u Sanjino vozilo. Policiji se nije prijavio kao očevidac nesreće, samo je stajao na mjestu događaja i očekivao da će mu prići netko od policije.

22. Kod utvrđivanja dinamike i načina nastanka predmetne prometne nesreće sud je izveo i dokaz prometno-tehničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za strojeve, cestovni promet i motorna vozila dipl. ing. Stanku Smodlaki.

23. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Stanka Smodlake od 22. kolovoza 2023. (listovi 60-68 spisa) u osnovi proizlazi da se prometna nesreća dogodila u Splitu, na raskrižju Dubrovačke ulice i Mažuranićevog šetališta. Radi se o četverokrakom preglednom raskrižju na kojem se promet regulira pomoću semafora koji su radili po programiranom sustavu, a na drugom programu. Istočni kolnički trak Dubrovačke ulice ima tri prometna traka, od kojih lijevi služi za kretanje vozila u lijevo, srednji služi za kretanje vozila ulijevo i vozila koja zadržavaju pravac kretanja, a desni prometni trak služi za vozila koja zadržavaju pravac kretanja i skreću udesno. Ograničenje brzine na ovom dijelu kolnika iznosi 50 km/h.

23.1. Na osobnom vozilu Renault Clio oštećen je stražnji dio prednjeg desnog blatobrana, prednja i stražnja desna vrata, desni retrovizor, desni prag, stražnji desni blatobran, a trag udara je na prednjem desnom kotaču. Na motociklu Kawasaki oštećen je prednji plastični oklop, far, prednji vjetrobran, desna zaštita ruke na upravljaču, desni vijak prednjeg kotača, desna strana spremnika goriva, desna metalna zaštita pogonskog motora, prednji desni pokazivač smjera, desna strana zadnjeg prtljažnika i desni retrovizor.

23.2. Do sraza vozila i motocikla dolazi po pravcu pružanja srednjeg prometnog traka zapadnog kolničkog traka Dubrovačke ulice, gledano iz smjera kretanja motocikla i po lučnom pravcu iz lijevog prometnog traka gledano iz smjera kretanja osobnog vozila. Sraz se dogodio između prednje više desne strane motocikla i bočne desne strane osobnog vozila Clio u poziciji desnih vrata. Vozilo Clio se kreće iz pravca juga lijevim prometnim trakom istočnog kolničkog traka i na raskrižju s Mažuranićevim šetalištem skreće ulijevo i nakon sraza vozilo i motocikl ostaju oko mjesta sraza. Brzina kretanja vozila Clio pred sraz, a s obzirom na prometno-tehničku situaciju, oštećenja na samom vozilu te konačni položaj vozila nakon sraza iznosila je oko 10-15 km/h. Motocikl se kreće iz smjera sjevera prema jugu zapadnim kolničkim trakom, a srednjim prometnim trakom koji služi za kretanja vozila koja na raskrižju zadržavaju pravac kretanja i njegova brzina, cijeneći oštećenja na samom motociklu i na vozilu Clio te konačni položaj tih vozila, u srazu je mogla iznositi oko 40-42 km/h. Ako bi vozač motocikla reagirao na kočnicu kada je od mjesta sraza udaljen 22 metra, motocikl bi se zaustavio do mjesta sraza ako se kreće brzinom od oko 42 km/h ili bilo kojom manjom brzinom od navedene.

23.3. Što se tiče mogućnosti međusobnog uočavanja i izbjegavanja ove prometne nesreće, kada je motocikl od mjesta sraza udaljen oko 11 m ili vremenski oko 1 sekundu, motocikl se nalazi na svom srednjem prometnom traku. U navedenom vremenu, 1 sekundu pred sraz, vozilo Clio je od mjesta sraza udaljeno oko 3,5 m i tada se nalazi u lučnom skretanju ulijevo.

23.4. U vrijeme nastanka prometne nesreće na ovom raskrižju promet se regulirao pomoću svjetlosnih prometnih znakova-semafora, koji su radili po programiranom sustavu, a na drugom programu. Signalni plan traje 70 sekundi. Na signalnom planu rada semafora razvidno je da zeleno svjetlo za pravac kretanja vozila iz pravca sjevera traje 20 sek., samostalno žuto 3 sek., crveno svjetlo 45 sek., i crveno-žuto 2 sek., dok prema signalnom planu rada semafora za pravac kretanja vozila iz pravca juga zeleno svjetlo traje 35 sek., samostalno žuto 3 sek., crveno svjetlo 32 sek., crveno-žuto svjetlo 2 sek. Kada je za pravac kretanja vozila iz pravca juga zeleno svjetlo, upaljena je zelena strelica za vozila koja na raskrižju skreću u lijevo u trajanju 11 sek. (od 24-35 sek.). Zeleno svjetlo za pravac jug- sjever i obrnuto počinje u isto vrijeme, a završava u različitim vremenima. Dakle, prema iznesenom, sraz se dogodio između 12.-15. sekunde vremenskog plana rada semafora, kada je motociklu i vozilu Clio puno zeleno svjetlo, a to znači da je vozilo Clio moralo propustiti motocikl koji na raskrižju zadržava pravac kretanja. Sraz se dogodio u Fazi 1 plana rada semafora. Od pojave punog zelenog svjetla za vozila iz pravca juga do zelenog svjetla na strelici za skretanje ulijevo prođe vrijeme od oko 24 sek.

23.5. Vještak se izjasnio da je tehnički održiva izjava svjedoka IĆ (koji je on dao pred policijskim istražiteljem, op.a.) da u vrijeme sraza vozila Clia i motocikla na semaforu još uvijek nije bila upaljena zelena strelica za skretanje ulijevo (pri čemu se svjedok izjasnio da su se u vozilu kojim je upravljala njegova supruga kretali od juga prema sjeveru srednjom prometnom trakom istočne kolničke trake Dubrovačke ulice i na raskrižju su namjeravali skrenuti ulijevo, op.a.).

23.6. Tehnički je održivo da se sraz vozila Clio i motocikla dogodio u varijanti kada je jednom i drugom vozilu na semaforu puno zeleno svjetlo i tada Clio mora propustiti motocikl koji na raskrižju zadržava pravac kretanja.

24. Stalni sudski vještak Stanko Smodlaka, ispitan na raspravi (listovi 147-149 spisa), naveo je da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Dodatno je u bitnom naveo da do sraza vozila Clio i motocikla dolazi na način da motocikl udara u bočnu desnu stranu vozila Clio i nakon toga motocikl pada na kolnik. Do sraza dolazi kada je i jednom i drugom vozilu zeleno svjetlo, pa u tom slučaju vozačica vozila Clio mora propustiti motocikl Kawasaki koji na raskrižju zadržava pravac kretanja. Izjasnio se da je tehnički održiva izjava svjedoka IĆ i LĆ.

24.1. Odgovarajući na pitanja braniteljice, i to dopušta li mogućnost da je okrivljenici u vrijeme ulaska u raskrižje bila uključena dopunska zelena strelica , naveo je da se dopunska zelena strelica pali kada počinje crveno svjetlo gledano iz pravca kretanja motocikla i počinje raditi od 24. do 35. sekunde rada semafora pa bi u tom vremenu kada je upaljena zelena strelica motociklu bilo upaljeno crveno svjetlo. To je po programu rada semafora. Prema tome, na temelju cijelog raspoloživog spisa, okrivljenica tada nije ušla u raskrižje, nego je ušla u raskrižje kada je na semaforu bilo upaljeno puno zeleno svjetlo za njezin pravac kretanja, kao i za vozila iz suprotnog smjera. Okrivljenica se mogla kretati i ući u raskrižje te skretati ulijevo, ali prethodno mora propustiti vozila iz suprotnog smjera. Na pitanje što znači drugi signalni plan, vještak se izjasnio da se u vremenu kada se dogodio sraz, a to je oko 08,20 sati na ovom semaforu, primjenjivao drugi signalni plan, a u zavisnosti od intenziteta prometa, radnog vremena i sl. ima do 6 signalnih planova koji se mijenjaju tijekom dana, a posebno subotom i nedjeljom. Kod različitih signalnih planova trajanje pojedinog svjetla se mijenja. Na daljnji upit braniteljice može li se u potpunosti isključiti mogućnost da je motociklist kritične prigode ušao u raskrižje dok je za njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno ili žuto svjetlo na semaforu, vještak je naveo da ostaje u cijelosti kod svog pisanog vještva i podataka koje je ondje iznio.

24.2. Na pitanja okrivljenice vještaku je li trajanje signalnog plana od 70 sekundi vrijedi za vozila iz oba smjera, vještak je naveo da signalni ciklus od 70 sekundi regulira protok vozila na cijelom raskrižju, sjever-jug i obrnuto kao i istok-zapad. Na daljnji upit okrivljenice na osnovi čega je utvrdio brzinu kretanja motocikla od oko 40-42 km/h te je li prilikom utvrđivanja brzine njegovog kretanja uzeo u obzir iskaz motocikliste da se on te prigode kretao brzinom od oko 50-60 km/h, vještak je naveo da izjave sudionika ove prometne nesreće, odnosno istinitost samih izjava prosuđuje sud, a vještak može komentirati samo tehničku održivost. Da je brzina kretanja motocikla kritične prigode bila između 50 i 60 km/h, najvjerojatnije bi posljedice za vozača moguće bile drugačije, a uostalom sam položaj odbačenog motocikla ukazuje na to da je brzina kretanja motocikla bila kritične prigode upravo onakva kako je navedeno u vještvu. Na daljnji upit okrivljenice iz kojeg razloga u svom pisanom nalazu i mišljenju na 8. stranici nije prepričao sve navode iz iskaza svjedoka IĆ i LĆ nego samo određene njihove izjave, vještak je naveo da se izjave svjedoka o mogućoj brzini kretanja nekog vozila na predmetnom raskrižju teško mogu vjerodostojno prihvatiti jer je to osobna procjena svjedoka koja je teško dokaziva i uzeo je u obzir samo one podatke iz spisa koji su bitni, ali je ipak naveo što je to tehnički održivo kod izjave svjedoka. Na daljnji upit okrivljenice je li prilikom izrade pisanog nalaza i mišljenja uzeo u obzir kretanje vozila Clio na prethodnom raskrižju, dakle na raskrižju Vukovarske ulice i Dubrovačke ulice, u smislu sinkronizacije semafora na tom prethodnom raskrižju i na raskrižju gdje je došlo do sraza , vještak se izjasnio da taj podatak za promatranje dinamike nastanka prometne nesreće nije bitan te da semafori na pravcu kretanja Dubrovačke ulice nisu sinkronizirani ni iz jednog pravca. Na upit okrivljenice postoje li na cesti zabilježeni tragovi kočenja motociklista, vještak se izjasnio da nema evidentiranih tragova kočenja motocikla, jer da ih je bilo, da bi ih policija evidentirala. Na daljnji upit okrivljenice na temelju čega je došao do zaključka da se sraz dogodio između 12. i 15. sekunde vremenskog plana rada semafora, vještak ja naveo da je to utvrdio na temelju pregleda cjelokupnog spisa i podataka kojima raspolaže vezano za upravljanje prometnog sustava.

24.3. Obrana je istaknula primjedbu na iskaz vještaka Stanka Smodlake navodeći da je njegovo vještačenje o relevantnim pitanjima paušalno, znanstveno neodrživo i vrlo pristrano.

25. Iz nalaza i mišljenje stalne sudske vještakinje za sudsku medicinu prof. dr. sc. Marije Definis (listovi 56-57 spisa) proizlazi da je oštećenik AĆ kritične prigode zadobio prijelom 4. kosti donožja desnog stopala te iščašenje 2. prsta desnog stopala, uz ogrebotine kože. Prijelom 4. kosti donožja desnog stopala predstavlja običnu tešku tjelesnu ozljedu, dok iščašenje 2. prsta desnog stopala i oguljotine kože predstavljaju svaka za sebe (laku) tjelesnu ozljedu. Sve ozljede koje je oštećenik AĆ zadobio u predmetnom događaju predstavljaju u svom zbroju običnu tešku tjelesnu ozljedu zbog teškog oštećenja funkcije važnog dijela tijela, a one su nastale tijekom dinamike odvijanja predmetne prometne nesreće, i to prilikom pada na kolnik, nakon udara motocikla u osobno vozilo.

25.1. Stalna sudska vještakinja prof. dr. sc. Marija Definis, ispitana na raspravi, navela je da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 18. svibnja 2023.

25.2. Odgovarajući na pitanja braniteljice predstavlja li svaki prijelom kosti tešku tjelesnu ozljedu, vještakinja je navela da kvalifikacija prijeloma kosti ovisi o vrsti kosti, njezinom položaju u tijelu i funkciji. U većini slučajeva prijelomi kostiju predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu, ali postoje izuzeci, primjerice kod prijeloma lisne kosti, a u ovisnosti gdje je prijelom lokaliziran, može se raditi o tjelesnoj ozljedi ili o teškoj tjelesnoj ozljedi. Na pitanje braniteljice predstavljaju li prijelomi kostiju stopala uvijek tešku tjelesnu ozljedu, odgovorila je da predstavljaju.

26. Razmatrajući ovakve sadržaje izvedenih dokaza sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka prometno-tehničke struke Stanka Smodlake te nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za sudsku medicinu prof. dr. sc. Marije Definis, jer su visoko stručni, detaljni, argumentirani i nepristrani.

26.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Stanka Smodlake u bitnom proizlazi da je okrivljenica s vozilom Clio ušla u raskrižje kada je na semaforu za njezin pravac kretanja, kao i za motocikl kojim je upravljao oštećenik iz suprotnog smjera, bilo upaljeno puno zeleno svjetlo te da se sraz dogodio kada je i motociklu i vozilu Clio bilo puno zeleno svjetlo na semaforu, što znači da je okrivljenica morala propustiti motocikl koji je na raskrižju zadržavao pravac kretanja. Dakle, vještak je isključio mogućnost da je okrivljenici u vrijeme ulaska u raskrižje bila uključena dopunska zelena strelica, kao što je isključio i mogućnost da je motociklist - oštećenik AĆ ušao u raskrižje dok je za njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno ili žuto svjetlo na semaforu. U kontekstu ovakvih utvrđenja prometno-tehničkog vještaka, sud prihvaća iskaz svjedoka oštećenika AĆ da je u trenutku njegovog ulaska u raskrižje za njegov smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu. Pritom je oštećenikov iskaz u pogledu te ključne okolnosti – da je za njegov smjer kretanja u vrijeme njegovog prolaska kroz raskrižje na semaforu bilo uključeno zeleno svjetlo – u cijelosti objektiviziran suglasnim iskazima svjedoka IĆ i LĆ koji su bili izričiti da u vrijeme udara motocikla u vozilo Renault Clio još uvijek nije bila uključena zelena strelica za skretanje ulijevo, pri čemu su se ovi svjedoci u vrijeme nesreće nalazili u prometnoj traci paralelnoj s trakom u kojoj se nalazila okrivljenica i namjeravali su skrenuti ulijevo. Sud iskaze svjedoka IĆ i LĆ prihvaća kao istinite, pouzdane i vjerodostojne jer ovi svjedoci nisu zainteresirani za ishod ovog postupka budući da ni s okrivljenicom ni s oštećenikom nisu u prijateljskom odnosu niti u konfliktu pa ih sud tretira neutralnim svjedocima. Pritom je iskaz IĆ tehnički održiv s obzirom na mišljenje prometnog vještaka. Svjedok ĐĆ po ocjeni ovog suda nije imao relevantnih i korisnih saznanja koja bi doprinijela razjašnjavanju onih spornih pitanja u ovom postupku.

26.2. Slijedom izložene argumentacije, sud ne prihvaća obranu okrivljenice jer je ocjenjuje nelogičnom, suprotnom prihvaćenim dokazima koji su elaborirani u prethodnom odlomku i očito usmjerenom na njezinu ekskulpaciju. Osobito se ovdje ističe da se s obzirom na iskaze ispitanih svjedoka AĆ, IĆ i LĆ, kao i rezultata provedenog prometnog vještačenja, pokazala neistinitom okrivljeničina tvrdnja da je ona radnju skretanja ulijevo u raskrižju poduzimala dok joj je bila uključena dopunska zelena strelica.

27. Prema tome, s obzirom na provedene dokaze u postupku, sud je nedvojbeno zaključio da je okrivljena AĆK kritične prilike bila dužna propustiti motocikl kojim je upravljao oštećenik AĆ koji je u raskrižju zadržavao smjer kretanja, a to je propustila učiniti, čime je postupila protivno blanketnoj normi - odredbi čl. 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojom je propisano da je vozač vozila koje skreće ulijevo dužan propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno. Takva okrivljeničina protupravna vožnja je u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s ozljeđivanjem oštećenika AĆ, a da je on kritične prigode zadobio tešku tjelesnu ozljedu nedvojbeno je utvrđeno provedenim sudsko-medicinskim vještačenjem.

28. Slijedom navedenog, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljena AĆK svojim postupanjem ostvarila sva zakonska obilježja kaznenog djela iz čl. 227. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11.

29. Sud je sukladno rezultatima provedenog dokaznog postupka, a osobito uvažavajući podatke iz pročitanog situacijskog plana (list 8 spisa), precizirao činjenični opis djela u odnosu na optužbu na način da je navod o tome da je okrivljenica poduzela radnju skretanja ulijevo u smjeru “istoka“ na kolnik Mažuranićevog šetališta zamijenio navodom da je tu radnju poduzela u smjeru „zapada“ jer je evidentno da je u optužnici došlo do pogreške u naznaci strane svijeta budući da je tužitelj u činjeničnom opisu ispravno naveo naziv ulice u koju je okrivljenica namjeravala skrenuti. Uz to, sud je uvažavajući utvrđenu dinamiku nastanka prometne nesreće, navod o tome da je okrivljenica, nakon što je presjekla pravac kretanja motociklu, „desnom bočnom stranom vozila kojim je upravljala udarila u prednju desnu bočnu stranu motocikla“ zamijenio navodom „što je dovelo do sraza između desne bočne strane osobnog vozila kojim je upravljala i prednje desne bočne strane motocikla“. Ovakvim preciziranjem činjeničnog opisa sud nije dirao u kvalifikaciju djela tako da se okrivljenica ne tereti za neko drugo, drugačije ili teže kazneno djelo niti za veću količinu kriminalne aktivnosti pa nije došlo do povrede objektivnog identiteta između optužbe i presude i sud nije prekoračio optužbu na štetu okrivljenice.

30. Odredbom članka 23. KZ/11 propisano je da je kriv za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.

31. U odnosu na oblik krivnje, utvrđeno je da je okrivljenica kazneno djelo počinila sa svjesnim nehajem, budući da je bila svjesna da može ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu kada pri poduzimaju radnje skretanja ulijevo u raskrižju prethodno nije propustila motocikl koji je u raskrižju zadržavao smjer kretanja, lakomisleno smatrajući da neće doći do prometne nesreće, što se upravo i dogodilo na način opisan u izreci presude, u dijelu b). Vezano za posljedicu – tešku tjelesnu ozljedu oštećenika – postupanje okrivljenice u tom smislu treba također pripisati njezinom nehaju.

32. Ubrojivost okrivljenice tijekom postupka nije bila dovedena u pitanje, pa sud uzima da je ona u vrijeme počinjenja kaznenog djela bila ubrojiva.

33. Pored ubrojivosti i oblika krivnje, kod okrivljenice je ujedno postojala i svijest o protupravnosti takvog njezinog postupanja, odnosno ona je bila svjesna da je njezino djelo zabranjeno. Sama svijest o protupravnosti svodi se zapravo na zahtjev da počinitelj kaznenog djela mora biti svjestan društveno-opasnog značenja svojih radnji, čega je okrivljenica nesumnjivo bila svjesna kao odrasla poslovno sposobna osoba.

34. Na strani okrivljenice nije utvrđeno da bi ona postupala u zabludi kako o protupravnosti djela, biću djela ili o okolnostima koje isključuju protupravnost, što znači da nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

35. Stoga je okrivljena AĆK kriva zbog počinjenja kaznenog djela opisanog u izreci, u dijelu b).

36. Na okrivljenicu je primijenjen materijalni zakon koji je važio u vrijeme počinjenja kaznenog djela – Kazneni zakon ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22.), s tim da naknadne izmjene i dopune tog zakona za nju nisu blaže pa ih nije trebalo primjenjivati.

37. Nakon što je utvrđeno da je okrivljenica počinila kazneno djelo za koje je proglašena krivom, trebalo je odlučiti o primjerenoj vrsti i visini kaznenopravne sankcije, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11 te pritom ocijeniti sve okolnosti koje utječu na to da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, a osobito jačinu ugrožavanja i stupanj povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, način počinjenja kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život i njegove osobne i obiteljske prilike.

38. Prilikom odlučivanja o izboru vrste i mjere kaznenopravne sankcije, sud je u olakotnom smislu okrivljenici cijenio njezinu kaznenu i prekršajnu neosuđivanost, okolnost što je na mjestu događaja oštećeniku pristupila u pomoć te njezine obiteljske prilike – majka je dvoje maloljetne djece.

39. S druge strane, sud nije utvrdio postojanje posebnih otegotnih okolnosti na strani okrivljenice.

40. Uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, stupanj krivnje, kao i visinu propisane kazne za počinjeno kazneno djelo (kazna zatvora u trajanju od 3 mjeseca do 3 godine), a posebno imajući u vidu da je evidentno riječ o jednom ekscesu na strani okrivljenice koja inače ne krši zakone iz domene kaznenog i prekršajnog prava, zaključeno je da se svrha kažnjavanja u odnosu na nju svakako može postići i bez izvršenja kazne.

41. Stoga je okrivljenica na temelju čl. 227. st. 2. KZ/11 osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, a zatim joj je na temelju čl. 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda na način da se navedena kazna zatvora neće izvršiti ako ona u vremenu provjeravanja od 1 godine od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

42. Za očekivati je da će navedenom kaznenom sankcijom ostvariti svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11, odnosno da će se njome primjereno izraziti individualizirana i zakonom predviđena društvena osuda zbog počinjenja predmetnog kaznenog djela i jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava i utjecati na okrivljenu AĆK, kao i na druge, da ne čine kaznena djela.

43. Budući da je okrivljenica proglašena krivom, a ostvaruje prihode, sud ju je na temelju čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 obvezao da u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude podmiri troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.229,50 eura, što se odnosi na trošak sudsko-medicinskog vještačenja u iznosu od 252,00 eura, trošak prometno-tehničkog vještačenja u iznosu od 577,50 eura, dok 400,00 eura predstavlja paušalnu svotu koja je određena uzevši u obzir trajanje i složenost sudskog postupka. Po pravomoćnosti ove presude okrivljenici će posebnim podneskom biti dostavljene upute za plaćanje troška postupka.

43.1. O podmirenju troška za pristup na raspravu i davanje usmenog nalaza i mišljenja vještaka prometno-tehničke i sudsko-medicinske struke odlučit će se naknadno posebnim rješenjem nakon što odluka o predujmljivanju tog troška bude donesena i postane pravomoćna.

Split, 17. travnja 2026.

SUTKINJA

Lovorka Kraljević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- Općinsko državno odvjetništvo u Splitu

- okrivljena AĆK

- braniteljica Suzana Zubović, odvjetnica u Dubrovniku

- oštećenik AĆ (po pravomoćnosti)

- u spis