Republika Hrvatska
Općinski sud u Virovitici
Stalna služba u Slatini
Slatina, Trg sv. Josipa 12
Poslovni broj: P-542/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu toga suda Zoranu Šljivcu, u parničnom postupku po tužbi tužiteljice UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Josipu Bitunjcu, odvjetniku iz Slavonskog Broda, protiv tuženika BŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta d.o.o. iz Garešnice, radi isplate, nakon glavne rasprave održane u prisutnosti stranaka i njihovih punomoćnika, te ročišta za objavu i dostavu presude održanog 17. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. O d b i j a s e tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku, HŠ, sa prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici UŠ, sa prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 1.327,23 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, koja na navedeni iznos teče od 15. studenog 2022. godine, po stopi zatezne kamate koja se od dana 15. studenog 2022. godine, do 31. prosinca 2022. godine, određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine, pa do konačne isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku plati parnične troškove u iznosu od 1.000,00 eura, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je protiv tuženika podnijela tužbu navodeći da je s tuženikom usmeno dogovorila 2022. godine kako će istome, a temeljem usmenog dogovora pozajmiti novčani iznos kako bi tuženik mogao otplatiti i riješiti svoje tekuće poslove. Nakon usmenog dogovora, te nakon što je tuženik zatražio tužiteljicu da mu u zajam dade iznos od tadašnjih 10.000,00 kn, tužiteljica je dana 14.7.2022. godine otišla u banku te je traženi iznos zajma prebacila sa svoga tekućeg računa na račun tuženika. Nadalje, tužiteljica i tuženik su dogovorili kako će tuženik pozajmljeni iznos od 10.000,00 kn odnosno 1.327,23 eura isti tužiteljici vratiti po proteku tri mjeseca. Prednje navedeni rok koji je bio određen kao rok vraćanja zajma je protekao, te je tužiteljica po proteku istog nekoliko puta bezuspješno kontaktirala tuženika tražeći da vrati pozajmljeni iznos novca, na što se isti oglušio, te do danas tužiteljici nije vratio niti dio pozajmljenog novca.
2. Zbog navedenog, tužiteljica je zatražila pravnu pomoć te je punomoćnik tužiteljice poslao opomenu pred tužbu radi pokušaja mirnog rješenja spora, međutim, tuženik se u ostavljenom roku nije javio, kao što isti nije niti dobrovoljno ispunio prednje opisano dugovanje koje ima prema tužiteljici.
3. Sukladno odredbi čl. 499. st. 1. Zakona o obveznim odnosima Ugovorom o zajmu zajmodavac se obvezuje predati zajmoprimcu određeni novčani iznos ili određenu količinu zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu, iste vrste i kakvoće. U suglasju s navedenom odredbom zajmoprimac je bio dužan u ugovorenom roku zajmodavcu ovdje tužiteljici vratiti prednje naznačeni iznos novca, a što je zajmoprimac odnosno tuženik do sada izbjegavao učiniti, iako ne samo da je protekao ugovoreni rok, već je protekao i svaki drugi rok koji se može smatrati prikladnim, kao i što je protekao dodatni rok u opomeni pred tužbu. Tužiteljica na kraju predlaže donošenje presude kao u izreci.
4. U odgovoru na tužbu tuženik ističe kako nije točno niti istinito da bi tužiteljica tuženiku pozajmila iznos od 10.000,00 kn. Situacija je u ovom slučaju potpuno obrnuta. Tuženik je pozajmio novčani iznos od 10.000,00 kn tužiteljici u gotovini te se uplata izvršena od strane tužiteljice dana 14.7.2022. godine odnosi na povrat iznosa od strane tužiteljice tuženiku. U to vrijeme, odnosno u listopadu 2021. godine tužiteljica je u dogovoru sa svojim tadašnjim suprugom JŠ zatražila pozajmicu od tuženika budući da je tužiteljici taj iznos novca od 10.000,00 kn trebao radi podmirenja kazni proizašlih iz prekršajnog postupka protiv tužiteljice, a vezano za promet. Tuženik je s obzirom na zamolbu tužiteljice odlučio tužiteljici pozajmiti traženi iznos od 10.000,00 kn, te je dana 14.10.2021. godine podigao navedeni iznos sa svoga računa te ga u gotovini predao tužiteljici na ruke i to u prisutnosti svjedoka.
5. Nakon toga, nakon što je tužiteljica prikupila dugovani iznos kontaktirala je tuženika te su postigli dogovor oko vraćanja zajma i to na način da tužiteljica istu svotu od 10.000,00 kn vrati uplatom na račun tuženika, što je tužiteljica i izvršila dana 14.7.2022. godine, koju uplatu na račun tuženika tužiteljica sada nastoji prikazati kao pozajmicu tuženiku, što ne odgovara istini i suprotno je materijalnoj dokumentaciji. Na navedeni način tužiteljica je izigrala povjerenje tuženika te njegovu dobru namjeru.
6. Tuženik ističe kako nije realno i životno da je tuženik od tužiteljice zatražio zajam za rješavanje kako to tužiteljica navodi, kako bi tuženik mogao otplatiti i riješiti svoje tekuće poslove, obzirom da iz prometa po računu tuženika proizlazi da je isti imao i dovoljno sredstava za život i za sve što mu je potrebno. Tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.
7. U dokaznom postupku sud je saslušao tužiteljicu (list 71-72), tuženika (list 72- 72) i svjedoke ŠŠ (list 63-64), TŠ (list 64-65), DŠ (list 65-66), JŠ (list 67-68) te je izvršio uvid u detalje prometa računa (list 10), u potvrdu o transferu (list 18), u upit o transakcijama po računu (list 26-31), u potvrdu o isporuci u poštanskom uredu (list 32), u uvjerenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu da se ne vodi kazneni postupak (list 44) i u promet po računu (list 45-56).
8. Temeljem uvida u transakcije po računu broj: 3292105862HRK, vlasnika računa U, utvrđeno je da je dana 14.7.2022. godine na taj račun došla uplata od 10.000,00 kn i nakon te uplate stanje na tome računu je bilo 13.189,38 kn. Tužiteljica tvrdi da je ta uplata bila upravo pozajmica koja je isplaćena tuženiku i koja je tuženiku bila potrebna za uvođenje centralnog grijanja u 10. mjesecu 2022. godine. Tuženik na drugoj strani osporava da bi tužiteljica njemu isplatila pozajmljeni iznos, jer mu novci nisu bili potrebni i jer je imao dovoljno sredstava budući da se bavio poljoprivredom i novce nije posuđivao. Tuženik je rekao da je ta uplata bila povrat zajma koji je tužiteljici isplatio u 14.10.2021. godine za potrebe plaćanja kazni u prekršajima u prometu. Istakao je da je tužiteljica u to vrijeme bila supruga od njegovog unuka JŠ te da je tada s svojom djecom i suprugom živjela u njegovoj kući u [adresa].
9. Tužiteljica u svome iskazu ističe da je predmetni iznos od 10.000,00 kn uplaćen na tekući račun tuženika uplatila prema dogovoru s tuženikom, a iz sredstava kredita od 10.000,00 eura u protuvrijednosti kuna kojega je tada podigla u Erste & Steiermärkische Bank d.d. za podmirenje dugova.
10. Kako je po ocjeni suda tuženik živio u obiteljskoj kući sa suprugom u koju je prihvatio na stanovanje svoga unuka JŠ s tužiteljicom koja je njegova supruga i njihovom djecom i kako je o djeci unuka vodio brigu dok tužiteljice više mjeseci nije bilo u kući, a njezin suprug odnosno JŠ je radio u Hrvatskoj vojsci, kako se je u to vrijeme bavio poljoprivredom i nije imao financijskih problema, ocjena je ovoga suda da tuženik nije pozajmljivao novac od tužiteljice, već je bilo suprotno. Dakle, utvrđeno je da je novac pozajmila tužiteljica u 10. mjesecu 2021. godine za potrebe plaćanja prekršajnih kazni koje je na kraju tužiteljica vratila tuženiku na tekući račun.
11. Tome u prilog ukazuje i činjenica da je tužiteljica u Erste & Steiermärkische Bank d.d. kako je navela (list 71-72), podignula kredit da bi otplatila dugove od bivšeg supruga JŠ i sl., te u takvim okolnostima po ocjeni suda nije bilo prostora da se iz tih sredstava pozajmljuju novci tuženiku, kojem po ocjeni suda nisu bili nužni.
12. U takvim okolnostima sud nije prihvatio iskaz tužiteljice o pozajmljivanju sredstava tuženiku, kao niti iskaz svjedokinje ŠŠ majke tužiteljice (list 63- 64), a niti iskaz svjedoka TŠ (list 64-65) koji je izvanbračni suprug tužiteljice i koji su očito iskazivali sukladno iskazu same tužiteljice.
13. Na drugoj strani, sud je prihvatio iskaze svjedoka DŠ koja je supruga tuženika (list 65-66), JŠ unuka tuženika (list 67-68) i samog tuženika da novce nije pozajmila tužiteljica tuženiku, već je novce pozajmio tuženik 14.10.2021. godine kada je po prometu njegovog računa novce podigao (list 26 -31), te je potom tužiteljica isti iznos novca vratila tuženiku 14.7.2022. godine, nakon podizanja kredita za vraćanje dugova, kako je to utvrđeno u prometu po tekućem računu tuženika.
Iz istog prometa po tekućem računu tuženika vidljivo je da je tuženik 13.10.2021. godine na račun primio na ime prodane soje iznos od 16.797,92 kn te da je sljedeći dan 14.10.2021. godine podigao iznos od 10.000,00 kn, što odgovara tvrdnji tuženika da je taj iznos pozajmio tužiteljici i koja mu je na kraju vratila na račun, te nisu ostvarene pretpostavke da bi tužiteljica u smislu čl. 499. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 – dalje: ZOO) bila zajmodavac. Stoga je sud odbio u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučio kao pod točkom I. izreke.
14. Kako je tuženik uspio u sporu, tužiteljica mu je temeljem čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) dužna platiti parnične troškove u iznosu od 1.000,00 eura, a koji se sastoje od troškova sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura, od troškova zastupanja na tri rasprave održane 26.11.2025., 21.1.2026. i 4.3.2026. godine u iznosu od 600,00 eura, te od PDV-a u iznosu od 200,00 eura.
15. Stoga je odlučeno kao u izreci.
U Slatini 17. travnja 2026.
Sudac:
Zoran Šljivac
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.
Dostaviti:
1. Tužiteljica po punomoćniku Josipu Bitunjcu, odvjetniku iz Slavonskog Broda, Petra Krešimira IV. Br. 36,
2. Tuženik po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta d.o.o. iz Garešnice, V. Nazora 15a.