REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Stalna služba u Ivanić-Gradu

Ivanić Grad, Športska 2

Poslovni broj: P-140/2018-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, po sucu tog suda Nenadu Tudoru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PČ iz [adresa] (ranije iz [adresa]), OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nenadu Dianiću, odvjetniku u Ivanić- Gradu, protiv I-tuženice MČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i II-tuženice SČ (ranije KČ) iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Ani Čule, odvjetnici u Zagrebu, radi isplate, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 31. ožujka 2026. u nazočnosti tužitelja osobno, zamjenika punomoćnika tužitelja, i punomoćnika tuženica, temeljem čl. 335 Zakona o parničnom postupku, 17. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženoj MČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tužitelju PČ isplati iznos od 1.480,30 EUR zajedno sa zateznom kamatom uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koja teče počev od dana donošenja ove presude 17. travnja 2026. do isplate, kao i da mu naknadi parnični trošak u iznosu od 414,72 EUR zajedno sa zateznom kamatom uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koja teče počev od dana donošenja ove presude 17. travnja 2026. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

II U preostalom dijelu preko dosuđenog pod točkom I izreke, u odnosu na I- tuženicu MČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], tužbeni zahtjev tužitelja odbija se kao neosnovan za iznos od 10.464,74 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, kao i zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka za iznos od 2.932,54 EUR sa zakonskim zateznim kamatama.

III U odnosu na II-tuženicu SČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: „Nalaže se tuženoj KČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tužitelju OČ isplati iznos od 90.000,00 kuna zajedno sa zateznom kamatom uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena koja na iznos od 90.000,00 kuna teče počev od 20. ožujka 2017. godine sve do isplate, kao i da mu naknadi parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje pre thodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena koja na iznos parničnog troška teče počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate, sve to u roku od 15 dana.“

Obrazloženje

1.1 Tužitelj PČ podnio je u ovoj parnici tužbu protiv I -tuženice MČ i II-tuženice SČ (ranije PČ) radi isplate novčane protuvrijednosti bračne stečevine. U tužbi navodi kako je bio u braku sa II-tuženicom SČ, te su za trajanja braka zajedno sa dvoje djece besplatno živjeli u kući I-tuženice MČ (majka II-tuženice), na nekretninama u zemljišnoj knjizi opisanim kao kčbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 6873 m2, i kčbr. [katastarska čestica] oranica Obedišeće sa 1120 m2, obje u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Tužitelj tvrdi kako je zajedno sa suprugom (II-tuženicom) tijekom braka uložio znatna sredstva u te nekretnine u vlasništvu I-tuženice, kupljene su i brojne pokretnine, što sve sada drže i koriste samo tuženice. Tužitelj procjenjuje vrijednost svih radova na nekretninama, ugrađenog materijala i kupljenih pokretnina ukupnim iznosom od oko 180.000,00 kn (sada 23.890,10 EUR), zbog čega procjenjuje da njegov dio vrijednosti tih ulaganja iznosi najmanje 90.000,00 kn.

1.2 Zatim tužitelj u tužbi detaljno nabraja izvedene radove, utrošeni materijal i kupljene pokretnine, što sve čini imovinu stečenu za trajanja braka njega i II-tuženice.

1.3 Tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje od tuženica solidarnu isplatu iznosa od 90.000,00 kn (list 2 i 28), uz sporedna potraživanja po osnovi zakonskih zateznih kamata i troškova postupka.

2 U odgovoru na tužbu (list 10-13) tuženice priznaju činjenicu braka i razvoda braka, ali tvrde da je bračna i gospodarska zajednica tužitelja i II -tuženice prestala i prije razvoda. Dalje tvrde da je tužitelj uništio automobil II-tuženice kao njezinu posebnu imovinu, da nije vršio nikakva ulaganja, i osporavaju da bi tužitelju pripadalo pravo na bilo kakvu naknadu. Ističu kako su tužitelj i II-tuženica od zaključenja braka 14. veljače 1998. besplatno živjeli u kući kod njezinih roditelja, u postojećem domaćinstvu u kojem se proizvodila hrana (krave, svinje, perad, vrtno povrće), da su se znali prodavati odojci i telići, pri čemu je najviše bila angažirana I-tuženica dok je još mogla raditi, a i čuvala je djecu tužitelja i II-tuženice. Osim toga, prihod je stizao i iz mirovine supruga I-tuženice (oca II-tuženice). Tuženice priznaju da je tužitelj, ali tek „sporadično“ i protiv volje I-tuženice kao vlasnice kuće, radovima „nepotrebno“ i „rastrošno“ mijenjao stanje na kući, pa zatim nabraja te radove. Pri tome tuženice navode tko je izveo koje radove, tko je pomagao, iz čijeg materijala, i tko je što platio. Tuženice priznaju da se u kući nalaze neke pokretnine, ali tvrde kako je II -tuženica tužitelju ponudila da ih odveze, što je on odbio, pa nakon toga ne može s uspjehom za te pokretnine potraživati isplatu novčane naknade. Osim toga, da po osnovi pokretnih stvari tužitelj nema pravne osnove bilo što potraživati od I-tuženice, već jedino sa II- tuženicom izvršiti diobu tih stvari kao stvari bračne stečevine, pa u tom smislu tužitelja pozivaju na dogovor.

3 Tijekom parnice sud je izveo sve dokaze koje su stranke predložile. Analizom i ocjenom svih provedenih dokaza, svakog zasebno i svih dokaza zajedno u cjelini, sud nalazi da je tužbeni zahtjev samo djelomice osnovan i to samo u odnosu na I- tuženicu, dok je u odnosu na II-tuženicu u cijelosti neosnovan.

4 Izvršen je uvid u ovosudni parnični spis predmeta poslovni broj POb-17/2015 (prvotno P-327/2014). Prema ispravama koje prileže spisu, tužitelj i II-tuženica su 14. veljače 1998. zaključili brak, a njihov je brak u toj parnici razveden presudom od 27. travnja 2015. broj POb-17/15-3. Na ročištu 16. ožujka 2015. saslušani su kao stranke, i oboje su suglasno izjavili da više ne žive i ne stanuju zajedno. Prema tome, zajednica stranaka svakako je prestala prije 16. ožujka 2015. U braku je rođeno dvoje djece, i to kćerka IČ rođena **.**.1999. i sin ŠČ rođen **.**.2001.

5 Po prijedlogu tužitelja provedeni su dokazi očevidom 20. svibnja 2022. (list 61-63) i vještačenjem na nekretninama koje su predmet postupka, u nazočnosti svih stranaka i građevinskog vještaka RČ. Na očevidu su same stranke pokazale nekretnine koje su predmet postupka i izvršene radove, a vještak građevinske struke je pregledao sve izvedene radove kako su pobrojani i opisani u tužbi. Nakon očevida vještak građevinske struke RČ je dostavio pisani nalaz i mišljenje od 29. srpn ja 2022. (list 67-80), na koji stranke nisu imale primjedaba.

6 Saslušan kao stranka, tužitelj PČ navodi (list 122 -123) kako je nakon vjenčanja sa II-tuženicom 20 godina živio u istom zajedničkom domaćisntvu s njezinim roditeljima u naselju Obedišće, pa je opisao radove izvedene u kući, u dvorištu, i općenito u domaćinstvu. Pojasnio je kako je bio vičan radovima s drvom, pa je izvodio razne stolarske radove. Tako tvrdi da je zamjenio sve stare prozore koji su bili u lošem stanju i kojih je bilo više od dvadeset, sa novim metalnim okvirima, drvenim prozorskim krilima i šelaporkama, i još dvoja ili troja vrata, time da je vrata kuhinje izradio od svojeg materijala. Pomogao mu je kum AČ, a on je kumu uzvratio na način da mu je izradio neki namještaj. Polakirao je postojeću lamperiju, kupio je pločice i sanitarije za novu kupaonu, a I-tuženica je platila majstore koji su izveli radove. Režije je plaćala većinom I-tuženica, a roditelji II-tuženice držali su krave, svinje i perad. U kuhinji u prizemlju na strop je zalijepio ukrasnu štukaturu od stiropora, izradio je novi namještaj u dječjoj sobi od materijala kojeg je dobio u firmi. Izradio je pokrov bunara i betonirao nogostup pokraj bunara. Izradio je ulazna vrata dvorišta od metalnog materijala kojeg mu je dao kum GČ, izradio je ogradu od metalnih cijevi koje je dijelom kupio a dijelom su bile od roditelja II-tuženice, i nabavio drvene letve za ogradu. Posadio je oko 20 čempresa ispred kuće, u dijelu dvorišta prema susjedu posadio je oko 20 metara živice, položio cijevi u grabu do ceste i zatrpao, izveo je betonski most širine tri do četiri metra za pristup s ceste u dvorište, od cijevi i žice izradio je metalnu konstrukciju brajde. U dvorištu je betonirao betonske staze za vozila sa željeznom armaturom dužine oko 30 metara, izradio klupu i drvenu ljuljačku za djecu, zamjenio neke daske na vratima štale, sanirao uglove štale i ožbukao dio unutrašnjosti štale. Izradio je drveni kokošinjac od svojeg materijala, dozidavanjem povećao garažu, a kum AČ je izradio nova metalna vrata za garažu i za štalu. Betonirao je i zidao novi svinjac od materijala ženinih roditelja, ali je osigurao drveni materijal. Izveo je betonsku podlogu za kućicu za psa, metalnu ogradu kokošinjca sa vratima. Tvrdi da je htio preuzeti namještaj, ali je II-tuženica pozvala policiju i istjerala ga, pa namještaj nije preuzeo. Imao je namjeru namještaj prodati bogatim prijateljima koji su se za to zanimali. Nakon prekida bračne zajednice kreditom je kupio automobil, i taj kredit još uvijek otplaćuje.

7 Saslušana kao stranka, II-tuženica SČ iskazala je (list 111- 113) da se sa tužiteljem vjenčala 1998. godine, kada su i započeli zajednički život u njezinoj roditeljskoj kući, u kojoj su živjeli zajedno s njezinim roditeljima u jednom istom domaćinstvu. Iako je kuća bila uređena i useljiva, tužitelj je protivno volji njezinih roditelja zamijenio vrata kuhinje u prizemlju i metalne prozore sa drvenim šalaporkama u prizemlju. Pri tome je kum GČ izradio metalne prozore, dok je tužitelj izradio drvene šalaporke, i sve to ugradio. Vrata kuhinje u prizemlju izradio je od svojeg drva. Kupila je stiropor kojeg je radi izolacije na strop kuhinje u prizemlju postavio tužiteljev brat. U gornjoj etaži u cijelosti je uređena kupaonica, pri čemu su ugrađena nova vrata, pločice i sanitarije, a sve su platili njezini roditelji, uključujući i majstore. Tužitelj je o svojem trošku postavio laminat na pod dječje sobe, sa kumom GČ postavio je nova kovana željezna putna vrata i vratašca na ulazu u dvorište. Pri izradi ograde oko kuće tužitelj je upotrijebio željezni materijal njezinih roditelja, a sam je dobavio drvene letve. Također i pri izradi konstrukcije za brajdu upotrijebio je metalne cijevi („tubinge“) njezinih roditelja. Posadio je čemprese oko kuće, ne zna kako ih je nabavio. Izradio je drvenu ljuljačku za djecu sa ukrasnim krovcem, i betonske staze za vozila od ulaznih vrata u dvorište do garaže. Prom ijenio je neke daske na vratima štale, i izradio drveni kokošinjac, ali je pri tome iskoristio daske njezinih roditelja. Tužitelj je dozidavanjem povećao garažu, a kum GČ izradio je i ugradio na garažu nova metalna vrata sa okvirom. Kum GČ također je izradio i ugradio na štalu jedna metalna vrata sa okvirom. Tužitelj je zajedno s njezinim roditeljima izradio svinjac od drvenog materijala njezinih roditelja. Izveo je ogradu kokošinjca od metalnih cijevi koje je u tu svrhu dao njezin brat, a žičano pletivo su dali njezini roditelji. Tužitelj je od svojeg materijala izradio drveni pokrov bunara, i betonsku podlogu za hodanje kod bunara. Počeo je zidati pečenjaru u dvorištu od cigle njezinih roditelja, ali je nije dovršio. Izradio je betonsku ploču na zemlji površine 3m x 3m, i na nju postavio staru vinsku bačvu njezinih roditelja preuređenu u kućicu za psa. Izradio je stolice, komode i slično za prodaju što se još nalazi u kući, pa tužitelju nudi da to odnese. Režije zajedničkog domaćinstva plaćali su njezini roditelji jer je otac primao mirovinu, a osim toga roditelji su držali krave, svinje i perad, majka je obrađivala vrt, tako da je uvijek bilo namirnica za domaćinstvo. Zajednica života s tužiteljem trajala je do 2013. godine, kada je tužitelj otišao iz kuće u podstanarstvo.

8.1 Svjedok VČ (list 35-36) je tužiteljev brat, pa mu je kao bliskoj rodbini stranaka poznato da je tužitelj tijekom približno 20 godina zajedničkog života sa II-tuženicom kupio kamin na drva, laminat, i jedna sobna jelova vrata. Tužitelj je radio u drvnoj industriji pa je sam izradio krevete za djecu, stolove, stolice, stoliće, i ormare, što je ovaj svjedok osobno vidio. Poznato mu je kako je tužitelj radio i u vinogradu, da je u šumi pripremao drva. Pomagali su i drugi članovi obitelji, pa je tako ujak II-tuženice kao vjenčani dar kupio namještaj za spavaću sobu. Poznato mu je da je ogradu (plot) izradio GČ, izrađen je most i postavljene su betonske cijevi koje je on (svjedok) dao, betoniran je ulaz u dvorište i betonske staze u dvorištu pri čemu je pomagao, ali ne zna tko je kupio materijal. Oko kuće su posađeni čempresi i postavljeni su metalne cijevi „tubing“ (stupovi) za brajde, ali ne sjeća se tko je to radio. Tužitelj je izradio veliku drvenu ljuljačku, mijenjao i bojao dotrajale daske na štali, i ne zna odakle materijal. Znade da je izrađen boks za psa, i počela je izgradnja pečenjare , koja nije dovršena. Kada je već zajednica tužitelja i II-tuženice bila u prekidu, tužitelj je kreditom kupio automobil Renault Megane. Prije toga tužitelj je imao prometnu nesreću vozeći automobil Kia Shuma, ali ne zna čiji je to bio automobil.

8.2 Svjedok JČ također je tužiteljev brat i poznato mu je (list 36 - 37) da su ugrađena nova ulazna vrata kuće, da je tužitelj bojao prozore, krečio zidove, izradio namještaj i to krevete, stolove, stolice, vitrine, stol i stolice za kuhinju . Kad su se mijenjala vrata zamijenjeni su i štokovi, ali ne zna da li su mijenjana sva vrata. To mu je poznato jer je tužitelju kod nekih od tih radova povremeno pomagao, ali ne zna tko je kupio materijal. Poznato mu je i da je tužitelj bojao daske na štali, izradio ogradu oko bunara sa krovištem, a nije siguran da li je izrađena nova kapija. Ne zna tko je financirao materijal. Pomagao je tužitelju pri postavljanju ukrasnog stiropora na stropu ljetne kuhinje, kod izrade vrata dječje sobe, i kod krečenja dječje sobe. Znao mu je pomagati kod nabave i piljenja ogrjevnog drva. Poznato mu je da je tužitelj radio i u vinogradu, ali ne zna da li je tužitelju netko pri tome pomagao. Sa tužiteljem je išao kupiti kosilicu za travu koja je koštala 1.700,00 kn. Znade da je automobil Kia Shuma razbijen, a kad je već došlo do prekida zajednice i tužitelj više nije živio sa II-tuženicom, tužitelj je bančinim kreditom kupio automobil Renault Megane. Znade da su betonirane staze oko kuće za hodanje i ulaz automobila, da su posađeni čempresi, ali ne zna tko je izveo te radove. Poznato je da su u kući živjeli stranke, njihova djeca, majke i otac II-tuženice. Nema saznanja o mirovini oca II-tuženice niti o financiranju domaćinstva općenito, ali znade da se u domaćinstvu držalo krave, svinje, kokoši i obrađivao vrt, da su se prodavali odojci, vjerojatno i telići.

8.3 Svjedok ŽČ (list 38) živi u blizini kuće tuženica, i znao je tužitelju pomagati pri izvođenju pojedinih radova. Tako mu je poznato da je tužitelj radio ogradu od drva i metala oko dvorišta, da je posadio živicu od čempresa, izradio ljuljačku, obojao krovište, mijenjao vrata štaglja, i nešto radio oko mosta na ulazu u dvorište. Također znade da je tužitelj izradio staze za automobil, ukrasnu kućicu oko bunara. Popravio je strankama automobil kad je bio razbijen , a za uzvrat tužitelj mu je izradio komodu. U kući nije bio godinama pa ne zna ništa o radovima u kući i na kući. Nije mu poznato ništa o financiranju izvedenih radova u dvorištu o kojima je iskazivao, ali znade da su se u domaćinstvu držala stoka, o kojoj je brinula uglavnom I -tuženica, dok su tužitelj i II-tuženica kosili travu i vozili sijeno za stoku. Suprug I-tuženice i otac II- tuženice je primao mirovinu. Poznaje svjedoka GČ, znade da je on vjenčani kum tužitelja, i da je izradio ukrasna ulazna vrata u dvorište i kovanu ogradu.

8.4 Svjedok DČ je brat II-tuženice, te je iskazao (list 38-39) kako su tužitelj i II-tuženica koristili automobil Kia P kojeg je kupio ujak II -tuženice, a tužitelj ga je oštetio u prometnoj nezgodi na moru. U domaćinstvu su tužitelj i II - tuženica primali plaće, a otac II-tuženice mirovinu. Misli da su režije podmirivali roditelji II-tuženice, dok se ona starala za nabavu špeceraja i ostaloga potrebnog za domaćinstvo. Roditelji II-tuženice su se brinuli za uzgoj stoke, što se koristilo za prehranu u domaćinstvu, a odojke i telad se i prodavalo. Tuženice su za potrebe prehrane domaćinstva obrađivale vrt kraj kuće, a I-tuženica je i čuvala djecu. Poznato mu je da su se izvodili radovi održavanja i poboljšavanja kuće i dvorišta. Tako su umjesto žičane ograde posađeni čempresi, bunar je obojan i natkriven, a čini mu se da su promijenjena i obojana vrata kokošinjca, svinjca i garaže. Radove je uglavnom izvodio kum ĆČ, tako ulazna vrata dvorišta i dva široka metalna prozora na kući (umjesto dotadašnjih drvenih), jer on radi s metalom, dok su iskope i betoniranja izvodili zajedno stranke i braća. Tužitelj je izrađen namještaj u kući i troja vrata, ali ne zna da li su izrađeni i štokovi (dovratci) za vrata. Ne zna tko je financirao radove. Poznato mu je da je tužitelj radio i u vinogradu, ali nije ništa ulagao. Tužitelj, tuženice, suprug I - tuženice (ujedno otac II-tuženice) i djeca živjeli su zajedno u jednom istom domaćinstvu. Tvrdi da su njegove metalne cijevi „tubinzi“ korištene pri nekim radovima, i nije mu poznato da li je u domaćinstvu bilo željeza i drugih materijala utrošenih pri radovima. Tvrdi kako je stiropor u podrumu postavio susjed, a platila II-tuženica. U jednoj sobi kuće na pod je postavljen laminat, ali ne pamti da li je to bilo još u vrijeme zajedničkog života tužitelja i II-tuženice. U kupaonici su stavljene pločice, umivaonik i kada, radove je izveo susjed, ali ne zna tko je platio materijal i radove. Od roditelja (I- tuženica i njen suprug) je čuo da su financijski pomagali kod radova .

8.5 Svjedok AČ je kum djece stranaka i iskazao je (list 40) da je majstor za željezo, dok je tužitelj majstor za drvo, pa su obzirom na svoju struku jedan drugome pomagali u raznim radovima. Tako je kupio materijal i izradio kovanu ogradu na ulazu u dvorište, garažna vrata i još neke sitnice. To nije naplatio, nego mu je za uzvrat tužitelj izveo neke radove u drvu. Ne sjeća se drugih radova, a iz posjeta domaćinstvu stranaka zaključio je da svi zajedno žive u jednom istom domaćinstvu.

8.6 Svjedok CČ (list 51) je samo dva puta davno bio kod kuće odnosno u domaćinstvu stranaka, pa nema saznanja o njihovim ulaganjima u kuću. Vidio je napravljen ulaz u dvorište, betonirane staze u dvorištu, stolicu i ljuljačku u dvorištu, a poznato mu je da je tužitelj bio vrijedan čovjek i znao je izrađivati drveni namještaj. Po sjećanju je kazao da su tužitelj i II-tuženica zajedno živjeli približno 15 godina.

8.7 Svjedok TČ (list 51-52) je bliska rodbina tuženica, pa ima saznanja da su tužitelj i II-tuženica bili zaposleni ali sa malim plaćama, da je suprug I- tuženice (otac II-tuženice) primao mirovinu, a I-tuženica se bavila poljoprivredom i uzgajala krave, svinje, perad, a obrađivalo se vrt i vinograd. Pri tome je I-tuženica i prodavala mlijeko, odojke i telad. Čuvala je djecu stranaka. Znade da je tužitelj bio pedantan, da se bavio drvenarijom, pa je izradio djeci krevete na kat, stol, komodu, stolice, obojio prozore i vrata, obojio je vrata garaže i parme. Izradio je kućicu kao pokrov bunara, unutar brajde izradio je dječju ljuljačku. U dvorištu su napravljene dvije staze od garaže do ulaza u dvorište, betonirana je „kocka“ za kućicu za psa, posađeni su čempresi, renovirana je kupaona, a kum je izradio mala i velika ulazna vrata dvorišta. Sjeća se da je lamperija bila kupljena još ranije, da je od ranije postojala i brajda sa stupovima, a pripremljena je cigla za izradu pečenjare. Ne zna tko je koliko dao za pojedine radove ili materijal, misli da su u svim radovima svi ukućani sudjelovali zajedno, kao što su se svi zajedno hranili, a tužitelj i II-tuženica nisu plaćali najam niti stanarinu. Poznato joj je da je tužitelj u prometnoj nezgodi uništio automobil Kia koji je bio registriran na ime II-tuženice, a kupio ga je njezin ujak.

8.8 Sud prihvaća kao istinite iskaze svih saslušanih svjedoka, koji su iskazivali u većoj mjeri suglasno o pojedinim radovima u domaćinstvu stranaka prema svojim saznanjima i sjećanjima, osobito svjedoci koji su pomagali pri nekim od tih radova. Pri tome svjedoci pretežito nemaju saznanja o porijeklu materijala i financiranju radova. Iskazi stranaka u većoj mjeri su suglasni, izuzev u pitanju materijala koji su korišteni za radove. Naime, tužitelj u pojedinim slučajevima tvrdi da je neke radove izveo koristeći svoj materijal, dok II-tuženica tvrdi da je korišten materijal njezinih roditelja koji se našao odnosno čuvao u domaćinstvu.

9.1 Kako je već navedeno, na očevidu 20. svibnja 2022. (list 61-63) u nazočnosti stranaka odnosno njihovih punomoćnika pregledane su nekretnine koje su predmet spora i izvedeni radovi, te provedeno vještačenje po vještaku građevinske struke RČ. Na očevidu su same stranke pokazale nekretnine i radove koji su predmet postupka, a vještak građevinske struke je pregledao sve izvedene radove , koji su osim toga pobrojani i opisani u tužbi. U pisanom nalazu i mišljenju od 29. srpnja 2022. (list 67-80), na koji stranke nisu imale primjedaba, vještak je tablicom prikazao sve izvedene radove sa vrijednostima tih radova (u kunama) u vrijeme prestanka braka stranaka u travnju 2015. godine.

9.2 Na temelju iskaza stranaka u dijelu u kojem su suglasni, proizlazi da je tužitelj izradio od svojeg vlastitog materijala (ili od materijala kojeg je kupio) i ugradio nova ulazna vrata (stavka 1 u nalazu i mišljenju vještaka) u vrijednosti 1.590,00 kn, osam drvenih prozorskih krila (stavka 4 u nalazu i mišljenju vještaka) u vrijednosti 1.408.00 kn, dvanaest šalaporki sa farbanjem i lakiranjem (stavka 5 u nalazu i mišljenju) u vrijednosti 3.168,00 kn, laminat na podu dječje sobe (stavka 8 u nalazu i mišljenju) u vrijednosti 1.101,24 kn, zatim 150 komada istokarenih drvenih letvi za ogradu (stavka 12 u nalazu i mišljenju) u vrijednosti 1.575,00 kn, posadio 16 čempresa oko kuće (stavka 13 nalaza i mišljenja) u vrijednosti 96,00 kn, auto staze dužine 54 m s armaturom (stavka 15 nalaza i mišljenja) u vrijednosti 2.138,40 kn, betoniranu površinu oko bunara (stavka 16 nalaza i mišljenja) u vrijednosti 580,80 kn, izveo pokrov bunara sa 55 istokarenih letvi (stavka 17 nalaza i mišljenja) u vrijednosti od 605,00 kn, pokrov bunara crijepom i klobucima (stavka 18 nalaza i mišljenja) u vrijednosti 686,40 kn, produženje garaže za 1 m sa svake strane (stavka 24 nalaza i miš ljenja) u vrijednosti 689,92 kn, položio cijevi u kanal i betonirao most za pristup s ceste u dvorište (stavka 9 nalaza i mišljenja) u vrijednosti 1.920,00 kn, napravio boks za psa u vidu armiranobetonske ploče 3 x 3 m (stavka 31 nalaza i mišljenja) u vrijednosti 752,00 kn. Osim navedenog, tužitelj je iskopao kanal iza kuće duljine oko 8 m sa ugrađenom PVC cijevi promjera 110 mm (stavka 29 nalaza i mišljenja) u vrijednosti 441,00 kn. Naime, u svojem iskazu II-tuženica navodi da o tome nema saznanja (list 113), ali na očevidu je utvrđeno da postoji, a vještak je taj kanal i cijev registrirao i procijenio vrijednost.

9.3 Dalje, tužitelj je pojedine radove izveo uz pomoć kuma LČ, na način da je kum bez naknade dobavio željezni materijal i izveo sve metalske radove, dok je sve radove iz drvenog materijala izveo tužitelj, koji je stolar po zanimanju. Uslugu rada i vrijednost metalnog materijala tužitelj je kumu naknadio svojom uslugom kao stolar u radovima od drvenog materijala. Na taj način je u cijelosti doprinos tužitelja izrada kovanih vrata i vratašca (stavka 10 nalaza i mišljenja) u vrijednosti od 1.216,00 kn, izrada i ugradnja dvokrilnih garažnih vrata sa okvirom (stavka 23 nalaza i mišljenja) u vrijednosti 1.645,00 kn, željezna vrata sa okvirom 130 x 210 cm (stavka 25 nalaza i mišljenja) u vrijednosti 846,00 kn, na kući dvokrilna vrata sa okvirom 145 x 180 cm (stavka 6 nalaza i mišljenja) u vrijednosti 1.848,00 kn,

9.4 Pojedine radove je nesporno izveo tužitelj, ali II-tuženica izričito tvrdi da su pri tome iskorišteni materijali koji su postojali u domaćinstvu njezinih roditelja već od ranije, i to drveni materijal, cigle i metalne cijevi „tubinzi“). Saslušani svjedoci nisu imali saznanja o porijeklu materijala, pa o tome nisu niti iskazivali. U tom dijelu prema tome doprinos tužitelja sastoji se isključivo u radu, jer su stranke primale male plaće, i prema iskazima više svjedoka u osiguranju prehrane pomagali su im roditelji II-tuženice. Prema iskazu samog tužitelja metalne dijelove i materijal za neke od radova dobavljao je kum AČ, pa je logično da tužitelj nije imao sredstava za kupovanje materijala za baš sve radove. To se odnosi na stiropor ugrađen na strop kuhinje u prizemlju i lamperiju za koju uostalom i sam tužitelj tvrdi da nije mijenjana nago samo polakirana (stavka 2 nalaza i mišljenja vještaka), i materijal za uređenje kupaonice (stavka 7 nalaza i mišljenja). Posebno što se tiče uređenja kupaonice koja je cijela uređena i u kojoj su nesporno ugrađene nove sanitarije i pločice, II-tuženica tvrdi da su cjelokupan materijal kao i majstore platili njezini roditelji, dok tužitelj tvrdi da je on u Zagrebu kupio sanitarije i pločice, a samo majstore je platila I-tuženica. Obzirom na male prihode stranaka, u tom dijelu sud prihvaća kao istinit iskaz II-tuženice. Dalje, to se odnosi na željezo za ogradu oko kuće (stavka 11 nalaza i mišljenja), postavljanje pet metalnih stupova visine 3 m za brajde (stavka 14 nalaza i mišljenja), sanaciju vrata parme hrastovim daskama (stavka 21 nalaza i mišljenja), izradu kokošinjca od drvenog materijala (stavka 22 nalaza i mišljenja), izradu svinjca i vrata svinjca s okvirom (stavke 26 i 28 nalaza i mišljenja), izradu ograde kokošinjca (stavka 32 nalaza i mišljenja) i početne radove izgradnje pečenjare (stavka 30 nalaza i mišljenja). Za ove radove tužitelju ne pripada nikakva naknada.

10 Treba dodati kako tužitelj u tužbi tvrdi da je kupio pojedine pokretne stvari, i to kosilicu za travu, flaksericu, mini-wash, motornu pilu za drva, kutnu brusilicu, cirkularnu pilu i razni alat, koje su ostale kod tuženica, te ih sada one koriste. Tijekom postupka međutim tužitelj ove navode nije dokazao . Nitko od saslušanih svjedoka u svojem iskazu ne spominje ove pokretne tvari. Tužitelj te stvari saslušan kao stranka u svojem iskazu također ne spominje, nego govori o namještaju. Tuženice su ove činjenične navode osporile, time da II-tuženica u svojem iskazu (list 113) spominje samo „komade namještaja“ koje je tužitelj izradio za prodaju, i tužitelja poziva da ih preuzme odnosno odnese. Tužbenim zahtjevom tužitelj ne potražuje predaju bilo kakvih stvari, pa niti namještaj, nego traži isplatu vrijednosti drugih stvari, materijala i radova. Osim toga vrijednost ovih pokretnih stvari nije procijenjena. Tužitelj tako nije dokazao da su ove pokretne stvari dio bračne stečevine, niti koja je njihova vrijednost, pa stoga tužitelj ničim nije dokazao koji bi mu iznosi za ove pokretne stvari pripadali , ove činjenične navode nije dokazao i tužbeni zahtjev u ovom dijelu nije osnovan. 11 Automobil kojeg je tužitelj kupio kreditom od 9. kolovoza 2013. (list 8 -9) niti bilo što drugo kupljeno tim kreditom ne može biti predmet ovog spora, jer je tužitelj prema iskazu same II-tuženice napustio bračnu zajednicu 2013. godine i odselio u podstanarstvo. Ovo stoga jer tužitelj taj kredit nije vraćao banci tijekom bračne i ekonomske zajednice sa II-tuženicom. S druge strane, prema iskazima svjedoka tužitelj je doista u prometnoj nezgodi oštetio automobil Kia Shuma, međutim to nema veze sa predmetom spora, niti je vrijednost tog automobila ili štete procijenjena, niti su tuženice objasnile od kakvog je ta činjenica utjecaja u konkretnom slučaju. 12 Sva ulaganja tužitelja i II-tuženice kao bračnih drugova koja su predmet spora čine njihovu bračnu stečevinu, koju su stekli na jednake dijelove u smislu čl. 253 st. 1 Obiteljskog zakona (NN 162/98), odnosno čl. 249 st. 1 Obiteljskog zakona (NN 116/03), odnosno čl. 36 st. 3 Obiteljskog zakona (NN 75/14) i čl. 36 st. 3 Obiteljskog zakona (NN 103/15). Međutim, svi radovi i materijal navedeni u nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke ugrađeni su i sada su neodvojivi dio nekretnine koja je nesporno u vlasništvu I-tuženice. Rezultat tih radova odnosno njihovu vrijednost nije prisvojila II-tuženica, niti je u imovini II-tuženice. Zbog toga prema pravnom shvaćanju ovoga suda tužitelj neosnovano potražuje od II-tuženice isplatu naknade vrijednosti tih radova i materijala, pa je u odnosu na II-tuženicu tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan.

13 Uzimajući u obzir da su sva sporna ulaganja uložena u nekretninu u vlasništvu I-tuženice, upravo ona duguje tužitelju isplatiti naknadu polovine vrijednosti radova i materijala navedenih gore pod 9.2 i 9.3 u iznosu od 11.153,38 kn, odnosno sada 1.480,30 EUR, što odgovara doprinosu tužitelja. Ovo I-tuženica duguje isplatiti tužitelju prema pravilima o stjecanju bez osnove odnosno odredbama čl. 1111 st. 1 i st. 2 Zakona o obveznim odnosima. Pri tome I-tuženica duguje tužitelju zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja do isplate primjenom odredaba čl. 1115 Zakona o obveznim odnosima.

14.1 O troškovima postupka sud je odlučio primjenom odredaba čl. 154 st. 2 Zakona o parničnom postupku, jer je tužitelj u sporu uspio samo djelomice.

14.2 Tužitelj je troškovnikom (list 121) potraživao trošak postupka u ukupnom iznosu od 3.347,26 EUR, a trošak se sastoji od sudskih pristojbi na tužbu i presudu u iznosu od 331,81 EUR, troška vještačenja u iznosu od 265,45 EUR, i troška zastupanja po punomoćniku koji je odvjetnik prema odredbama odvjetničke Tarife u iznosu od 2.750,00 EUR (sa porezom) polazeći od vrijednosti predmeta spora. Sve zatražene troškove tužitelja sud ocjenjuje kao potrebne u svjetlu odredaba čl. 151 i čl. 155 Zakona o parničnom postupku.

14.3 Zastupanje se sastojalo od zastupanja na očevidu u iznosu od 250,00 EUR (sa porezom) po Tbr. 9.7 odvjetničke Tarife, i zastupanja na deset ročišta za glavnu raspravu u iznosu od 250,00 EUR (sa porezom, za svako ročište) po Tbr 9.1 odvjetničke Tarife.

14.4 Uzimajući u obzir uspjeh tužitelja u sporu, I-tuženici je naloženo da tužitelju naknadi trošak postupka u iznosu od 414,72 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka kao neosnovan odbijen za iznos od 2.932,54 EUR sa zakonskim zateznim kamatama.

U Ivanić Gradu, 17. travnja 2026.

Sudac:

Nenad Tudor

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može žalbenom sudu podnijeti žalbu.

Žalba se podnosi u roku od 15 dana putem ovoga suda.