REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13

35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Ovr-1099/2025-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

Z A K L J U Č A K  i  R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sucu Jadranki Babić-Milberg, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Tomislava Benić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja NP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koga zastupa Josip Stanić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Rački i kolege j.t.d. Zagreb, Oreškovićeva 6D/1, Pisarnica u Slavonskom Brodu, Augusta Cesarca 5, protiv ovršenika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, OIB 86687204743, Građansko-upravni odjel, radi odluka povodom pravnog sredstva ovršenika u postupku izravne naplate , dana 17. travnja 2026.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, u roku od petnaest dana od dana dostave ovog zaključka, pokrenuti parnicu protiv ovrhovoditelja NP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, koji se vodi na temelju ovršne Nagodbe sastavljene kod Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom brodu, poslovni broj N-DO-30/2022- 6 od dana 5. svibnja 2022., te o pokrenutoj parnici dostaviti sudu dokaz pozivom na gornji poslovni broj.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe.

Obrazloženje

1. Ovršenik je u prijedlogu od 26. kolovoza 2025. naveo da je ovrhovoditelj podnio zahtjev za izravnu naplatu Financijskoj agenciji dana 13. kolovoza 2025. godine, na temelju kojega je određena naplata novčane tražbine protiv ovršenika. Ovršenik je dana 18. kolovoza 2025. zaprimio Zahtjev za izravnu naplatu od Financijske agencije koji je podnesen na temelju ovršne Nagodbe Općinskog državnog odvjetništva br. N- DO-30/2022-6 od dana 5. svibnja 2022. radi naplate iznosa od 1.213,88 eura na ime dospjele rente za razdoblje svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz 2025., kao i obroka koji budu dospjevali od rujna 2025. ubuduće na ime rente u iznosu od 303,47 eura mjesečno, a koji dospjevaju do 10. -tog u mjesecu za tekući mjesec. Renta je NP priznata, jer je 4. lipnja 1977. godine za vrijeme odsluženja kazne u KPD Stara Gradišak teško ozljeđen prilikom istovara piljevine iz silosa, uslijed čega mu je radna sposobnost smanjena za 50%, pa je zbog smanjene radne sposobnosti, a time i gubitka zarade istome na teret ovršenice prizanto pravo na rentu. Međutim, dana 30. travnja 2025. pod brojem N-DO-17/2025-2 Općinsko držano odvjetništvo uputilo je ovrhovoditelju DP Zahtjev za mirno rješenje spora u smislu čl. 186. a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 58/1993, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 02/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023) radi ukidanja rente od podnošenja zahtjeva za mirno rješen je spora, tj. od dana 30. travnja 2025., s nacrtom tužbe, jer su se prilike i okolnosti od dosuđenja rente (prije 38 godina) znatno izmijenile. Naime, imenovani je dana 16. travnja 2025. navršio 72 godine života, a iz potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje razvidno je da je od 7. lipnja 2023. korisnik nacionalne naknade za starije osobe kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Dakle, NP više ne radi pa time niti ne gubi zaradu, uslijed čega više ne postoji niti obveza Republike Hrvatske da istom isplaćuje rentu zbog umanjenja radne sposobnosti i posljedično, gubitka zarade. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024; dalje: OZ) ovršenik predlaže odgodu ovrhe, jer bi provedbom iste ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Predlaže se i donošenje rješenja kojim će se Financijskoj agenciji naložiti da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, te će se naložiti ovrhovoditelju da ovršeniku naknadi troškove postupka.

2. U odgovoru na prijedlog ovršenika ovrhovoditelj navodi slijedeće. Pitanje proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim uređeno je čl. 210. st. 1. i 2. OZ. Na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz članka 50. i 53. OZ. Ovršenik se u svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe nedopuštenom nije pozvao niti na jednu odredbu članka 50. OZ, te nije obrazložio zašto bi pljenidba i prijenos bili nedopušteni. Ovršenik samo paušalno navodi da su ispunjeni uvjeti iz članka 210. stavak 1. OZ, ali ne obrazlaže koji bi to uvjeti bili. Ovisno o žalbenom razlogu iz članka 50. OZ sud odlučuje hoće li ovršenika uputiti u parnicu ili će samostalno riješiti. Međutim, kako takvih razloga nema, sud ne može niti znati na koji način postupiti po zaprimljenoj žalbi. Što se tiče odgode ovrhe, ovršenik nije dokazao ispunjenje niti jednog razloga iz članka 65. OZ, a osobito nije dokazao da će provedbom ovrhe trpjeti nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je takva odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Slijedom navedeno, zahtjev za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te odgodu ovrhe je prije svega neobrazložen i nerazumljiv, a osim toga je i neosnovan. Ovrhovoditelj i ovršenik su u skladu sa člankom 186.a zaključili Nagodbu br. N-DO-30/2022-6 od 5. svibnja 2022. kojom se Republika Hrvatska obvezala isplaćivati ovrhovoditelju NP ren tu u iznosu od 303,47 EUR. Navedena nagodba predstavlja ovršnu ispravu te je kao takva pogodna i za izvršenje na Financijskoj agenciji. Republika Hrvatska je po navedenoj nagodbi uredno postupala sve do svibnja 2025. kada je samoinicijativno i jednostrano prestala vršiti plaćanje. Nije sporno da je tome prethodio i dopis od 30. travnja 2025. kojim Općinsko državno odvjetništvo šalje zahtjev za mirno rješenje spora N-DO-17/2025-2, međutim slanjem ovog dopisa nije prestala obveza iz nagodbe. Predmetna nagodba je kao i sudska presuda te vrijedi dok se ne zaključi druga nagodba ili donese sudska presuda drugačijeg sadržaja. Drugim riječima, Republika Hrvatska nje imala ovlasti jednostrano prekinuti isplatu NP, već je trebala sudskim putem ishoditi prestanak takve obveze. Nadalje, u Nagodbi od 5. svibnja 2022. nije ugovoreno trajanje do određene životne dobi NP, niti je na bilo koji način trajanje ove nagodbe vezano uz nacionalnu naknadu za starije osobe od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ovršenik pa ni njegov zastupnik Općinsko državno odvjetništvo, nisu sud niti su ovlašteni bez sudjelovanja stranke utvrđivati činjenice kao što su utjecaj dobi ovrhovoditelja ili pitanje je li ovrhovoditelj zaposlen ili nije. Ove činjenice uostalom nisu ni od utjecaja na pitanje je li Nagodba br. N-DO-30/2022-6 od 5. svibnja 2022. ovršna isprava te je li ovršenik kao potpisnik nagodbe po njoj dužan postupati. Ovrhovoditelj ponavlja da bez odluke suda ovršenik nije ovlašten jednostrano prestati isplaćivati rentu te je stoga zahtjev za izravnu naplatu pokrenut pred Financijskom agencijom zakonit. Nije ispunjena niti jedna pretpostavka radi proglašenja pljenidbe nedopuštenim niti radi odgode predmetne ovrhe. Nije osnovano ni u postupku radi proglašenje pljenidbe i prijenosa utvrđivati jesu li ispunjene pretpostavke za prestanak obveze plaćanja rente utvrđene ovršnom nagodbom. Navedeno će se utvrđivati u parničnom postupku ako ga ovršenik protiv ovrhovoditelja pokrene. Slijedom svega navedenog, predlaže se naslovnom sudu odbiti prijedlog radi odgode ovrhe jer ovršenik nije dokazao da će trpjeti nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu u skladu s člankom 65. OZ. Nadalje, predlaže se u skladu s člankom 52. stavak 3. OZ, ako sud smatra da je ovršenik prijedlog podnio iz kojeg razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točke 7., i 9 do 11. OZ , uputiti ovršenika u parnicu kako je to propisano člankom 52. stavak 3., OZ, a ako pak su to ostali razlozi iz članka 50. OZ tada prijedlog dostaviti drugostupanjskom sudu u skladu s člankom 50. stavak 7. OZ.

3. Dakle, člankom 210. st. 2. OZ propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.). Odredbom čl. 53. st. 1. OZ. određeno je da ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Odredbama čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. u osnovi su propisani žalbeni razlozi zbog kojih će sud ovršenika uputiti na poretanje pravnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a to su: 7. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

4. Stoga je sud kao u izreci zaključio na temelju, čl. 50. st. 1. toč. 7, 9. i 10, čl. 53. st. 1. i čl. 210. st. 2. OZ.

5. Člankom 65. st. 1. OZ propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenikje uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

6. Sud cijeni da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno nije učinio vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, pa je stoga na temelju čl. 65. st. 1. i čl. 210. st. 2. OZ riješeno kao u izreci.

U Slavonskom Brodu, dana 17. travnja 2026.

Sudac:

Jadranka Babić-Milberg

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud. Protiv zaključka nije dopuštena žalba.( članak 11. stavak 5. OZ).

DNA:

1. NP po odvjetniku Josipu Stanić iz Slavonskog Broda,

2. Republika Hrvatska po ODO u Slav. Brodu, GUO