Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27, Split

Pr-208/2023 -17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice AF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Martina Radić Šunjić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Centra za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači, OIB: 00475993244, Brune Bušića 30, 21000 Split, kojeg zastupa punomoćnik Frane Sikirica, odvjetnik u Splitu, radi isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene dana 1. travnja 2026. u nazočnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tuženika, dne 17. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 28.12.2018. do 30.11.2025. u ukupnom iznosu od 210,40 € bruto zajedno s pripadajućom:

zakonskom kamatom koja na iznos od 0,51 EUR koja teče od 15. svibanj 2020. zakonskom kamatom koja na iznos od 30,95 EUR koja teče od 15. listopad 2020. zakonskom kamatom koja na iznos od 9,86 EUR koja teče od 15. veljača 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 18,71 EUR koja teče od 15. ožujak 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 62,79 EUR koja teče od 15. srpanj 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 7,97 EUR koja teče od 15. kolovoz 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 11,79 EUR koja teče od 15. listopad 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 25,27 EUR koja teče od 15. prosinac 2022. zakonskom kamatom koja na iznos od 1,12 EUR koja teče od 15. siječanj 2023. zakonskom kamatom koja na iznos od 4,00 EUR koja teče od 15. veljača 2023. zakonskom kamatom koja na iznos od 0,51 EUR koja teče od 15. ožujak 2023. zakonskom kamatom koja na iznos od 0,96 EUR koja teče od 15. svibanj 2023. zakonskom kamatom koja na iznos od 0,14 EUR koja teče od 15. lipanj 2023. zakonskom kamatom koja na iznos od 0,25 EUR koja teče od 15. srpanj 2023. zakonskom kamatom koja na iznos od 6,35 EUR koja teče od 15. kolovoz 2023. zakonskom kamatom koja na iznos od 26,99 EUR koja teče od 15. listopad 2023. zakonskom kamatom koja na iznos od 2,23 EUR koja teče od 15. studeni 2023. do isplate, u visini stope od dospijeća do 31.12.2022. određene uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do 31.12.2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. 1. 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 609,20 eura uvećan za zakonsku kamatu tekuću od dana 17. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dne 13. ožujka 2023. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi se navodi da je tužiteljica zaposlena kod tuženika na radnom mjestu više medicinske sestre, a tuženik je tužiteljici zbog pogrešnog načina obračuna u utuženom razdoblju pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće. Ističe da je tužiteljici radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi, te TKU-om za službenike i namještenike u javnim službama. Temeljem prednjeg, tužiteljica predlaže naložiti tuženiku dostavu platnih lista, evidencije rada i raspored rada za tužiteljicu za utuženo razdoblje, a po pribavi dokumentacije i provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja urediti tužbeni zahtjev pa predlaže obvezati tuženika isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 1. veljače 2018. do dana dostave podataka zajedno s pripadajućom zakonskom kamatom koja na svaki pojedini mjesečni iznos teče od dospijeća do isplate, uz troškove postupka zajedno s pripadajućom zakonskom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske odluke do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 30. ožujka 2023. tuženik navodi kako je tužbeni zahtjev u potpunosti neutemeljen pa predlaže isti kao neosnovan odbiti i tužiteljicu osuditi na snašanje parničnog troška tuženiku. Ističe kako su tvrdnje tužiteljice o pogrešnom obračunu plaće neosnovane te da je tuženik u utuženom razdoblju pravilno obračunao i isplatio tužiteljici osnovnu plaću i sve dodatke na plaću sukladno odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, KU- a za djelatnost socijalne skrbi i Zakona o radu. Također je tuženik istakao prigovor zastare potraživanja za sva potraživanja dospjela prije 10. 3. 2018.

3.Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom platnih podataka tužiteljice za utuženo razdoblje te pisanog nalaza i mišljenja Centra za vještačenja d.o.o., a po stalnoj sudskoj vještakinji za područje ekonomije, grane financije, računovodstvo i porezi i područje procjene vrijednosti u ekonomiji od 4. veljače 2026. pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.

4. Neprijeporno je između parničnih stranaka da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre.

5. Prijeporna je između parničnih stranaka osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

6. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev osnovanim.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike manje isplaćene plaće za razdoblje od 28.12.2018. do 30.11.2025.

8. Odredbama iz čl. 43. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi (Narodne novine broj 32/2017; dalje: KU), odnosno čl. 51. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi (Narodne novine broj 61/2018, 3/2019) propisano je da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su uvećanja plaća, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i stimulacija.

9. Odredbama iz čl. 45. KU-a (Narodne novine broj 32/2017), odnosno čl. 53. KU-a (Narodne novine broj 61/2018, 3/2019) propisano je da će se osnovna plaća uvećati za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za dvokratni rad s prekidom od 90 min i duže 10%, za smjenski rad 10%, za rad u turnusu 10%, za rad samo u drugoj smjeni 10%.

10. Odredbama iz čl. 46. KU-a (Narodne novine broj 32/2017), odnosno čl. 54. KU-a (Narodne novine broj 61/2018, 3/2019) propisano je da će se osnovna plaća uvećati s osnova uvjeta rada medicinskoj sestri za brigu o zdravlju odraslih osoba s težim invaliditetom (težim tjelesnim, intelektualnim, mentalnim, osjetilnim ili višestrukim oštećenjima), te djece s težim tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama, na smještaju u domovima socijalne skrbi za 25%.

11. Prema odredbi čl. 94. st.1. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) određeno je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom radnik ima pravo na povećanu plaću u visini i na način određenima kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50 %.

12. U konkretnom slučaju, a što je između stranaka i neprijeporno, tužiteljica radi u otežanim uvjetima rada, smjenskom radu, prekovremeno, noću, subotom, nedjeljom pa joj u smislu gore navedene odredbe Zakona o radu pripada pravo na povećanu plaću.

13. Prema nalazu i mišljenju Centra za vještačenje d.o.o. Split od 4. veljače 2026. proizlazi da je tuženik tužiteljici na sate rada obračunavao uvećanja zavisno jesu li odrađeni subotom, nedjeljom, na dane blagdana, odnosno zavisno od toga jesu li odrađeni u noćnom dijelu dana i u drugoj smjeni. Vještak je u Tabeli 1. iskazao visinu potraživanja tužiteljice po osnovu dodataka za posebne uvjete rada na način da su utvrđeni sati na koje je navedeni dodatak obračunati na Obračunskim listama te preostali efektivno odrađeni sati na koje predmetni dodatak nije obračunat. Izračun svakog posebnog dodatka izvršen je na mjesečnoj osnovi, a polazište za izračun je vrijednost osnovne plaće. Za svaki mjesec utvrđena je vrijednost osnovne plaće za svaki sat rada i broj prekovremenih sati. Osnovna plaća i broj prekovremenih sati u svakom mjesecu nisu osporavani te su preuzeti iz platnih lista tuženika koje prileže spisu. Ističe kako je visina pojedinog dodatka za jedan prekovremeni sat tužiteljice jednaka propisanom postotku svakog dodatka obračunatog na vrijednost osnovne plaće za sat rada. Mišljenje vještakinje je da za razdoblje od 28.12.2018. do 30.11.2025. potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 152,35 EUR, a manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad koji proizlazi iz neobračunatih dodataka na prekovremeni rad da iznosi 28,89 EUR, a slijedom čega da ukupno potraživanje tužiteljice koje proizlazi iz neobračunatih dodataka za prekovremeni rad iznosi 181,24 EUR. Vještakinja navodi, a pod pretpostavkom da sud zauzme stav da tužiteljicu pripada pravo potraživanja za cjelokupno razdoblje i temeljem manje obračunatih naknada obračunatih temeljem obračunatih i isplaćenih plaća (bez prethodno prikazanih dodataka i naknada koje iz istih proizlaze), da manje obračunata naknada za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad temeljem prosječne mjesečne plaće obračunate i isplaćene u prethodna tri mjeseca iznosi 29,16 EUR. Prikaz izračuna vještakinja je dala u Tabelama koje prileže vještačenju.

14. Na vještačenje Centra za vještačenja d.o.o. parnične stranke nisu imale primjedbi pa sud isto kao stručno, objektivno i dano sukladno pravilima struke i znanosti u cijelosti prihvaća.

15. Dakle, iz nalaza i mišljenja Centra za vještačenja d.o.o. nesumnjivo proizlazi da je tuženik tužiteljici pogrešno obračunao osnovnu plaću i dodatke na plaću za otežane uvjete rada, ne primjenjujući na pravilan način prethodno citirane propise kojima je reguliran način obračuna osnovne plaće i dodataka, a posebno zanemarujući činjenicu da se dodaci na osnovnu plaću međusobno ne isključuju o čemu je i VSRH na sjednici od 9. prosinca 2019. zauzeo stav da radnici koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada i druga uvećanja, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu. Prethodna činjenica ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje). Također, neovisno o pogrešno obračunatoj osnovnoj plaću i dodatke na plaću za sve odrađene sate, tuženik je pogrešno obračunao i naknadu za korištenje godišnjeg odmora i bolovanja. Naime, sukladno odredbi čl. 81. ZR-a, radnik ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno sukladno odredbama čl. 58. st.1.TKU-a (NN 128/17, 47/18, 123/19, 66/2020), odnosno čl.57.st.1.TKU-a (NN 56/22, 127/22) radnik ima pravo na naknadu za bolovanje u visini od 85% njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje. Dakle, prilikom izračuna naknade za godišnji odmor i bolovanje mjerodavna je ostvarena prosječna plaća za tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem se koristi godišnji odmor ili bolovanje.

16. Podneskom od 17. 3. 2026. tužiteljica je, a sukladno vještačenju Centra za vještačenje, uredila tužbeni zahtjev na način da potražuje od tuženika za utuženo razdoblje isplatu razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće u ukupnom iznosu od 210,40 eura, a koji iznos joj je i dosuđen.

16.1. Na dosuđeni iznos od 210,40 eura tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 92. stavku 3. ZR/14. izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u bruto plaći. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 70/13, 160/13 i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Dakle, porez na dohodak i prirez poreza na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, kako je to tužiteljica pravilno zatražila, radi čega je odlučeno kao u točki I. izreke presude.

17.Tuženik je istakao prigovor zastare, a koji prigovor nije osnovan.

17.1. Naime, u smislu odredbi čl. 139. ZR potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

17.2. Dakle, zastara počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano. Zastara nastupa kada istekne posljednji dan zakonom određenog vremena, s time da se u vrijeme zastare računa i vrijeme koje je proteklo u korist dužnikovog prednika.

17.3. Kako je tužba podnesena dne 13. ožujka 2023., a najstarije potraživanje tužiteljice se odnosi na travanj 2020., koje dospijeva na naplatu 15. svibnja 2020., to je onda očito da nije nastupila zastara, već naprotiv tužba je podnesena u zastarnom roku od pet godina.

18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 25/13 , 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22) te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22; dalje Tarifa).

18.1. Tužiteljici je sukladno VPS te priloženom popisu troška dosuđen sljedeći trošak: za sastav tužbe 50,00 eura, za zastav podneska od 14. 4. 2023. i 17. 3. 2026. po 50,00 eura, za pristup ročištu od 22. 5. 2025. i 1. 4. 2026. po 50,00 eura, za pristup ročištu za objavu presude 25,00 eura, ukupno 275,00 eura, uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 68,75 eura te za iznos od 265,45 eura na ime troškova financijskog vještačenja, sveukupno iznos od 609,20 eura, a kao u točki II izreke presude. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od 17. travnja 2026., kao dana presuđenja, do isplate.

U Splitu 17. travnja 2026.

Sutkinja:

Katica Bojčić Vidović

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

DNA:

-pun. tužiteljice

-pun. tuženika