Poslovni broj Psp-38/2023-41

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Nadi Mohač, u pravnoj stvari tužitelja: 1. JC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ĐC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. NC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Romeo Herceg, odvjetnik u Zaboku, M. J. Zagorke 5B, protiv tuženice SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Krešimir Grubišić, odvjetnik u Zagrebu, Ilica 191F, zbog smetanja posjeda, nakon dana 3. ožujka 2026. održane i zaključene javne glavne rasprave, u nazočnosti punomoćnika stranaka i tužitelja ĐC i NC, dana 17. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Tuženica SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetala je tužitelje JC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], OC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i NC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti kolnog puta preko nekretnine tuženice čkbr. [katastarska čestica], livada, put i oranica Kolenice od 2553 m² upisane u PL 2950 k. o. [katastarska općina] na dijelu te nekretnine označenom na skici očevida 14. ožujka 2024. točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-A, a za korist nekretnina tužitelja čkbr. [katastarska čestica] , livada i oranica Majcenovo od 1859 m², čkbr. [katastarska čestica] oranica i livada Majcenovo od 1950 m², čkbr. [katastarska čestica] šuma Kolenice od 4956 m², čkbr. [katastarska čestica] šuma Kolenice od 4956 m², dio čkbr. [katastarska čestica] oranica i pašnjak Celjakovo od 2266 m² i dio čkbr. [katastarska čestica] oranica Celjakovo od 90 m², na način što je na pravcu služnosti postavila prepreku u vidu nasipane zemlje označene na skici očevida točkama E3-F3-G3-H3-I3-J3-K3-L3-M3-N3-O3-P3 i 4 drvena stupa povezana sa žičanim pletivom, označena na skici očevida točkama B3, C3, D3 i E3 i time onemogućila tužiteljima pristup do njihovih nekretnina, pa joj se nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja i uklanjanje nasipane zemlje i drvenih stupova sa žičanim pletivom s pravca stvarne služnosti kolnog puta te joj se zabranjuje svako takvo ili tome slično smetanje posjeda prava stvarne služnosti ko lnog puta, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici SC da tužiteljima JC, ĐC i NC solidarno naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.362,26 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. travnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka preko dosuđenog iznosa iz točke II. izreke.

Obrazloženje

1. 1. Tužitelji su u tužbi naveli da su posjednici nekretnina u k. o. [katastarska općina] i to: 1. - tužitelj JC u posjedu čkbr. [katastarska čestica], livade i oranice Majcenovo od 1895 m2 i čkbr. [katastarska čestica], oranice i livade Majcenovo od 1950 m2 , koje su u katastru upisane na ime njegove majke ČC u posjedovnom listu br. 1218, a u stvarnosti se 1. - tužitelj nalazi u posjedu istih, zatim 2. -tužitelj OC u posjedu čkbr. [katastarska čestica], šuma Kolenice od 4956 m2 i čkbr. [katastarska čestica], šuma Kolenice od 4956 m2, obje upisane u posjedovni list br. 552 te 3.-tužitelj NC u posjedu čkbr. [katastarska čestica], oranice i pašnjaka Celjakovo od 2266 m2 i dijela čkbr. [katastarska čestica], oranice Celjakovo od 90 m2, obje upisane u posjedovni list br. 771. Za tuženicu su naveli da je vlasnica i posjednica čkbr. [katastarska čestica], livade, puta i oranice Kolenice od 2553 m2, upisane u posjedovnom listu br. 2950 te u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

1. 2. Nadalje, tužitelji su naveli da do njihovih nekretnina nema pristupnog javnog puta, već se za pristup do istih od javnog puta na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristi služni put preko nekretnina: čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz njihovu sjeveroistočnu među te preko čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz njihovu jugoistočnu među, u širini od cca 4 metra. Naveli su da pravo stvarne služnosti nije upisano u zemljišnoj knjizi, ali da se nesmetano izvršava od strane svakodobnih ovlaštenika preko 50 godina neprekidno, slijedom čega je pravo služnosti stečeno dosjelošću.

1. 3. Tužitelji su naveli da su posjed prava stvarne služnosti kolnog puta izvršavali nesmetano do kraja mjeseca studenoga 2023., a negdje početkom prosinca 2023. godine, za što su tužitelji saznali 11. prosinca 2023., pristup na služni put im je onemogućen na način što su tuženica ili treće osobe po njezinom nalogu na trasi puta neposredno uz javni put (čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nasipali dva kamiona zemlje te postavili bodljikavu žicu na drvenim stupovima i na taj način onemogućili tužiteljima pristup s javnog puta na služni put preko nekretnine tuženice čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedeni događaj tužitelji su prijavili nadležnoj Policijskoj postaji Zabok.

1. 4. Kako je tuženica opisanim radnjama onemogućila tužiteljima kolnik pristup do njihovih nekretnina pravcem kojim su se do tada koristili, time ih je smetala u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti kolnog puta preko čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do njihovih nekretnina. Tužitelji su tužbenim zahtjevom zatražili da se utvrdi da ih je tuženica na opisani način smetala u posjedu prava stvarne služnosti kolnog puta, da joj naloži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja i uklanjanje nasipane zemlje, ograde i svih drugih prepreka s pravca stvarne služnosti i da joj se zabrani svako takvo ili tome slično smetanje posjeda.

2. 1. U odgovoru na tužbu tuženica je priznala činjenicu da je vlasnica i posjednica čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je na toj nekretnini nasipala zemlju i postavila ogradu od bodljikave žice, a to je učinila jer su tužitelji bez faktične i pravne osnove prolazili svojim vozilima preko njezine nekretnine te su pri tome na toj nekretnini činili štetu. Navela je da je nasipala zemlju i postavila ogradu sredinom rujna 2023. godine, a sredinom listopada 2023. godine je postavila drvene stupove s pločom na kojoj je na jasan i vidljiv način napisala upozorenje: "privatni posjed – zabranjen prolaz", što tužiteljima nije moglo ostati nepoznato s obzirom da, kako to tvrde u tužbi, svakodnevno pristupaju svojim nekretninama. Tužiteljica je stoga osporila da bi tužitelji za predmetni čin saznali tek 11. prosinca 2023. te je istaknula prigovor prekluzije prava na traženje sudske posjedovne zaštite.

2. 2. Nadalje, tuženica je osporila da bi se pravo stvarne služnosti kolnog puta preko njezine nekretnine kao poslužne nesmetano izvršavalo od navodnih ovlaštenika preko 50 godina neprekidno. Navela je da su tužitelji, odnosno njihovi pravni prednici imali i da još uvijek imaju pristupni put do svojih nekretnina ispod šume u smjeru sjeveroistoka, koji prolazi jugoistočnom granicom čkbr. [katastarska čestica] te sjeveroistočnom granicom čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Navela je da sve navedene čestice imaju uknjiženo pravo služnosti kolnog prijevoza od 1958. godine, što je vidljivo iz z.k. izvadaka za navedene nekretnine. Pristupni put izlazi na čkbr. [katastarska čestica], a 2. -tužitelj OC dodatno još ima i izlaz na javni put čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženica je napomenula da osim navedenog služnog puta, koristio i još uvijek se koristi još jedan neslužbeni put ispod šume u smjeru jugozapada duž jugoistočne granice čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do javne ceste na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navela je da su tužitelji u prošlosti za dolazak vozilima na svoje nekretnine uvijek koristili navedena dva puta, a preko njezine nekretnine su prelazili samo u rijetkim slučajevima i uvijek uz prethodno traženje odobrenja od strane njezinog oca, kao tadašnjeg vlasnika predmetne nekretnine. Nakon smrti njezinog oca ŠC, koji je umro 2018. godine, tužitelji su samovoljno i bez njezinog odobrenja i znanja počeli koristiti put preko čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja im se učinila kao idealno rješenje za pristup do njihovih nekretnina jer ima zidani most preko kojeg s javnog puta na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] mogu proći s traktorom. Taj most je izgradio njezin otac kako bi mogao prolaziti svojim traktorom i kositi travu na vlastitoj zemlji. Kako su njezin otac i ona tužiteljima izričito zabranili koristiti se čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao pristupnim putem do njihovih nekretnina, tuženica je osporila da bi tužitelji stekli posjed prava služnosti kako to tvrde u tužbi. Budući da tužitelji nisu nikad bili u posjedu predmetnog prava stvarne služnosti kolnog prolaza, isti im nije niti mogao biti smetan, slijedom čega je tuženica predložila da sud odbije tužbeni zahtjev.

3. Nakon provedenog očevida i geodetskog vještačenja, tužitelji su podneskom od 18. lipnja 2024. postavili tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u izreci ovog rješenja.

3. 1. U dokaznom postupku sud je saslušao tužitelje OC i NC, predstavnika geodetskog vještaka, pročitao je iskaze tužitelja i svjedoka na zapisnicima o održanim ročištima od 17. siječnja 2025., 10. ožujka 2025. i 7. travnja 2025., izvršio je uvid u dokumentaciju na stran icama br. 6-12 spisa, u potvrdu na str. 17 spisa, u fotografije na stranicama br. 23-29 spisa, pročitao je zapisnik o provedenog očevidu od 14. ožujka 2024. te je izvršio uvid u nalaz i skicu očevida geodetskog vještaka – društva Geo Legin d.o.o. na str. 78-80 spisa.

3. 2. Sud je odbio kao nedopuštene dokazne prijedloge tužitelja za saslušanje svjedoka ŽC i BC, jer su isti istaknuti nakon zaključenja prethodnog postupka, a tužitelji nisu dokazali postojanje razloga da bez svoje krivnje te dokazne prijedloge ne bi mogli istaknuti ranije.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Očevidom na mjestu spora sud je neposrednim opažanjem utvrdio da na pravcu služnog puta, koji je na očevidu iskolčen prema pokazivanju stranaka, postoje vidljivi tragovi prolaza, odnosno provoza u širini traktorskih guma, odnosno prikolice, s time da je navedena površina bila obrasla travom, a na sporni put se pristupalo preko betonskog mosta koji upire na nerazvrstanu cestu. Nakon završetka nekretnine tuženice i u nastavku prema šumi i ispod šume sud je utvrdio vidljive tragove provoza poljoprivrednom mehanizacijom u smjeru oranica 1. i 2. -tužitelja, kao i prema šumi 2.

- tužitelja. Tijekom očevida 3.-tužitelj je pokazao svoju kuću, koja se u odnosu na mjesto spora nalazi na brijegu zračne udaljenosti od oko 400 metara, s time da su tužitelji napomenuli da se prema tome ne može utvrditi činjenica može li se s mjesta gdje se nalazi ta kuća vidjeti predmetni most i prepreke koje je tuženica postavila na sporni dio svoje nekretnine.

6. Temeljem opažanja i mjerenja na mjestu spora geodetski vještak – društvo Geo Legin d.o.o. Zabok dostavio je sudu nalaz sa skicom predmetnih nekretnina i spornog puta na nekretnini tuženice. U svom nalazu geodetski vještak je naveo da su tužitelji pokazali služni put koji se u potpunosti nalazi na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Na skici očevida prikazan je njegov položaj tamnoplavom bojom i definiran točkama A do M abecednim redom. Tuženica je pokazala pravac alternativnih služnih puteva koji se nalaze na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Na skici očevida prikazan je njihov položaj tamnoplavom bojom i definiran točkama N do A3 abecednim redom. Prikazane su širine pokazanih služnih puteva na specifičnim mjestima. Na skici očevida posjedi tužitelja obrubljeni su crvenom bojom. Također je na skici očevida – detalj, prikazan položaj mosta. Na terenu je snimljen i prikazan detaljnim točkama S3, R3, T3 i M u svojoj širini od 7.05 metara. Položaj nasipane zemlje definiraj je točkama E3, F3, G3, H3, I3, J3, K3, L3, M3, N3, O3 i P3. Drveni stupovi između kojih je razapeto žičano pletivo prikazani su točkama B3, C3, D3 i E3. Popisi koordinata detaljnih točaka dani su u posebnom popisu, a u službenom koordinatnom sustavu za Republiku Hrvatsku HTRS96/TM. Vještak je u prilogu nalaza dostavio fotodokumentaciju s prikazanim spomenutim područjima na dan očevida.

7. 1. 1.-tužitelj JC iskazao je da nekretnina, koja je u vlasništvu njegove majke i čiji je on posjednik jer majka posjed ne može izvršavati zbog visokih godina života, nema nikakav pristup na javno dobro te da je zatvaranjem spornog puta njemu onemogućen prilaz nekretnini br. 3194/1 k. o. [katastarska općina]. Naveo je da je sporni put u naravi zemljani put, koji je sada obrastao s travom, a koristio se u svrhu dolaska na njegovu nekretninu provozom traktorom radi košnje trave. Obzirom da je 2016. godine ostao bez noge, navedenu nekretninu je dao na obradu drugoj osobi, koja je tu nekretninu izorala, ali prošle godine je imao problema s ubiranjem usjeva zbog stavljenih zapreka na putu koji vodi do njegove nekretnine. Naveo je da će treća osoba, koja je po njegovom ovlaštenju obrađivala tu nekretninu, odustati od obrade iste, a on će kao posjednik biti u obvezi nekretninu uređivati jer će u protivnom biti kažnjen zbog zapuštanja zemljišta.

7. 2. Za stavljanje prepreka na sporni put saznao je od NC, koji ga je pozvao da dođe vidjeti što se tu događa. Tom prilikom i toga dana na teren je izašla policija, koju je pozvao sin 2.-tužitelja ZC. 1.-tužitelj je naveo da je prije toga on na svojoj nekretnini bio u mjesecu srpnju 2023. godine kako bi vidio u kakvom je stanju njegova nekretnina i obrađuje li se ista od strane treće osobe kojoj je istu dao na obradu i tada je vidio da je na njegovoj nekretnini bila posijana pšenica ili ječam. Napomenuo je da je još kao malo dijete upravo spornim putem dolazio da nekretninu svoje majke od 1965. godine, a nikada nije do iste dolazio bilo kojim drugim pravcem. Vezano uz izgradnju mosta, koji je napravljen preko jarka uz glavnu cestu radi pristupa na sporni put, 1.-tužitelj je izjavio da su u izgradnji tog mosta sudjelovali mještani koji su za izgradnju istog bili zainteresirani jer su tim putem pristupali na svoje nekretnine. U izgradnji tog mosta sudjelovao je i otac tuženice te se sjeća da je i njegov djed dao financijsku pomoć. Most su radili tužitelj NC i neki drugi mještani te je za most napravljena oplata i isti je izbetoniran. Također je naveo da je do unatrag četiri godine treća osoba, kojoj je dao nekretninu na obradu, tu nekretninu samo kosila, a u posljednje četiri godine je istu orao i sijao poljoprivredne kulture, kao što su pšenica, ječam, kukuruz i sl.

7. 3. Na pitanje je li mu poznato da bi sporni put bio upisan u zemljišnoj knjizi i postoji li osnovana služnost tog puta za korist njegove nekretnine, 1. -tužitelj je izjavio da mu je jedino poznato da su oni taj put nesmetano koristili preko 50 godina, a kako je to pravno bilo regulirano, nije mu poznato. Naveo je da nema saznanja o tome da je za nekretnine koje se nalaze ispod šume, a koje su prema navodima tuženice označene kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] osnovana služnost za korist koje od tužiteljevih nekretnina.

8. 3.-tužitelj NC iskazao je da se 11. prosinca 2023. vozio automobilom po glavnoj cesti jer je išao sestri u [adresa] i tada je primijetio da je navožena velika hrpa zemlje, koja je priječila prolaz preko mosta na nekretnine koje se nalaze u njegovom posjedu, a radi se o dvije oranice i jednoj livadi, na koje više ne može doći. Tada se zaustavio i pozvao je ostala dva tužitelja, koji su također spornim pravcem dolazili do svojih nekretnina i tada je pozvana policija. Naveo je da su naknadno postavljeni i drveni stupovi na kojima je bila tabla s natpisom da je to privatni posjed i da je zabranjen prolaz. Tužitelj je naveo da je prije otprilike 25 godina skupljao novac po selu i da su svi mještani koji su koristili predmetni put bili u dogovoru da se sufinancira izgradnja mosta te su nabavili željezo, šljunak, cement i vlastitim su radom izgradili most radi lakšeg pristupa s javne površine preko grabe na nekretnine koje upiru na glavnu cestu. Naveo je da je i otac tuženice sudjelovao u financiranju i izgradnji tog mosta. Tužitelj je istaknuo da nikad nije pristupao na svoje nekretnine drugim pravcem, već isključivo predmetnim putem, a da mu nitko, pa niti otac tuženice nije to branio, čak bi ga ponudio s pićem i okrepom. U novije vrijeme put se koristio za prijevoz traktorom, a prije su to bila zaprežna kola. Godine 2023. na dvije oranice imao je posijan ječam i pšenicu, što je sijao tijekom jeseni i to u mjesecu rujnu 2022., a urod je pobrao u mjesecu lipnju ili srpnju 2023. i tada još nije bilo nikakvih zapreka na putu. Izjavio je da nema osobnih saznanja o tome kad su se na toj velikoj hrpi zemlje pojavili drveni stupovi, već saznanja o tome ima od mještana koji su mu rekli da suprug tuženice zabija drvene stupove, a o vremenu saznanja o nasipanoj zemlji i naknadno postavljenim stupovima nije se mogao izjasniti, odnosno izjavio je da ne zna kad je to bilo. Naveo je da živi na brijegu i da je njegova kuća udaljena od centra [adresa] oko jedan kilometar, on pokraj nekretnine tuženice u pravilu ne prolazi kad ide u centar [adresa], nego koristi drugi put preko brijega jer mu je na tom potezu klijet, a taj put je također asfaltiran. Na pitanje je li na svojim oranicama nešto sijao i sadio tijekom 2024. i ako jeste, kako je pristupio do svojih nekretnina, 2. - tužitelj je naveo da je na jednoj nekretnini posijao kukuruz, a za pristup do te nekretnine molio je susjeda ĆC da ga pusti preko svoje nekretnine koja također upire u javni put. Nekretninu ĆC nikad prije nije koristio za prilaz do svoje nekretnine, već je koristio sporni put preko nekretnine tuženice. Na isti su način do tih nekretnina dolazili njegov otac i djed. Na pitanje je li tijekom jeseni 2023. godine nešto radio na svojim nekretninama, 2. -tužitelj je izjavio da je u mjesecu listopadu ili studenome te godine izorao svoje nekretnine kako bi ih pripremio za proljetnu sjetvu, a do istih je pristupio spornim putem.

9. 2.-tužitelj OC iskazao je da ima šumu te za potrebe iskorištavanja iste koristio je sporni put koji u naravi predstavlja livadu tuženice, s time da je po tom putu prolazio još i njegov otac, a također i djed, a otac tuženice koji je bio vlasnik nekretnine po kojoj se proteže sporni put tome nikada nije prigovarao. Za problem je doznao kad ga je nazvao tužitelj NC u mjesecu prosincu 2023. te mu rekao da je na početku puta, odnosno kod mosta nasipana velika količina zemlje, koja priječi prolaz tim putem. Kako je njegova nekretnina u naravi šuma, on nije imao potrebe unatrag dvije godine odlaziti u istu, tako da osobno nije znao da postoji spor u vezi tog puta, već je za to saznao od tužitelja NC. Zbog položaja i konfiguracije njegove šume, jer se radi u jednom dijelu o velikoj strmini, za potrebe iskorištavanja njegove šume nije moguće koristiti drugi pravac, već upravo sporni put, kojeg su oduvijek koristili preko 50 godina. 3.-tužitelj je napomenuo da se njegova šuma sastoji od dvije čestice kat. br. 3212 i 3213 k. o. [katastarska općina] te se za pristup do istih koristi sporni put i to za otprilike 2/3 površina istih, dok se za ostatak od otprilike 1/3 površine koristi put s gornje strane, koji je označen kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, radi se o velikoj visinskoj razlici i strmini od strane gornjeg puta, tako da se te šume ne mogu iskorištavati i njima se ne može u cijelosti pristupati s gornje strane po čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već da je nužno da im se pristupa po spornom putu. Vezano uz izgradnju mosta, 3.-tužitelj je naveo da je sudjelovao u tome na način da je dao određena financijska sredstva kao i ostali mještani te su izgradili most za potrebe prolaska do svojih nekretnina, a to je bilo prije 20 godina, a možda i više. Izjavio je da ne zna u čijem su vlasništvu čestice br. 3198 i 3199 k. o. [katastarska općina], koje koristi za dolazak do svojih šuma i koje se nastavljaju na nekretninu tuženice. Naveo je da ga nitko nikada nije smetao u prolasku spornim pravcem, osim tuženice.

10. 1. Tuženica SC iskazala je da je prepreke na predmetnoj nekretnini postavila sa članovima svoje obitelji tijekom 2023. godine, s time da su zemlju nasipali u mjesecu rujnu 2023., a stupove su postavili sredinom mjeseca listopada 2023. To su napravili iz razloga što se na njezinoj nekretnini radila šteta zbog toga što je netko vozio tom trasom prema Topolovcima, vidjeli su se tragovi kotača kako su izlazili s livade na cestu, smatra da je to radila jedna osoba, pretpostavlja NC jer ju je on telefonom nazvao i prijetio da će silom ući u njezin posjed. To je prijavila policiji. NC ju je nazvao odmah čim su postavili stupove, dakle u mjesecu listopada 2023. Navela je da je ta vožnja po njezinoj livadi počela nakon smrti njezinog oca, koji je umro 2018. godine, a ostavina je dovršena 2019. godine. Od 2020. godine počela je vožnja preko njezine nekretnine, s napomenom da to nije radilo više osoba, već pojedinac. Kako stanuje u [adresa] i nije stalno u Zagorju, netko si je počeo svojatati to pravo dok nje tamo nije bilo. Navela je da osobe koje imaju predmetne nekretnine do istih imaju put, imaju čak dva pravca, a što je pokazala tijekom očevida. Navela je da je tužitelji JC i OC u vezi toga ništa nisu pitali, niti su ju nazvali, a za NC joj je poznato da obrađuje svoju nekretninu.

10. 2. Odgovarajući na pitanja, tuženica je navela da je predmetna nekretnina bila u vlasništvu i posjedu njezine obitelji dulji niz godina, a istu je u miraz dobila njezina prabaka. Otac je uživao tu nekretninu i dolazio je na nju na način da bi sa sobom donio daske, stavio ih preko jarka, prešao bi preko njih na svoju nekretninu, a nakon što bi obavio radove, preko dasaka bi se vratio na cestu i daske pokupio te odvezao sa sobom. Kad je kupio traktor, daske više nisu bile dovoljne za prijelaz preko grabe te je financirao i sa svojim sinovima izgradio betonski mostić preko grabe i to 80. -ih godina prošlog stoljeća. Navela je da NC živi na udaljenosti od 350 do 400 metara od njezine nekretnine te da istu vidi iz svog dvorišta.

10. 3. Nadalje, tuženica je izjavila da je u [adresa] živjela do 1969. godine, tada je odselila u Zagreb, ali bi svakog vikenda dolazila u [adresa]. Njezin otac je živio u [adresa], a za života je obrađivao predmetnu nekretninu. Nakon njegove smrti predmetnu nekretninu održava ona na način da plati nekome da istu pokosi, a istu kosi njezin brat GC. NC ju je zvao kad su postavili stupove i to na njezin broj mobitela, iako s njime nema nikakav kontakt. Poznato joj je gdje se nalazi nekretnina tužitelja JC, radi se o livadi, a poznato joj je da se na brijegu nalazi šuma od ĐC. Navela je da su tužitelji do svojih nekretnina dolazili putem iz smjera [adresa] ili iz smjera zaseoka Topolovci. Zna da su služnošću bile opterećene nekretnine u vlasništvu FC, koji je iste podijelio među svojom djecom te ne zna kako se sada zovu vlasnici istih. To su nekretnine u selu prije zaseoka Topolovci. Vezano uz prilaz s južne strane, odnosno ispod šume, navela je da ne zna tko su sada vlasnici nekretnina preko kojih se može doći do nekretnina tužitelja. Nakon što je tuženici napomenuto da je više svjedoka izjavilo da se vozilo preko njezine nekretnine, tuženica je izjavila da je to netočno, moguće da je netko obavio prolaz ili provoz iznimno uz odobrenje njezinog oca, ali da njezin otac sigurno nije odobrio da se tuda vozi bez posebnog pitanja. To nije niti bilo moguće jer je on na toj nekretnini imao zasijane kulture, koje bi se provozom uništile.

11. 1. Svjedok EC iskazao je da se njegova kuća nalazi neposredno uz nekretninu na kojoj je sporan put te izjavio da ima neposredna saznanja da su tužitelji oduvijek tuda vozili jer drugog puta nije bilo, s time da je most preko kanala, koji se nalazi između puta i glavne ceste, napravljen davnih godina tako da su postavljene cijevi i napravljen most, koji je prije bio dužine 3 metra, a nakon postavljanja tih cijevi imao je dužinu 6 metara. U izgradnji tog mosta sudjelovali su NC i još neki susjedi, a u svemu tome pomagao im je i otac tuženice. Svjedok je izjavio da mu je to poznato jer su od njega uzimali električnu energiju. Osim tužitelja, navedeni put su za potrebe pristupa na svoje nekretnine koristile i druge osobe: KC, LC, VC i još neki drugi. Svjedok je naveo da i on ima šumu te se za potrebe pristupa do te šume koristi spornim putem. Naveo je da je još njegov djed koristio taj put za dolazak u šumu, koju su nakon njegove smrti nastavili koristiti svjedok i njegov brat sve dok tuženica nije nasipala zemlju i postavila drvene stupove s bodljikavom žicom, kao zapreku za pristup s javne površine na taj put. Svjedok je naveo da je prošle godine upravo zbog tih zapreka nije mogao ići u svoju šumu. Opisao je da gledano od glavne ceste, s jedne strane puta ima izgrađenu kuću, a s druge strane puta se nalazi nekretnina tuženice, a nakon toga slijedi nekretnina koja je u posjedu i vlasništvu njega i brata. Prošle je godine pitao tuženicu kako je preko njegove nekretnine mogla ući na svoju česticu, na što mu je ona odgovorila da je to čestica od njezine tete, a svjedok tvrdi da to nije točno jer se radi o nekretnini koja je u vlasništvu i posjedu njega i brata. Zbog postavljenih prepreka niti tuženica nema pristup na svoju nekretninu, već na istu dolazi preko nekretnine svjedoka i njegovog brata. Svjedok je naveo da se po javnoj cesti pokraj mjesta spora vozi svakodnevno jer tu stanuje, tako da je siguran da je 11. prosinca 2023., dok je dolazio kući, vidio nasipanu hrpu zemlje kod ulaza na sporni put, ali ne zna tko je tu zemlju dovezao i tko je postavio stupove i bodljikavu žicu. Svjedok je također izjavio da mu je poznato da tužitelj JC ima oranicu za koju koristi sporni put i da prošle godine nije mogao pobrati kukuruz zbog postavljenih prepreka. Također su taj put koristiti i tužitelji OC za potrebe njegove šume i NC za potrebe svoje oranice.

11. 2. Svjedok je naveo da je proširivanje mosta na cca 6 metara bilo otprilike prije 20 godine, kada je otac tuženice još bio živ i pomagao je u tim radovima. Svjedok je izjavio da u kući pokraj mjesta spora stanuje oko 20 godina, a da tužitelj NC živi na udaljenosti od cca 500 metara od njega te ga zna viđati kako se vozi tim putem jer tamo ima svoju oranicu. Svjedok je naveo da je sporni put ucrtan u mape i da je imao površinu od 246 m2, a nakon izmjere prošle zime površina istoga je iznosila 252 m2. Navedeni postupak inicirala je Općina Bedekovčina radi ispravka zemljišnih knjiga.

12. Svjedok PC iskazao je da je sporni put koristio zajedno sa svojim pravnim prednicima, odnosno s ocem i djedom, unatrag 100 godina i to za potrebe iskorištavanja svoje šume koja ima 8000 m2, a ima i livadu za koju također koristi sporni put, ali da prošle godine nije mogao doći u svoju šumu kako bi porušio drva za ogrjev, već je drva morao kupiti. Trećoj osobi je prodao 20 komada stabala hrasta, ali ne zna kako će i kojim pravcem ta stabla izvesti iz šume jer mu je sporni put jedina veza s javnim putem. Svjedok je izjavio da mu je poznato da su svi tužitelji vozili spornim putem radi pristupa do svojih nekretnina. Naveo je da tužitelj OC ima šumu u koju se ravno dolazi sa spornog puta, tužitelj JC ima svoju nekretninu lijevo od puta i istu u njegovo ime i za njegov račun obrađuje treća osoba, a njegovi su preci vozili tim putem. Nitko nije branio prolazak spornim putem, a otac tuženice je s ostalim zainteresiranim mještanima betonirao most radi lakšeg pristupa s glavne ceste na sporni put. Otac tuženice nikada nikome nije branio prolazak tim pravcem. Svjedok je izjavio da niti on, niti njegova supruga nisu pitali tuženicu i njezinog oca za dopuštenje prolaska tim putem, jer se znalo da put tu postoji.

13. Svjedok UC iskazao je da mu je poznato da su tužitelji vozili po spornom putu, kao i on te njegov otac jer tamo imaju šumu do koje mogu doći jedino spornim putem. Poznato mu je da je brat tuženice u jesen prošle godine kosio i usitnjavao travu na nekretnini tuženice i do te je čestice dolazio preko nekoliko tuđih čestica jer niti sam nije mogao pristupiti na nekretninu tuženice zbog postavljenih prepreka. Naveo je da tužitelj OC ima šumu za koju koristi taj put , da tužitelj NC ima dvije oranice i tužitelj JC jednu oranicu te da su svi za potrebe tih nekretnina koristili sporni put. Posljednji je put vidio tužitelje da voze tim putem na jesen prije nego što je taj put bio nasipan sa zemljom, s time da je mislio da će ta zemlja biti iskorištena za poravnanje tog puta, ali je ostala nasipana te su kasnije postavljeni i drveni stupovi sa bodljikavom žicom. Izjavio je da mu je poznato da je zemlja bila dovezena 11. prosinca prošle godine. Svjedok je izjavio da u [adresa] ide dva puta tjedno i da za dolazak u Brestovec ima više prilaznih pravaca, a da NC živi četiri kuće dalje od njega u istom selu, ali da nisu susjedi.

14. Svjedok HC iskazao je da se sjeća da je za potrebe NC prije četiri ili pet godina išao pobrati kukuruz na njegovoj nekretnini. To je radio otprilike dvije ili tri godine i na njegovu je nekretninu dolazio jednom godišnje s traktorom pravcem kojeg mu je tužitelj pokazao, odnosno na način da bi s glavne ceste skrenuo pokraj jedne kuće, a na tom su pravcu bili vidljivi tragovi vožnje, odnosno kolotrazi. Nitko ga u tom prolazu nije sprječavao. Kasnije više nije dolazio brati kukuruz jer ga tužitelj to nije tražio. Posljednji put kada je na zamolbu tužitelja NC išao pobrati kukuruz, a to je bilo prije 2023. godine, nije uočio da bi na ulazu na sporni put bile postavljene kakve prepreke, ali je kasnije prošle godine prolazio glavnom cestom vidio je da je na tom dijelu nasipana neka zemlja. Također je izjavio da prilikom njegovih prolazaka do tužiteljeve nekretnine, nitko od tuženice nije bio prisutan, a niti su on i NC bilo koga pitali za dopuštenje za prolazak.

15. Svjedok MC, inače zet tuženice, iskazao je da je upoznat s predmetom spora i da se radi o nekretnini tuženice koja se nalazi uz glavnu cestu. Izjavio je da mu je poznato da nitko nikada nije prolazio, niti ulazio na tu nekretninu s glavne ceste, osim oca tuženice koji je dolazio na tu nekretninu radi košnje trave. Naveo je da tu nije bilo nikakvog puta, niti je on unatrag 25 godina bilo koga vidio da tuda prolazi. Naveo je da često u ljetnim mjesecima sa suprugom tamo dolazi pa su mu navedene okolnosti poznate. U jesen 2023. godine dobili su dojavu da se neovlašteno i bez saznanja tuženice provozi po njezinoj nekretnini te je on osobno 14. listopada 2023. na nekretnini tuženice koja upire na glavnu cestu i gdje se vršio neopravdani prolaz zabio drvene stupove i razapeo bodljikavu žicu. Sjeća se da je bila subota, da je bio lijep i sunčan dan, a tamo je već tada postojao nekakav nasip zemlje od ranije, za koju ne zna tko ju je i kada nasipao, ali je zemlja bila nasipana na lijevu stranu tako da se jednim dijelom s glavne ceste moglo pristupiti na taj dio nekretnine tuženice. Upravo u svrhu zabrane prolaska on je postavio drvene stupove i bodljikavu žicu i to po nalogu tuženice i njezinog supruga te je postavio drvenu tablu s natpisom da je to privatan posjed. Događaj postavljanja stupova i bodljikave žice dokumentirala je njegova supruga s mobitelom. Nadalje, svjedok je izjavio da u ljetnim mjesecima borave kod tuženice na adresi u [adresa] i to u razdoblju od 2 -3 tjedna, a navedena lokacija je od sporne nekretnine udaljena oko 10 minuta hoda. Naveo je da sporna nekretnina tuženice predstavlja u naravi livadu koja se redovito kosi. On osobno nije kosio travu, niti ubirao sijeno, ali mu je poznato da brat tuženice koristi sijeno s te livade. Poznato mu je da između glavne ceste i nekretnine tuženice postoji most preko kanala koji dijeli glavnu cestu i nekretninu tuženice, a isti je napravljen krajem 90.-ih godina prošlog stoljeća. Izgradio ga je otac tuženice sa svojim sinovima, a svjedoku je to poznato iz pričanja tuženice i njezinog oca i supruga.

16. Svjedok RC, inače brat tuženice, iskazao je da je do 1969. godine živio u obiteljskoj kuću koja se u odnosu na spornu nekretninu nalazi iza brijega, tako da se od kuće ne vidi. Do 1969. godine on nije vidio nikoga od tužitelja da bi prolazili s glavne ceste preko nekretnine tuženice. U prvo je vrijeme su članovi njegove obitelji s glavne ceste na tu nekretninu dolazili na način da bi otac stavio drvene daske preko kanala. Kasnije je otac kupio drugi traktor i bilo je problema s pristupom na nekretninu te su krajem 1970.-ih godina otac, brat i on izgradili most preko kanala kako bi mogli nesmetano dolaziti na svoju oranicu i istu obrađivati. Nitko treći nije sudjelovao u izgradnji tog mosta. Kad je kasnije tamo dolazio, a to je bilo uglavnom vikendom, čuo je da se otac ljutio kad bi netko prolazio bez dozvole i pitanja po tom mostu koristeći njihovu nekretninu jer su time činili štetu te je otac govorio da je ispod šume put koji bi se trebao koristiti, ali je nekima očito bilo jednostavnije dolaziti do svojih nekretnina spornom trasom, iako za to nisu imali odobrenje. Svjedok je osporio da bi njegovom ocu bilo tko treći dao novčana sredstva za izgradnju mosta. Na pitanje je li mu poznato da je betonski most armiran, svjedok je izjavio da je njegov otac uvijek govorio da je beton bez željeza kao meso bez kosti, pa je onda vjerojatno u skladu s time most armiran. Naveo je da poznaje JC i NC, ali da mu nije poznato imaju li oni u blizini nekretnine tuženice kakve nekretnine. Poznato mu je da je prvi susjed u odnosu na tu nekretninu EC, koji je tamo doselio pr ije oko 20 godina. Nije mu poznato postoji li preko nekretnine EC kakav put, a u produžetku spornog puta.

17. 1. Svjedok TC, inače suprug tuženice, iskazao je da je predmetnu nekretninu posjedovao otac tuženice, da nitko po istoj nije vozio, moguće je jedino da bi on to nekome iznimno dozvolio. Nakon što je otac tuženice umro, treće su osobe navalile voziti preko nekretnine tuženice, zbog čega su u mjesecu rujnu 2023. postavili prepreku na način da su nasipali zemlju, ali je netko tu zemlju razgrnuo te su početkom mjeseca listopada postavili stupove i povezali ih sa žicom. Nakon nekog vremena, negdje u prosincu 2023., tuženicu je nazvao tužitelj NC te se pobunio zbog postavljenih stupova i žice te je tom prilikom prijetio, zbog čega su to prijavili policiji. Svjedok je izjavio da su uočili da se netko učestalo vozi preko predmetne nekretnine u proljeće 2023. godine i to je bio razlog postavljanju opisanih prepreka. Naveo je da zna gdje se nalaze nekretnine tužitelja jer je i njegov otac u blizini imao nekretninu te je naveo da se do nekretnina tužitelja dolazilo iz smjera [adresa] ispod šume. Tu je bio vidljiv put, kojim su ljudi masovno vozili.

17. 2. Nadalje, svjedok je izjavio da je pristup na predmetnu nekretninu bio otežan zbog grabe koja se nalazi između nekretnine i javnog puta, pa bi otac tuženice donosio sa sobom daske kojima bi napravio neku vrstu drvenog mosta, preko kojega bi došao na tu nekretninu i koje bi nakon odlaska s nekretnine maknuo. Nakon što je kupio traktor, sam je financirao i izgradio betonski mostić, preko kojeg je od tada prolazio, a to je bilo 80.-ih godina prošlog stoljeća. Iako je s tuženicom živio u [adresa], svjedok je izjavio da su često dolazili u [adresa] kako bi njezinom ocu pomagali na gospodarstvu.

17. 3. Odgovarajući na pitanja, svjedok je iskazao da se na nekretninu tuženice sada može doći s javnog puta preko betonskog mostića na način da on izvadi stup, a nakon što izađu s nekretnine, taj stup vrate na mjesto. Livadu sada održavaju na način da ju netko treći kosi, a često to radi brat tuženice GC, koji na nekretninu uđe na način da izvadi jedan stup, a nakon što nekretninu pokosi, stup vrat i na isto mjesto. Na pitanje kako to da je dio predmetne nekretnine u katastru upisan kao put, svjedok je izjavio da je vjerojatno otac tuženice dao upisati put za vlastite nekretnine. Nema saznanja kako je u nastavku tog puta ucrtan put i na česticama br. 3198 i 3199 k. o. [katastarska općina]. Nije mu poznato tko je vlasnik nekretnina preko kojih tužitelji mogu vršiti provoz do svojih nekretnina putem ispod šume. Izjavio je da je DC susjed te da i on ima zemlju između glavne ceste i šume. Pošto je svjedoku predočen iskaz svjedoka EC, svjedok se o istome nije očitovao, a na pitanje je li mu poznato da bi brat od tuženice na njezinu nekretninu došao kojim drugim putem, izjavio je da mu je poznato da je jednom došao na tu livadu s javnog puta preko grabe, a vratio se s livade s druge strane ispod šume.

18. Svjedok AC iskazao je da prema njegovom saznanju preko nekretnine tuženice ne postoji nikakav služni put. Izjavio je da je 2014. godine naslijedio šumu i 2021. godine je pilio drva u toj šumi zajedno s IC. Do te šume je odlučio doći putem s gornje strane šume, ali mu je to bilo malo nepristupačno pa mu je GC predložio da pita tuženicu mogu li proći preko njezine livade. Ona mu je to dozvolila tako da su tada do šume došli preko njezine livade. Nije primijetio da bi bilo tko do tada, a i kasnije vozio preko njezine livade. Godine 2023. je ponovno čistio svoju šumu i tada je bez ikakvih problema do svoje šume došao putem s donje strane iz smjera [adresa]. Naveo je da je nekada davno tuda postojao put do šuma, isti je bio vidljiv i postojao je mostić, koji je još uvijek tamo nalazi i on je tim putem odvozio drva iz šume. Naveo je da njegova šuma nema neposredni pristup na javni put jer je raniji put koji je bio vidljiv sada zapušten, iako je on istim 2023. godine bez problema prošao. Za taj prolaz nije tražio dopuštenje vlasnika nekretnina, rečeno mu je da se tuda vozilo, a niti ne zna tko su vlasnici tih nekretnina. Da se tuda smije voziti reklo mu je više starijih ljudi, rekli su mu da je tu postojao put, a neki od njih više nisu ni živi. Brat tuženice mu je rekao da je njezina nekretnina u katastru upisana kao livada, oranica i put, a njegova nekretnina ima oznaku čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

19. Svjedok GC, inače brat tuženice, iskazao je da se predmetna nekretnina tuženice nikad nije koristila kao služni put za korist nekretnina u vlasništvu trećih osoba. On je počeo viđati tragove vožnje po toj nekretnini dvadesetih godina i o tome je obavijestio tuženicu. Osobno nije vidio tko je vozio preko njezine nekretnine, vidio je samo tragove vožnje koji su se s vremenom počeli prostirati preko cijele nekretnine i preko susjednih nekretnina. Zbog toga su nasipali zemlju, ali i nakon toga se vožnja nastavila. Zemlju su nasipali u rujnu 2023. godine, potom je netko istu razgrnuo i opet se vozilo, a potom su u zemlju ukopali drvene stupove i to u mjesecu studenome iste godine. Iako nije osobno vidio tko vozi tim putem, sumnja da je to bio NC jer je neposredno prije ročišta u ovom predmetu došao k njemu radi potpisa nekih isprava i izjave da se proglasi javni put, što je svjedok odbio učiniti. Istoga dana kad je u ovom predmetu održana rasprava, u poslijepodnevnim satima je k njemu došao svjedok PC te mu je rekao da pazi što će govoriti na raspravi. Rekao mu je da je vidio nacrte s ucrtanim putem širine od 6 metara i da je to oduvijek bio put. Svjedok mu je odgovorio da su nekad imali pilanu i imali su debele drvene daska, koje su stavljali preko grabe da bi mogli doći na predmetnu nekretninu, a nakon što bio obavili posao na nekretnini, daske bi vratili kući. Naveo je da su betonski mostić napravili 80.-ih godina prošlog stoljeća i to su napravili njegov otac, brat EC i on. Ljudi koji su prolazili javnim putem su to gledali, interesirali su se o tome, neki su tome prigovarali, nekima je to izgledalo lijepo, ali nitko drugi nije sufinancirao gradnju mostića. Naveo je da NC stanuje na udaljenosti od oko 300 do 400 metara od predmetne nekretnine. Naveo je da je nekretnina tuženice duljine između 30 -50 metara, on istu kosi dva do tri puta godišnje i u pravilu je toliko puta vadio drveni kolac kako bi mogao ući na nekretninu, s time da je jednom išao drugim putem, odnosno preko nekretnina LC te EC i CC. Tada nije tražio njihovo izričito dopuštenje jer su njihove nekretnine bile pokošene, pa se prolazom nije napravila nikakva šteta. Tada se vratio natrag ispod šume prema [adresa] jer je tamo izgrađen most preko grabe. Ne zna tko su vlasnici nekretnina jugoistočno od nekretnine tuženice prema šumi, a prema pričanju oca, tamo nekretnine imaju ĐC, JC, CC i ne zna tko još. Nije mu poznato da bi nekretnina tuženice u katastru bila upisana kao livada, oranica i put, a ako je i jednim dijelom upisana kao put, u svakom slučaju je to njezin privatni put, koji ide od betonskog mostića po duljini njezine nekretnine, a zapravo je to pristup samoj toj nekretnini.

20. Kako je tijekom postupka došlo do promjene raspravnog suca, tužitelji se nisu suglasili s čitanjem njihovih iskaza koji su dani pred prijašnjim sucem te su tražili svoje ponovno saslušanje. Tužitelji OC i NC su stoga ponovno saslušani, a tužitelj JC zbog lošeg zdravstvenog stanja nije bio u mogućnosti pristupiti na raspravu te je odustao od prijedloga za svojim ponovnim saslušanjem i predložio je da se pročita njegov iskaz dan pred prijašnjim raspravnim sucem.

21. 1. Prilikom ponovnog saslušanja, tužitelj NC iskazao je da se od djetinjstva sjeća kako je s ocem odlazio na oranice koje su predmet tužbe, a do istih su dolazili preko nekretnine tuženice, čemu otac tuženice ŠC nikada nije prigovarao, već bi naprotiv s njima razgovarao i nudio ih pićem. Nakon smrti oca, tužitelj je nastavio obrađivati te oranice i svake je godine do njih dolazio traktorom i to oko pet puta godišnje, kada bi ih trebalo izorati, posijati usjeve, pobrati usjeve, pokositi travu i sl. Naveo je da postoji jarak između ceste i nekretnine tuženice te su ranije preko tog jarka prolazili drvenim mostom kojeg su napravili na način da su preko grabe postavili daske debljine oko 10 cm, kada bi voda iste odnijela, ponovno bi ih postavili i to je trajalo do 2002. ili 2003. godine. Tada su napravili betonski most s time da nisu postavili cijev, već su izgradili betonske stranice i preko njih su izbetonirali plohu. Novce za gradnju betonskog mostića dali su: JM, ĐM, NM, SM, UC, EC, PC, KC, OM, a EC im je omogućio priključak na struju za mješalicu. U gradnji je sudjelovao i otac tuženice ŠC te svi tužitelji. Napomenuo je da je otac tuženice bio sudski porotnik, da je prije tuženice bio vlasnik predmetne nekretnine i ništa s njim nije bilo sporno. Nakon njegove smrti, odnosno prije tri ili četiri godine tuženica je naslijedila tu nekretnine, odnosno naslijedio ju je brat tuženice, koji joj je istu potom darovao. Prije smrti oca tuženice, ona i njezin suprug nisu bili u [adresa] i nisu raspolagali s tom nekretninom. Nadalje, tužitelj je iskazao da je prije tri ili četiri godine tuženica dala navoziti nekoliko kamiona zemlje na svoju nekretninu, postavila je stupove i stavila natpis da je to privatni posjed i da je zabranjeno tuda prolaziti. Napomenuo je da pokraj navedene nekretnine ne prolazi svakodnevno, a da je prvi put uočio da je iza mosta navožena hrpa zemlje i da se preko iste ne može prijeći negdje u ljeto ili proljeće prije tri godine. Tada je molio ĆC da mu dozvoli da preko njegove nekretnine prođe do svojih oranica, on ga je pustio dvije godine da prolazi preko njegove nekretnine, ali se sada s time više ne slaže te mu je rekao da on nema put preko njegovih nekretnina. Osporio je da bi tuženici prijetio, navodeći da s njom nikad nije komunicirao na bilo koji način. Sve osobe koje su sudjelovale u financiranju i gradnji mosta ne mogu doći do svojih nekretnina nakon što je tuženica zabranila prolaz, a ranije su prolazili i vozili preko njezine nekretnine do svojih nekretnina.

21. 2. Odgovarajući na pitanja, tužitelj NC je izjavio da je on prvi od tužitelja uočio prepreke na nekretnini tuženice, zapravo mu je njegov sin rekao da je navožena zemlja i da je zatvoren put, a on je to rekao ostalim vlasnicima povlasnih nekretnina. Tri do pet dana nakon što je vidio da je put zatvoren o tome je obavijestio policiju. U odnosu na dan kad je uočio da je put zatvoren, on je posljednji put vozio preko nekretnine tuženice kad je na svojim oranicama sijao ječam i pšenicu. Nakon toga je ČM s kombajnom požeo ječam i pšenicu i prolazio je tim putem, prvo je požeo ječam, a potom pšenicu koja kasnije dozrijeva. Naveo je da se ispod šume tužitelja ĐC nalazi livada od PC, a na pitanje brani li mu PC da vozi preko njegove livade, tužitelj je izjavio da mu to ne brani. Nakon toga se na zavoju nalazi nekretnina tužitelja JC, u naravi livada, preko koje također mora proći da bi došao do svojih oranica, a JC mu to nikada nije branio.

22. Povodom prijedloga tužitelja sud je na glavnoj raspravi saslušao geodetskog vještaka na okolnost što je to i kada kao put ucrtano na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te temeljem čega je i kada u katastru čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao put.

23. 1. Predstavnik geodetskog vještaka Tomislav Horvat iskazao je da na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedovnim listovima i u z.k. ulošcima nije kao kultura uživanja upisan put. Međutim, na katastarskom planu u posebnoj sloju podataka je označeno područje koje označava put preko njih i to sa sjeveroistočne strane obje čestice u širini od 2,3 do 3,4 metra. Navedeni put koja je prikazan u posebnom sloju podataka vodi do čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Takva grafika datira od dana nastanka katastarskog plana, koji je nastao temeljem prve grafičke izmjere 1861. godine, odnosno put preko navedenih čestica je vidljiv na skici iz te godine. Na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] put je u posjedovnom listu naveden kao jedan od načina uživanja dijela te čestice na terenu. U zemljišnoj knjizi i u katastarskom planu on nije spomenut. Upis tog puta kao zasebne kulture izvršen je revizijom katastra 1965. godine., koja je vršena po službenoj dužnosti i prilikom čega je evidentirano stvarno stanje na terenu neposrednim opažanjem i iskazima prisutnih stranaka.

23. 2. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje te iskaz geodetskog vještaka jer je isti izrađen u skladu s nalogom suda, u nalazu i skici očevida jasno su prikazane lokacije prema tvrdnjama stranaka, a tijekom saslušanja na glavnoj raspravi vještak je jasno i argumentirano odgovorio na postavljena pitanja.

24. 1. Prilikom ponovnog saslušanja, tužitelj OC je iskazao da od kada zna za sebe, do njegove šume se uvijek provozilo preko nekretnine tuženice, tuda su provozili njegovi djed i otac, a ŠC im nikada to nije branio. Naveo je da je njegova nekretnina u naravi šuma u koju nije potrebno dolaziti tako često, kao u slučaju da bi to oranica, livada i sl. Prije spornih događaja iz 2023. godine on otprilike dvije godine nije išao u svoju šumu. U mjesecu prosincu 2023. tužitelj NC ga je obavijestio da je navezena zemlja na nekretninu tuženice i da ne mogu proći spornim putem, nakon čega su pozvali policiju koja ih je uputila na sudski psotupak. Naveo je da je i on sudjelovao u izgradnji betonskog mosta preko grabe koja se nalazi između ceste i nekretnine tuženice, s time da on nije fizički to radio jer zbog posla to nije stigao, ali je dao financijski doprinos gradnji plaćanjem određenog novčanog iznosa.

24. 2. Odgovarajući na pitanja, izjavio je da nakon što ga je NC obavijestio o preprekama na nekretnini tuženice, on je tamo došao za otprilike nekoliko dana, moguće za oko 14 dana jer su ubrzo nakon izlaska policije zatražili pokretanje ovog postupka. Potvrdio je iskaz tužitelja NC i njegov navod da služnost preko nekretnine tuženice imaju sve osobe koje je NC spomenuo u svom iskazu. Na pitanje preko kojih nekretnina ostala dva tužitelja trebaju proći da bi došli do svojih nekretnina, izjavio je da nakon nekretnine tuženice treba skrenuti u lijevo ispod njegove šume preko nečije livade, pa se zatim dolazi do nekretnina JC, koja je u naravi livada, a potom do nekretnina NC. Nitko od vlasnika tih ostalih nekretnina nije im branio prolaz. Ne zna za nikakav drugi put do svoje šume i nikada do šume nije dolazio drugim pravcem, već isključivo preko nekretnine tuženice.

25. 1. Prema odredbi čl. 21. st. 1., 2., 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: ZV), koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći

25. 2. Prema odredbi čl. 22. ZV-a, posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

25. 3. U smislu gore navedenih odredbi ZV-a, u parnici zbog smetanja posjeda prava stvarne služnosti puta tužitelji trebaju dokazati da su bili u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti tog puta u trenutku smetanja te da je došlo do čina smetanja posjeda od strane tuženice. Dokazivanje prava služnosti kao takvog u ovom postupku nije predmet rasprave, već se utvrđuje samo posjed i čin smetanja. Tužitelji moraju dokazati svoje pravo služnosti i čin smetanja izvršavanja tog prava, dok je na tuženici da dokaže da nije izvršila čin smetanja. Sud u postupku za smetanje posjeda štiti posjed prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravni temelj posjeda, poštenje posjednika ili druge okolnosti.

26. Među strankama je bilo sporno jesu li tužitelji sudsku posjedovnu zaštitu zatražili unutar subjektivnog prekluzivnog roka od 30 dana, odnosno bilo je sporno kada su saznali za postavljanje predmetnih prepreka na spornoj trasi na nekretnini tuženice te kada su te prepreke zapravo postavljene. Sporno je bilo jesu li tužitelji do trenutka postavljanja predmetnih prepreka bili u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti preko nekretnine tuženice za korist svojih nekretnina trasom koja je prikazana na skici geodetskog vještaka. Nesporno je bilo da je tuženica postavila predmetne prepreke zbog kojih tužitelji ne mogu koristiti njezinu nekretninu za kolni prilaz do svojih nekretnina.

27. 1. Tužitelji su u tužbi naveli da su za postavljanje predmetnih prepreka na nekretnini tuženice saznali 11. prosinca 2023. Tuženica je tvrdila da je nasipala zemlju i postavila ogradu od bodljikave žice na svoju nekretninu sredinom rujna 2023., a da je sredinom listopada iste godine postavila drvene stupove s natpisom: "privatni posjed

– zabranjen prolaz". 1.-tužitelj JC u svom je iskazu naveo da je za postavljanje prepreka na spornoj trasi saznao od 3. -tužitelja NC, koji ga je pozvao da dođe vidjeti što se događa, a tog dana je bilo uredovanje policije, koju je pozvao sin 2.-tužitelja ZC. 1.-tužitelj je iskazao da je prije toga posljednji put bio na mjestu spora u mjesecu srpnju 2023., kad prepreka na spornoj trasi nesporno još nije bilo. 2.-tužitelj OC je iskazao da je za predmetne prepreke doznao u mjesecu prosincu 2023. od 3. -tužitelja NC, koji mu je rekao da je na početku puta kod mosta nasipana velika količina zemlje koja priječi prolazak tim putem, a dvije godine prije toga nije tamo dolazio jer je njegova nekretnina u naravi šuma, pa nema potrebe u nju često dolaziti. 3. -tužitelj NC je iskazao da je za predmetne prepreke doznao 11. prosinca 2023., kad je automobilom prolazio po glavnoj cesti uz nekretninu tuženice, nakon čega je o tome obavijestio ostala dva tužitelja, a također je naveo da su naknadno na nekretninu postavljeni i drveni stupovi s natpisom da je zabranjen prolaz. Tuženica je pak tvrdila da je 3. -tužitelj za prepreke saznao ranije jer često prolazi pokraj njezine nekretnine. Prilikom ponovnog saslušanja 3. ožujka 2026., 3.-tužitelj je iskazao da pokraj nekretnine tuženice ne prolazi svakodnevno, a da se ne može točno sjetiti kad je prvi put uočio da je iza mosta navezena hrpa zemlje i da se preko te nekretnine ne može proći, ali misli da je to bilo u ljeto ili u proljeće prije tri godine. Na pitanje svog punomoćnika je izjavio da je on prvi od sve trojice tužitelja uočio prepreke na nekretnini tuženice, to mu je zapravo rekao sin, a on je to rekao ostalim vlasnicima povlasnih nekretnina. Također je izjavio da je za tri do pet dana nakon što je vidio da je put zatvoren o tome obavijestio policiju. U odnosu na dan kad je prvi put uočio prepreke na putu, posljednji put je obavljao provoz preko nekretnine tuženice kad je na svojim oranicama sijao ječam i pšenicu, a nakon toga je ČM s kombajnom požeo ječam, a potom i pšenicu. 3.-tužitelj se tada nije izjasnio niti o datumu, niti o godini kad je posljednji put provozio po nekretnini tuženice, a njegov iskaz je u odnosu na činjenicu prvog saznanja za postojanje prepreka različit i neodređeniji od njegovog prvotnog iskaza.

27. 2. U pogledu činjenice kad su doista predmetne prepreke postavljene na nekretnini tuženice, sud je prihvatio njezin iskaz te iskaze njezinog supruga TC, brata GC i zeta ŠM, odnosno utvrdio je da je zemlja nasipana 15. rujna 2023., a drveni stupovi s natpisom privatnog posjeda i zabrane prolaza postavljeni su 14. listopada 2023., jer to potvrđuju fotografije na str. 23 -29 spisa, koje su dostavljene u prilogu odgovora na tužbu i na kojima je vidljiv podatak o vremenu snimanja istih.

27. 3. U pogledu trenutka saznanja 1. i 2. -tužitelja o postavljenim preprekama sud je utvrdio da ih je o tome obavijestio 3.-tužitelj NC. Iskazi svih tužitelja su u tom dijelu istovjetni. Osim toga, 1. -tužitelj JC ne prolazi često pokraj nekretnine tuženice jer ne živi u tom mjestu, a i prije postavljanja predmetnih prepreka ovlastio je treću osobu da obrađuje njegove nekretnine jer to on zbog narušenog zdravlja nije mogao raditi, a nekretninu bi osobno obišao jednom ili dva puta godišn je. Životno je logično da je 1.-tužitelj za postavljanje prepreka saznao od druge osobe, odnosno u konkretnom slučaju 3.-tužitelja. Iz iskaza 1.-tužitelja utvrđeno je da se u to i osobno uvjerio došavši do nekretnine tuženice onog dana kad je na mjesto događaja došla policija povodom dojave sina 2. -tužitelja. Iz iskaza 2.-tužitelja također je utvrđeno da je za radnje tuženice, koje prema tužbi predstavljaju čin smetanja posjeda, saznao od 3.-tužitelja NC, a kako je njegova nekretnina u naravi šuma, notorno je da posjedovanje iste ne iziskuje posebnu obradu kao što je to slučaj kod oranica i livada, već se šuma posjeduje iskorištavanjem stabala koja u njoj rastu, a to se događa relativno rijetko i ne svake godine. Osim toga, mjesto stanovanja 2. -tužitelja je u [adresa], a ne u mjestu gdje se nalazi nekretnina tuženice, tako da je uvjerljiv njegov iskaz da je za sporne radnje doznao od 3. -tužitelja nekoliko dana (moguće 14 dana) prije dolaska policije na mjesto događaja.

27. 4. Što se pak tiče iskaza 3.-tužitelja NC, a imajući u vidu razlike u njegovom prvom i drugom iskazu te imajući u vidu iskaze ostale dvojice tužitelja, utvrđeno je da je on za predmetne zapreke saznao prvi. Iako tužitelj stanuje relativno blizu u odnosu na nekretninu tuženice, iz njegovog iskaza proizlazi da se cestom pokraj te nekretnine ne vozi svakodnevno da bi to mogao odmah vidjeti, budući da postoji i drugi put kojim se vozi od svoje kuće. Kada se njegov iskaz poveže s iskazom 2. - tužitelja ĐC, može se zaključiti da je on saznao za predmetne prepreke na nekretnini tuženice najranije 14 dana prije uredovanja policije. Razlike u njegova dva iskaza u pogledu trenutka saznanja za utuženi čin smetanja shvatljive su s obzirom na vremenski razmak između davanja tih iskaza (više od godine dana) te na vremenski razmak između dana podnošenja tužbe i davanja drugog iskaza (više od dvije godine). Iz njegovog iskaza proizlazi da je on svoje nekretnine obrađivao svake godine, što znači da je posljednje ubiranje uroda (ječma i nakon toga pšenice) bilo u ljeto 2023., kada predmetnih zapreka na nekretnini tuženice nesporno još nije bilo. Vezano uz navod tuženice da je 3.-tužitelj za utuženi čin smetanja posjeda mogao saznati i da je saznao odmah nakon postavljanja istih (15. rujna i 14. listopada 2023.) ističe se da nije uvjerljivo i logično da bi, ako je 3.-tužitelj za to saznao u rujnu i/ili listopadu, bio potpuno pasivan dva mjeseca ili čak dulje, odnosno da ne bi poduzeo neke radnje (obav ijestio o tome ostale tužitelje, događaj odmah tada dojavio policiji, poslužio se institutom samopomoći ili podnio tužbu), kako bi zaštitio posjed prava služnosti za kojeg ustrajno tvrdi da mu je neophodan za pristup do nekretnina koje redovito obrađuje.

27. 5. Iz potvrde Policijske postaje Zabok, klasa: 210-02/23-17/33328 JV od 28. prosinca 2023. utvrđeno je da je 12. prosinca 2023. zaprimljena dojava ŽM da se u [adresa] kod kućnog broja 20F ne može traktorom koristiti služni put jer je na ulazu u put nametana zemlja te se traži izlazak policije. Postupanjem policijskih službenika utvrđeno je da se radi o neriješenim imovinsko -pravnim odnosima te su stranke upućene na rješavanje istih putem privatne tužbe.

27. 6. Temeljem analize iskaza stranaka, a uzimajući u obzir potvrdu Policijske postaje Zabok, sud je utvrdio da je 3. -tužitelj NC za utužene činove smetanja posjeda saznao najranije 29. studenoga 2023., nakon čega je o tome obavijestio ostala dva tužitelja i nakon čega je to sin 2.-tužitelja ĐC dojavio policiji. 1. i 2.-tužitelji su za činove smetanja posjeda saznali nakon 3. -tužitelja, odnosno u razdoblju od najranije 29. studenoga pa do 12. prosinca 2023.

27. 7. Kako je tužba u ovom predmetu podnesena sudu 29. prosinca 2023., od saznanja tužitelja o utuženim činovima smetanja posjeda i o počinitelju istih pa do dana podnošenja tužbe nije protekao prekluzivni rok od 30 dana za traženje sudske posjedovne zaštite, čak i ako se uzme u obzir da bi tužitelji za to saznali najranijeg mogućeg dana, odnosno 29. studenoga 2023. Sud je stoga prigovor tuženice u tom dijelu ocijenio neosnovanim.

28. 1. O činjenici postojanja posjeda tužitelja koji se odnosi na pravo stvarne služnosti kolnika preko nekretnine tuženice, iskazi svih tužitelja bili su istovjetni i suglasni iskazima svjedoka koji su tvrdili da također imaju služnost preko nekretnine tuženice za korist svojih nekretnina. Svi oni su potvrdili da su tužitelji dugi niz godina vršili provoz preko nekretnine tuženice za korist svojih nekretnina, da ih u tome nitko nije smetao, da se otac tuženice tome nije protivio, da su zajedno s njim sud jelovali u izgradnji mosta koji vodi od glavne ceste preko kanala na nekretninu tuženice i da nemaju mogućnosti do svojih predmetnih nekretnina pristupiti nekim drugim pravcem. Iskaz tužitelja potvrdio je i svjedok HC koji je na poziv 3. -tužitelja NC dvije ili tri godine provozio preko nekretnine tuženice s traktorom, pravcem na kojem su bili vidljivi tragovi kotača, radi berbe kukuruza na nekretnini tog tužitelja. Iz iskaza navedenog svjedoka proizlazi da je to bilo prije 2023. godine, a da je nakon toga 3.-tužitelj na tim nekretninama sijao ječam i pšenicu, što je svjedoku poznato jer mu je posudio sijačicu i kupio sjeme, a iz navedenog dijela iskaza tog svjedoka može se zaključiti da je 3.-tužitelj u ljeto 2023. godine sa svojih oranica pokupio urod, odnosno prvo ječam, a potom i pšenicu.

28. 2. S druge pak strane, iskaz tuženice bio je istovjetan iskazu njezinih supruga, dvojice braće i zeta te su tvrdili da nitko nije koristio njezinu nekretninu za provoz, da ista nije opterećena nikakvom služnošću te da tužitelji imaju mogućnosti pristupiti drugim pravcem preko nekretnina trećih osoba koje su prema podacima iz zemljišne knjige opterećene služnošću. Njihov iskaz je na neki način potvrdio svjedok AC, koji u blizini ima šumu i do koje u pravilu dolazi drugim pravcem, a jednom je prošao preko nekretnine tuženice po njezinom izričitom dopuštenju. Također je izjavio da nije vidio da bi netko drugi koristio nekretninu tuženice za provoz do svoje nekretnine. Također je ukazivao na postojanje tog drugog prilaza do nekretnina tužitelja, kao što je to tvrdila i tuženica.

28. 3. Tuženica je u prilog svojih tvrdnji o nepostojanju posjeda prava služnosti provoza preko svoje nekretnine istaknula utvrđenje geodetskog vještaka o području koje je na posebnom sloju podataka katastarskog plana grafičkom izmjerom iz 1861. godine označeno kao put preko čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , koji vodi do čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je nekretnina u posjedu 2. -tužitelja ĐC. Međutim, iz iskaza geodetskog vještaka također je utvrđeno da je nekretnina tuženice br. 3197 k. o. [katastarska općina] po načinu uživanja iste u katastru jednim dijelom upisana kao put, koji je upis je izvršen revizijom katastra iz 1965. godine po službenoj dužnosti i neposrednim opažanjem na terenu i iskazima tada prisutnih stranaka, s time da taj put nije ucrtan u katastarskom planu.

28. 4. Nadalje, prilikom očevida na mjestu spora neposrednim opažanjem utvrđeno je postojanje vidljivih tragova provoza u širini traktorskih guma na nekretnini tuženice i na pravcu koji je iskolčen prema pokazivanju tužitelja. Vezano uz primjedbu tuženice da tragovi provoza nisu vidljivi na fotografijama, ističe se da se na fotografiji livade takvi tragovi mogu znatno teže razlučiti od ostatka travnate površine te da je neposredno opažanje suca vjerodostojnije od prikaza nekretnine na fotografiji.

28. 5. Kod ocjene iskaza stranaka i svjedoka sud je uzeo u obzir činjenicu da su stranke zainteresirane za ishod spora, što može utjecati na uvjerljivost njihovih iskaza. Svjedoci koji tvrde da također imaju pravo služnosti preko nekretnine tuženice za korist svojih nekretnina (EC, PC, UC), mogu posredno biti zainteresirani za ishod spora iako nisu stranke u ovom postupku. Suprug, braća i zet tuženice subjektivni su zbog bliskih odnosa s tuženicom.

28. 6. Za ishod spora nisu zainteresirani svjedoci HC i AC koji nemaju očitih razloga biti subjektivni i zainteresirani za ishod ovog postupka. HC potvrdio je iskaz tužitelja da je bez smetnji vršio provoz preko nekretnine tuženice po nalogu i za korist 3. -tužitelja NC, dok je svjedok AC naveo da nije vidio da bi netko provozio po nekretnini tuženice, međutim to ne isključuje mogućnost da je takvih provoza bilo, a da ih on nije vidio.

28. 7. Sud je imao u vidu i okolnost da brat tuženice RC već dugo godina ne živi u [adresa], već tamo povremeno dolazi, kao i tuženica te njezini suprug i zet, a svi su oni ranije za života oca ŠC tamo dolazili povremeno. S druge pak strane, svjedoci EC (čija se kuća nalazi neposredno uz nekretninu tuženice), PC, UC imaju neposredna kontinuirana saznanja te saznanja iz pričanja svojih pravnih prednika.

28. 8. Svjedok GC u svom se iskazu očitovao i o okolnosti da je nekretnina tuženice jednim dijelom u katastru upisana kao put prema načinu uživanja (iz posjedovnog lista proizlazi da se od ukupne površine čestice od 2553 m2 na put odnosi površina od 252 m2). Svjedok pri tome nije uvjerljivo opisao razlog zbog kojeg bi dio navedene nekretnine bio upisan kao put jer je nejasna njegova tvrdnja da se to odnosi na put za korist upravo te čestice i koji se prostire dužinom iste od betonskog mosta. Životno je nelogično da bi se preko nekretnine jednog vlasnika upravo za korist te iste nekretnine posebno opisivao put, jer za to ne postoji opravdana i razumna svrha, pogotovo ako taj put ne vodi do npr. nekog objekta ili sl. Činjenica opisa dijela nekretnine tuženice kao puta u određenoj mjeri potvrđuje tvrdnju tužitelja o postojanju služnosti puta preko te nekretnine, pa tako i posjeda tog prava.

28. 9. Kada se pored svega uzme u obzir činjenica da su iskazi svih tužitelja i iskazi svjedoka EC, PC, UC i HC potpuno suglasni u pogledu više detalja (način pristupanja na nekretninu prije gradnje betonskog mosta, financiranje i gradnja betonskog mosta, korištenje električne energije iz instalacija EC za vrijeme gradnje istoga, učestalost i vrijeme provoza preko nekretnine tuženice), dakle brojnih činjenica vezanih uz pravo služnosti provoza preko nekretnine tuženice te uz posjedovanje tih prava, a njihove iskaze potvrđuje neposredno opažanje suda na terenu o postojanju tragova kotača na spornom dijelu nekretnine tuženice te iskaz svjedoka HC koji je bez smetnji također spornom trasom vršio provoz do nekretnine 3. -tužitelja, sud je njihove iskaza ocijenio uvjerljivijima od iskaza tuženice i njezinih supruga, braće i zeta te je prihvatio njihove iskaze u odnosu na činjenicu da su bili u posljednjem mirnom posjedu predmetnog stvarnog prava trasom koja je prikazana na skici geodetskog vještaka.

28. 10. Stranke i svjedoci u svojim su iskazima, a na koje se osvrnuo i sud u ovoj odluci, iznosili činjenice o izvršavanju prava stvarne služnosti puta kroz dulje vremensko razdoblje (prema tvrdnjama tužitelja preko 50 godina). Međutim, u parnici zbog smetanja posjeda dokazivanje je ograničeno na utvrđivanje posljednjeg stanja posjeda i čina smetanja posjeda, a sporne činjenice o nastanku i postojanju prava služnosti te pravne osnove stjecanja (tužitelji se pozivaju na dosjelost), se u ovoj parnici ne utvrđuju. Sud se ipak osvrnuo na cjelovite iskaze stranaka i svjedoka, pa tako i preko onih činjenica koje su relevantne za ovaj spor, ali isključivo radi dovođenja u kontekst njihovih tvrdnji i ocjene uvjerljivosti iskaza.

29. Nesporno je da je tuženica postavila prepreke u vidu nasipane zemlje, žice i drvenih stupova na početak trase kojom su do tada tužitelji izvršavali posjed stvarne služnosti provoza, a koje je prikazano na skici geodetskog vještaka. Tuženica je time tužiteljima onemogućila posjedovanje prava stvarne služnosti jer zbog opisanih prepreka ne mogu provoziti njezinom nekretninom kako bi došli do svojih nekretnina. Pristup nekretnini zbog toga je otežan i samoj tuženici jer bez micanja drvenih stupova ne može traktorom doći na tu nekretninu, a što proizlazi iz iskaza njezinog brata GC, koji je zbog potrebe košnje nekretnine tuženice vršio provoz preko susjedne nekretnine u vlasništvu EC i njegovog brata, koja za korist nekretnine tuženice nije opterećena pravom služnosti.

30. 1. Kako je utvrđeno da su tužitelji bili u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti provoza preko nekretnine tuženice, a ona im je postavljanjem opisanih prepreka onemogućila izvršavanje posjeda tog prava, sud je ocijenio da su u ovom predmetu ispunjeni zakonski uvjeti za pružanje posjedovne zaštite tužiteljima prema postavljenom tužbenom zahtjevu, s napomenom da su tužitelji dužni izvršavati posjed prava služnosti obzirno, odnosno na način i u opsegu da što manje opterećuju poslužnu nekretninu.

30. 2. Što se pak tiče datuma počinjenih radnji smetanja, iz provedenih dokaza utvrđeno je da tužiteljica prepreke na trasi služnog puta nije postavila točno neodređenog dana početkom mjeseca prosinca kako to u tužbenom zahtjevu navode tužitelji, već 15. rujna 2023. i 14. listopada 2023., slijedom čega je iz deklaratornog dijela tužbenog zahtjeva sud izostavio činjenični opis razdoblja u kojem je počinjen čin smetanja posjeda.

30. 3. U odnosu na trenutak saznanja tužitelja za čin smetanja posjeda , temeljem provedenih dokaza nije utvrđen točan datum tužiteljevih saznanja, odnosno nije s potrebnom sigurnošću utvrđeno da je to bilo upravo 11. prosinca 2023. za svakog tužitelja, ali je utvrđeno da je to bilo najranije 29. studenoga 2023. Zbog navedenog sud je iz deklaratornog dijela tužbenog zahtjeva izostavio naznaku datuma saznanja tužitelja za čin smetanja posjeda.

30. 4. U vezi s navedenim se ističe da točan datum počinjenja smetanja i točan datum saznanja za čin smetanja posjeda predstavljaju činjenična utvrđenja koja se iznose u obrazloženju rješenja. Stoga izostavljanje iz izreke rješenja navedenih datuma ne čini rješenje nepotpunim, neodređenim i nepodobnim za ovrhu, a niti isto predstavlja prekoračenje tužbenog zahtjeva.

31. Sud je stoga prihvatio tužbeni zahtjev.

32. 1. Odluka o troškovima parničnog postupka donijeta je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.

- službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22) te je tuženici koja je izgubila parnicu naloženo da tužiteljima solidarno naknadi troškove postupka.

32. 2. Tužiteljima su odmjereni troškovi zastupanja po punomoćniku prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika , kako slijedi:

- u visini jednokratne nagrade za prvostupanjski postupak po tbr. 7./2. od 200 bodova ili 400,00 eura, koja obuhvaća četiri procesne radnje: sastav tužbe, podneska od 24. siječnja 2024., zastupanja na ročištu 26. veljače 2024. i na očevidu 14. ožujka 2024.,

- prema istom tarifnom broju u visini od po 50 bodova za slijedeće radnje: sastav podneska od 18. lipnja 2024., zastupanje na raspravama 1. listopada 2024., 26. studenoga 2024., 17. siječnja 2025., 10. ožujka 2025., 7. travnja 2025. i 3. ožujka 2026., što ukupno iznosi 400 bodova ili 800,00 eura,

- navedeni iznos uvećan je po tbr. 40. za 20% ili 240,00 eura, čime je dobiven iznos nagrade od 1.440,00 eura, kojem je iznosu je dodan PDV po stopi od 25% (360,00 eura), pa sveukupni troškovi tužitelja iznose 1.800,00 eura.

32. 3. Troškovima zastupanja tužitelja dodani su troškovi s osnova uplaćenog predujma za izlazak suda, geodetsko vještačenje i troškove pristupa geodetskog vještaka na glavnu raspravu u iznosu 462,26 eura, pa ukupni tužiteljevi troškovi iznose 2.362,26 eura.

32. 4. Tužiteljima nije odmjeren trošak zastupanja po punomoćniku sa sastav podneska od 28. kolovoza 2024., kojim je opetovano tražio određivanje privremene mjere jer sastav tog postupka nije bio potreban za svrhovito vođenje postupka, odnosno za donošenje meritorne odluke budući da je prijedlog za određivanje privremene mjere bio istaknut i obrazložen u tužbi.

32. 5. Sud je stoga tuženici naložio da tužiteljima naknadi troškove postupka u iznosu od 2.362,26 eura, dok je preko dosuđenog iznosa troškova odbio zahtjev za naknadu istih kao neosnovan.

33. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zaboku 17. travnja 2026.

Sudac

Nada Mohač

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 dana, putem ovoga suda, nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje odluke, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje odluke, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Dostaviti:

1. Odvjetnik Romeo Herceg, Zabok, M. J. Zagorke 5B, uz rješenje o pristojbi na prvostupanjsku odluku

2. Odvjetnik Krešimir Grubišić, Zagreb, Ilica 191F