Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-455/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Buterin, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Buterin&partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv ovršenika NN iz [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnik Darko Varnica, odvjetnik u [adresa], radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, poslovni broj Ovr-603/2022- 21 od 4. prosinca 2025., dana 16. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I Uvažava se žalba ovrhovoditelja kao osnovana ukida se rješenje Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, poslovni broj Ovr-603/2022-21 od 4. prosinca 2025. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

II Ostavlja se da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odbija se prijedlog ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o. za donošenje rješenja o ovrsi na nekretninama ovršenika kao neosnovan.

II. Nalaže se ovrhovoditelju B2 Kapital d.o.o., OIB 57509775367, Zagreb, Radnička cesta 41 da ovršeniku NN, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]), [adresa] nadoknadi troškove ovršnog postupka u iznosu od 968,50 eura (devetstošezdesetosameurapedesetcenta) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče počevši od 4. prosinca 2025. kao dana donošenja odluke pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

2. Protiv ovog rješenja žali se ovrhovoditelj iz svih žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. u Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24.- dalje: OZ) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.

3. U odgovoru na žalbu ovršenica osporava osnovanost navoda žalbe i predlaže da se odbije kao neosnovana uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

4. Žalba je osnovana.

5. Prvostupanjski sud navodi slijedeće:

"Prijedlog je neosnovan.

U konkretnom slučaju ovršenica posjeduje jedino stan u [adresa], a što je vidljivo iz z. k. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 494 m2, 1/32 dijela čestice 1409/13, površine 24,50 m2. To je jedina nekretnina koju posjeduje ovršenica i ona drugih nekretnina nema, dok je u Kaštelima samo podstanar. Stan je stradao u potresu i još nije obnovljen. U navedenom stanu živi ovršenica sa svojim suprugom i dvoje djece. U smislu odredbe članka 80.b stavak 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24.), ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini, ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. S obzirom na naprijed navedeno da ovršenica posjeduje jedino stan u [adresa] narušena je pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pored toga, ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna. Također, stan služi ovršeniku za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba i isti nema drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji u smislu stavka 3. navedenog članka Ovršnog zakona.

Zbog toga se po mišljenju ovoga suda prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu ukazuje neosnovanim, radi čega je riješeno kao u izreci."

6. Prigodom utvrđivanja da li bi određivanje ovrhe na nekretnini ovršenika narušilo pravičnu ravnotežu interesa ovršenika i ovrhovoditelja teret dokazivanja okolnosti o kojima bi ovisila ocjena da je došlo do narušenja te ravnoteže na štetu ovršenika bio bi, po općim pravilima o tom teretu, na ovršeniku, a na ovrhovoditelju onih o kojima bi ovisio stav suda da nije došlo do narušenja, odnosno da bi, ako se ovrha ne bi odredila, ravnoteža interesa bila bi narušena na njegovu štetu. Iznimka bi se ticala dužnosti ovrhovoditelja da učini vjerojatnim da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili pretežitom dijelu namiri, a kako je to propisano odredbom čl. 80.b st. 3. al. 2.

7. U pravu je žalitelj kada u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba ovršnog postupka obzirom da razlozi pobijanog rješenja proturječe stanju spisa.

8. Naime, ovrhovoditelj je onaj koji treba učiniti vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežitom dijelu namiri, dok prvostupanjski sud zaključuje da ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna.

9. Međutim, spisu prileži zahtjev prednika ovrhovoditelja FINI za zapljenu računa temeljem rješenja o ovrsi a u odnosu na ovdje ovršenicu (list 70 spisa) kao i obavijest FINE iz 2012. godine kojim obavještavaju ovrhovoditelja da na računu ovdje ovršenice nema dovoljno novčanih sredstava te da je rješenje o ovrsi izvršeno djelomično u iznosu od 208,24 kn.

10. Pri tom treba reći i to da i ovršenica prilikom davanja svog iskaza nije ukazala da bi ovrha bila moguća na nekim drugim predmetima ovrhe, pri čemu, iako je po zanimanju prodavač, niti ne tvrdi da je zaposlena te da bi se ovrha mogla provesti na njezinoj plaći, a čime bi otklonila mogućnost provedbe ovrhe na nekretnini koja je predmet ovrhe – stanu u [adresa].

11. Nadalje, ne može se prihvatiti utvrđenje prvostupanjskog suda da u tom stanu živi ovršenica sa svojim suprugom i dvoje djece (stan je veličine 24,50 m2).

12. Naime, iz iskaza ovršenice proizlazi da je taj stan njoj darovala majka, da je majka umrla 7 godina prije davanja iskaza ovršenice, dakle 2018. godine, dakle, prije potresa u [adresa] koji se je dogodio 2020. godine.

13. Iako je ovršenica u svom prvotnom dijelu iskaza navela da u tom stanu živi sa suprugom i dvoje djece, analizirajući njezin daljnji iskaz jasno proizlazi da ona zapravo nikad nije preselila u taj stan i prije potresa (i dalje je prijavljena na adresi u [adresa]), već je taj stan samo privremeno koristila a da je tek imala namjeru trajno doći u [adresa].

14. Da ovršenica i sada ne živi u tom stanu za koji, a sukladno po ovršenici dostavljenom zahtjevu za obnovu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade a za koju zgradu je potrebna cjelovita obnova, proizlazi iz dijela njezinog iskaza gdje navodi da je za postavljanje skela na toj zgradi čula od susjede, kao što treba reći, a obzirom na njezine tvrdnje da je podstanar u mjestu u kojem sada stanuje [adresa], nije dostavila u spis ugovor o najmu.

15. Već zbog učinjenih bitnih povreda odredaba ovršnog postupka valja je dakle ukinuti prvostupanjsko rješenje te je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ odlučiti kao u izreci, s tim da će u ponovljenom postupku prvostupanjski sud otkloniti one bitne povrede odredaba postupka na koje je ukazao ovaj sud (točka I.).

16. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 14. st. 6. OZ (točka II.)

U Zagrebu, 16. travnja 2026. godine

Sudac:

Marijan Vugić