P-381/2022-35

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu toga suda Saši Rešetar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika ZL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po Zajedničkom odvjetničkom uredu Darko Šuper, Iva Kovačev Radić, Ivan Jukić, Dino Vukušić i Ena Petrović, odvjetnicima iz Osijeka, protiv tuženice-protužiteljice GL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po Damiru Ratkoviću, odvjetniku iz Osijeka, radi uporaba tuđe nekretnine, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 10. veljače 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja-protutuženika i punomoćnika tuženice-protutužiteljice, a presude javno objavljene 16. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužitelj-protutuženik s tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Tuženik GL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 171 i dvorište u Divaltovoj ulici, površine 80m2, dužna je dopustiti tužitelju ZL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao vlasniku susjedne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 171 i dvor ulica Divaltova, površine 88 m2 da za potrebe postavljanja izolacije i postavljanja stiropora na sjevernom zidu kuće tužitelja okrenutom ka kući tuženika, pristupi na nekretninu odnosno terasu i u zračni prostor iznad nekretnine tuženika do predmetnog zida i istu nekretninu koristi za obavljanje navedenih radova odnosno postavljanje izolacije fasadom u stiropor u roku od 3 radna dana od početka radova, sve u roku od 15 dana. Tuženik je dužan tužitelju naknaditi parnični trošak u roku od 15 dana."

u cijelosti.

II. Odbija se tuženica-protutužitelja sa protutužbom i protutužbenim zahtjevom koji glasi:

"I. Tužitelju – protutuženiku ZL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zabranjuje se uznemiravati vlasništvo tužene – protutužiteljice GL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] postavljanjem stiropora na sjeverni zid fasade kuće broj 171 ul. Divaltova izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja-protutuženika.

II. Tužitelju – protutuženiku ZL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] nalaže se da prestane uznemiravati tuženu – protutužiteljicu GL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u njezinom vlasništvu na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da ukloni dio krova koji prelazi sjevernu među kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo tužitelja – protutuženika, prema kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo tužene– protutužiteljice.

III. Nalaže se tužitelju – protutuženiku da tuženoj – protutužiteljici naknadi prouzročeni parnični trošak zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve to u roku 15 dana."

u cijelosti.

III. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

Obrazloženje

1. Tužitelj-protutuženik u tužbi navodi da je vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kč. br. [katastarska čestica], kuća broj 171 i dvor u ulici Divaltovoj, površine 88 m2. Tužena-protutužiteljica je susjeda tužitelja-protutuženika i vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kč. br. [katastarska čestica], kuća broj 171 i dvor u ulici Divaltovoj, površine 80 m2. Predmetne nekretnine se naslanjaju jedna na drugu. Tužitelj- protutuženik je u namjeri boljeg iskorištavanja svoje nekretnine zaštitu od vremenskih utjecaja i bolje energetske učinkovitosti sklopio ugovor o izvođenju građevinskih radova sa tvrtkom Brlek d.o.o., a koji radovi su počeli 2. listopada 2018., između ostalog i postavljanjem izolacije. O tome je bio upoznat tuženik-protutužitelj (sada pokojni NL), s obzirom da je bilo izvjesno da će se na njegovu nekretninu morati pristupiti kako bi se izveli radovi na izolaciji sjevernoj zabatnog zida kuće tužitelja-protutuženika. Sada pokojni tuženik-protutužitelj je naknadno zabranio pristup na svoju terasu tako da radovi na postavljanju fasade na zabatnom zidu nisu izvršeni.

2. U odgovoru na tužbu sada pokojni tuženik-protutužitelj NL navodi da je točno da su predmetne nekretnine opisane u tužbi naslonjene jedna na drugu i da između njih nema nikakvog međuprostora. Iz ugovora koji je tužitelj-protutuženik sklopio sa tvrtkom Brleg d.o.o. proizlazi da su ugovoreni neodređeni građevinsko- obrtnički radovi. Postavljanje stiropora debljine 10 centimetara na sjevernu fasadu objekta tužitelja-protutuženika značilo bi da će tužitelj-protutuženik prijeći među između nekretnina. Postavljanje stiropora tužitelj-protutuženik bi onemogućio odvod oborinskih voda sa krova tuženika-protutužitelja jer cijelom dužinom zida prolazi odvodni oluk. Tuženik-protutužitelj se protivi postavljanju stiropora odnosno izolacije kao i tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

3. Dana 10. svibnja 2019. sada pokojni tuženik-protutužitelj NL je podnio protutužbu i postavio tužbeni protuzahtjev kojim bi se tužitelju-protutuženiku zabranilo uznemiravati vlasništvo tuženika-protutužitelja te da mu se nalaže da prestane uznemiravati vlasništvo tuženika-protutužitelja.

4. Podneskom od 15. svibnja 2019. tužitelj-protutuženik se protutužbi i protutužbenom zahtjevu usprotivio u cijelosti.

5. Kako bi utvrdio odlučne činjenice sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica], izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica], ugovor o izvođenju građevinsko-obrtničkih radova sklopljen između tužitelja-protutuženika ZL i tvrtke Brleg d.o.o. [adresa] od 2. listopada 2018., saslušao tužitelja-protutuženika ZL, sada pokojnog tuženika-protutužitelja NL, svjedoke LL i RL te proveo geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Iliji Romiću.

6. Ocjenom provedenih dokaza i to kako svakog pojedinog, tako i u njihovoj međusobnoj svezi, sud nalazi tužbu i tužbeni zahtjev, kao i protutužbu i protutužbeni zahtjev neosnovanim u cijelosti.

7. Tužitelj-protutuženik ZL u svom iskazu navodi da je negdje u 3. mjesecu 2018. g. odlučio na fasadu kuće postaviti izolaciju radi energetske učinkovitosti. Prije početka radova je razgovarao sa tuženikom objasnio mu kakve će radove izvoditi i isti mu je rekao da nema nikakvih problema i rekao mu da može početi s radovima. Tuženika nije pitao da za izvođenje radova koristi njegovu terasu budući da nema potrebe ni koristiti njegovu terasu budući bi se radovi izvodili na način da se makne dio krova, da se vitlom spušta skela i na taj način se radi na tom dijelu fasade. Za izvođenje radova našao je firmu BRLEG d.o.o. Kada je došao inženjer iz te tvrtke da bi ugovorili posao bio je prisutan i tuženik te su bili i na tuženikovoj terasi te se pričalo koji će se radovi izvoditi. Ni tada tuženik nije iskazao nikakvo protivljenje radovima. Radovi se nisu mogli početi izvoditi prije kraja 8. ili početka 9. mjeseca 2018. kada su započeli radovi izvedene su tri strane fasade: jedino nije napravljen dio fasade gdje se nalazi terasa tuženika budući da je tuženik rekao da on ne dozvoljava da se to radi. Spominjao je da će njemu podlijevati voda ili nešto slično. Na fasadu je trebao staviti stiropor debljine 10 cm. Ne zna točno gdje prolazi međa između njihove dvije nekretnine, a svoju nekretninu je naslijedio od oca i od majke. Osim fasade izvodili su se radovi i na krovu, renovirao se kompletan krov. Krov je prije rađen nego što je rađena fasada, a tuženik se tim radovima nije protivio. Krov je ostao u istim gabaritima kakav je bio i prije renoviranja s time da su opšavni limovi izbočeni radi postavljanja stiropora i to u širini od 10 cm. To je tako napravljeno budući je tuženik rekao da nema nikakvih problema. Sa svoje terase tuženik može doći na krov, u tome ga ništa ne sprječava pa ni radovi koje je on izveo na krovu svoje nekretnine. Radovi su trajali negdje od kraja 8. do kraja 10. mjeseca 2018. Od svih radova koji su se izvodili nije izveden samo dio fasade koji je naslonjen na kuću tuženika. Sve do kraja radova tuženik nije branio izvođenje radova. Dodaje da su radovi prvo započeli na južnoj strani koja graniči sa parcelom tuženika, a tuženik te radove nije branio. Ako bi mu tuženik dozvolio korištenje terase za završetak radova ne bi morao otvarati svoj krov, a kako je objasnio na početku. Nakon izvođenja radova na krovu nije promijenjeno ništa u načinu odvođenja vode. Tuženik se htio spojiti na njegovu rinu odnosno na njegov odvod, ali ti radovi bi koštali 8 do 9.000,00 kuna budući bi rina odnosno odvodi, morali biti isti. Radove na krovu mu nije izvodila ni jedna tvrtka već su mu to radili prijatelji. Od vrha krova do terase tuženika visina je otprilike, po njegovoj procjeni, oko 2 metra te bi se stiropor maksimalno morao postaviti na tu visinu. Cijela površina stiropora koja bi se trebala postaviti je 7 m2. Krov ne naliježe na krov nekretnine tuženika.

8. Sada pokojni tuženik-protutužitelj NL u svom iskazu navodi da je tužitelj radove na kući počeo izvoditi krajem 8 mjeseca 2018. godine. Prije izvođenja radova tužitelj mu o tim radovima nije ništa rekao. Nije točno da bi zajedno sa inženjerom iz tvrtke koju je angažirao tužitelj pregledavali nekretninu tužitelja i da su bili na njegovoj terasi i da su razgovarali o radovima. Tužitelj je prvo počeo raditi prije postavljanja stiropora, a mijenjao je cijeli krov. Nakon izvedenih radova krov je i sa jedne i sa druge strane proširen odnosno izašao je van, po njegovoj procjeni krov je proširen između 15 i 20 cm. Nakon postavljanja novih rina na kuću tužitelja, on nema nikakve štete, voda mu nigdje ne podlijeva, osim što je tužitelj morao odrezati njegovu rinu na jednom mjestu da bi postavio stiropor, ali je tužitelj nakon postavljanja stiropora tu rinu zatvorio i voda normalno odlazi u kanalizaciju. Međa između njihove dvije nekretnine nalazi se točno gdje se spajaju zidovi nekretnina. Na svom krovu on, po njegovoj procjeni, ne bi mogao zamijeniti oko 30 cm širine i oko 1 metar visine, ne bi mogao zamijeniti crijep budući je tužiteljev krov na njegovom krovu. Prije izvođenja radova se ta dva krova nisu ni dodirivala. Krov tuženika bio je poravnat odnosno završavao je gdje završava i zid nekretnine tužitelja. Ne dozvoljava izvođenje radova sa njegove terase budući se na njegovoj terasi nalazi papirna izolacija, a za izvođenje radova na fasadi tužitelja se mora postaviti skela pa postoji opasnost da se ošteti izolacija. Po njegovom mišljenju bi izvođenjem radova bila povrijeđena međa onoliko koliko je širok stiropor. Navedenu terasu koristi za sušenje veša. Na terasi se nalazi poseban tepih preko papirnate izolacije da se ista ne bi oštetila. Od prostora na koji bi prešao tužitelj sa postavljanjem stiropora nema nikakve koristi, ali se boji da bi se mogla ošteti papirnata izolacija. Tužitelju je zabranio izvođenje radova samo u dijelu prema njegovoj terasi. Nikada ga nitko nije pitao o eventualnim radovima koji bi se izvodili. Ako bi tužitelj postavio stiropor prema njegovoj terasi on bi trebao pomicati rinu kolika je širina stiropora. Vidio je kakve je radove tužitelj izveo na krovu, tužitelj nije postavio žlijeb za postavljanje stiropora. Radove je zabranio na način da nije pustio radnike tužitelja da idu na njegovu terasu. Radnicima nisje ništa rekao, a tužitelju je rekao da ne dozvoljava da se ide na terasu radi ranije spomenute izolacije.

9. Svjedok LL u svom iskazu navodi da tužitelja i tuženika ne poznaje. On je vlasnik tvrtke BRLEG d.o.o. [adresa]. Točno je da su izvedeni radovi na kući u [adresa], a vodio ga je njegov inženjer HL koji se sada nalazi na sudskom hodniku i on ga je pozvao. Zna da su izvodili radove na fasadi i zna da mu je inženjer rekao da se trebao raditi jedan dio u dvorištu tuženika, ali da on to nije dopustio.

10. Svjedok RL u svom iskazu navodi da je zaposlen kao inženjer u tvrtci BRLEG d.o.o. Stranke poznaje. Tužitelj je investitor odnosno naručitelj posla odnosno građevinskih radova na svojoj nekretnini, a tuženika je viđao u blizini nekretnine tužitelja. Njihova tvrtka je izvodila fasaderske radove i to postavljanje stiropora i demit fasade. Stiropor je trebao biti debljine 8 ili 10 cm. Fasaderski radovi su obavljeni na većini fasade do koje su mogli doći. Prvi kontakt između njega i tužitelja je bio kada su razgovarali o ponudi za izvođenje fasaderskih radova. Kad je pregledao i izmjerio fasadu tužitelju je dostavljena ponuda i ugovor je sastavljen i potpisan u skladu sa ponudom. Budući da se nekretnina tužitelja naslanja na nekretninu tuženika i jedan zabatni zid se morao izvesti sa tuženikove terase. Kad je radio ponudu išao je na tu terasu. Čini mu se da ga je na terasu pustila supruga tuženika kao i tužitelja, ali to ne može sa sigurnošću tvrditi. Ne može sa sigurnošću tvrditi, ali misli da je u trenutku ponude, na krovu bio stari krov. Misli da su fasaderski radovi na kući tužitelja počeli negdje početkom 9 mjeseca 2018. i tada je krov kuće tužitelja bio renoviran. Nakon prvog opisanog dolaska na terasu tuženika niti on niti radnici njihove tvrtke nisu bili na terasi tuženika. Završili su fasaderske radove na istočnoj, zapadnoj i južnoj strani kuće tužitelja. On osobno nije pitao za dopuštenje da se radovi izvode sa terase tuženika jer on osobno komunicira samo s investitorom, a radnici nemaju to pravo. Terasa tuženika, koliko se sjeća je širine oko 120 cm, dužine oko 3 do 4 metra i koliko se sjeća terasa je betonirana. Za vrijeme trajanja radova odnosno blizu završetka radova sa tri strane, tužitelj je rekao da vjerojatno neće biti moguće ići na tu sjevernu stranu. Na izvedene radove odbili smo od ponude, odnosno cijene koja je u ugovoru i naplatili samo izvedene radove. On osobno sa tuženikom nije nikad komunicirao osim kad bi se vidjeli su se pozdravili. U vrijeme davanja ponude krov tuženika nije bio adekvatan za izvođenje radova na fasadi i on je sugerirao da se krov malo proširi i to oko 15 cm. Nikada više nije otišao iza. Ne može sa sigurnošću utvrditi je li u vrijeme davanja ponude bilo potrebno proširiti krov i sa suprotne strane terase tuženika.

11. Iz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] proizlazi da je vlasnik te nekretnine tužitelj-protutuženik ZL.

12. Iz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] proizlazi da je raniji vlasnik bio pokojni tuženik-protutužitelj NL, a da je sada vlasnik tužena- protutužiteljica GL.

13. Iz ugovora o izvođenju građevinsko-obrtničkih radova sklopljenog između tužitelja- protutuženika ZL i tvrtke Brleg d.o.o. [adresa] od 2. listopada 2018. proizlazi da je tužitelj-protutuženik naručio izvođenje građevinsko-obrtničkih radova na objektu u [adresa] i da je ugovorena cijena radova 38.431,38 kuna.

14. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ilije Romića proizlazi da je predmetna parcela oznake kčbr. [katastarska čestica], kuća broj 171 i dvor, ulica Divatova, površine 88 m2, upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja-protutuženika ZL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i kčbr. [katastarska čestica], kuća broj 171 i dvor, ulica Divaltova, površine 80 m2, upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene-protutužiteljice GL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], graniče međnom linijom definiranom pravcem između točaka A, B, C i D, u naravi međnom točkom između čestica tužitelja-protutuženika i tužene-protutužiteljice (na skici točka A) u pravcu do zida između kuće u vlasništvu tužitelja-protutuženika ZL i zida kuće tužene-protutužiteljice GL (na skici točka B) u pravcu po zidu do kraja kuća (na skici točka C) u pravcu do kraja međne linije (na skici točka D) sve prema zadnjoj skici mjerenja broj 8449/1990 za k. o. [katastarska općina] . Na katu (terasi) tužene proteže se zid kuće tužitelja-protutuženika u dužini od 2,10m do zida kuće na prvoj etaži kuće od tuženice-protutužiteljice (na skici od točke B do točke E) na koji tužitelj-protutuženik želi postaviti stiropor, koji bi se nalazio na čestici tužene-protutužiteljice, a trenutno je zid izrađen završnom fasadom (bavalitom), vidljivo na priloženoj fotografiji uz nalaz.

11. Odredbom članka 107. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- u daljnjem tekstu ZV) propisano je da vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebe za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i slično, ako se to na drugi način ne može izvesti. Dakle, uporaba tuđe nekretnine radi izvođenja radova ograničena je na nužne radove te da se ti radovi ne mogu izvesti na druge načine.

11.1. Što se tiče tužbenog zahtjeva u postupku ostvarivanja prava uporabe tuđe nekretnine radi izvođenja radova isti je kondemnatoran budući da se njime nalaže tuženiku trpljenje radnji koje je na njegovoj nekretnini ovlašten poduzeti tužitelj kao ovlaštenik prava uporabe. Takav tužbeni zahtjev mora obuhvaćati opis, vrste i opseg radova, kao i njihovo trajanje, koji moraju biti u tolikoj mjeri određeni da kod dobrovoljnog ispunjenja ili ovrhe ne dovode u pitanje sadržaj tog trpljenja. S obzirom na sadržaj odredbe članka 107. stavak 2. ZV-a proizlazi kako tužbeni zahtjev, osim uz zahtjev da se tuženiku naloži trpljenje izvođenja radova, treba obuhvatiti i obvezu tužitelja da čim prestane potreba za nekretninom tuženiku ju dovesti u stanje u kojem se nalazila prije toga i naknaditi mu štetu.

11.2. Iz iskaza tužitelja-protutuženika ZL proizlazi da bi se radovi izvodili na način da se makne dio krova te da se vitlom spušta skela i na taj način se radi na tom dijelu fasade. Dakle, iz samog iskaza tužitelja-protutuženika proizlazi da su se radovi mogli izvesti i na drugi način. Jesu li ti radovi bili nužni u pitanje dovodi nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke koji navodi da je trenutno sporni zid izrađen završnom fasadom (bavalitom), što znači da sami radovi nisu bili nužni.

11.3. Tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika ne sadrži niti jedan element opisan u točki 11.1. ovog obrazloženja te ga je stoga sud odbio.

12. Što se tiče protutužbenog zahtjeva isti je, u biti, prava vlasnička tužba na prestanak uznemiravanja (negatorna tužba, actio negatoria) odnosno tužba vlasnika koji na temelju svojeg vlasništva, što ga je u stanju dokazati, traži od osobe koja mu nije oduzela posjed njegove stvari niti mu osporava pravo vlasništva, nego ga na neki drugi način bespravno odnosno samovlasno uznemirava u izvršavanju pravne vlasti koja mu kao vlasniku pripada te da to uznemiravanje prestane. Tužitelj svoj glavni zahtjev kod negatorijske tužbe mora postaviti ovisno o načinu uznemiravanja, ali će uvijek zahtijevati prestanak bespravnog uznemiravanja.

12.1. Cilj negatorijske tužbe je sukladno odredbi članka 167. ZV-a postići prestanak uznemiravanja, a ovisno o načinu uznemiravanja, tužbenim zahtjevom tužitelj može tražiti prestanak uznemiravanja, zahtijevati i uspostavu stanja kakvo je bilo prije uznemiravanja na tri načina: da se poduzmu radnje kojima će se otkloniti izvod uznemiravanja, da se izvrši činidba kojom će se tužiteljevu stvar dovesti u stanje u kojem je bila prije uznemiravanja ili da se prestane sa ponašanjem kojim se čini uznemiravanje te zabranu daljnjeg uznemiravanja (Odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1054/2024-2 od 3. prosinca 2025. i Rev-2930/2017 od 7. srpnja 2021.). Stoga, tužbeni zahtjev kod tužbe za prestanak uznemiravanja mora sadržavati opis određene radnje ili propuštanja koje predstavljaju uznemiravanje prava vlasništva odnosno kojima će se otkloniti izvor uznemiravanja ili koje će stvar tužitelja dovesti u stanje u kojem je bila prije uznemiravanja ili koja čini ponašanje koje uznemirava tužitelja i čiji prestanak traži te zabranu budućeg točno određenog uznemiravanja na određene stvari (Rev-1054/2024-2 od 3. prosinca 2025.). Vrhovni sud Republike Hrvatske je zauzeo pravno shvaćanje primjerice u odlukama poslovni broj: Rev-x-1229/2014 od 27. siječnja 2015. te Rev-2557/1982 od 7. travnja 1983. da tužbeni zahtjev mora biti tako određen da može poslužiti kao ovršna isprava što znači da u izreci presude odnosno u tužbenom zahtjevu mora biti jasno i nedvosmisleno određeno što trebaju tuženici učiniti ili propustiti.

12.2. Dakle, tuženik-protutužitelj ne može samo tražiti zabranu uznemiravanja ili prestanak uznemiravanja ne odredivši točno od čega se točno to uznemiravanje sastoji odnosno koje su točno radnje kojim je tužitelj-protutuženik uznemiravao tuženika- protutužitelja te je stoga ovaj sud protutužbeni zahtjev odbio.

13. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – u daljnjem tekstu ZPP-a) budući su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima te je sud odredio da svaka stranka snosi svoje troškove, budući da je tuženik-protutužitelj sa uspjehom osporio tužbu i tužbeni zahtjev, a tužitelj-protutuženik sa uspjehom osporio protutužbu i protutužbeni zahtjev.

14. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Osijek, 16. travnja 2026.

Sudac

Saša Rešetar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana po primitku iste. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

DOSTAVITI

- pun. tužitelja-protutuženika

- pun. tuženika-protutužitelja