Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-1252/2022-30

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Benkovcu

Benkovac, Ulica Stjepana Radića 10

U I M E R E P U B L I K E H R VAT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sutkinji Božani Mihalj, u pravnoj stvari tužitelja IC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Draganu Jurjeviću, odvjetniku iz Zadra, protiv tuženice Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, radi utvrđenja, ispravka pogrešnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zz tuženika Andreja Margarina, zamjenika Općinskog državnog odvjetnika u Zadru, Građansko- upravnog odjela u Zadru, dana 16. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je zemljišnoknjižni upis u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za č.z. 6023, površine 796 m2, k. o. [katastarska općina] pogrešan te se nalaže ispraviti zemljišnoknjižno stanje upisano rješenjem Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, ZK odjel u Obrovcu, broj Z-751/2012/1802 od 07.12.2016., na način da se tužitelj IC uknjiži na temelju ove presude, a nakon pravomoćnosti iste, kao vlasnik predmetne nekretnine za 480/796 dijela, uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tužene Republike Hrvatske sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 4792,00 eura, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom troška, za iznos koji predstavlja razliku zatraženog i dosuđenog troška, odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi navodi da je rješenjem Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu br. Z-1696/20 od 11. ožujka 2020. odbijen prigovor tužitelja CC od 26. srpnja 2018. u odnosu na č.z. 6023 Gornji Karin upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], te je tužitelj upućen u parnicu ovom tužbom u skladu s čl. 203. st. 5. Zakona o zemljišnim knjigama. Predmetno rješenje da je sud donio temeljem prigovora tužitelja na upis koji je izvršen u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u odnosu na č.z. 6023, površine 796 m2, koja je nastala od č.z. 1691/2 i 1691/19, sve k. o. [katastarska općina]. Navodi da je vlasnik za cijelo č.z. 6023, koje vlasništvo je stekao darovanjem od svoga oca MC, te građenjem, dok je otac ŠC vlasništvo stekao kupoprodajnim ugovorom od KC, koji je bio raniji vlasnik predmetne nekretnine. Na temelju Rješenja o uvjetima uređenja prostora tužitelj je sagradio obiteljsku kuću još 1985., pa je i građenjem stekao pravo vlasništva. Predmetna nekretnina u naravi je predstavljala jedinstvenu cjelinu zv. "Lončaruša" koja je padala na više čestica, a kako su katastarski planovi za Karin pravljeni 1894. godine u mjerilu 1:2904, gdje greška od samo jednog milimetra na karti, predstavlja pogrešku cca 3m na terenu, pa upravo zbog takove pogreške ova jedinstvena nekretnina pada na više katastarskih čestica, a kako se ona lokalno nazivala "Lončaruša" i oduvijek je bila ograđena suhozidom, gdje je bio vinograd i bila je upisana u cijelosti kao posjed UC pok. I i to u površini od 4312 m2. Navodi da je tužitelj pravo vlasništva osobno i putem svojih prednika stekao i na temelju dosjelosti jer je samostalno posjedovao predmetnu nekretninu kroz zakonom predviđeno vrijeme trajanja za vrijeme važenja odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno do 17. studenog 1999. Ističe da je vlasnik za cijelo predmetne nekretnine, na kojoj je izgrađena kuća sa okućnicom sukladno čemu suvlasnički udio RH od 48/0796 dijela, ne odgovara stvarnom stanju, budući da je Republika Hrvatska eventualno imala pravo odvajanja svog realnog dijela od č.z. 6023, a nikako se nije mogla upisivati kao suvlasnik realnog dijela koji je u vlasništvu tužitelja.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivio tužbi i tužbenom zahtjevu. Ističe da tužba za ispravak predstavlja prejudiciranu tužbu stvarno-pravnog karaktera, te sud postupajući po istoj u prvom redu treba cijeniti pravilnost zemljišnoknjižnog upisa u ispravnom postupku. Tužitelj u konkretnom slučaju treba dokazati da je upis prava suvlasništva Republike Hrvatske na predmetnoj nekretnini bio nepravilan odnosno pogrešan, da je sud rješenjem Z-16968/20 od 11. ožujka 2020. nepravilno upisao tuženicu kao vlasnicu predmetne nekretnine za 480/796 dijela, te da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa. Isto tako tužitelj bi se treba očitovati o tome u čemu se ogleda navodna nepravilnost i u tom smjeru predložiti dokaze, a tek onda dokazivati svoje navodno pravo vlasništva temeljeno prije svega na materijalnim dokazima. U konkretnom slučaju, prije podnošenja predmetne tužbe, stupio na snagu ZID ZV/01 u kojem je izmijenjena odredba čl. 388. st. 4. i izričito je propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnina koje su do 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, a što ovdje nije slučaj, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana, pa kako je predmetna tužba podnesena 2020. proizlazi da do dana podnošenja iste nije protekao rok za tzv. izvanrednu dosjelost od 40 godina.

3. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja radi ispravka zemljišnoknjižnog stanja upisanog temeljem rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, zemljišnoknjižnog odjela u Obrovcu broj Z-751/2012/1802 od 7. prosinca 2016., na način da se na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] površine 796 m2, k. o. [katastarska općina] tužitelj uknjiži kao vlasnik predmetne nekretnine za 480/796 dijela, uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tuženice, a koji zahtjev tužitelj činjenično temelji na tvrdnji da je čestica nove oznake 6023 površine 796 m2 k. o. [katastarska općina] nastala od čestica stare oznake 1691/2 i 1691/19 k. o. [katastarska općina], a koje čestice je stekao darovanjem od svog oca ŠC, koji je te čestice stekao temeljem kupoprodajnog ugovora sklopljenog sa KC 1962. te građenjem obzirom da je temeljem rješenja o uvjetima građenja prostora od 28. lipnja 1985. na predmetnoj nekretnini sagradio kuću. Tužba je podnesena temeljem odredbe čl. 205. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'' broj: 63/2019 - dalje: ZZK).

4. U ovoj pravnoj stvari donesena je presuda pod poslovnim brojem P- 621/2020-36 od 28. ožujka 2022. (l.s. 84-90), kojom je odbijen tužbeni zahtjev.

5. Povodom izjavljene žalbe tužitelja, Županijski sud u Varaždinu pod poslovnim brojem Gž Zk-411/2022-2 od 9. lipnja 2022. prihvatio je žalbu tužitelja te je ukinuo navedenu presudu i predmet vratio na ponovno suđenje.

6. U dokaznom je postupku sud pročitao zapisnik s rasprave za ispravak od dana 11. ožujka 2020. (l.s. 5-7), ugovor o darovanju sklopljen između MC. ŽC kao darovatelja i CC kao obdarenika od 4. lipnja 1985. (l.s. 8-10), kupoprodajni ugovor sklopljen između UC pok. I kao prodavaoca i ZC pok. C i ICO, kao kupaca od 3. siječnja 1962. (l.s. 11-15), potvrdu Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Ispostava Obrovac, klasa: 360-01/10-01/167, urbroj:

2198/1-11-4/1-10-02 od 21. rujna 2010. (l.s. 16), rješenje o uvjetima uređenja prostora izdano od Općine Obrovac, Sekretarijata za upravno-pravne poslove, Odjela za privredu, Odsjeka za urbanizam, gradjevinarstvo, stambene i komunalne poslove, broj:

UP-I-04/2-1482/1985 od 28. lipnja 1985. (l.s. 17-20), posjedovni list broj 84 k. o. [katastarska općina] (l.s. 21-23), povijest promjena na katastarskim česticama izdanu od DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostave za katastar nekretnina Obrovac, klasa: 936-02/01- 05/8, urbroj: 541-24-05-1/4-21-2 od 23. veljače 2021. (l.s. 38-39), pročitao nalaz i mišljenje Stalnog sudskog vještaka geodetske struke, Ivana Marinovića, izvršio uvid u skicu sudskog očevida i fotografije (l.s.46-48), očitovanje na nalaz i mišljenje (l.s. 76), zapisnik Stalne službe u Benkovcu, zemljišno-knjižnog odjela u Obrovcu, sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-751/2012/1802 od 7. prosinca 2016. (l.s. 80-82), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 121-123), povijest zk. upisa (l.s. 128-173), saslušao svjedoke ŽC i LC (l.s. 69-71).

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Iz sadržaja povijesti promjena na katastarskoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] slijedi da je čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana u postupku nove katastarske državne izmjere i obnove zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina], a koja je okončana i stavljena u službenu primjenu 2019. Uvidom u katastarsku identifikaciju čestice utvrđeno je da čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nove izmjere odgovara čestici zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, uz napomenu da ured nakon Domovinskog rata nije zatekao pisani dio katastarskog operata za k. o. [katastarska općina] pa iz istog razloga nije u mogućnosti utvrditi promjene na starim oznakama čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9. Neposrednim opažanjem na licu mjesta, uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geometra Ivana Marinovića, sud je utvrdio da je tužitelj pokazao nekretninu koja je predmetom postupka, a radi se o zemljištu s nedovršenom prizemnicom, u cigli, pod pločom. Radi se o k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pokazana nekretnina ograđena je betonskim zidom od smjera sjeveroistok-jugoistok, južna strana dijelom je ograđena žičanom ogradom, dok ostatak međe je ograđen suhozidom. Sjeverna strana međe nije ograđena ni vidljivo obilježena.

10. Iz nalaza i mišljenja Stalnog sudskog vještaka geodetske struke Ivana Marinovića, ing. geod., slijedi da je pokazana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi je kuća i dvorište površine 796 m2. Označena čestica nove izmjere za k. o. [katastarska općina] odgovara dijelovima katastarskih čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stara izmjera.

10.1. U svom očitovanju na podnesak tužitelja od 26. studenog 2025. vještak je naveo da su preklapanjem između starih planova katastarske grafičke izmjere i novih katastarskih planova nove izmjere nastale razlike zbog nehomogenosti odnosno neravnomjernosti prikaza postojećeg stanja na katastarskim planovima grafičke stare izmjere. U konkretnom predmetu, za dio k.č.z. 1691/2 i dio k.č.z. 1691/19 k. o. [katastarska općina] točnost prikaza navedenih katastarskih čestica zemlje na katastarskom planu grafičke stare izmjere nije dovoljno homogen odnosno neravnomjeran je. Predmetna nekretnina čija međa je ograđena suhozidom s njene južne i zapadne strane na starim snimkama bivše vojske vidljiva je od 1952. godine.

11. Iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog između UC. I kao prodavatelja i ZC pok. C i ICO, kao kupaca, od 3. siječnja 1962., slijedi da je prodavatelj prodao kupcima čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], svakom za jednu polovinu dijela.

12. Iz ugovora o darovanju sklopljenog između MC pok. ŽC, kao darovatelja te njegova sina CC, kao obdarenika od 4. lipnja 1985., slijedi daje darovatelj darovao obdareniku, svom sinu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u narai oranicu zv. "Lunčaruša", površine 583 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi oranica zv. "Lunčaruša", površine 316 m2.

13. Svjedok ŽC, brat od tužitelja, iskazao je da su djed i otac 1962. kupili cijelu jednu veliku njivu koju su zvali "Lončaruša". Zna da je djed dio prodao i na tom dijelu je izgrađeno barem 10-ak kuća, a dugu polovinu otac je ostavio njima četvorici braće, svakom po dio da naprave kuću. Navodi da su bratu IC pripale sadašnje čest. zem. [katastarska čestica]. IC da je započeo graditi kuću 1989. godine. Prije toga da je ta nekretnina bila pašnjak na kojem su napasali blago. Ističe da je nekretnina bila ograđena suhozidom koji se dijelom i sad vidi. IC da nije imao sporova u vezi građenja, niti s državom, općinom i sl. Navodi da je nekretninu priključio na struku, ali je nije koristio jer u nju nije uselio, nije bila dovršena te je u istom stanju i sada.

14. Svjedokinja LC, iskazala je da je kuću na k. č. br. [katastarska čestica] izgradio IC, brat od njenog supruga. Kuću je gradio 1989. na zemlji koju mu je dao otac. Navodi da je otac to kupio 1962. od KC, što zna iz papira, jer je i njihova kuća napravljena na istoj čestici. Mirkova kuća nikad nije bila useljena ni dovršena obzirom da je rat započeo pa su stali s radovima. Ispod Mirkove kuće pa do potoka da je bila bašča i par bajama, to se isto računalo kao da je od obitelji njezinog svekra. Oni su lokalno nekretninu zvali "Lončaruša".

15. Iz rješenja o uvjetima uređenja prostora od 28. lipnja 1985. proizlazi da je CC odobrena izgradnja stambena obiteljska zgrada na građevisnkoj parceli broj 4, načest. zem. 1673/11 i 1691/19 k. o. [katastarska općina]. Oblik i veličina građevinske parcele prema priloženom izvodu iz plana parcelacije površine je 899 m2.

16. Iz starog posjedovnog lista broj 84 k. o. [katastarska općina] slijedi da su nekretnine stare izmjere za cijelo k. č. br. [katastarska čestica] površine 854 m2, k. č. br. [katastarska čestica] površine 4512 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] površine 4312 m2, naziva "Lončaruša" bile evidentirane posjedom CCO iz [adresa].

17. Nakon provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je predmetna nekretnina u naravi kuća i dvorište u posjedu tužitelja, koju nekretninu je stekao darovanjem od svog oca ŠC, a isti je to kupio od upisanog posjednika KC još 1962. godine. Tužitelja i njegove prednike nitko nije ometao u posjedu i korištenju predmetne nekretnine.

18. Iz očitovanja vještaka proizlazi da postoje određena odstupanja u staroj i novoj izmjeri. Nadalje, proizlazi da je predmetna nekretnina ograđena suhozidom s južne i zapadne strane koja je vidljiva još od 1952. godine.

19. Sve izvedene dokaza sud je ocijenio vjerodostojnim. Iskazi svjedoka su međusobno u suglasju i nisu suprotni materijalnoj dokumentaciji u spisu. Iz cjelokupnog dokaznog postupka proizlazi da je predmetna nekretnina naziva „Lončaruša“ bila u posjedu KC koji je tu nekretninu prodao djedu i ocu tužitelja još 1962. godine, a da je tužitelj to stekao darovanjem svog oca, te da je na predmetnom zemljištu izgradio stambenu zgradu, za koju je prethodno ishodio rješenje o uvjetima uređenja prostora.

20. U konkretnom slučaju nije odlučno kojim česticama stare izmjere odgovara čestica nove izmjere, kraj dokazane činjenice posjeda tužitelja na predmetnoj nekretnini čiji naziv „Lončaruša“ se spominje još od posjeda pravnog prednika KC.

21. Odredba članka 18. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisuje da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, dok će se prema članku 11. stavku 3. ZV-a posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

22. Odredba članka 159. stavak 2. ZV-a propisuje da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (u odnosu na nekretnine upisanog vlasništva fizičkih osoba). Odredbama članka 159. stavak 4. ZV-a, samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, pravo vlasništva stvari stječe dosjelošću, protekom 20 godina, takvog posjedovanja. Odredbom članka 388. stavak 4. ZV bilo je određeno da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, no odlukom Ustavnog suda RH od 17. studenog 1999. (Narodne novine, broj 137/99) ta je odredba ukinuta. Ipak, ukinuta odredba članka 388. stavka 4. ZV/96, koja je bila na snazi i u primjeni od 1. siječnja 1997. do stupanja na snagu pravnih posljedica njezinog ukidanja objavom odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama, broj 137/99 od 14. prosinca 1999., prema odredbi članka 53. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine“ broj: 99/99), te je u tom vremenskom razdoblju mogla proizvesti pravni učinak stjecanja vlasništva dosjelošću, u korist posjednika nekretnine u društvenom vlasništvu ukoliko su najkasnije do njenog ukidanja bile ispunjene sve potrebne pretpostavke koje se odnose na duljinu i kvalitetu posjeda.

23. Prema tome, kako je u postupku utvrđeno da je tužitelj osobno i putem pravnih prednika u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu utužene nekretnine preko 20 godina do 17. studenog 1999. (Europski sud za ljudska prava u presudama M i dr. protiv [adresa], te Š protiv Republike Hrvatske), to su isti stekli pravo vlasništva dosjelošću, stupanjem na snagu ZV, sukladno odredbama članka 159. stavak 2. i 4. u vezi odredba članka 388. stavak 4. ZV,

24. Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.

25. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, pa je tako tužitelju valjalo priznati trošak na ime zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika, obračunat prema Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN 138/2023., 107/2025., dalje: Tarifa) kod određene vrijednosti predmeta spora od 1.327,23 eura, i to za zahtjev za mirno rješenje spora - 100 bodova (Tbr. 7. Toč. 1. Tarife), sastav tužbe -100 bodova (Tbr. 7. Toč. 1. Tarife), sastav tri obrazložena podneska od 16. lipnja 2021., 25. ožujka 2025. i 10. prosinca 2025. svaki – 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. Tarife) ukupno 300 bodova, sastav podneska od 25. veljače 2021. i 14. studenog 2022. svaki 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. Tarife) ukupno 50 bodova, sastav žalbe od 11. travnja 2022. -125 bodova (Tbr. 10. Toč. 1. Tarife), pristup ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari i izvodili se dokazi na dane 11. veljače 2021., 22. ožujka 2021., 14. prosinca 2021., 8. veljače 2022., 20. listopada 2022., 29. listopada 2024. i 25. ožujka 2026. svako – 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), ukupno 700 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife) iznosi 2.750,00 eura. Kada se na taj iznos obračuna PDV, po stopi od 25 %, parnični trošak koji je tuženik dužan naknaditi tužitelju iznosi 3.437,50 eura. Ovom trošku treba pribrojiti iznos od 26,54 eura na ime sudske pristojbe za tužbu, iznos od 53,09 eura na ime sudske pristojbe za presudu, iznos od 53,09 eura na ime pristojbe za žalbu, predujam za vještačenje u postupku u iznosu od 597,25 eura, predujam za vještačenje od 14. studenog 2022. u iznosu od 464,53 eura, te putne troškove na relaciji Benkovac-Karin-Benkovac 20 km x 4 = 80 x 2,00 eura ukupno 160,00 eura (Tbr. 50). Ukupan parnični trošak koji je tuženik dužan naknaditi tužitelju iznosi 4792,00 eura. U preostalom dijelu, zahtjev tužitelja za naknadom troška za iznos koji predstavlja razliku zatraženog i dosuđenog troška, odbija se kao neosnovan. Ovo se odnosi na trošak sastava podneska 25. veljače 2021. i podneska od 14. studenog 2022., koji ne može biti obračunat po Tbr. 8. toč. 1. Tarife, već po Tbr. 8. toč. 4. Tarife, jer se ne radi o obrazloženom podnesku te trošak pristojbe na ovu presudu, s obzirom na to da je tužitelju već obračunata pristojba na presudu i koji trošak je priznat tužitelju.

Benkovac, 16. travnja 2026.

Sutkinja

Božana Mihalj

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku Draganu Jurjeviću, odvjetniku iz Zadra

2. Tuženiku, po ODO, GUO u Zadru